METODIKA TJELESNE I ZDRAVSTVENE KULTURE

VEDAD UGUM
SARAJEVO 2014
1

Metodika tjelesne i zdravstvene kulture

Pojam,definicija,predmet

-iz pojma metodika tjelesnog i zdravstvene kulture vidi se da je rije o terminolokoj
sintagmi, pri emu rije metodika dolazi od grke rijei methodos to znai istraivanje
pojava,pristupanje pojavama koje se istrauju,a rije tjelesna i zdravstvena kultura oznauju
trajan,planski i sustavan proces djelovanja na ovjeka,osobito u njegovj mladosti,tjelesnim
vjebanjem.

-to se tie definicije,moe se ustvrditi da metodika kao znanstveni termin oznaava znanost
koja prouava zakonitosti odgoja i obrazovanja u tjelesnoj i zdravstvenoj kulturi,oito je dakle
da je metodika posebna znanost jer zasebno prouava podruje odgoja i obrazovanja u
tjelesnoj i zdravstvenoj kulturi.

-predmet pruavanja metodike tjelesnog i zdravstvene kulture ini nastava,izvanstavnih i
izvankolskih organizacijskih oblika rada,to znai da su predmetom prouavanja zakonitosti
obuhvaeni svi organizacijiski oblici rada ( iz osnovnog i diferencijalnog programa ),kao i
njihova interpretacija s obzirom na dob i spol te tip odgojno-obrazovne djelatnosti.

-moe se dakle zakljuiti da predmet metodika tjelesne i zdravstvene kulture proistjee iz
njezine supstratne znanosti to jest,kineziologije,ali i iz odgojno-obrazovnog procesa,naime
kineziologija je za metodiku osnovno polazite,ne samo s obzirom na pravilno interpretiranje
antropolokog statusa onih koji vjebaju,nego i za utvrivanje moguih i potrebnih promjena
njihova antropolkog statusa pod utjecajem tjelesnog vjebanja.

Cilj i zadae

-cilj metodike tjelesne i zdravstvene kulture,kao znastvene discipline je da prati i prauava
zakonitosti i kategorije odgojno-obrazovnog rada,pronalazi nove pojave u odgojno-
obrazovnom procesu i unapreenju postojea znanja te utvruje nain odgoja i obrazovanja
uenika u podruju tjelesne i zdravstvene kulture.
-cilje metodike tjelesne i zdravstvene kulture,kao nastvane discipline jeste da osposobljava
studente,budue profesore tjelesne i zdravstvene kulture za samostalno izvoenje svih
programa i organizacijskih oblika rada u tjelesnoj i zdravstvenoj kulturi.

-iz cilja metodike tjelesne i zdravstvene kulture prostjeu i njezine zadae,kao znanstvena
disciplina ona uz ostalo ima ove zadae:
1.istrauje zakonitosti odgoja i obrazovanja u tjelesnoj i zdravstvenoj kulturi,
2.objanjava osnovne pojamove i strune termine koji se rabe u tom odgojno-obrazovnom
podruju,
3.istrauje i utvruje optimalne puteve za realizaciju opih ciljeva i zadae tjelesne i
zdravstvene kulture,
4.istrauje zakonitosti odgojno-obrazovnog procesa,
5.utvruje i razrauje specifine metodike i metodoloke sustave,
6.prouava i utvruje antropoloka obiljeja svih razvojnih stupnjeva djece,uenika i mladei,
7.upuuje na nunost savremenih naina planiranja i programiranja te na prouavanje
pojedinih naina planiranja i programiranja,
8.istrauje i utvruje metodike organizacijke oblike rada i utjecaja na njihovu primjenu,
9.ispituje i verificira metodike principe,metode rada i metodike postupke,
METODIKA TJELESNE I ZDRAVSTVENE KULTURE
VEDAD UGUM
SARAJEVO 2014
2


10.analizira proces tjelesnog vjebanja u nastvi,izvannastvanih i izvankolskim
organizacijskim oblicima rada,
11.utvruje naine dijagnosticiranja stanja s obzirom na dob i spol subjekta,
12.upuuje na zakonitosti koje reguliraju procese usmjerenih tranosformacija u tom odgojno-
obrazovnom podruju,
13.utvruje osnovna naela programiranja i proicesa tjelesnog vjebanja,
14.istrauje i utvruje osnovna naela praenja,provjeravanja i ocjenjivanja rada i napretka
uenika,
15.prouava nastavnu i drugu tehniku koja se korisit u procesu tjelesnog vjebanja i upuuje
na njihovu primjenu.

-zadaa metodike tjelesne i zdravstvene kulture kao nastavne discipline jest da se studenti
fizike kulture upoznaju i sa sljedeim:
1.opim i posebnim ciljevima i zadaama tjelesne i zdravstvene kulture,
2.opim znaajkama biopshisocijalnog razvoja uenika mlae,srednje i starije kolske dobi,
3.utjecajem tjelesnih vjebi i tjelsnog vjebanja na organizam,
4.metodikim zakonitostima te njihovim teorijskim i praktinim aspektima,
5.realizacija tijeka nastavnog procesa,
6.rukovanje spravama,pomogalima i sredstvima te nainom njihove primjene,
7.planom i programoim tjhelesne io zdravstvene kulture za uenike mlae,srednje i starije
kolske dobi,planom i programom za studente,
8.da se osposobe za praktino izvoenje svih oragizacijskih oblika rada,
9.da steknu interes za metodike inovacije i stvaralaku djelatnost u tjelesnoj i zdravstvenoj
kulturi,
10.da se osposobe za samostalno teorijsko bavljenje metodikom i za stvaralaki,kritikim i
samo kritiki odnos prema teoriji i praksi.

Cilj i zadaci tjelesnog odgoja u osnovnoj koli

-opi odgojni cilj ostavruje se u jedinstvu i meusobnoj tjelesnoj povezanosti sa ostalim
vidovima odgoja,generalni cilj je usmjeren ka razvoju cjelovite biopshiosocijalne
linosti,teimo da pozitivno utiemo na tijelo i um,odnosno na sve dimenzije psihosomatskog
statusa kao multidimenzijalnog sistema,da bi ovjek moga da izrazi i potvrdi kao
zdrava,stvaralaka slobodna linost,
-u procesu pedagokog rada zadaci se ne postavljaju i ne rjeavau izolovano,odnosno
nezavisno jedan od drugog,jer tjelesne vjebe i specifini zadaci slue kao osnovno sredstvo
uvijek djeluju na ovjek u cjelini,
-da bi mjere koje poduzimamo u tjelesnom odgoju bile to odreenije djelimo ih na:
1.biloko-zdravstveno higijenski zadaci
2.pedagoko-odgojno onrazovni zadaci

1.biloko-zdravstveno higijenski zadaci

-procesom tjelsnih aktivnosti,vjebanjem utiemo na rast i razvoj organizma,odnosno
strunim doziranjem i adektvatim izborom vjebi stvaramo odgovarajui podsticaj koji e
osigurati pravilan tjelesni razvitak uenika,
-za ostvarivanje ovih zadataka,neminovno je poznavanje pojedinih oblasti iz
anatomije,fiziologije i psihomotorike,
-higijenske navike nesmijemo zanemariti,jer su i one ogladalo naeg bia i zdravlja,
METODIKA TJELESNE I ZDRAVSTVENE KULTURE
VEDAD UGUM
SARAJEVO 2014
3


2.pedagoko-odgojno obrazovni zadaci

-u izboru obrazovnog zadatka moramo voditi rauna o zrelosti uenika i da se zadati zadatak
prilagoava inicijalnom stanju uenika,odnosno trebamo voditi rauna o tome kako je zadatak
uticao na uenike,a ne kako je uenik zadatak izveo,a sa druge strane kada su u pitanju
speceifine vjebe moramo voditi rauna o tome kako uenik izvodi vjebu i kako ona utie
na njega,
-planirani zadaci trebaju biti tako organizirani da doprinose formiranju i uvrivanju
moralnih oblika i karakternih osobina uenika,

Sistem tjelesnog odgoja u koli

-za ostvarivanje optimalnog obima kineziloke aktivnosti,od koje se mogu oekivati dovoljno
snani poticaji za odvijanje transformacionih procesa,u sistemu tjelesnog odgoja u koli
trebaju biti ukljueni brojni i raznovrsni oblici rada,
-rjeenje problema u tjelesnom odgoju mladih,je svakako u to potpunijoj realizaciji sistema
tjelesnog odgoja u koli,sistem se istie brojnim oblicima nastvane aktivnosti,ijom
primjenom bi se nedjeljna angairanost uenika sa dva asa nedeljno poveala na 4-6 sati
organizirane kinezioloke aktivnosti,to je i realna potreba djece,
-takvom organizacijom kompenziralo bi se optereenje djece u cilju ne naraavanju njihovog
zadatka,u sistemu tjelesnog odgoja svaki oblik rada ima svoj specifikum,svoju formu,svoj
ambijent, i svoju organizaciju,to je svakako prednost jer su i sadraji potpuno
kreativniji,kompleksniji,a samim tim zadovoljavaju ire potrebe djece,
-na temelju dosadanje prakse pored sata,kao osnovnog oblika rada koji bi se trebali i mogli
realizovati u sistemu tjelesnog odgoja u samoj koli su:
1. kolsko sportsko drutvo-sekcija (sportski trening,sportsko rekreativna aktivnost)
2. Sportska natjecanja
3. Dopunska nastava-za korektivno vjebanje
4. Izleti i logorovanja

Sat tjelesnog odgoja

-sat tjelesnog i zdravstvenog odgoja je osnovni organizacijiski oblik rada koji osigurava
plansko i sistematsko djelovanje na atropoloki status uenika-

-zadatak sata tjelesnog i zdravstvenog odgoja je uticaj na:
1. Morfoloke karakteristike uenika
2. Funkcionalne karakteristike uenika
3. Motorike karakteristike uenika
4. Motorika znanja uenika
5. Motorika dostignua uenika
6. Kognitivne i konaktivne dimenzije uenika







METODIKA TJELESNE I ZDRAVSTVENE KULTURE
VEDAD UGUM
SARAJEVO 2014
4


Struktura sata tjelesne i zdravstvene kulture

-opa struktura nastavnog sata,koncipirana je tako da okvirno omuguava prilogoavanje
vremenske artikulacije potrebnom redosljedu postupaka,zahtijeva i ponaanja ali i
usklaivanje potrebe sa fiziolokim i didaktikim zahtjevima koji proizilaze iz same prirode i
karaktera nastave tjelesnog odgoja (postupnost,optereenje,oporavak,izbor operatora i
organizacije,sukcesivne integracije faza nastavnog sata,intezifikacije
aktivnosti,racionaliziranje itd..)

-sat tjelesne i zdravstvene kulture osnovni je organizacijski oblik rada koji osigurava plasko i
sustavno djelovanje na antropoloki status uenika,zadaa je sata tjelesne i zdravstvene
kulture da pomou sadraja koji proizilaze iz propisnog programa utjemo na morfoloke
unaajke uenika,na njihove motorike i funkcionalne sposobnosti,zatim na kognitivne i
konativne dimenzije,na usvajanje motorikih znanja,na poboljanje motorikih dostignua,na
razvijanje njihovih moralnih osobina,te na stjecanje teorijskih znanja,osobito onih koja su
potrebna i primenjiva u svakodnevnom ivotu i radu,

-kao osnovni organizacijski oblik rada,sat tjelesne i zdravstvene kulture mora svojim
zadaama,sredstvima i organizacijom stvoriti povoljnje uvjete za uvoenje uenika u ostale
organizacijske oblike rada,zajedno s ostalim oblicima odgojno obrazovnog rada,a koristei se
svojim raznovrsnjim sredstvima,metodama i metodikim organizacijskim oblicima rada, sat
tjelesne i zdravstvene kulture mora pridonositi psihikim osjeenju uenika i tjecati na
poveanje njihove zdravstvene radne sposobnosti.

-svaki dio sata ima odreeno trajanje,svoje zadatke i slui se posebnim sredstvima i
organizacijom,svi dijelovi sata moraju initi neddjeljivu cjelinu!

-sat tjelesne i zdravstvene kulture koji traje 45 minuta ima ove djelove:
I. Uvodni dio sata koji traje 3-5 minuta ( 10 % ),
II. Pripremni dio sata koji traje 7-10 minuta ( 20 % ),
III. Glavni dio koji traje 25-30 minuta ( 60 % ),
IV. Zavrni dio koji traje 3-5 minuta ( 10 % )

Uvodni dio sata

-Cilj uvodnog dijela sata,organizacijski,fizioloki i emotivno pripremiti uenike za daljni
rad.

Zadaci:

1.Antropoloke zadae,uvodnog dijela sata je su,primjenom dinamikih kretanja staviti u
pokrete sve dijelove tijela i pripremiti organizam za poveane napore na satu.

2.Obrazovne zadae,primjenom raznovrsnih sredstava,odnosno sadraja,upznati i savladati
jednostavne igre,ponoviti i usavravati elemente iz pojedinih nastavnih cjelina i na taj nain
utjecati na podizanje motorikih znanja i motorikih postignua.



METODIKA TJELESNE I ZDRAVSTVENE KULTURE
VEDAD UGUM
SARAJEVO 2014
5


3.Odgojne zadae,stvoriti ugodno rasploenje na satu,nastojati da uenici budu vedri i tako ih
motivirati za daljni rad,utjecati na stvaranje navika za mausobno uvaavanje,te na stvaranje
pravilnih stavova preme tjelesnom vjebanju.
Sredstva,za uvodni dio sata moraju biti takve tjelesne aktivnosti koje e omuguiti da
jednostavno i adekvatno ostvarimo zadae toga dijela sata,to mogu biti razliiti oblici
tranja,hodanja,skakanja,puzanja,jednostavne elementarne igre,takoer tu su i vjebe
labavljenja,istezanja i snage.

-to se tie organizacije uvodnog dijela sata,tu jo jednom napominjemo da uenici moraju
biti u propisnoj opremi,as poinje kolskim zvonom i uenici treba da su na svojim radnim
mjestima,da bi nastavnik mogao da otpone sa radom,nastavnik kontrolira sve od svlaionici
higijene u njoj pa i jo jednom ponavljamo higijene uenika.,ulazak uenika moe biti
slobodan ili na odreeni znak nastavnika,uenici se mogu postrojiti u vie varijanti:dvije
vrste,kolona,vrsti,slobodnoj formaciji,nakon toga nastvanik utvruje brojno stanje,informacije
i zdravstvenim stanjima uenika,objanjava nastavnu jedinicu,i kree se s radom sata tjelesne
i zdravstvene kulture.

Pripremni dio sata

Cilj pripremnog dijela sata je,da se primjenom odgovarajuih ope pripremnih vjebi
organizam pripremi za poveanje fizioloke napore koji ga oekuju u daljnjem radu,da se
funkcije lokomotornog,respiratornog i kardiovaskularnog sistema podignu na vii nivo i da se
osigura uvjet za pravilno dranje tijela.

Zadaci:

Antropoloke zadae,oituju se u funkcionalnoj pripremi lokomotornog aparata za napore
koji predstoje u tom dijelu i u drugim djelovima sata,prema tome treba obraditi sustavno sve
dijelove miia i to jaanjem,labavljenjm i istezanjem,posebno panju treba obratiti na miie
trbuha i lea tako zvano jezgro ovjeka,takoer primjenom vjebi treba uticati i na vrstinu i
pokretljivost zglobova,takoer na razvoj motorikih sposobnosti.

Obrazovne zadae,ogledaju se u usvajanju motorikih informacija o novim ope pripremnim
vjebama,te usavravanju motorike informiranosti ponavljanjem prethodno savladanih ope
prepremnih vjebi,treba utjecati na razvoj smisla o lijepom i tanom izvoenju pokreta,na
savladavanje prostornih i vremenskih elementata kretanja te navikavati uenike na skladan rad
u skupini.

Odgojne zadae,proizilaze iz mogunosti utjecaja na razvoj svjesne discipline uenika na
smisao za red,upornost i istrajnost u radu,timski rad,stvaranje ugodnog ozraja za daljni rad.

-osnovni sadraji pripremnog dijela sata ope preipremne vjebe,a moemo se koristiti i
jednostavnijim elemetima iz estetske gimnastike,prema fiziolokom utjecaju vjebe se djele
na: vjebe za istezanja mi.musk.,vjebe za jaanje mi.musk. i vjeba za labavljenje
mi.musk.,(kratke miie isteemo,slabe jaamo,zategnute labavimo),prema koritenju
nastavnih pomagala vjebe djelimo na:vjebe bez sprava,sa spravama i na spravama.,prema
utjecaju na pojedine djelove tijela vjbe moemo podijeliti na:vjebe ramenog
pojasa,ruku,trupa,karlinog pojasa,nogu.,kompleks ope pripremnih vjebi treba sastaviti tako
da ubuhvate cijeli organizam ( 7-12 vjebi )
METODIKA TJELESNE I ZDRAVSTVENE KULTURE
VEDAD UGUM
SARAJEVO 2014
6


-organizacijom pripremnog dijela sata poinje zavretkom njegova uvodnog dijela,taj prijelaz
treba biti to bri kako se ne bi poremetio kontinuitet u rad,u ovom djelu sata primjenjujemo
frontalni oblik rada,a u kojoj formaciji emo raditi zavisi da broja uenika,njihove dobi,vrsti
vjebi,raspoloivom prostoru.,kada uenici stanu u fomraciju prvo opistai vjebu pa
demonstrirati,pa uz pojanjenja i ukazati na tipine greke koje se mogu uraditi,nakon toga
zauzma se poetni poloaj nastavnik daje znak vjeba se izvodi nastvanik prati sve vrijeme
uenike radi tipinih greaka da bih ih ispravio,vjeba prestaju tek kad nastavnik ponovo da
znak i poinje se s novom vjebom.

Glavni dio sata

Cilj glavnog dijela sata je,da pomou tjelesnih vjebi propisanih programom stvorimo
najpovoljnije uvjete za ostvarivanje postavljenih zadaa,kako taj dio sata traje najdue,a
sadraji su vrlo raznovrsni moemo ostavriti najvie zadaa i tako uistinu utjecati na itav
antropoloki stutus uenika.

Zadaci:

Antropoloke zadae,proizilaze iz spoznaje da je to po trajanju najdui dio sata,da je u tom
dijelu sata optereenje najvea pa moemo utjecati na cijeli organizam,primjenom
raznovrsnih sadraja treba stimulirati rast i razvoj,poticati razmjerenost miinog i potkonog
masnog tkiva,utjecati na skladan odnos pojedinih dijelova tijela s teitem na pravilno
dranje,poticati razvoj motorike,motrikih sposobnosti ( brzine,snage,izdrljivosti
itd..),takoer utjecati na kardiovaskularni i respiratorni sistem.

Obrazovne zadae,ogledaju se u usvajanju i usavravanju razliitih motorikih znanja,u
poboljanju motorikih postignua,osobito onih koji imaju utilitarno obiljeje,uz praktina
znanja uenici treba da stjeu i teorijska znanja,da bi bolje razumili svrhu i cilj sata tjelesne i
zdravstvene kulture.

Odgojne zadae,oituju se u razvijanju pozitivnih stavova,moralnih osobina ovjeka,te
razvijanju i usvaravanju radnih navika,razviti kod uenika zdrav odnos,da znaju i potuju
pravila igre,znaju ta je pobjeda i poraz i kako se odnositi prema tome,da znaju vladati sobom
u svakoj situaciji,takoer na stvaranje motiva za rad i vjebanja.

Sadraj i sredstva za glavni dio sata,ine odabrane kinezioloke aktivnosti i djelatnosti
predviene prethodno sainjenim modelom u okviru godinjeg programa,koji uvjetuje
nastavne teme iz odreenih ciklusa,najeee ukljuujemo:
-prirodne oblike kinezioloke aktivnosti:hodanje,tranje,skakanje,puzanje,penjanje,
provlaenje,noenje i vuenje.
-teme u kojima dominiraju strkuture ciklinog tipa i komplesknije kinezioloke
strukture,npr.teme iz atletike,gimanstike i borilakih sportova.
-teme u kojima dominiraju polistrukturalne kinezioloke aktivnosti,npr.igre sa
loptom:koarka,nogomet,odbojka.

Organizacija glavnog dijela sata,najvanije njeno polazite je u vrednovanju sata tjelesnog i
zdravstvenog odgoja je uspjenost organizacije glavnog dijela sata,globalni program i plan
nije univerzalan,jer uvjeti u kojima se nastava treba realizirati nisu isti,dakle nastavnik mora
imati univerzalno zanje da bi uvjetima u kojima on radi napravio izbor tema koje e
METODIKA TJELESNE I ZDRAVSTVENE KULTURE
VEDAD UGUM
SARAJEVO 2014
7


omoguavai ispunjenje ciljeva nastave,izbor sadraja,operatora,sredstava,metoda,raznovrsnost
oblika organizacije,dozvoljava nastavniku da iskae svoje metodike kvalitete i pedogoki
stav,orgniziranje ovog dijela sata je veoma konpleksno i trai temeljitu pripremu
nastavnika,koji primarno uzima u obzir mnogobrojne inioce.

Zavrni dio sata

Cilj je zavrnog dijela sata, pribliiti sve fizioloke i psihike funkcije stanju kakvo je bilo
prije poetka sata.

Zadaci:

Antropoloke zadae,tog dijela sata ogledaju se u utjecaju na antropometrijske
znaajke,motorike i funkcionalne sposobnosti uenika takvim sredstvima i oblicima rada
kojima je posljedica smirenje organizma,to se postie primjenom sadraja u kojima
prevladavaju mirnije aktivnosti,uz pomo kojih se moe utjecati na razvoj ope
koordinacije,na poveanje i odravanje flexibilnosti kotano-zglobnog sustava,na smanjenje
rada svih fiziolokih funkcija,osobito respiratornog i kadriovaskularnog sustava,to se postie
smanjivanjem inteniziteta rada.

Obrazovne zadae,proizilaze iz sadraja koji su primjereni tom dijelu sata,a oituju se u
usvajanju i usavravanju motorikih znanja,posebno znanja vezanih uz vjebe
postrojavanja,plesova,vjebe relaksacije i vjebe istezanja,uz to uenici stjeu i potrebna
teorijska znanja,a osobito znanja koja se odnose na uvanje i unapreivanje zdravlja.

Odgojne zadae,oituju se u zadravanju potrebenog raspoloenja na satu,u razvijanju
zdravstveno higijenskih navika,smisla za red,tanost,kritinost,samokritinost i za rad u
zajednici,osobito treba utjecati na usvajanje radnih navika uenika,kao i pravilnih stavova
prema provjeri osobne higijene i samoprovjeri zdravlja.

-Znaenje sadraja i sredstava proizilaze iz zadaa tog dijela sata,zato u zavrnom dijelu sata
treba primjeniti sredstva koja nee izazvati velika optereenja,u ovom dijelu organizacije sata
primjenjujemo igre (elemnatrne,tafetne i sportske),ako samo postupali prema svim zahtejvim
sata tjelesne i zdravstvene kulture uenici e sa sata otii vedrog duha,zadovoljni svojim
radom,spremni za nove radne aktivnosti koji ih ekaju.

Nastavne metode u tjelesnom odgoju

Metod rada u TIZO obino podrazumijeva skup operacija i postupaka koji obezbjeuju
realizacju ciljeva i zadataka nastave TiZO .Metode se mogu definisati kao nauno dokazane
upute o voenju i upravljanju nastavnim aktivnostima, a kojima se obezbjeuju optimalni
uvjeti za efikasnu nastavu.
Odabirom optimalne metode moe se uticati na : Podizanje interesa i panje uenika
,intenzitet kinezioloke aktivnosti , svijesno obavaljenje zadataka , kontrole i samokontrole.





METODIKA TJELESNE I ZDRAVSTVENE KULTURE
VEDAD UGUM
SARAJEVO 2014
8

Sve metode u sutini su odreene :

a) zadatkom
b) sredstvima
c) odnosom uenika i nastavnika


Najefikasnijim metodama nastavnog sata smatraju se :

1.Metoda verbalne komunikacije ili ive rijei
2.Demonstracije ili ilustrovana metoda
3.Metoda praktinog vjebanja


Metoda verbalne komunikacije ili ive rijei

Metoda usmenog izlaganja jedna je od najstarijih metoda .Podrsedstvom ovog metoda
nastavnik prenosi znanja ,postavlja zadatke , i daje uputstva o vjebanju i uputsva za njihovo
rjeavanje na pravilan nain ,aktivira i produbljuje panju uenika .Najece se koristi kao
nadopuna metodi demonstracije i metodi prakticnog vjebanja .
Nastavnik mora da govori teno , razumljivo . Sadraj i rijenik mora biti prilagoen
generaciji sa kojom se radi.Govor mora biti u intonaciji na kojoj ce svi ucenici cuti i
razumjeti , te mora govoriti o sustini vjebe koju objasnjava .
Sutina ove metode je da rijei budu izgovorene tj vjezba objasnjena pa tek onda uradjenja
vjeba , u toku vjezbanja govoriti i po zavrsetku vjezbanja .

Primjena verbalne metode NASTAVNIKA na satu tjelesnog odgoja zavisi od :

-od nivoa strucnosti nastavnika
-od nivoa strucnosti za odreenu tematsku cjelinu
-Od misljenja nastavnika o metodi verbalne komunikacije
-od toga da nastavnik zna da upotrijebi adekvatnu rijec ili uputu u pravo vrijeme

Uticaj Verbalne metode na UENIKA na satu tjelesnog odgoja zavisi od :

-od uzrasta ucenika
-od zainteresiranosti ili nezainteresiranosti prema sadraju asa
-od raspoloenja ( na koje uticu predhodni casovi , ili naredni casovi npr. )

RIJE u nastavi TiZO ima sljedee funkcije :

-Formativnu
-Korektivnu
-Verifikativnu
-Stimulativnu





METODIKA TJELESNE I ZDRAVSTVENE KULTURE
VEDAD UGUM
SARAJEVO 2014
9


U ostavrenju zadataka verbalne metode ili metode ie rijeci koriste se sljedece:

OPISIVANJE Primjenjuje se u pocetnoj fazi obuke ( prije demonstriranja) kada se stvara
predstava o tjelesnoj aktivnosti .

OBJANJAVANJE- njim se istice znacaj zadate vjezbe u razvoju sposobnosti ucenika ,
znacaju tehnike itd. Objanjenje se koristi u pocetnoj fazi ucenja odreenog motirickog
zadatka tj. Nakon njegove demonstracije i u svim situacijama u kojim je potrebno
ucenicima objasniti dodatne uticaje te aktivnosti .

AANALIZA Analiza nekog motorikog zadatka upotrebljava se u fazi usavravanja .Samo
rjeitom analizom onoga sto je uradjeno uz ukazivanje na greke , te objanjenje kako se one
mogu otkloniti , nastavnik ostvaruje korektivnu funkciju u nastavi TiZO-a .
to su uenici mlai izlaganje treba biti krae .

Uenicima je je jo u toku rada potrebna i usmena stimulacija tipa : hajde hajde jo malo
vidi da moe tako sad hop glava ruke i sl.


Kratak prikaz najeih situacija primjene verbalnih kominiciranja :

-saopavanje plana vjebanja
-Verbalni postupak formiranja jedinica ( grupa)
-objavljivanje pocetka rada
-objavljivanje prekida rada
-suenje u odreenom takmienju
-objavljivanje rezultata i pobjednika takmienja
-posredovanje u sporovima uenika na asu
-Razliita korektivna, preventivna , simulativna dejstva
-Odgovori na eventualna pitanja uenika


Metoda demonstracije

U nastavi TiZO , neizostavna metoda.Za demonstraciju moemo rei da je najkrai i
najefikasniji nain prenoenja i dobijanja elementarsnih informacija o odreenoj aktivnosti ili
motorikom pokretu .Sve to uenika elimo nauiti trebamo mu pokazati sa namjerom da
dobije vizuelnu sliku to jasniju predodbu o kretanju koje trebaju nauiti.
Ova metoda obezbjeuje vizuelnu percepciju posmatranog i izuavanog dejstva i omoguuje
jasniju predstavu o njemu.

Demonstracija moe biti POSREDNA i NEPOSREDNA

NEPOSREDNA DEMONSTRACIJA - nije nita drugo do pokazivanje zadataka od strane
nastavnika ili posebno obuenog uenika uivo . U poetnoj fazi uenja vjeba se obavezno
pokae u cjelini i to nekoliko puta uzastopno .Pri drugom pokazivanju se pokazuje usporeno
, a ako to nije mogue , neophodno je pokazati neke dijelove , i ukazati na neke kljune
dijelove vjebe ili dijela vjebe .Tree pokazivanje je kao i prvo pokazivanje stim sto neki
METODIKA TJELESNE I ZDRAVSTVENE KULTURE
VEDAD UGUM
SARAJEVO 2014
10

bitni detalji mogu biti naglaeni sa nagalskom da uenici na taj detalj obrate posebnu
pozornost.U nekim slucajevima vjezba se mora pokazati sa nekoliko strana .

POSREDNA DEMONSTRACIJA-Najece se koristi kod produbljenog ucenja u cilju
upotpunjavanja i preciziranja predstave o kretanju .ovo je ipak samo pomona metoda u
odnosu na metodu demonstracije pokretom.Ovom metodom se stvaraju vrhunski preduslovi
za potpuno i maksimalno demonstriranje odreene aktivnosti te na najvidljiviji nacin
ukazivati na bitne dijelove i dijelove koji su potrebni u kojem dijelu vjebe . U svrhu posredne
demonstracije koriste se :

-Demonstracija pomocu ociglednih nastavnih sredstava kao to su crtei ,eme , fotografije ,
kinogrami
-Demonstracija pomou makete i modela ( zglobni elementi)
-Demonstracija putem videa
-Metoda usmjerenog percipiranja kretanja ( dovoenje uenika u prinudne poloaje uz
pomo trenaera) .

Metoda praktinog vjebanja

Od samog poetka uenja nastavniku treba da bude cilj da sto prije i sto efikasnije nauci
ucenike izvodenje vjebe .Metodi prakticne vjezbe moe se pristupiti na vie naina :
-Da se zadatak usvaja dio po dio tj,analitikom metodom
-Da se pokreti usvajaju odmah u cjelosti tj. Sintetikom metodom

ANALITIKA METODA ili izuavanje , uvjebavanje pokreta , vjebe po dijelovima je
pomona metoda i obino se koristi pri obucavanju strukturno-sloenijih vjebi i to ako
postoji samo realna mogunost raslanjivanj vjebe.Ona se upotrebljava u poetnim fazama
obuke sloenijih pokreta.Ovom metodom se pojednostavljuje postupak uenja koji izgleda
jednostavnije i prihvatljivije .

SINTETIKA METODA-je osnovna metoda prakticnog vjezvanja i predstavlja ucenje
zadatka ili vjebe u cjelini.Ova metoda se najee koristi u zavrniom fazama obuke .

U nastavi je poznat itav niz drugih metoda praktinog vjebanja kao :

Metoda standardno ponavljajuceg vjezbanja , metoda promjenjivog vjebanja ....


Tipologija nastavnog sata

Tip sata sakako je vezan za sadraj rada na satu i odnosi se na glavni A dio sata , te u
mnogome govori sta su mu ciljevi .
Osnovna tipologija vezana za sat tjelesnog i zdravstvenog odgoja svodi se na :

1.Opi tip sata tjelesnog odgoja
2.Tip sata edukacije sportske tehnike
3.Tip sata sportskog treninga



METODIKA TJELESNE I ZDRAVSTVENE KULTURE
VEDAD UGUM
SARAJEVO 2014
11


1.Opi tip sata

U ovom tipu sta se primjenjuju sredstva ope tjelesne pripreme .ovaj tip sata najece se
praktikuje u pocetnim fazama gdje je opi uticaj potreban kao osnov za raznovrsna motorika
kretanja .Ovaj tip ima vaznu ulogu u raoj fazi posrtskog usmjeravanja jer upravo opca
priprema moze imati znacaj na daljnje usmjeravanje .

Latentne dimenzije kao to su snaga , brzina , izdrljivost ,koordinacija fleksibilnost i dr.
najznaajnije su komponente tjelesne sposobnosti .Opterecenja na opcem tipu sata zavisi od
intenziteta i frekvencije vjebanja , izbora metoda , redosljeda vjebi ,

2.Tip sata edukacije sportske tehnike

U savremenoj natsavi se ovaj tip koristi kao usmjereni sportski oblik aktivnosti sa sportsko-
tehnikim sadrajima u kojima je dominantno obuavanje i usavravanje elemenata tehnike
i taktike .U ovom tipu se izvode specifine motorike vjebe usmjerene upravo na sportsku
granu ili disciplinu koja se taj nastavni sat obrauje .

Obuavanje se izvodi na sljedeci nacin :

1) Frontalnom aktivnou uenika poinje obuavanje i usavravanje voenja lopte u
nogometu :
1.voenje lopte boljom nogom
2.voenje lopte slabijom nogom
3.voenje lopte jendom i drugom nogom

Svaka od ovih stavki se radi prvo u mjestu , pa u hodanju , pa umjerenom trcanju ,pa sa
promjenom ritma ranja.

2)Obuka traje oko 50% efektivnog trajanja sata , nakon cega slijedi nastavna aktivnost koja
obuhvata opcu i specijlanu tjelesnu pripremu

3)U prvoj etapi ucenja je smanjen intenzitet aktivnosti , ali je zato povecan intelektualni napor
.Primarni cilj ovog dijela sata je pruanje informacija o motornoj strukturi .

4)Druga etapa sata je u funkciji podizanja razine ope i specifine pripremljenosti .

5)Treca etapa tzv. Zavrsni dio sata Snizavanja fizioloske krive .

6) Tehnika i tehniki parametri kao osnov za savladavanje pojedinih sportskih grana su
zavisne od specificnih struktura kretanja .


3.Tip sata sportskog treninga

Ovaj tip sata u skolskoj praksi je mal ozastupljen .U ovom tipu sata osim opcih zadataka se
jace naglasavaju zadaci koji se odnose na pripremanje ucenika za maksimalne sportske
rezultate

METODIKA TJELESNE I ZDRAVSTVENE KULTURE
VEDAD UGUM
SARAJEVO 2014
12


Osnovni zadaci tpa sata sportskog trenina :

-Razvoj i usavravanje osnovnih motorickih sposobnosti i osobina
-Usavrsavanje tehnike odreene sportske grane
-Usvajanje neophodnih eorijskih znanja iz podrucja sporta
-Razvijanje socio-psiholokih sposobnosti

Tip sata sportskog treninga se najcesce dijeli na tri dijela : Uvodno-pripremni ; Glavni dio;
Zavrni dio

Struktura sata izgleda ovako : a)prvio dio sa pripremnim vjezbama
b)drugi dio obuhvata zadatke koji trebaju da se rijee timsatom
c)Treci dio sata obuhvata postupno smirivanje organizma

Kod ove strukture optereenje je najjae sredinom sata i odma iza sredine sata tj. Fizioloka
krivulja optereenja se u vie navrata penje i sputa .


Stavovi

Tijelo je konstantno u nekom poloaju ili stavu iz kojeg prelazi u zahtjevnije faze ili sloenije
pokrete za koje je stav osnov i poetni impuls .

I. Uspravan stav sa paralelnim stopalima

II. Stav na prstima

III. uanj

IV. uanj na prstima

V. uanj na cijelim stopalima

VI. Savijanje trupa naprijed

VII. Savijanje trupa nazad

VIII. Savijanje trupa u stranu

IX. Sukanje trupa

X. Stavovi na jednoj nozi

XI. Slobodna noga u prednoenju

XII. Kleei poloaj

XIII. Sjedei poloaj

METODIKA TJELESNE I ZDRAVSTVENE KULTURE
VEDAD UGUM
SARAJEVO 2014
13


XIV. Odmarajui i sjdei poloaj

XV. Radni sjedeci polozaj

XVI. Gimnasticki sjedeci polozaj ( noge ispruene u koljenima )

XVII. Leei poloaj

XVIII. Leei poloaj kao polazni osnov za izvoenje vjebe

XIX. Leanje potrbuke

XX. Leanje na boku

Metodiki organizacijski oblici rada u satu tjelesne i zdravstvene kulture

-Cilj tjelesne i zdravstvene kulture mogu se ostvariti na razliite naine,a upravo metodikim
organizacijskim oblicima rada pripada znaajno mjesto,razlog je taj to krajni uinici reada u
tjelesnoj i zdravstvenoj kulturi ne ovise samo iskljuivo o materijalnim uvjetima,nego i o
spremnosti nastavnika da metodike organizacijske oblike rada interpretira i iskoritava na
najbolji mogui nain,u dosadanjoj praksi postoje razni pristupi ovoj tematici,neki autori ih
definiraju kao oraganizacijske forme,drugi kao organizacijske oblike rada,metode
rada,didaktike oblike rada,organizacijsko-metodike forme rada itd..

-po autoru Vladimiru Findaku naziv metodiko oraganizacijski oblici rada najbolje odgovara
praksi,

-osnovna podjela MOOR-a je na:
I. Frontalni oblik rada,
II. Grupni oblik rada,
III. Individualni oblik rada,


-primjenja MOOR-a na satu tjelesnog i zdravstvenog odogja zavisi od vie faktora:
a) Ciljeva i zadataka koje elimo postii
b) Uvjebanost uenika,
c) Prethodnih iskustava u primjeni raznih MOOR-a
d) Sporta koji educiramo
e) Materijalnih uvjeta rada
METODIKA TJELESNE I ZDRAVSTVENE KULTURE
VEDAD UGUM
SARAJEVO 2014
14


Frontalni oblik rada

-frontalno oblik rada je takav metodiki oblik rada u kojem svu uenici u isto vrijeme izvode
istu zadau pod izravnim voenjem inadzorom nastavnika,neposredno prije izvoenja zadae
nastavnik najprije opisjue vjebu,zatim je demonstrira,a potom svi uenici prelaze na rad,za
vrijeme rada nastavnik daje upute,ispravlja pogreke,a nakom odreenog vremena prelazi na
novu zadau,kako i svaki metodiko organizacijski oblik rada tako i frontalno iblik rada ima
svoje prednosti i nedostatke.

-prednosti frontalnog oblika rada su:
1) Moe se primjenjivati s uenicima svih dobnih skupina,
2) Moe se provoditi na igralitu,u dvorani,nas nijegu i ledu,u vodi kao i na svim ostalim
slobodnim i prirodnim povrinama za vjebanje,
3) Moe se primjenjivati u svim organizacijskim oblicima rada,
4) Moe se korisiti us vim djelovima sata,
5) Omoguava izravno pedagoko-metodiko djelovanje na uenike,odnosno istodobno
na sve uenike,
6) Omoguava dobivanje relativno brzih,istina grubih povratnih informacija o tome
grijee li sudionici proces tjelesnog vjebanja,kako je dozirano optereenje u radu,pa
se moe odmah reagirati,
7) Pogodan je za uenje,uvjebavanje i tekue provjeravanje jednostavnijih motorikih
radnji,
8) Slui kao priprema uenika za uvoenje u sloenije metodike organizacijske oblike
rada,
9)
-nedostaci frontalnog oblika rada su:
1) Ograniene su mogunosti primjene u slabijim uvjetima rada,osobito A dijelu
glavnog dijela sata,
2) Ne omoguava diferencirano postavljanje zadaa i individualno doziranje
optereenja,
3) Ne mogu se u dovoljnoj mjeri uzimati u obzir individualne unaajke,osobine i
sposobnosti sudionika u procesu tjelsnog vjebanja,
4) Za vrijeme praenja i provjeranja gubi se monogo vremena u ekanju na red,
5) Ograniene su mogunosti dobivanja relevatnih povratnih informacija o
rezultatima rada sudionika proces tjelesnog vjebanja,
6) U neprimjerenim uvjetima taj oblik rada ne omoguava da se proces tjelesnog
vjebanja odvija sukladno autetinim potrebama i interesima njegovih sudionika.

-frontalni oblik rada se najee se primjenjuje u uvodnom,pripremnom i zavrnom
dijelu sata, u glavnom dijelu sata frontalni oblik rada se primjenjuje prilikom
provoenja nastavnih tema iz hodanja,tranja,bacanja,hvatanja,gaanja,puzanja i
provlaenja,dizanja i noenja,povlaenja,potiskivanja i plesnih struktura,uenici mogu
biti u formaciji kolona,vrsta,krugova o slobodno rasporeeni.






METODIKA TJELESNE I ZDRAVSTVENE KULTURE
VEDAD UGUM
SARAJEVO 2014
15


Grupni oblik rada

-grupni rad je takava metodiko prganizacijski oblik rada u kojem se tjelesno vjebanje odvija
tako da su sudionici rasporeeni po grupama,neposredno prije poetka rada uenika podjelim
u grupe,odnosno odjeljenja,onda se tjelesno vjebanje odvija u grupnim oblicima rada ili jo
konkretnije u nekom od grupnih oblika,ovisno o tome kako su sudionici u procesu tjelesnog
vjebanja podjeljeni u grupe,odnosno odjeljenja i kakva je organiizacija odreenog grupnog
rada,u okviru toga metodikog organizacijskog oblika rada razlikujemo:
1) Rad u parovima,
2) Rad u trojkama,
3) Rad u etvorkama,
4) Paralelno odjeljenski oblik rada,
5) Paralelno izmjenini oblik rada
6) Izmjenino odjeljenski oblik rada
7) Odjeljenski oblik rada s dopunskim vjebama,
8) Paralelno odjeljenski oblik rada s dopusnkim vjebama,
9) Paralelno izmjenini oblik rada s dopunskim vjebama,
10) Izmjenino odjeljenski oblik rada s dopunskim vjebama,
11) Rad u stanicama,
12) Kruni oblik rada,
13) Rad na stazi,
14) Poligon prepreka,

-prednosti grupnog oblika rada su:
1) U socijalizaciji linosti ja u grupi i grupa u meni odnosno gdje se uenici
meusobno pomau,
2) Rezultat rada je plod zalaganja svakog pojedinca,
3) Vri se kompenzacija razliitih sposobnosti u jedinstvenom cilju,

-nedostaci grupnog oblika rada su:
1) Rad grupe se podreuje prosjenim sposobnostima ili u nekim sliajevima
mogunostima uenika sa slabim sposobnostima,
2) Ne stimulie dovoljno talentovane uenike,

-da bi se bilo koji oblik rada uspjeno primjenio jedan od najhitnijih preduvjeta je dormiranje
adekvatne grupe,to jeste odjeljenja,na formiranje grupe utie vei broj faktora i to (
uzrast,spol,tejlesni razvoj,visina,teina,nivo razvijenosti motorikih sposobnosti,usvojenost
motorikih znanja,dostignua,ciljeva i zadaci vjebanja, cilj nastavnog sta,materijalni i
prostorni uvjeti,brojnost u razredu,sklonosti,interei i elje uenika )

-grupiranje moe biti:
a) Spontano-neprirodno ( grupiranje obavljaju uenici na osnovu dozvole edukatora,na
temelju izvrsnog meusobnog poznavanja,
b) Dirigovano grupiranje ( nastavnik odreuje sastav grupe )
c) Mehaniko grupiranje
d) Homogeniziranje grupa



METODIKA TJELESNE I ZDRAVSTVENE KULTURE
VEDAD UGUM
SARAJEVO 2014
16



Karakteristike grupa,grupe mogu biti velike i male, ( od 3 do 10 uenika ),na osnovo
terijskih i praktinih iskustava grupe mogu biti :
a) Heterogene (formiraju se prema spolu,tjelesno visini,teini)
b) Homogenizirane grupe (formiraju se na osnovu rezultata dobivenih
inicijalnim,tranzverzalnim ili finalnim provjeravanjem,grupe se formiraju prema
kriteriju koji se temelji na slinosti i razlikama meu uenicima,prema cilju koji se
eli postii ili se ve postigao.)
c) Promjenjive ili varijabilne grupe ( formiraju se na osnovu posmtranja edukatora,a
kriterij za svrstavanje ili premjetanje uenika,iz jedne grupe u drugu,najee je
potreba koja proizilazi iz organizacije rada.)
d) Stalne grupe (grupe s kojima se radi dok se ne postigne odreeni cilj )
e) Povremen grupe (se obino formiraju u toku nastvanih ciklusa)
f) Promjenjive grupe (se formiraju,u rjeavanju zadataka koji su razliiti i zvode se na
vie radnih mjesta )

Rad u parovima

-rad u grupama podrazumjeva podjelu uenika na parove,gdje svaki para dai na
izvravanju istog zadatka,primjenjiv je u svim uzrasnim dobima,svim djelovima i
tipovima sata,te na otvorenim i zatvorenim prostorima ua vjebanje,rad u parovima moe
se odvijati:
-u obliku saradnje,kad je jedan uenik uva drugog,pomae ili asistira,
-u obliku pasivnog,poluaktivnog ili aktivnog partnera,

-formiranje parova zahtjeva sljedee uvjete:
1.formiranje prema spolu,
2.priblino jednake tjelesne visine i teine,
3.ptiblino jednake sposobnosti,
4.potivanje i elja uenika.

Rad u trojkama

-razred se djeli na grupe od po tri uenika gdje svaka grupa istovremeno radi na
izvravanju istog zadatka,primjenjiv je u svim uzrasnim dobima,na svim djelovima i
tipovima sata,te na otvorenim,zatvorenim prostorima za vjebanje,grupe mogutu biti
heterogene ili homogenizirane,to zavisi od cilja sata i zadatka vjebanja,zahtjeva vei
broj rekvizita i drugih nastavnih pomagala.

Rad u etvorkama

-razred je podijeljen u grupe od po etri uenika gdje svaka etvorka istovremeno radi na
izvravanju istog zadatka,zadataka moe biti vie i oni se izvravaju po utvrenom
redosljedu,primjenjiv je us vim uzrasnim katogrijama i svim djelovima sata,etvorke
mogu biti heterogene ili homogenizirane,one se mogu oraganizovati tako da unutar
etvorke djeluju po dva para,ovaj oblik rada se koristi se u proveenju razliitih oblika
tranja,ope pripremnih vjebi sa i na sparavama,u glavnom A dijelu sata u realizaciji
dosta nastavnih tema,a u glavnom B dijelu sata koristi se u realizaciji,tefetnih igara te u
METODIKA TJELESNE I ZDRAVSTVENE KULTURE
VEDAD UGUM
SARAJEVO 2014
17

zavrnom dijelu sata u provenju razliitih oblika hodanja,elemntarnih igara i elemenata
plesa.

Paralelno odjeljenjski oblik rada

-ovaj oblik rada predstvalja dobru pripremu za uvoenje uenika u grupne oblike rada koji
se temelje na odjeljenju kao u osnovnoj organizacijskoj jedinici,u paralelno odjeljenskom
obliku rada razred se djeli na dva ili vie odjeljenja koja u isto vrijeme ostvaruju iste
zadatke,postoji paralelno odjeljenski oblik rada u kolonama i vrstama,to zavisi od
zadatka u toku vjebanja,ovakav oblik omoguava:
a) Istovremeno vjebanje veeg broja uenika
b) Objanjavenj se daje veem broj uenika
c) Jednostavan i lako primjenjiv u radu sa svim uzrastima
d) Prua dobar pregled rada
e) Ne zhtjeva posebne prostorne uvjete
f) Znaajan doprinos samostalnosti i razvijanju kolektivnog duha

Paraleleno izmjenini oblik rada

-sloeniji je oblik rada i obino s lijedi iza prethodnog oblika rada,prethodno uenici trebaju
savladati prostornu i vremensku orijentaciju,rad u fromaciji kolone odnosno vrste,te kad
samostalno naue voditi brigu os svom radnom mjestu u odjeljenju radu i zaduenjima,razred
se dijeli na etri odjeljenja gdje dva i dva odjeljenja paralelno i istovrmeno rade na
izvravanju istog zadatka od koji samo jedan moe biti novo gradivo,nakon odreenog
vremena odjeljenja 1 i 2 mjenjujau mjesta sa odjeljenjima 3 i 4.,prednost ovog oblika rada je u
osamostaljivanju uenika,jaem intenzitetu vjebanja,ekonominijem koritenju
vremena,prostora,sprava i pomagala,kada je jedan zadatak uenje novog gradiva,a drugi
uvjebavanje,edukator se prua prilika da u veoj mjeri prati usmejrava i ispravlja
greke,posebna prednost ovog oblika rada je kad se on koristi u slabijim uvjetima rada,jer s
istovremeno mogu realizovati nastvane teme iz dvije ili vie nastvanih cjelina ( ciklusa
),najee se primjenju je u glavnmom A dijelu sata.

Izmjenino odjeljenski oblik rada

-predstavlja jedan korak dalje u pogledu intenzifikacije,racionalizacije i individualizacije
nastavnog procesa,razred se dijeli na dva do etri odjeljenja koja istovremeno izvode razliite
zadatakte i nakon odreenog vremena mijenjuj radna mjesta,ovisno o teini i sloenosti
zadatka,te napredovanju uenika,odjeljenja mogu u toku jednog sata izmjeniti sva radna
mjesta,u drugom sluaju odjeljenja mogu promjeniti dva radna mjesta najednom,a druga dva
na sljedeem nastvanom satu,ako se ovaj oblik rada primjenjuje u uenju novog gradiva
(sticanju novih motorikih znanja ),onda e samo jedno radno mjesto biti novo i tu e
nastavnik fokusirati veinu panje,ostala radna mjesta su uvjebavanja nauenih motorikih
znanja i sa njima nastavnik kontkat ostavaruje pogledaom i uz pomo voa odjeljenja,noruito
prednost ovog oblika rada je vea efikasnost u slabijim uvjetima rada.

Odjeljenski oblik rada sa dopunskim vjebama

-oblik rada u koje se glavnoj vjebi dodaje odreena dopusnka vjeba,nakon izvrene glavne
vjebe uenik prije povrtka izvodi dopunsku vjebu,dopunska vjeba zajedno sam glavnom
vjebom ibi jednu organsku cjelinu to doprinosi intenzifikaciji tjelesnog
METODIKA TJELESNE I ZDRAVSTVENE KULTURE
VEDAD UGUM
SARAJEVO 2014
18

vjebanja,dopunska vjeba moe biti neka poznata vjeba kraeg trajanja,funkcija dopunskih
vjebi je poboljanje tjelesnih i funkcionalnih sposobnosti uenika putem poveanje
aktivnosti na satu vjebanja,
-ako dopunsku vjebu izvodi jedan uenik,njeno trajanje je vremenski krae od trajanja
glavne vjebe,
-ako se primjenjuje vie dopunskih vjebi,prva vjeba je dua,a svako naredno izvoenje je
krae,to se potie brojem ponavljanja,
-ukoliko vjebu izvodi vie uenika,vrijeme izvoenja je ravno ili due od vremena izvoenja
glavne vjebe,
-dopunske vjebe s emogu izvoditi prije glavne vjebe ( kao priprema muskulature za
izvoenje glavne vjebe ),poslje glavne vjebe (kompenzatorna uloga u aktiviranju miinih
grupa koje nisu aktivirane u glavnoj vjebi ili kako korektivna vjeba )
-ovakav oblik rada omoguava:
a) Znaajan doprinos na smanjenju vremena uenika izmeu dva vjebanja
b) Stvoreni uvjeti za bolji obrazovni i vaspitni rad
c) Jednako se koristi kod vjebanja u Sali i na otvorenom
d) Prua mogunosti za individualno doziranje
e) Mogua je primjena u radu sa svim uzrastima

Paralelno odjeljenjski oblik rada sa dopunskim vjebama

-razred se dijeli na etri odjeljenja gdje dva i dva odjeljenja paralelno istovoremenom rade na
izvoenju istog zadatka,istovremeno i paralelno dva i dva odjeljenja izvode iste dopunske
vjebe,dopunske vjebe se mogu primjenjivati na jednom ili oba radna mjesta gdje je glavna
vjeba statikog karaktera.


Izmjenino odjeljenski oblik rada sa dopunskim vjebama

-razred se dijeli na dva do etri odjeljenja,koja istovremeno izvode razliite zadatke i mjenjaju
se,dopunske vjebe mogu se primjenjivati na jednom radnom mjestu,na dva,tri ili sva etri
radna mjesta,na poetku dopunska vjeba se primjenjuje na jednom radnom mjestu i postupno
na ostalim radnim mjestima,obzirom da se na svakom radnom mjestu izvodi razliita glavna
vjeba,onda e i sopunske vjebe na tim radnim mjestima biti razliite,dopunske vjebe ne
trebha primjenjivati formalno,ve samo u cilju intenzifikacije procesa vjebanja.

Rad u stanicama

Spada u sloenije oblike rada .Razred se dijeli na grupe od po 2-3 uenika , koji izvode
vjebe na veem broju stanica po utvrenom redosljedu .Zadravanje na radnom mjestu
odreuje se vremenskim trajanjem ili brojem ponavljanja . Svaki uenik prolazi kroz sve
stanice .Broj stanica se kree od 6 12 . Osnovni zadatak je intenzifikacija sata tjelesnog
odgoja u fazi usavravanja .

Ova metoda rada prua mogunosti :
-Uvjebavanja motorikih aktivnosti uz visok intenzitet
-Putem odreivanja broja ponavljanja i vremenskog perioda aktivnosti se moze vrsiti
doziranje prema individualnim radnjama i sposobnostima .
-uticanje na samostalno izvoenje vjebanja
-primjenjiv u skolama sa manjim salama
METODIKA TJELESNE I ZDRAVSTVENE KULTURE
VEDAD UGUM
SARAJEVO 2014
19


Rad na stanicama se moe organizovati na vie naina :

1.Stanice sa jednim radnim mjestom
2.Stanice sa dva radna mjesta
3.Stanice sa razliitim brojem radnih mjesta i nejednakim trajanjem vjebi
4.Stanice sa razliitim brojem radnih mjesta i jednakim trajanjem vjebi
5.Stanini krugovi
6.Zajedniki stanini krug

Kruni oblik rada

Metodiko organizacijski oblik rada koji ima za cilj usavravanje motorikih
sposobnosti.Tvorci su engleski treneri Adams i Moris.
U krunom radu primjenuje se dozirano opterecenje pri emu se stepen optereenja na satu
odreuje maksimalnim testom.
Naziv kruni rad dolazi odatle jer se stanice tj. Vjebe postavljaju u krug .

Na pocetku sata uenici se upoznaju sa zadatkom , idui od jednog do drugog radnog mjesta
.Na prvom satu uenici popunjavaju liste sa svojim podacima i vracaju profesoru tj. u
kovertu .Radna mjesta se obiljeavaju rednim brojevima
Na drugom satu uenici prou kroz vjebu i pripreme se za poetak izvoenja koji poinje sa
znakom nastavnika , uenici rade vjebu nastojei je uraditi to vei broj puta i unose broj
ponavljanja u rubriku na svom listu predvienu za taj zadatak .
Broj ponavljanja vjebe na jednom radnom mjestu predstavlja maksimalni test i to je relativni
pokazatelj , a objektivni pokazatelj bi dobili pokazateljem fiziolokih funkcija prije i poslije
optereenja .
Vrijeme izvoenja maksimalnog testa je u svijetu limitirano na 30 sekundi rada i 30 sekundi
odmora na svakom radnom mjestu . Ovaj ciklus moze trajati 4 sedmice .


Vrste krunog rada :

-Rad na komandu
-Rad sa odreenim brojem ponavljanja
- Rad sa limitiranim radom vremena

Prednosti krunog metoda rada su :

Istovremeno vjebanje svih uenika
Visoko optereenje na asu
Mogunost individualizacije optereenja
Mogunost praenja i vrednovanja rezultata maksimalnog krunog testa
Vjebe koje se izvode su opste poznate

Poligoni

U nastavi TiZO primjenjuju se u cilju formiranja odreenih motirikih aktivnosti . U
prostoru se postavlja vie radnih mjesta sa ciljem da uenik istu motoriku aktivnost izvede
u razliitim kombinacijama .
METODIKA TJELESNE I ZDRAVSTVENE KULTURE
VEDAD UGUM
SARAJEVO 2014
20


Primjera je neogranieno mnogo s obzirom na spol, starost, sposobnoslti uenika , nivoa
znanja Na primjer za sportae tj igrace sportskih igara taj poligon mora sadravati specificne
tehnicke elemente tog sporta . Ako je za cilj uticaj na motorike sposobnosti , poligon se onda
prilagoava tako da utie na te sposobnosti .

Poligon se moe dijeliti na vie naina :

Poligon na otvorenom
Poligon na zatvorenom
Prirodni poligon
Vjetaki poligon
Kombinovani
Poligon za opstu tjelesnu prirpemu
Atletski , gimnastiki poligon
Poligon za sportske igre
Poligon za motorike sposobnosti
Jednostazni poligon
Dvostazni poligom
Viestazni poligon

Rad na stazi

Spada u sloenije metodiko organizacijske oblike rada .Razred se dijeli na nekoliko grupa
gdje svaka grupa na svom radnom mjestu izvodi vjebe na razliitim spravama i u razliitim
uvjetima po unaprijed utvrenom redu i to tako da svaki uenik proe sva radna mjesta
.Radni zadaci se postavljaju u liniji jedan iza drugog to podsjea na stazu , pa iz toga
proizilazi naziv rad na stazi.

Rad na stazi se primjenjuje u svhu usavravanja motorikih znanja i dostignua
Ponavljajui nain vjebanja staze vie puta istog motorikog zadatka utie na usavravanje
i sticanje kontrole nad tim zadatkom

Pojavni oblici rada na stazama :

-Ponavljanje istih vjebi
-Ponavljanje istih vjebi u razliitim uvjetima
-Ponavljanje iste vjebe na obje strane ( npr. Zvijezda u desnu stran , pa vijezda u lijevu
stranu )
-Ponavljanje strukturno srodnih vjebi
-Ponavljanje strukturno razliitih vjebi








METODIKA TJELESNE I ZDRAVSTVENE KULTURE
VEDAD UGUM
SARAJEVO 2014
21


Individualni oblik rada

Moramo naglastiti da u svim primjenjenim oblicima teimo individualnom radu .Dakle svaki
uenik sam za sebe , ne saraujui sa drugim uenicima u toku rada , izvrava zadanu
tjelovjebu,zadatak i elemnet,to je istovremeno i samostalna rad uenika i primjenjuje se u
grupnom i frontalnom obliku rada sa izuzetkom vjebi u parovima,varijente rada:uenici
izvode istu vjebu,razliitu vjebu,istu vjebu ali sa diferenciranim brojem ponavljanja.
-svaki uenik izvodi tjelovjebu,aktivnost svojim individualnim tempom koji je u skaldu sa
njegovim tjelesnim sposobnostima,nastvanik tei individualiztaciji nastave,ali klasian
individualni oblik rada nije izvodiv,jer nastavnik nije u mogunosti da radi sa jednim
ienikom cijeli sat.