Napomena: Skriptu je izradila dr.sc.

Nevenka Breslauer (za potrebe predavanja na UF-

K) - prema Findaku

''METHODOS'' (gr.)

METODIKA potjee od grke rijei METHODOS to znai istraivanje pojava,

pristupanje pojavama koje se istrauju, a TZK oznauje trajan, planski i sustavan proces
djelovanja na djecu, odnosno ovjeka, naroito u njegovoj mladosti; prema tome
METODIKA TZK je znanost koja prouava zakonitosti odgoja i naobrazbe u TZK-i.
Predmet ine svi organizacijski oblici rada koji postoje u kolskom odgoju znai
predmet metodike TZK proistjee iz njezine supstratne znanosti KINEZIOLOGIJE, ali i
iz odgojno obrazovnog procesa.

HIPOKINEZIJA- nedostatak kretanja

UTILITARNOST- korisnost

KINEZIOLOGIJA-potjee o grke rijei ''KINEZIS'' to oznaava pokret, kretanje i

''LOGOS'' to oznaava zakon, nauku. Etimoloki kineziologija je znanost o kretanju. U
prenesenom smislu kineziologija je znanost koja prouava zakonitosti upravljanja
procesom vjebanja i posljedice tih procesa na ljudski organizam.

CILJEVI UPRAVLJANOG PROCESA VJEBANJA

1.) unapreenje zdravlja

2.) optimalni (najpovoljniji) razvoj ljudskih sposobnosti i motorikih znanja te

njihovo zadravanje to dulje vrijeme na jednoj vioj razini

3.) spreavanje preranog pada pojedinih antropolokih karakteristika i motorikih

znanja

4.) maksimalni razvoj osobina, sposobnosti motorikih znanja u angonoloki

usmjerenim kineziolokim aktivnostima (agonistika natjecateljski sport)

ANTROPOLOKI STATUS: 1. antropometrijske ili morfoloke karakteristike ili

obiljeja

2. motorike sposobnosti

3. funkcionalne sposobnosti

4. konativni imbenici (modaliteti ponaanja)

5. kognitivni imbenici ( inteligencija)

6. dimenzije socijalnog statusa

u odgojno obrazovnom procesu svi navedeni parametri moraju biti prisutni

CILJEVI I ZADAE METODIKE TZK: kako u to krae vrijeme doi do manifesnog
strukturalnog prostora

Cilj metodike znanstvene discipline je da prati i prouava zakonitosti i kategorije

odgojno obrazovnog rada tjelesno zdravstvenom odgojno obrazovnom podruju.
Cilj metodike TZK-e kao nastavne discipline da osposobljava studente, budue uitelje
za samostalno izvoenje svih programa i organizacijskih oblika rada na tjelesno
zdravstvenom odgojno obrazovnom podruju.

Zadae metodike:

istraivanje zakonitosti odgoja i obrazovanja u TZK

objanjava osnovne pojmove i strune termine koji se koriste u ovom odgojno
obrazovnom podruju
istrauje i utvruje optimalne putove za realizaciju opih ciljeva i zadaa
istrauje zakonitosti odgojno obrazovnog procesa
utvruje i razrauje specifine metodike i metodoloke sustave
prouava i utvruje antropoloka obiljeja uenika/ca od 1-4 razreda O
upuuje na nunost planiranja i programiranja rada i prouavanje pojedinih naina
planiranja i programiranja
istrauje i utvruje metodike organizacijske oblike rada i upuuje na njihovu
primjenu
ispituje i verificira metodike principe, metode rada, metodike postupke, prostor,
opremu i sredstva koja se koriste u TZK

10. istrauje i utvruje opa naela praenja i valorizacije rada

Metodika TZK je primijenjena interdisciplinarna znanost i kao takva ne moe se svoditi

samo na teoriju ili oslanjati samo na praksu. Metodika TZK spada u skupinu drutvenih
znanosti.

ANTROPOMETRIJSKE ILI MORFOLOKE KARAKTERISTIKE

Vrlo bitne, znaajne, latentne dimenzije koji se mogu direktno mjeriti.

Latentno skriveno

Dijele se na: 1. longitudinalna dimenzionalnost kotanog sustava

2. transverzalna dimenzionalnost kotanog sustava

3. masno tkivo

4. cirkularna dimenzionalnost trupa ili imbenik volumena

longitudinalna dim. predstavlja rast kostiju u duinu, moe se procijeniti na osnovu

duine ruku, podlaktice, potkoljenice i tjelesne visine. To je potpuno uroeni imbenik
kod kojeg je koeficijent uroenosti 0,99% znai potpuno je genetski H=0,99%
(Holzingorov koeficijent uroenosti)
 transverzalna dim. odgovorna je za 3 stvari:

1. rast kostiju u irinu (posebno za veliinu zglobova i kotanu masu

2. rast krajnjih ekstremiteta (misli se na ake i stopala)

3. iskljuivo za dimenzije glave

3. masno tkivo predstavlja ukupnu koliinu masti, a mjeri se koliina

potkone masti u veini ljudskih djelatnosti i sportova predstavlja remetei
imbenik. Najbolje mjere su koni nabor nadlaktice, pazune jame, trbuh, koni nabor
iza uha i dr. mjeri se spravom koja se zove KALIPER. (pojava kolesterola uzrokuje
zaepljenje krvnih ila tj. infarkt, on je drugi faktor, odmah nakon stresa).

4. cirkularna dim. odgovorna je za ukupnu masu tijela i obujma. Najbolja je

mjera koliina miine mase, a mjeri se najee tjelesnom teinom. Obujam podlaktice
ima najveu korelaciju (povezanost) sa miinom masom.

ZAKLJUAK: U podruju antropometrijskih obiljeja utjecaj procesa vjebanja

najvee je na potkono masno tkivo.

MOTORIKE SPOSOBNOSTI

- dio su antropolokog statusa

To su dimenzije osobnosti koje sudjeluju kod rjeavanja prvenstveno motorikih zadaa.

Potrebno je naglasiti da kod rjeavanja motorikih zadaa imamo svezu s kinetikim
centrom u sredinjem ivanom sustavu.

Motorike sposobnosti dijelimo na vei broj imbenika:

SNAGA

dijelimo na AKCIONE i TOPOLOKE imbenike

AKCIONI imbenici snage ovise od vrste aktivnosti. TOPOLOKI imbenici snage od

miinih skupina koji sudjeluju u konkretnom radu

F (snaga)

A T

FE FR FS FR FT FN
 AKCIONI IMBENICI: 1. eksplozivna snaga

2. statika snaga

3. repetitivna snaga

TOPOLOKI IMBENICI: 1. snaga ruku i ramenog pojasa

2. snaga trupa

3. snaga nogu

SNAGA

FE Eksplozivna snaga- je rad velikog intenziteta u vrlo kratko vrijeme. To je

sposobnost da se izvede skok, jak udarac i sl. FE nije lokalizirana na pojedine miine
skupine, ovisi o koliini aktivnih motorikih jedinica, znai koliine neurona u
motornim zonama i centralno je locirano. Transmisija je nukleus ruber (crveno jezgro) u
kori velikog mozga. Motorna jedinica je skup miia koje inervira (podrauje)jedan
ivac. Procjenjuje se slijedeim testovima: 1. skok u dalj s mjesta

2. troskok

razliita bacanja i dr.

koeficijent uroenosti FE H=80%. Tjelesnim se vjebanjem moe utjecati na razvoj

eksplozivne snage izmeu 5. i 7. godine ivota, a pad FE je poslije 30 . godine. Kod
sprinta eksplozivna snaga sudjeluje trostruko vie nego brzina i to zato to u sprintu jo
brzina tranja zavisi od duine i frekvencije koraka.

Dokimologija je nauka o ocjenjivanju (npr. uenici skau u dalj na poetku kolske

godine i na kraju ocjenjujemo napredak)

FR Repetitivna snaga- podrazumijeva sposobnost da se izvede to je mogue vei broj

pokreta, obino stereotipnih (ponavlja se jedan za drugim) u odreenom vremenu ili do
otkaza. Dolazi do aktivnosti koje su dosta velikog intenziteta i sa forsiranim ritmom .
To je u stvari dugotrajno ponavljanje pokreta. Razvija se vrlo brzo, max. se postie oko
32. godine pad poslije 40. godine H =50% u procesu tjelesnog vjebanja na nju
moemo jako puno djelovati.

Deteorizacija propadanje neke sposobnosti, zbog nedostatka kretanja (hipokinezija)

npr. ako
se premalo kreemo, a stalno se vozimo automobilom- pokazatelj nam je frekvencija
srca u mirovanju.

Testove moramo dati za tri skupine miia:

za ruke, rameni pojas (zgibovi sklekovi)

za trup iz upora leeeg doi do sjeda i vraanje nazad (trbunjaci)- ako se radi o
trbunoj muskulaturi mora se usporedno raditi i na lenoj da ne doe do iskrivljenja
kraljenice
za noge- unjevi, razliiti naskoci s optereenjem

FS Statika snaga- sposobnost da izdrimo neko optereenje ne mijenjajui poloaj

tijela ili udova, dakle da to dulje izdrimo neku izometriku kontrakciju. Postoji velika
korelacija (povezanost) izmeu FS i FR H=56%. Maksimum. se postie do 32.godine,
a pad poslije 40. god. Vano je istaknuti da ne treba djeci uenicima davati izometrike
vjebe jer u to vrijeme dijete ne die, te moe doi do poveanog krvnog tlaka i dr.
(uganue zgloba ramena..). potrebno je djecu poduiti kako se die, pa tek onda davati
vjebe izometrike kontrakcije .

Testovi- razliiti izdraji.

Postoje 3 topoloka imbenika snage- za sve je max. 30 god. ili 22. god. ako se radi o
eksplozivnom tipu. Meu najvanije topoloke imbenike snage ubrajamo snagu trupa.

BRZINA

- sposobnost da izvedemo veliku frekvenciju pokreta u odreenom vremenu ili

jedan jedini pokret to je mogue bre. Gotovo svi testovi brzine su testovi frekvencije
pokreta. Sposobnost je dispozicionog tipa A =90-95%.

- Zavisi od kinetikih centara i to: naizmjenine ekscitacije i inhibicije odreenih

miia. Brzina je utilitarna (vana). Na nju je potrebno utjecati u vrlo ranom uzrastu,
kao i kod eksplozivne snage. Tjelesnim vjebanjem moemo utjecati na njezin razvoj
izmeu 5. i 6. godine ivota, a maksimum se postie izmeu 20. i 22. godine ivota.
TAPINZI su najbolje mogue mjere brzine.

PRECIZNOST

- podrazumijevamo sposobnost da se neki cilj pogodi tako da se u taj cilj uputi

jedan projektil ili lopta, bilo da se taj cilj pogodi voenjem nekog predmeta (npr. maa,
ake i dr.) Preciznost ima 2 aspekta:

ASPEKT GAANJA
ASPEKT CILJANJA
- razlike su sljedee: kada se baca projektil u cilj, GAA se, mora se unaprijed
proraunati putanja tog projektila i onog trena kada je projektil napustio ruku ili nogu,
onog trenutka vie se ne moe utjecati na projektil, on leti po balistikoj krivulji,
meutim kada se vodi jedan projektil u cilj, moe se korigirati putanja tog projektila, jer
nas kinestetike informacije obavjetavaju o tome. Preciznost je vrlo osjetljiva osobina.
Pri uzbuenju dolazi do zakazivanja preciznosti, jer je preciznost osjetljiva na
emocionalna stanja. Preciznost je nestabilna jer ovisi o mnogim imbenicima.

RAVNOTEA

- sposobnost da zadrimo svoje tijelo to due vrijeme u ravnotenom poloaju. To

je u stvari korigiranje djelovanja gravitacije ili aktivnih remeteih imbenika. Sustavi u
malom mozgu obrauju podatke iz uha i pravi se brzi program korekcije. Testovi su u
dosta velikoj korelaciji (povezanosti) s koordinacijom i inteligencijom. Procesom
vjebanja moemo jedino uvjebavati za specifine motorike situacije. Testovi za
procjenu ravnotee: stajanje na klupici zatvorenih oiju, stajanje na klupici za ravnoteu
otvorenih oiju.

FLEKSIBILNOST

- je sposobnost napraviti pokrete to je mogue amplitude i da to bre napravimo

pokrete velike amplitude. to je ovjek stariji ta sposobnost opada Testovi: iskret,
pretkloni, page

AGILNOST

- sposobnost brze promjene pravca kretanja. Testovi: koraci u stranu, osmica sa

sagibanjem, tranje pravokutnikom

KOORDINACIJA

- sposobnost da izvodimo komplicirane pokrete i da uskladimo pokrete u prostoru

i vremenu, sposobnost da se komplicirana motorika gibanja izvode brzo.

- sposobnost za motoriko uenje, zajedniko je koordinaciji da kompliciranu

motoriku situaciju moramo programirati to je mogue efikasnije

- H =80% maksimum je oko 25 godine

- ako elimo utjecati na koordinaciju djecu od najranijeg djetinjstva treba stavljati

u razliite motorike situacije

- moemo ju popraviti tako da se uvjebavaju prirodni oblici kretanja

AKCIJSKI IMBENICI
 * brzinska koordinacija

ritmika koordinacija
brzina uenja novih motorikih zadaa
pravodobnost
prostorno vremenska orijentacija
agilnost
ravnotea

dva pravca u razvoju koordinacije:

uenje novih raznolikih struktura gibanja

izvoenje poznatih gibanja u razliitim uvjetima to ujedno zahtijeva reorganizaciju
motorikih znanja

Zakljuak: Vjebanjem se u odreenoj mjeri u djetinjstvu moe utjecati na

KOORDINACIJU
AGILNOST
EKSPLOZIVNU SNAGU
RAVNOTEU
FLEKSIBILNOST
BRZINU
PRECIZNOST, a kasnije na:
REPETITIVNU SNAGU
STATIKU SNAGU

Pojmovi:

Cikliko kretanje- podrazumijeva viestruko ponavljanje istog akta koji je po svojem

izvoenju simetrian (tranje, plivanje, veslanje i dr.)

Acikliko kretanje podrazumijeva izvoenje jednoaktnog kretanja i ima asimetrian

karakter (npr. igre, sportska gimnastika, bacanja, borilaki sportovi)

Asistencija- podrazumijeva kompleks mjera i postupaka koje uitelj poduzima da bi

sprijeio padove i ozljede uenika za vrijeme vjebanja (uvanje) i pomaganje pri
izvravanju odreenog motorikog zadatka.

Kinezioloka aktivnost- pojam za sve aktivnosti (ili sportove) koje su prema odreenim
kriterijima podijeljene na 4 skupine:

MONOSTRUKTURALNI SPORTOVI ILI AKTIVNOSTI (atletika, plivanje,

skijanje, biciklizam i dr.)
POLISTRUKTURALNI SPORTOVI (stolni tenis, tenis, karate i dr.)
KOMPLEKSNI SPORTOVI (nogomet, rukomet, koarka, odbojka i dr.)
KONVECIONALNI SPORTOVI (ritmika gimnastika, klizanje, plesovi, skokovi u
vodu)
Kinezioloki operator- je skup razliitih struktura kretanja koje maksimalno odgovaraju
cilju transformacijski procesa (to su praktiki vjebe kojima se najefikasnije djeluje na
neku osobinu, sposobnost, motorika znanja i zdravlje).

Kinezioloki stimulus- je kombinacija kineziolokog operatora i energije, potrebnih za

transformacijske procese.

Motorika znanja - stupanj usvojenosti pojedinih motorikih struktura koje mogu biti
na razliitim razinama.

Motorika dostignua sprega motorikih sposobnosti i motorikih znanja, a izraavaju

se spremnou uenika da ih u konkretnoj motorikoj situaciji povee i maksimalno
iskoristi radi postizanja to boljeg rezultata.

Motorika navika je automatizirana vjetina, odnosno automatizirano izvoenje

usvojenog motorikog gibnja.

Proces vjebanja- pod tim se podrazumijeva primjena sasvim odreenih struktura

kineziolokih stimulusa, s obzirom na sadraj, volumen i modalitet rada.

Stanje subjekta- je skup informacija dobivenih nekim sustavom mjerenja. Stanje je

definirano stanjem antropolokih obiljeja, stanjem motorikih informacija, stanjem
zdravlja nekog subjekta i stanjem odgojnih efekata. Karakteristina stanja subjekta u
tijeku transformacijskih procesa jesu: inicijalno stanje, tranzitivno stanje i finalno
stanje.

Tjelesna vjeba- je motoriko gibanje koje ovjek izvodi i primjenjuje radi rjeavanja
odreenog motorikog zadatka.

Tjelesno vjebanje je jedinstven psihomotoriki proces u kojemu se ostvaruju konkretni

zadaci tjelesne i zdravstvene kulture viestrukim metodskim organiziranim
ponavljanjem tjelesnih vjebi.

Transformacijski procesi - obuhvaaju planiranje, programiranje, provoenje i kontrolu

procesa vjebanja, a cilj im je da se postignu takve promjene subjekta koje su najblie
idealnom finalnom stanju.

RAZVONE KARAKTERISTIKE UENIKA MLAE KOLSKE DOBI

Osnovni uvjet za uspjeni rad je poznavanje razvojnih karakteristika onih s kojima se

radi u ovom sluaju to su uenici/ce od 1. do 4. razreda osnovne kole odnosno od este
do jedanaeste godine ivota. Unato tome to su osobine organizma uvijek meusobno
zavisne, ipak se mogu tretirati s razliitog stajalita to znai da uenike promatramo
npr. s anatomskog, fiziolokog, psiholokog i dr.

Rast i razvoj djece odvija se kontinuirano i ine neprekidan lanac ne mogu se povui
stroge granice izmeu pojedinih razdoblja. Faze rata i razvoja:
 Rano djetinjstvo- od roenja do 3. godine:

a) od roenja do 10. mjeseca faza dojenja

b) od 10. do 15. mjeseca faza puzanja i poetnog hodanja

c) od 15. do 24. mjeseca- srednje doba ranog djetinjstva

d) od 2. do 3. godine starije doba radnog djetinjstva

Predkolsko doba od 3. do 6. ili 7. godine:

a) od 3. do 4. godine mlae predkolsko doba

b) od 4. do 5. godine - srednje predkolsko doba

c) od 5. do 6. ili 7. godine starije predkolsko doba

kolsko doba od 6. ili 7. godine do 18. ili 19. godine:

a) od 6. ili 7. godine do 10. ili 11. godine mlae kolsko doba

b) od 10. ili 11. godine do 14. ili 15. godine - srednje kolsko doba

c) od 14. do 15. godine do 18. ili 19. godine starije kolsko doba.

Ta podjela nije definitivna za svu djecu kao kriterij. S gledita TZK ili tjelesnog
vjebanja ne smije se zanemariti injenica da se u rastu djeteta pojavljuju i izmjenjuju
faze ubrzanog i faze usporenog rasta. Obzirom na razdoblja ubrzanog, odnosno
usporenog rasta razlikujemo ove faze:

od roenja do 6. godine I. faza ubrzanog rada

od 6. do 10. godine djevojice

od 6. do 11. godine djeaci - } I. faza usporenog rasta

3. od 10. do 14./15. godine - djevojice

od 11. do 17. godine djeaci }II. faza ubrzanog rasta

4. od 14./15. do 20. godine - djevojke

od 17. do 25. godine mladii } II. faza usporenog rasta

Dijete uenik nije ovjek u malom.

MLAE KOLSKO DOBA

Poinje polaskom djeteta u kolu, nastaje niz promjena koje se odraavaju na njihov rast
i razvoj. Poetkom tog razdoblja usporava se rast u visinu uz istodobno poveanje
tjelesne teine. Godinji prirast u visinu je oko 5 cm, a u teini 2-3 kg. Sve do 9-10
godine nema bitnih razlika izmeu djeaka i djevojica. Djevojice u 10-toj godini
naglo rastu u visinu, a potom i teini. Djeaci naglo rastu izmeu 12. i 15. godine, a oko
13. godine dobivaju na teini.

Kostur djeteta jo je prilino gibak, kosti su bogate hrskavinim tkivom, a vezivno

tkivo je elastino. Okotavanje prstiju zavrava se izmeu 9. i 11. godine, a kosti
zapea izmeu 10. i 13. godine.

Kraljenica u ovom razdoblju ima fizioloku iskrivljenost, meutim okotavanje jo nije

zavrilo, to je potencijalna opasnost kod nepravilnog sjedenja u kolskim klupama ili
od neprimjereno teke kolske torbe.

Prsni ko snano se razvija .poveava se njegov obujam, koji na kraju tog razvojnog
razdoblja u djeaka iznosi u prosjeku 64 cm, a u djevojica 61 cm. S poveanjem prsne
upljine i razvoja miia za disanje poveava se i vitalni kapacitet plua.

Do 9. godine djeca lake izvode tzv. krupne pokrete, a nakon 10. godine uspjeno
savladavaju i tzv. sitne odnosno precizne pokrete. Pri kraju razdoblja miina snaga se
gotovo udvostruuje.

Disanje u tom razdoblju zbog slabih miia je povrno, odnosno nedovoljno duboko.
Poveane potrebe za kisikom u tom razdoblju nadoknauje se ubrzanim disanjem pa je
stoga frekvencija disanja kree od 20 do 22 puta u minuti. Vitalni kapacitet plua u
djeaka vei je nego u djevojica.

Tablica 1. vitalni kapacitet plua

dob

Djeaci

djevojice

1200

1100

1400

1200
8

1600

1300

1700

1450

10

1800

1650

11

2100

1800

Ovo upuuje da tijekom TZK i tjelesnog vjebanja moramo vodit rauna o tzv.
dubokom disanju, jaanju miia za disanje. Kako djeca diu i kroz kou treba ih
osloboditi suvine odjee, odnosno da vjebaju u adekvatnoj opremi.

Krvotok odnos mase srca prema masi tijela ve se pribliava razmjerima koji su u
odrasla ovjeka, ipak opskrba tkiva krvlju dvaput je vea nego u odrasla ovjeka i to sve
zbog vee frekvencije sranih kontrakcija. Srce djeteta treba raditi vie i bre kako bi
moglo potiskivati krv u sve krvne ile. To je ujedno i razlog da u tom razdoblju ne smiju
biti suvie intenzivna i dugotrajna. Broj sranih otkucaja u djece te dobi iznosi od 90 do
84 u minuti. Istraivanja potvruju da tjelesno vjebanje pozitivno utjee na razvoj
sranog miia. Uvjet za to je da se tjelesno vjebanje odvija u uvjetima optimalnog
optereenja.

ivani sustav se oko 8. do 9. godine uglavnom zavrava oblikovanjem anatomske

grae velikog mozga. Mozak djeteta u 7. godini dostie 83%, a do 7. do 14. godine oko
95% svog cjelokupnog razvoja. U djece mlae kolske dobi prevladavaju procesi
iradijacije nad procesima inhibicije, posljedica toga je da se u rad ukljuuju suvine i
nepotrebne miine skupine, rad se ne odvija ekonomino.

lijezde s unutranjim luenjem za rast organizma od osobitog su znaenja hormoni

hipofize i hormoni lijezde timusa. Za pravilno odvijanje rasta vrlo vanu ulogu ima
izmjena tvari. Za uspjeno odvijanje rasta posebno je vano da hrana koju uenici
uzimaju bude dovoljno kalorina, bogata bjelanevinama i da sadri dovoljno vitamina.
Za uspjeno odvijanje rasta i razvoja djece mlae kolske dobi tjelesno vjebanje koje je
ustavno i primjereno od neprocjenjive je vrijednosti.

3. OBILJEJA I SREDSTVA TJELESNE I ZDRAVSTVENE KULTURE

ovjek je opstao i razvijao se zahvaljujui kretanju, stoga pojaana tjelesna aktivnost

pozitivno utjee na organizam ovjeka. Ako nema dovoljno kretanja, tjelesne aktivnosti,
nuno pada funkcija svih organa. Primjerena tjelesna aktivnost, pozitivno utjee ne
samo na pravilan rast i razvoj, na podizanje funkcionalnih sposobnosti organizma na
viu razinu, na bolje ope stanje organizma i na bolje zdravlje uope.

Obiljeja tjelesne i zdravstvene kulture

Prvo, zakonitost rasta i razvoja uenika te dobi, rad s njima treba planirati, programirati,
organizirati i provoditi tako da se izazovu pozitivne kvantitativne i kvalitativne
promjene njihovih karakteristika osobina i sposobnosti te da se podigne razina
motorikih znanja i dostignua. Na promjenjiv dio osobina i sposobnosti uenika treba
utjecati u onoj fazi kada je utjecaj mogu, a na motorika znanja s razinom razvoja
njihovih osobina i sposobnosti. Proces tjelesnog vjebanja primarno treba usmjeriti na
stjecanje to veeg broja realno upotrebljivih motorikih znanja, a potom i razvoj
osobina i sposobnosti.

Drugo, prilikom izbora moguih i potrebnih sredstava odnosno sadraja tjelesnog

vjebanja treba uzeti u obzir njihov utjecaj na organizam uenika. Odreene tjelesne
vjebe ne utjeu podjednako na sve uenike, isto tako ista vjeba ovisno o uvjetima
njezine primjene, moe razliito utjecati i na pojedinca. U nedostatku vremena prednost
treba dati kompleksnim sadrajima odnosno sadrajima uz pomo kojih je mogue
istodobno rjeavati vei broj ciljeva i zadaa. S gledita korisnosti trebalo bi svladati bar
osnove tehnike plivanja, skijanja, klizanja, koturaljkanja i vonje bicikla.

Tjelesne vjebe osnovno su sredstvo tjelesne i zdravstvene kulture

Tjelesna vjeba- motoriko gibanje koje ovjek izvodi i primjenjuje radi razvoja i
usavravanja svojih osobina i sposobnosti.

Struktura tjelesne vjebe

Svaka tjelesna vjeba sastoji se od tri skupine strukturnih elemenata:

mehaniki element
energetski element
element ritma

1. mehaniki elementi-svaka vjeba moe se analizirati s obzirom na prostor i vrijeme

U prostorne elemente tjelesne vjebe pripadaju: a) poetni poloaj, b) smjer pokreta ili
kretanja, c) opseg pokreta ili kretanja.
Tijekom vjebanja uenik se nalazi u poetnom poloaju prijelaznom poloaju i
zavrnom poloaju.

Poetni poloaj- pravilno zauzimanje poetnog poloaja prije izvoenja neke vjebe
osnovni je uvjet za tono izvoenje. Od poetnog poloaja ovisi smjer i opseg kretanja.

Prijelazni poloaj- pokazuje poloaj tijela za vrijeme izvoenja odreenog kretanja,

odnosno motorikog gibanja. Prijelaz iz jedne faze kretanja u drugu, npr. pri vjebanju
na spravama, bacanju i hvatanju lopte i sl.

Zavrni poloaj- upuuje nas na zakljuak o pravilnosti izvoenja nekog pokreta ili
kretanja, npr. zavrni poloaj pri bacanju medicinke, lopte.

Smjer pokreta ili kretanja- za uspjeno izvoenje motorikog gibanja potrebno je

utvrditi smjer kretanja, npr. bacanje medicinke pod kutom od 45, pravilan rad ruku za
vrijeme plivanja, osobito prilikom kretanja kroz vodu

Opseg pokreta ili kretanja - najee se izraava amplitudom pokreta

Vremenski elementi tjelesne vjebe: a) brzina, b) istodobnost i uzastopnost kretanja

Brzina- svojstvena je svakom kretanju tijela ili njegovih pojedinih dijelova. Pokreti ili
kretanja mogu se izvoditi vrlo brzo, brzo, umjereno brzo, sporo i vrlo sporo. Postoje
razliite podjele vjebi brzine:

vjebe maksimalne brzine, trajanje 20 do 30 sekundi tranje od 100 do 200 m

vjebe submaksimalne brzine, trajanje od 20 do 30 sek. pa sve do 2 ili 5 minuta , npr
tranje na 400 m
vjebe srednje brzine traje od 3 do 5 min, najvie do 40 minuta tranje od 2 do 10 km
vjebe umjerene brzine dugotrajan rad odnosno kontinuiran rad trajanje vie od 40
min pa sve do nekoliko sati , npr. tranje preko 10 km.

Istodobnost i uzastopnost kretanja pri izvoenju sloenijih vjebi pokree se vie

dijelova tijela koji se ukljuuju i iskljuuju iz kretanja. Npr. kretanje ruke u plivanju
kroz vodu izvan vode

2. energetski elementi- a) intenzitet, b) trajanje kretanja, c) karakter kretanja

intenzitet- da bi smo postigli eljene uinke u radu, vano je primijeniti pravo vrijeme
vjebe primjerenog intenziteta. ( puno je lake podignuti predmet ako ga diemo iz
unja ili poluunja jer se u rad ukljuuju noge trup i ruke, a ne samo uz pomo ruku).
Ako pak se izvode vjebe s teretom, ivano miino naprezanje je vee, a time je i
utjecaj vjebanja na organizam vei.

trajanje kretanja- prema trajanju vjebe mogu biti kratkotrajne, srednje trajne i
dugotrajne. Npr. Eksplozivno kretanje u bacanju medicinke spada u kratkotrajno
vjebanje, skok u dalj srednje trajanje, a tranje u vjebe dugog trajanja.

karakter kretanja- prema karakteru kretanja razlikujemo vjebe s dinamikim ivano-

miinim naprezanjem, to su dinamike vjebe i vjebe sa statikim ivano miinim
naprezanjem- statike vjebe.
 dinamike- karakterizira izmjenino skraivanje, oputanje i stezanje miia koji
sudjeluju u izvoenju neke vjebe, a ija svrha je premjetanje pojedinih dijelova tijela
u prostoru.

statike- karakteriziraju miina naprezanja koja su usmjerena prema osiguravanju

poloaja tijela, pri tim vjebama ne dolazi do pokretanja dijelova tijela ili cijelog tijela,
ako i doe do nekog pokreta on je zanemarujui.

3. ritam

Pri izvoenju odreenog pokreta ili kretanja vano je uzeti u obzir i ritam.

Pod ritmom podrazumijevamo pravilno izvoenje odnosno (pravilno izmjenjivanje

naglaenog i nenaglaenog dijela npr. u kretanju. Ritam je u stvari imbenik vremena i
prostora, to se vidi kod svih ciklikih kretanja, kao to su npr. hodanje, tranje,
plivanje. Vano je da se vjebe odvijaju u optimalnom ritmu, jer se na taj nain vjeba
izvodi uz najmanji napor. takvo izvoenje ima daleko vei utjecaj na organizam, ujedno
doprinosi broj automatizaciji pojedinih pokreta i kretanja. Sve to zajedno bitno utjee
na intenzifikaciju procesa tjelesnog vjebanja.

OSNOVNE KARAKTERISTIKE PLANA I PROGRAMA TZK

Osnovne karakteristike plana i programa TZK: ciljevi zadae po svojoj izvornosti u

potpunosti su okrenuti autentinim potrebama (stvarnim) mogunostima i interesima
uenika, da je osigurana konzistentnost (dosljednost) programskih sadraja TZK-e od 3
do 18. godine ivota, te da je promijenjen odnos prema djeci oteena zdravlja (djeca se
ukljuuju u rad prema svojim mogunostima).

PROGRAMSKI SADRAJI TZK: nainjeni su za prvi drugi trei i etvrti razred

prema sljedeim naelima.

u skladu s razvojnim karakteristikama odreenog razvojnog razdoblja (odnosno

razreda)
u skladu sa ciljevima i zadaama TZK posebno za svaki razred
da okosnicu programskih sadraja ine prirodni oblici kretanja, igre i tjelesne
aktivnosti na otvorenome.
da se programski sadraji tretiraju kao sredstvo za postizanje odreenih zadaa,
odnosno njihovu realizaciju, a ne kao cilj odgojno obrazovnog rada.

PLAN I PROGRAM TZK ZA UENIKE OD 1. DO 4. RAZREDA OSNOVNE

KOLE

R
O

Organizacijski oblici rada od 1. do 4. razreda

PLAN AKTIVNOSTI I RAZREDI

1.raz

2. raz

3. raz

4. raz

O P

S R

N O

O G

V R

N A

I M

sat TZK

tjelesno vjebanje

mikropredah

makropredah

natjecanje u odjeljenju

meurazredna natjecanja

izleti

priredbe
3x tjedno

2x 60 min

svakodnevno

po potrebi

po potrebi

periodino

povremeno

prigodno

3x tjedno

2x 60 min

svakodnevno

po potrebi

po potrebi

periodino

povremeno

prigodno

2x tjedno

2x 60 min

svakodnevno

po potrebi

po potrebi

periodino

povremeno

prigodno

2x tjedno
2x 60 min

svakodnevno

po potrebi

po potrebi

periodino

povremeno

prigodno

D P

I R

F O

E G

R A

E M

IRAN

ZIMOVANJE

LJETOVANJE

prema

izboru

prema

izboru

prema

izboru

prema

izboru
 ORGANIZACIJSKI OBLICI RADA: osnovni organizacijski obli rada je sat TZK koji
osigurava plansko i sustavno djelovanje na antropoloki status uenika. Zadatak sata
TZK je da pomou sadraja koji proizlaze iz propisanog programa utjeemo na
morfoloke karakteristike uenika, na njihove motorike i funkcionalne sposobnosti,
zatim na kognitivne i konativne dimenzije, na usvajanje motorikih znanja na
poboljanje motorikih dostignua, razvijanje moralnih svojstva, stjecanje teorijskih
znanja pogotovo onih koja su potrebna u svakodnevnom ivotu.

Sat TZK mora svojim zadacima, sredstvima i organizacijom stvoriti uvjete za uvoenje
uenika u ostale organizacijske oblike rada. Koristei se svojim raznovrsnim
sredstvima, metodama i metodikim organizacijskim oblicima rada, sat TZK mora
pridonositi unapreenju zdravlja i psihikom osvjeenju uenika i poveanju radne
sposobnosti.

Sat TZK mora biti kompleksan tj. organiziran i provoen tako da uenici budu na
svakom satu potpuno angairani i u tjelesnom i u psihikom pogledu. Uenici na satu
TZK trebaju biti podvrgnuti fiziolokom, emotivnom i intelektualnom optereenju.

Sat TZK ima svoju strukturu i trajanje.

Ima slijedee dijelove:

1. UVODNI DIO SATA

2. PRIPREMNI DIO SATA

3. GLAVNI DIO SATA: glavni ''A'' dio sata

glavni ''B'' dio sata

4. ZAVRNI DIO SATA

Svaki dio sata ima odreeno trajanje, svoje zadatke, slui se posebnim sredstvima i
organizacijom. Meutim svi dijelovi trebaju initi jednu nedjeljivu cjelinu. Jedan dio
sata mora stvoriti povoljne uvjete za prelazak na sljedei dio sata, a svima je cilj da
ostvare antropoloke, obrazovne i odgojne zadatke sata u cjelini.

Strukturu sata treba prihvatiti samo kao pomo za uspjeniju pripremu i organizaciju
sata kako bismo pravilno odabrali gradivo, raspodijelili optereenja, izabrali
najpogodniji metodiki organizacijski oblik rada, metode, nastavna pomagala te da
bismo zaista mogli ostvariti postavljene zadatke. Koliko e koji dio sata trajati o tome
mora odluiti svaki uitelj u odreenoj situaciji. Odstupanja su mogua ali treba voditi
rauna da sat TZK mora biti harmonina cijena. Konanu odluko o strukturi sata uitelj
donosi kad se priprema za sat.

Sat

TZK

od 45 minuta
 Dio sata

Uvodni

3 - 5 min

Pripremni

7 - 10 min

Glavni

25 30 min

Zavrni

3 5 min

Priprema za sat poine samim planiranjem, izborom gradiva, odnosno izradom

globalnog i operativnog programa koji treba stvoriti uvjete za sastavljanje nastavnih
jedinica. Nastavne teme za ''A'' dio sata treba odabrati i komponirati tako da uenici po
mogunosti na svakom satu naue neto novo, da nastava ima kontinuitet u radu te da
zadovoljava naelo svestranosti i raznovrsnosti. Nakon odabira sadraja za ''A'' dio
sata biramo sadraje za ostale dijelove sata. Definiranjem cilja nastavne jedinice, kad
znamo to elimo postii na tom satu, postavljamo antropoloke, obrazovne i odgojne
zadatke. Zadaci trebaju biti objektivni jer radi se o konkretnom gradivu. Dnevna
priprema treba sadravati i mjesto rada, to pak ovisi od godinjeg doba i vremenskim
prilikama i uvjetima rada. Kad god je mogue nastavu treba izvoditi VANI na svjeem
zraku. U pripremi treba predvidjeti i nastavna pomagala koja e se koristiti. Pomagala,
sprave i rekvizite prije koritenja treba provjeriti, provjeriti ispravnost da ne bi dolo do
ozljeivanja ukoliko bi bile neadekvatne i neispravne. Treba predvidjeti kojim emo se
metodama rada i metodikim organizacijskim oblicima rada koristiti. U nastavi TZK
koristimo nastavne metode, metode vjebanja i metode uenja.

METODE RADA dijele se na:

1. nastavne metode

2. metode vjebanja

3. metode uenja

1. NASTAVNE METODE dijele se na

osnovne a) metoda usmenog izlaganja

b) metoda demonstracije
 c) metoda postavljanja i rjeavanja motorikih zadaa

pomone metode: a) ponaanja ili imitacije (ivotinje, prirode i sl.)

b) metoda ilustracije dogaaja kojeg su uenici doivjeli u kretnoj

strukturi

c) metoda dramatizacije (prie u kretnoj strukturi)

2. METODE VJEBANJA se dijele:

metoda standardno ponavljajueg vjebanja

metoda promjenljivog vjebanja
kombinirana metoda vjebanja
situaciona metoda vjebanja

3. METODE UENJA:

1. sintetika metoda

2. analitika metoda

3. kombinirana metoda

nastavne metode

1. faze metode usmenog izlaganja:

a) opisivanje motorikog gibanja

b) objanjavanje motorikog gibanja

c) korekcija motorikog gibanja

d) analiza motorikog gibanja

2. metoda demonstracije :

prva demonstracija mora biti originalna drugim rijeima zadano motoriko

gibanje treba demonstrirati u finalnom obliku, cjelovito bez prekida, sve to uenike
elimo nauiti, bez obzira na razred. Treba im pokazati odnosno demonstrirati tako da
uenici dobiju jednu vizualnu sliku .

za vrijeme prezentiranja metode demonstracije uenici ne vjebaju ve promatraju onog

tko pokazuje odreenu vjebu. Za vrijeme demonstracije se ne pria. Demonstraciju
izvodi uitelj ili uenik koji adekvatno moe demonstrirati odreeno motoriko gibanje.

3. metoda ponavljanja i rjeavanja motorikih zadaa

 moe biti na nioj i vioj razini. Preteno se upotrebljava u radu s djecom
predkolske dobi i uenicima razredne nastave. Na nioj razini uenici izvode zadanu
zadau po vlastitom izboru.

metode vjebanja

1. metoda standardno ponavljajueg vjebanja

kod te metode bitno je da se zadane tjelesne vjebe ponavljaju. Izvode se bez

znaajnih promjena u njihovoj strukturi, odnosno u optereenju. U tijeku rada ide se na
poveanje optereenja, ali o tome treba odluiti uitelj ovisno o svladanosti odreene
motorike zadae.

2. metode promjenljivog vjebanja

dolazi do izraaja primjena razliitih tjelesnih vjebi i razliitog optereenja. Bitno je

da se u tijeku vjebanja mijenja tempo, brzina, ritam, trajanje i optereenje s ciljem da
se organizam uenika stavi u nove i sve sloenije uvjete rada to dovodi do poveanja
funkcionalnih sposobnosti organizma.

3. kombinirane metode vjebanja

to su kombinacije razliitih metoda vjebanja. Najprije je potrebno izvoditi manje

zahtjevne vjebe, a zatim vjebe kod kojih se primjenjuje vee optereenje

4. situaciona metoda vjebanja

sadraj rada identian i s ciljem natjecanja

metode uenja

1. sintetika metoda

to je najprirodnija metoda jer se odreeni pokret izvodi u cjelini. Kod te metode

dolazi do izraaja individualnost uenika

2. analitika metoda

sastoji se u uenju pokreta ili odreenih motorikih gibanja po dijelovima. Kada su

pojedini dijelovi usvojeni prelazi se na njihovu primjenu odnosno povezivanje u cjelinu.
Primjer uenje plivanja,

3. kombinirana metoda

to je u stvari kombinacija sintetike i analitike metode. Najprije za vrijeme

izvoenja zadanog motorikog gibanja se koristi sintetika metoda, a u tijeku rada ako
je potrebno odreeni dio pokreta izvodi se po analitikoj metodi i odmah nakon
svladanost ''potekoa'' pokret se ponovno izvodi u cjelini. Drugim rijeima ova je
metoda izmjenina sintetika- analitika- sintetika.

Posebni zadaci TZK

- zadovoljiti bioloku potrebu uenika za kretanjem

- stvoriti kod uenika vrste navike za zdravim nainom ivota

- pruiti uenicima mogunost stjecanja osnovnih znanja, vjetina i navika

- postizanje odreene razine motorikih dostignua

- poboljanje motorikih i funkcionalnih sposobnosti

- osposobiti uenike za slobodno i stvaralako izraavanje u razliitim oblicima

TZK

- osposobiti uenike za samokontrolu i samoocjenjivanje radi praenja i

vrednovanja svog rada i napretka

- zadovoljiti odreene potrebe drutvene zajednice uvaavajui karakteristike

svakog razdoblja u razvoju djece

- razdoblje 6 do 9 godina /1,2 i 3. razred/ karakteristian usporen rast i razvoj

- razdoblje od 9 do 11 godine karakterizira ravnomjeran i usporen rast i razvoj , u

ovom razdoblju uenici lake i bre rjeavaju motorike zadatke

- u ovom razdoblju najizraenija motorika fleksibilnost

OSNOVNE KARAKTERISTIKE PLANA I PROGRAMA

- izraen je jedinstveni program TZK po HNOS-u

- ciljevi i zadaci okrenuti su autentinim potrebama, mogunostima i interesima

uenika

- osigurana je ustrajnost programskih sadraja od 1. do 18. godine ivota

- bitno je promijenjen odnos prema uenicima oteena zdravlja

- program TZK izraen je u skladu s vrijednostima i mogunostima njegova

utjecaja na transformaciju antropolokog statusa uenika

PLAN TZK ZA UENIKE OD 6-10 GODINA (1.-4. razreda)

Program TZK obuhvaa sadraje ija je distribucija po razredima definirana na ovim
naelima:

- izabrane su one kinezioloke aktivnosti za koje se pretpostavlja da pokazuju

najveu podudarnost sa zadacima usmjerenim prema promjenama dimenzija linosti

- progresivni zadaci slijede progresivnu krivulju progresivnog optereenja u

skladu s kronolokom dobi uenika

- odgojno obrazovni sadraji razvrstani su prema vrijednostima za zadovoljavanje

potreba pojedinaca za vjebanjem, programirani su u skladu s mogunostima kole da
realiziraju te sadraje

- sadraji programa i njihov opseg definiraju se u koli prema stvarnim potrebama

uenika te prema materijalnim i kadrovskim mogunostima, interesima drutvene
sredine i klimatskim uvjetima

- sadraji programa za uenike oteena zdravlja trebaju se definirati za svakog

uenika

SAT TJELESNE I ZDRAVSTVENE KULTURE

- osnovni organizacijski oblik rada

- osigurava plansko i sistematsko djelovanje na antropoloki status uenika

- krajnji efekti realizacije u TZK ne ovise samo u materijalnim uvjetima rada nego
i u spremnosti nastavnika da ih interpretira i eksploatira na najbolji mogui nain

- vie ovisi o nastavniku, njegovoj umjenosti, strunosti i metodikoj

osposobljenosti nego o materijalnim uvjetima rada

- zadatak sata TZK je da pomou sadraja koji proizlaze iz propisanog programa

utjee na morfoloke karakteristike uenika, na njihove motorike i funkcionalne
sposobnosti, na kognitivne i konativne dimenzije, socijalni status, te na stjecanje
motorikih znanja naroito onih koja su potrebna i primjenljiva u svakodnevnom ivotu

- sat mora pridonositi psihikom osvjeenju uenika i poveanju njihove

zdravstvene i radne sposobnosti

- sat mora biti organiziran tako da uenici budu angairani u cijelosti

- sat traje 45 minuta i ima ovu strukturu uvodni dio sata 3-5 min, pripremni dio
sata 7-10 min, glavni dio sata 25-30 min, zavrni dio sata 3-5 min.

Planirati znai unaprijed predvidjeti to e se raditi u jednom vremenskom razdoblju-

jedna kolska godina

- osnovno polazite u planiranju mora biti definiranje cilja i zadataka koje elimo
realizirati tijekom tekue kolske godine
- osnovni i prvi uvjet za izradu programa u TZK je kontakt nastavnika s
uenicima- tj. prilikom inicijalnog provjeravanja

- za jasno definiranje cilja i zadataka moramo uzeti u obzir ove komponente:

spol uenika
zdravstveno stanje uenika
antropometrijske karakteristike
stanje u razini motorikih sposobnosti
stanje u razini funkcionalnih sposobnosti
razinu motorikih znanja
razinu motorikih dostignua
nastavni plan i program TZK
preferenciju uenika prema odreenim sadrajima

10. materijalne uvjete

- tematsko planiranje podrazumijeva objektivne procjene svih navedenih

komponenata

- iz toga proizlaze i komparativne prednosti tematskog planiranja

- primjenljive u svim uvjetima

- osigurava kontinuitet u radu i utjecaj tj. vjebanja na organizam uenika

- osigurava zadovoljavanje autentinih potreba i interesa uenika

- programski sadraji mogu se sistematski rasporediti kroz itavu godinu

- mogunost vrenja modifikacija programskih sadraja a da se ciljevi realiziraju

- po potrebi programski sadraji mogu se mijenjati ( tranzitivna provjeravanja)-

broj ponavljanja, raspored nastavnih jedinica

- odlikuje se fleksibilnou i spreava improvizaciju u nastavi

- omoguuje da doe do izraaja stvaralatvo i pedagoko djelovanje nastavnika

ETAPE TEMATSKOG PLANIRANJA

1. izvriti objektivnu procjenu svih prethodno navedenih komponenata, svi uenici od 1.

do 4. razreda rade po istom planu i programu, ipak treba uvaavati razlike koje proizlaze
iz specifinosti enskog organizma

- informacije o zdravstvenom stanju (od zdravstvene slube)

- inicijalno provjeravanje- mogunosti sposobnosti

- materijalni uvjeti (posebno vaan faktor)

2. osnovno pri izboru nastavnih cjelina jesu materijalni uvjeti rada

- ako neke cjeline ne moemo realizirati onda uzimamo one koje imaju slian
utjecaj na organizam

- nastavne cjeline vrednuju se s obzirom na vrijednosti njihova utjecaja

- osobine s veim utjecajem na organizam treba da raspolau s veim brojem

tema- vei broj ponavljanja- ukupni vei broj utjecaja

3. izbor i vrednovanje nastavnih tema

- kod ovog izbora treba se takoer rukovoditi konkretnim materijalnim uvjetima

- treba napraviti pregled svih nastavnih tema

- radi se o tome da li emo pojedinu nastavnu temu realizirati u potpunosti ili

samo djelomino

- vrednovanje nastavnih tema podrazumijeva broj ponavljanja ili frekvenciju

- tono utvrditi koliko e se puta nastavna tema ponoviti u tijeku jedne kolske
godine

- do tih podataka doi emo na ovaj nain

- 1. 3. razreda 3 sata tjedno, ukupno 105 sati godinje

- inicijalna provjeravanja 4 sata

- finalno provjeravanje 4 sata

- 97 sati 3 teme na satu 97x3= 291 frekvencija (ponavljanje)

- broj tema je 34; 291 frek.:34 teme= 8.5 ponavljanja

- sve se teme ne ponavljaju jednako

- teme treba prvo vrednovati, a tek onda odrediti broj njihovih ponavljanja

Kod vrednovanja treba voditi brigu o:

zdravstvenom stanju uenika

o vrijednosti pojedinih nastavnih tema (utjecaj na organizam)
predznanju uenika
teini nastavne teme
interesu uenika prema odreenoj temi
specifinim uvjetima rada

4. sastavljanje nastavnih jedinica

-nastavne jedinice koje se odnose na glavni ''A'' dio sata

Nastavne jedinice treba sastaviti za itavu kolsku godinu

- kod toga treba imati na umu:

sastavljanjem nastavnih jedinica treba osigurati postupnost u radu

pri sastavljanju nastavnih jedinica treba voditi rauna o njezinoj korisnosti, posebno
treba voditi rauna o onim antropolokim dimenzijama koje su kod uenika slabije
odrediti broj ponavljanja radi to jaeg utjecaja na antropoloki status
pri sastavljanju nastavnih jedinica voditi rauna o raznovrsnosti
na jednom satu moe biti samo jedna nova nastavna tema ostale moraju biti poznate
pri sastavljanju respektirati: materijalne uvjete rada, klimatske uvjete
u sluaju da nema dvorane planirati duplo (vani i unutra)

MODELI PLANA I PROGRAMA

- model globalnog programa

- model operativnog plana i programa

- dnevna priprema

PRIPREMA NASTAVNIKA I DNEVNA PRIPREMA

Da bi iskoristile sve prednosti sata, sat treba biti pripremljen. Pripremati se treba da bi
se izbjegle nepredvidive situacije na satu. Organizacija i provoenje sata bez pripreme
je improvizacija. Budui da je nastava TZK sustavna i planska djelatnost, jedan od
temeljnih uvjeta za to je savjesno pripremanje.

Pripremanje nastavnika za sat TZK

1. posredno pripremanje

- zapoinje ve s planiranjem i programiranjem

- mora biti jasno definiranje cilja i zadataka koje elimo ostvariti

- izabrati sadraje uz pomo kojih emo realizirati postavljene ciljeve i zadatke

- bez toga svaki pojedini sat moe biti ''dio za sebe''

2. neposredno pripremanje

- svaki sat ini cjelinu ali je ujedno sastavni dio nastavnog procesa

- voditi brigu o mjestu i ulozi tog sata u odnosu prema ostalim satima
NEPOSREDNO PRIPREMANJE ZA SAT TZK OBUHVAA:

1. teorijsko pripremanje

- nove znanstvene spoznaje, uitelj se o tome mora informirati

- noviteti kod sprava i pomagala

- odravanje unutarnjih i vanjskih prostora

- u potpunosti vladati nastavnom jedinicom, povezivati nastavno gradivo, sadraje,

svaku vjebu, nain izvoenja, utjecaj na organizam, mogue posljedice

2. metodiko pripremanje

- prvo analizirati prethodni sat, da li je realizirano to smo planirali za taj sat

utvrditi da li je potrebno izvriti kakve korekcije na satu za koji se pripremamo

3. organizacijsko pripremanje

- od tog pripremanja zavisi kakva e biti kvantiteta i kvaliteta rada na tom satu

- maksimalno optereenje

- da ima to manje praznih hodova (ekanje, postavljanje i spremanje sprava)

- voditi rauna o prostoru i mjestu rada

- upoznati uenike sa nazivima sprava

- vizualna, audiovizualna sredstva

DNEVNA PRIPREMA

- predstavlja finalni dio nastavnikova pripremanja

- pomo pri radu na satu

- konkretna tjelesna aktivnost- pridravanje, hvatanje blie teitu tijela

- uvanje uz pomo razliitih pomagala- glavno sredstvo u tom razdoblju je

strunjaa

Pomaganje- asistencija

- cilj pomaganja je da se uenicima pomogne u lakem izvoenju vjebi

- primjenjuje se obino kad se vjeba izvodi prvi put

- kad za vrijeme vjebe doe do zastoja

- kad treba savladati kritinu toku

- tijekom vjebanja postepeno smanjujemo pomaganje

- verbalno pomaganje- rijeima izreena pomo

- sprave i rekviziti samo kad uenici ne mogu bez njih izvesti vjebu /zrani
jastuci, stiropor, strunjae i dr./

- svaki dio sata ima svoje trajanje i svoje zadatke

- svi ti dijelovi moraju biti nedjeljiva cjelina

- jedan dio mora stvarati uvjete za prijelaz na drugi dio

- zadaci i sadraji jednog djela moraju biti u slubi drugog djela sata

- svima je zajedno cilj da ostvare antropoloke, obrazovne i odgojne zadatke

- strukturu sata treba shvatiti kao pomo za uspjenu pripremu i organizaciju

- o trajanju pojedinog djela sata odluuje svaki nastavnik u konkretnoj situaciji

- osnovno je da svaki sat bude harmonina cjelina

- sat TZK provodi se po unaprijed utvrenom programu, po unaprijed utvrenom

rasporedu i sa stalnim sastavom uenika bliskog ili istog uzrasta

- provodi se pod neposrednim voenjem nastavnika koji struno usmjerava i

organizira rad i ukupnu aktivnost uenika

SAT TZK-a

Uvodni dio sata 3 do 5 minuta

Cilj- organizacijski, fizioloki i emotivno pripremiti uenike za daljnji rad

ANTROPOLOKI ZADACI- primjenom dinamikog kretanja staviti u pokret sve

dijelove tijela i pripremiti organizam za poveane napore na satu

- utjecati na jaanje miia, na poveanje pokretljivosti zglobova, na razvoj ope

motorike: brzine, koordinacije, eksplozivne snage nogu

- na poveanje krvoilnog sustava, frekvencije rada srca, plune ventilacije, te

poveanje aktivnosti ivanog sustava

OBRAZOVNI ZADACI koritenjem raznovrsnih sadraja upoznati i savladati

jednostavne igre- utjecati na podizanje motorikih znanja i motorikih dostignua
ODGOJNI ZADACI izborom sadraja stvoriti ugodno raspoloenje na satu
- nastojati da uenici budu vedri i radosni i tako ih motivirati za daljnji rad

- utjecati na formiranje navika za meusobno uvaavanje i formiranje pravilnih

stavova prema tjelesnom vjebanju

SREDSTVA: Uvodni dio sata je po pravilu ivahan veseo i dinamian

- sadraji mogu biti razliiti oblici tranja: tranje sa zadacima , figurativno

tranje, pretravanje, razliite hvatalice, tranje sa poskocima i preskocima

- kakvi e biti sadraji uvodnog dijela sata ovisi od nekoliko imbenika: sadraja
glavnog dijela sata, dobi i broju uenika, raspoloivom prostoru

- pri izboru treba paziti da su sadraji jednostavniji i razumljivi za uenike te da

osiguravaju izmjenu napora i odmora

- fizioloki napor u ovom dijelu sata mora se poveati samo toliko koliko je
potrebno da se organizam pripremi za drugi dio sata

- prilikom tranja voditi rauna o nainu tranja / ne dozvoliti nekontroliranu

jurnjavu/ - kod koritenja prepreka voditi rauna o razmaku izmeu prepreka stabilnosti,
visini (palice i lopte NE koristiti kao zapreke za pretravanje)

- kod pretravanja voditi rauna o prostoru /zid?/

- pri izvoenju satova u hladnijim uvjetima uvodni dio sata mora biti neto ivlji
sa to manje zadravanja na postrojavanju i objanjavanju

ORGANIZACIJA-sat poinje postrojavanjem na zbornom mjestu

- najbolje da se uenici postrojavaju u dvije vrste

- sat poinje pozdravom

- poslije pozdrava pogledom se pregleda oprema uenika

- s nekoliko rijei najavimo to emo raditi i nakon objanjavanja prelazimo na rad

- poloaj uitelja? Uitelj stoji u visini sredine vrste da ga svi podjednako vide i
uju, ako je na vanjskom terenu sunce sije uitelju u lice, vjetar pue prema djeci /da ne
odnosi glas/, snijeg pada uitelju prema licu

Pripremni dio sata 7 do 10 minuta

CILJ- da se primjenom odgovarajuih opih pripremnih vjebi organizam

pripremi za poveane fizioloke napore koji ga ekaju u daljnjem radu

- osiguravanje uvjeta za pravilno dranje tijela

 ANTROPOLOKI ZADACI- vidljivi su kroz funkcionalnu pripremu
lokomotornog sustava za napore koji predstoje u ovom i drugim dijelovima sata TZK.
Nuno je sustavno obraditi sve skupine miia i to jaanjem, labavljenjem i istezanjem
utjecati na obradu lene i trbune muskulature, posebnu pozornost treba obratiti velikim
skupinama miia koji su bitni za pravilno dranje tijela i spreavanje tjelesnih
deformacija, utjecati na vrstinu i pokretljivost zglobova, utjecati na razvoj i
usavravanje motorikih i funkcionalnih sposobnosti, utjecati na pojaan rad srca i
organa za disanje, te utjecati na smanjenje miine i ivane napetosti

OBRAZOVNI ZADACI ogledaju se u usvajanju motorikih znanja o novim

ope pripremnim vjebama. Naroito je potrebno utjecati na razvoj smisla za tono i
estetsko (lijepo) izvoenje pokreta.

ODGOJNI ZADACI-potrebno utjecati na razvoj svjesne discipline kod

uenika, utjecati na upornost i ustrajnost u radu, utjecati za smisao za red, stvaranje
motiva ugode na tom satu za daljnji rad.

SADRAJI- sadraji pripremnog dijela sata su ope pripremne vjebe. Koje

dijelimo na:

vjebe jaanja
vjebe labavljenja
vjebe istezanja

svrha vjebi jaanja je da se sustavno (sistematski) ojaaju sve skupine miia,

vjebama labavljenja treba smanjiti napetost miia, te na taj nain utjecati na mekou i
prirodnost pokreta, vjebama istezanja treba osigurati dobru funkcionalnu pokretljivost
itavog organizma djeteta. Potrebno je istaknuti da u radu s uenicima treba najvie
pozornosti posvetiti vjebama jaanja neto manje vjebama labavljenja, dok kod vjebi
istezanja moramo biti oprezni i umjereni jer je tkivo mekano zglobne veze elastine pa
bi preveliko istezanje moglo biti kontra- indicirano za zdravlje djeteta. Mogli bi se
stvoriti uvjeti za DEFORMACIJU. S obzirom na dijelove tijela razlikujemo vjebe:

vjebe vrata, ruku i ramenog pojasa

vjebe trupa
vjebe zdjelinog pojasa
vjebe nogu

OPE PRIPREMNE VJEBE moemo izvoditi bez sprava na spravama, sa

spravama i u parovima. Moemo ih izvoditi iz svih poetnih poloaja: stojeeg,
kleeeg, sjedeeg, leeeg

ORGANIZACIJA- zapoinje odmah po zavretku uvodnog dijela sata. Prijelaz

iz uvodnog dijela u pripremni dio sata mora biti to bri kako se ne bi poremetio
kontinuitet u radu. Najee u tom djelu sata primjenjujemo FRONTALNI oblik rada.
Uenici mogu izvoditi OPV gotovo u svim formacijama:

slobodnoj formaciji
u polukrugu
vrstama, odnosno kolonama
 Kada uenici zauzmu odreenu formaciju potrebno je itavu vjebu opisati,
demonstrirati i tad uenici ponu izvoditi zadanu vjebu. U tijeku vjebe uitelj
objanjava i vri korekciju motorikog gibanja. Motoriko gibanje izmeu ostalog treba
demonstrirati u suprotnu stranu prema uenicima. Svaku ope pripremnu vjebu treba
dovoljno puta ponoviti od 8 do 10 puta. Na jednom satu izvodi se 7-9 vjebi. Najprije
izvodimo lake pa sve tee vjebe a zavravamo sa poskocima ili skokovima. Posebno
trebamo posvetiti pozornost kod OPV na disanje i da je svaka vjeba kompleksna.

Kad se tijelo savija treba IZDISATI, kad se prsni ko iri treba UDISATI, osim toga
potrebno je naglasiti da izabranim OPV, dakle kompleksom vjebi obuhvatimo cijeli
organizam, tako da lake moemo prijei na izvrenje zadaa u glavnom djelu sata.

Takoer moramo voditi brigu o optereenju.

Glavni dio sata 25-30 minuta

CILJ-pomou tjelesnih vjebi stvoriti najpovoljnije uvjete za realizaciju postavljenih

zadaa. Programski sadraji su najraznovrsniji, te imamo mogunost da stvorimo i
najvie zadaa i na taj nain utjeemo na razvoj svih antropolokih obiljeja kod djece.

ANTROPOLOKI ZADACI: proizlaze iz osnovnog saznanja da je to najdulji dio sata

po njegovom trajanju, a fizioloko optereenje najvee je u ''B'' djelu sata, dok je
intelektualno najvee u ''A'' dijelu sata. Primjenom raznovrsnih programskih sadraja
treba naroito poticati rast i razvoj, poticati proporcionalnost miinog i potkonog
masnog tkiva, utjecati na skladan odnos proporcija pojedinih dijelova tijela s teitem
na pravilno dranje tijela. Treba utjecati na razvoj osnovnih motorikih sposobnosti
(brzina, ravnotea, koordinacija, fleksibilnost. Preciznost, agilnost eksplozivnu snagu
).Treba utjecati na poveanje funkcije krvoilnog sustava, rada srca i plua, te
lijezda za regulaciju fiziolokih procesa za vrijeme napora i odmora. Sadraji ovog
dijela sata omoguavaju da se utjee i na razvoj aerobnih sposobnosti, pojaanu radom
dinog i krvoilnog sustava.

OBRAZOVNI ZADACI: oituju se u usvajanju i usavravanju razliitih motorikih

znanja, podizanju razine motorikih dostignua i razvoja motorikih sposobnosti uz
praktina znanja uenici u tijeku rada stjeu i odreena teoretska znanja.

ODGOJNI ZADACI: utjecanje na stvaranje motivacije i navika za tjelesno vjebanje u

skupinama, za uzajamno pomaganje pri vjebanju, kao i samostalnost u radu.

SADRAJI: za glavni dio sata proizlaze iz nastavnog programa. Raspodjela rada u

glavnom dijelu sata: na glavni ''A'' dio sata otpada 2/3 od ukupnog raspoloivog
vremena u glavnom dijelu sata. Za taj dio (A) treba odabrati prikladno gradivo prema
cilju i zadaama sata TZK. U 1. i 2. razredu koristimo 2-3 nastavne teme, u 3. tri
nastavne teme, a u 4. 3-4 nastavne teme. Koliko emo ih koristiti ovisi o broju uenika u
razredu i o nastavnim temama na satu. Na satu samo 1 tema moe biti NOVA (za
obradu) ostale trebaju biti poznate uenicima.

Na glavi ''B'' dio sata otpada 1/3 raspoloivog vremena u glavnom dijelu sata. U tom
dijelu sata primjenjujemo: razliite tafetne igre, elementarne igre natjecateljskog
karaktera, sportske igre, savladavanje poligona, ples. Taj dio je u stvari sinteza
nauenog gradiva, a fizioloko i emocionalno optereenje dostie vrhunac.
ORGANIZACIJA: nakon zavrenog pripremnog dijela sata prelazi se na organizaciju
glavnog ''A'' dijela sata. . Taj prijelaz mora biti to bri, u tom dijelu sata prisutni su svi
metodiki organizacijski oblici rada: ( frontalni, skupni i individualni oblik rada).
Uenici mogu biti u formacijama; 1. vrsta, kolona,

2. polukrug, krug

nakon zavrenog ''A'' dijela sata slijedi ''B''sata uenici zauzimaju odgovarajue
formacije. Ovaj dio sata ima natjecateljski karakter, te se u tom dijelu sata postie
najvei intenzitet u radu.

Objanjenja i opisivanje zadaa mora biti kratko i jasno. Najbolje je da demonstraciju

zadatka izvodi uitelj.

Zavrni dio sata 3 do 5 minuta

CILJ: sve fizioloke i psihike funkcije pribliiti stanju kakvo je bilo prije poetka sata
TZK

ANTROPOLOKI ZADACI: oituju se u utjecaju na antropometrijska obiljeja,

motorike i funkcionalne sposobnosti uenika putem takvih sredstava i oblika rada koji
imaju za svrhu smirenje organizma. To postiemo primjenom programskih sadraja u
kojima prevladavaju mirnije aktivnosti uz pomo kojih se moe utjecati na razvoj ope
koordinacije i fleksibilnosti, na smanjenje rada svih fiziolokih funkcija, osobito
kardiovaskularnog i respiratornog sustava.

OBRAZOVNI ZADACI: proizlaze iz sadraja koji su primjereni ovom dijelu sata s

teitem na usvajanje i usavravanje motorikih znanja.

ODGOJNI ZADACI: imaju za cilj izmeu ostalog utjecati na formiranje radnih navika
kod djece, kao i pravilnih stavova prema kontroli osobne higijene i samokontroli
zdravlja. U zavrnom dijelu sata treba primjenjivati programske sadraje koji ne
izazivaju velika optereenja. Dolaze u obzir sadraji i zadae u laganom hodanju,
elementarne igre smirenja, vjebe postrojavanja, plesovi, razgovor o satu, pranje ruku i
umivanje.

SADRAJI: Nauiti uenike pravilno disati za vrijeme izvoenja vjebi, uputiti uenike
u korisnost primjene vjebi disanja i poslije vjebanja. U tom dijelu sata primjenjujemo
frontalni oblik rada. Meutim moemo koristiti i druge metodike organizacijske oblike
rada. Uenici mogu biti u formaciji polukruga, kruga, vrsta, kolona. Za uitelja sat TZK
nije jo zavren, uitelj treba provjeriti da li je sve na svojem mjestu, pospremljeno-
prostor za vjebanje mora ostati uredan, tako da se njime mogu koristiti i ostali
korisnici. Sat je dobro zavriti u vrsti i uz pozdrav.

ZAKLJUAK: potrebno je istaknuti da sve to je reeno za sat TZK vrijedi i za sat

TZK za djecu koja rade po posebnom programu. Suradnja koja je bitna u koli je
sljedea: uitelj, pedagog, psiholog, kolski lijenik, defektolog, ravnatelj, roditelji dr.