UNIVERZITET U TUZLI

MEDICINSKI FAKULTET
ODSJEK ZDRAVSTVENIH STUDIJA / STUDIJ FIZIOTERAPIJE

UVOD U TRANSFORMACIJSKE POSTUPKE U

KINEZIOLOGIJI

Profesor: Studenti:

Dr.sc Fuad Babajić, docent Bajrić Adnan

Burgić Benjamin
 Tuzla, januar 2019.
SADRŽAJ
1. UVOD...................................................................................................1

2. PRVI NAČIN SAGLEDAVANJA CJELOVITE LIČNOSTI...................2

3. DRUGI NAČIN SAGLEDAVANJA CJELOVITE LIČNOSTI................3

4. ANTROPOLOŠKI STATUS.................................................................4

5. OSNOVE KINEZIOLOŠKE TRANSFORMACIJE...............................7

6. KORELACIJA OSOBINA I SPOSOBNOSTI.......................................9

7. PODJELA TRANSFORMACIJSKIH PROCESA...............................10

8. FORMALNI MODEL KINEZIOLOSKIH TRANSFORMACIJSKIH

PROCESA..................................................................................................11

9. REMETEĆI FAKTORI........................................................................12
 1. UVOD

Općenito gledano, ljudsko biće se može opisati na više načina. Ovisno o interesu
stručnjaka i znanstvenika, pažnja se može usmjeriti na različite aspekte funkcioniranja
ljudske jedinke i/ili interakcije individue s okolinom. S obzirom na to da je ovaj udžbenik
namjenjen prvenstveno studentima kineziologije i sporta, kao i drugima koje zanimaju
složeni sustavi funkcioniranja ljudi u sustavu tjelesnog vježbanja ovom prilikom pokušat
će se sve one koji ga čitaju upoznati s dva načina koja su za ovu struku najzanimljivija i
s aspekta transformacijskog djelovanja putem kinezioloških operatora, najpraktičnija.

1
 2. PRVI NAČIN SAGLEDAVANJA CJELOVITE LIČNOSTI

Prvi način je u osnovi način opisivanja koji se proučava kroz anatomiju i fiziologiju.
Sveobuhvatno gledano, radi se o anatomsko-fiziološkom načinu opisivanja ljudskoga
bića. Karakteristično za takav pristup je da se pokušavaju opisati organi, organski
sustav, njihova građa i funkcija.
Osnova ovakvog pristupa je u nedvojbenoj činjenici da svi ljudi imaju iste ili barem
podjednake "satavne dijelove" i njihovu funkciju. Ovo je bez sumnje jedan od detaljnjih i
sveobuhvatnijih načina proučavanja ljudske cjelokupnosti. Da je to doista tako, najbolje
se može uvjeriti kroz kvalitetu i sveobuhvatnost medicinskig metoda koje se danas
primjenjuju u svijetu, a koje se gotovo potpuno temelje na anatomsko-fiziološkoj osnovi
ljudskih bića

2
 3. DRUGI NAČIN SAGLEDAVANJA CJELOVITE LIČNOSTI

Drugi način sagledavanja cjelovite ličnosti sastoji se od određivanja ljudskih sposobnosti

i osobina.
Sve one ( osobine i sposobnosti ) odreda imaju anatomsko-fiziološku osnovu, ali je
razlika u tome što ovakav pristup uključuje i neke segmente koji još nisu potpuno
anatomsko-fiziološki jasni niti objašnjeni. Razlog ovakvom proučavanju i objašnjavanju
ljudskih bića nalazi se u činjenici da se često neke ljudske karakteristike ( osobine)
manifestiraju kroz neđudjelovanje većeg broja organskih sustava pa samim tim
proučavanje jednog organa ili organskog sistema ( kroz anatomsko-fiziološku osnovu) u
pravilu tada nije svrsishodno. Mnoge ljudske karakteristike se upravo manifestiraju na
takav "interakcijski" način. Ovaj sustav naziva se antropološki pristup.
Antropološki pristup karakterizira prepoznavanje određenog broja ljudskih osobina i
sposobnosti na temelju kojih se može okarakterizirati svaka pojedina ljudska jedinka.
Sve je njih potrebno objasniti i poznavati, a to u prvom redu zbog toga jer se samo na
taj način može prepoznati na koje od njih, ali i u kolikoj mjeri, možemo djelovati
primjenom kinezioloških procesa i sustava vježbanja. Premda unutar ovog udžbenika
nije moguće potpuno se posvetiti objašnjavanju antropološkog statusa jer je to
problematika koja praktički zahtjeva poseban udžbenik, u daljem tekstu pokušat će se u
kratkim crtama predstaviti struktura antropoloških osobina i sposobnosti, i to u onolikoj
mjeri, koliko je potrebno da bi se problematika koju namjeravamo predstaviti u daljnjem
tekstu, mogla pratiti bez nejasnoća. Uobičajeno je da se atropološki statusa dijeli na dva
velika podsegmenta i to: antropološke osobine i antropološke sposobnosti.

3
4. ANTROPOLOŠKI STATUS

Slika 1. antropološki status

 KONATIVNE OSOBINE – crte ličnosti definiraju oblike ponašanja u najrazličitijim

situacijama u kojima se ljudska bića nalaze tijekom života
 ZDRAVSTVENE OSOBINE – zdravstveni status (ukazuju na stanje zdravlja
stanja organa i organskih sustava)
 MORFOLOŠKE OSOBINE – osovine građe tijela ( ukazuju na aktualno stanje
građe tijela odnose između mekih tkiva i tvrdih).
 MOTORIČKE SPOSOBNOSTI – sposobnosti koje određuju mogućnost različitih
motoričkih manifestacija pojedine ljudske jedinke
 FUNKCIONALNE SPOSOBNOSTI – sposobnosti koje određuju učinkovitost
sustava za iskorištavanje energije pri obavljanju rada u različitim režimima.
 KOGNITIVNE SPOSOBNOSTI – spoznajne sposobnosti ljudskih bića

4
U osnovi radi se o skupinama osobina i sposobnosti. Dakle, niti jedna od nabrojenih nije
jednoznačno određena, već se unutar svake skupine ( osobina i/ili sposobnosti), nalazi
veći broj pod-segmenata. O nekima od tih pod-segmenata ( točnije. O onima koji su
predmet proučavanja u području koojeg obrađuje ova knjiga) i bit će više riječi kasnije.

Ako se oadabere jedna osoba i samo toj osobi pokuša izmjeriti bilo koja skupina
nabrojenih osobina i sposobnosti očekuje Vas veliki posao. Međutim, ako to i uradite
izmjerili ste stanje samo te skupine ( osobina i sposobnosti ). Uzmimo primjer koji je
vjerovatno svima poznat: pokušajmo definirati zdravstveni status. Svaki liječnik reći će
Vam da je to praktički nemoguće jer bi podrazumijevalo bezbroj analiza i prehleda uputit
će Vas da izmjerite onaj dio zdravstvenog statusa koji je u Vašem slučaju najzanimljiviji
– ovisno o eventualnim tegobama koje osječate, obiteljskog anamnezi ili rizičnim
čimbenicima kojima ste izloženi. Dakle objasniti cjelokupan zdravstveni status jedne
ljudske jedinke praktički je – nemoguće. Isto takva ili slična situaciaj jest i s drugim
ljudskim osobinama i sposobnostima. Nemoguće je objasniti cjelokupan prostor
motoričkih sposobnosti kao ni morfoloških osobina, konativnih, kognitivnih, socijalnih niti
funkiconalnih dimenzija. Logično je postaviti potanje. Kako onda objsniti antropološki
status, ako je on tako važan ? u osnovi, on se potpuno ne može niti objasniti niti
izmjeriti, alo se mogu u većoj ili manjoj mjeri opisati njegovi dijelovi koji su nam iz
nekoga razloga zanimljivi i na taj način predstaviti ljudsku jedinku u onom opsegu i
dubini kona nam je dovoljna za ono čime se bavimo, jednako kao što je liječnik iz
prethodnoga teksta najrpije posumnjao na probleme s plućima ili će Vas, ukoliko se
žalite na bolove u lumbalnom dijelu kralježnice, uputiti na pregled elektromagnetskom
rezonancom.

Činjenica je da se ljudi međusobno razlikuju u pogledu natropološkog statusa. Postavlja

se pitanje: odakle razlike ako svi imaju sve osobina i sposobnosti ? Generator tih razlika
zapravo je – stupanj razvijenosti pojedine osobine ili sposobnosti, ali i kvaliteta odnosa
između različitih osobina i sposobnosti. Upravo po tim pitanjima ljudi se međusobno
razlikuju. Takve različitosti i njihove kombinacije tvore razlike među ljudima u onom
pojavnom obliku koji u svakodnevnom životu uočavamo. Osim što se međusobno

5
razlikuju, svaki se pojedini čovjek tijekom svog života mijenja i tijekom različitih faza
praktički se sam od sebe razlikuje u pojedinim antropološkim osobinama i
sposobnostima. Uzmimo jednostavan primjer osobe koju analiziramo u njenoj
antropološkoj ukupnosti u 10-oj godini života i potom ponovno u 20-oj godini. Da nam
problem bude bliži, pretpostavimo da se ta osoba kroz tih deset godina akivno bavila
sportom. U čemu se sva ta osoba razlikuje od same sebe ? Definitivno u morfkološkoj
strukturi osoba je narasla, otežala, dobila na mišičnom tkivu. Zdravstveni status se
vjerovatno također promijenio, motorika je vjervatno uznapredovala.

6
 5. OSNOVE KINEZIOLOŠKE TRANSFORMACIJE

OKT su znanstveno – nastavno disciplina koja proučava najučinkovitije trenažne

procese ( kineziološke transformacijske procese) pomoću kojih je moguće unaprijeđivati
i održavati na dostignutoj razini funkcionalne, motoričke i promjenjive morfološke
(antropometrijske) dimenzije ljudskih bića neovisno o dobi, spolu, i prethodno stečenom
motoričkom znanju.

Ova definicija u osnovi iznačava pravilo da neovisno o čitavom nizu čimbenika ljudska
bića mogu provoditi različite osnovne kineziološke transformacijske procese pri čemu se
uvijek mogu imati definirani ciljevi, a u okviru nabrojene tri kategorije osobina i
sposobnosti ljudskih bića. Dakle, trening u okviru osnovnih kinzeioloških transformacija
provodi se s ciljem da se razviju ili održe funkcionalne, motoričke i morfološke
sposobnosti i osobine ljudi. U svim dijelovima svijeta ovaj predmet se izučava u
školovanju ljudi kineziološkog profila, samo pod drugim nazivima. Iz tog razloga nabrojit
čemo te nazive.
U samom početku školovanja kadrova našeg proofila, ovaj se predmet i područje koje
izučava nazivalo " Opća fizička priprema". U nekim zemljama također je poznat i kao
"Opće fizičko obrazovanje", Opća fizička sprema". U nekim zemljama također je poznat
i kao "Opće fizičko obrazovanje, "Osnove psiho-motorike".
Sve su to zaprav pojmovi koji više ili manje obuhvaćaju područje izučavanja koje je
sukladno predmetu izučavanja ovog predmeta koji se u našoj zemlji naziva " Osnove
kineziološke transformacije".

7
Prethodno je pomenuto kako se OTK prvenstveno odnosi i bavi trima dimenzijama
antropološkog statusa i to: motoričkim i funkcionalnim sposobnostima te promjenjivim
morfološkim osobina. U ovom trenutku bilo bi se najuputnije upoznati sa sastavnicama
transformacijskih procesa u OKT-u. Kako bi ovom problemu pristupili na najshvatljiviji
način, uzet čemo primjer jednog kineziološkog transformacijskog postupka. Prvo pitanje
ko se postavlja jeste: šta nam je cilj ? Drugim riječima, trebamo definirati što trenažnim
transformacijskim procesom uopće želimo postići. Međutim želje su jedno, a
mogučnosti nešto skroz drugo. Možda želimo postići nešto što je teško izvodivo ili čak
neizvodivo.
Primjerice, možemo trenirati koliko hoćemo i koristiti pri tome najsofisticiranije moteode i
pomagala, ali ne možemo učiniti da naš sportaš pod uticajem treninga – naraste u
visinu, ma koliko nam to moža bilo zanimljivo. Dakle, pravilnije bi bilo tražiti odgovor na
sljedeće pitaje, što želimo a istvoremeno i možemo li postići transformacijskim
procesom. Zaključimo, cilj je potrebno psotaviti imajući u vidu mogućnosti transformacije
pojedinih antropoloških osobina i sposobnosti. OKT su specifično područje i to najviše
zbog toga jer su mogućnosti djelovanja na promjene antropološkog statusa vezane za
prethodno nabrojene tri antropološka područja.

8
 6. KORELACIJA OSOBINA I SPOSOBNOSTI

Osobine i sposobnosti mogu biti:

1. Pozitivno korelirane, što je slučaj ukoliko:
 Porast jedne osobine ili sposobnosti povlaći za sobom porast druge
 Pad jedne uvjetuje pad druge

2. Negativno korelirane, što je slučaj ukoliko:

 Porast jedne osobine ili sposobnosti povlači za sobom pad druge
 Pad jedne uvjetuje porast druge

Pojasnimo tako da se vratimo na naš primjer u kojemu je osoba pokušala izgubiti

određenu količinu masnoga tkiva. Ustvrdili smo kako je taj pad uvjetovao porast snage.
Što je korelacijom ove osobine ( količina potkožnog masnog tkiva ) i ove sposobnosti
( snaga) ? Prema prethodno definiramo jasno je kako se radi o negativnoj korelaciji.
Zašto je to važno naglasiti ? zatp da bo se pojasnilo kako pojam negativne korelacije ne
zači nešto loše. Isto tako, lako bi pronašli primjer kojim bi pokazali da pozitivna
korelacija ne označava nužno nešto dobro. Jednostanov radi se o izražavanju
međuovisnosti osobina, i dimenzija.

9
 7. PODJELA TRANSFORMACIJSKIH PROCESA

Transformacijski procesi dijele se na : OPĆE I SPECIFIČNE transformacijske procese.

Općim kinezioloskim transformacijskim procesima cilj je djelovati na promjene u opcim

sposobnostima i osobinama ljudi.
Na opce transformacijske procese nailazimo u tjelesnoj i zdravstvenoj kulturi,
kineziterapiji i/ili rekreaciji.

Specificne kinezioloske transformacijske procese pronalazimo u košarci, specificne

vjezbe za korekciju polozaja tijela, u tjelesnoj i zdravstvenoj kulturi, gimnastici...

Opci i specificni transformacijski postupci su vrlo slicni, ako ne i identicni.

Primjer:
- Izaberu li se kao sadrzaj treninga neke slozene kretne strukture koje zahtjevaju
koordinirano ponasanje, izvodeci ih, aktivirat ce se cimbenici koordinacije koji su opet
jedna od dimenzija motorickih antropoloskih sposobnosti, zbog cega u konacnici
mozete ocekivati razvoj ukupnih koordinacijskih kapaciteta.

-Upotrijebi li se kao sadrzaj treninga motoricki zadaci pri cijem se izvodjenju nuzno
pokrece metabolizam masti, mogu se nakon odredjenog broja treninga ocekivati
rezultati u pogledu smanjenja masnog tkiva sto je jedna od dimenzija morfoloskog
statusa.

Specificni transformacijski procesi u kineziologiji koriste se kako bi se uticalo na

specificne antropoloske osobine i sposobnosti koje su iz nekog razloga zanimljive u
pojedinim podrucijma primjenjene kineziologije.

10
 8. FORMALNI MODEL KINEZIOLOSKIH TRANSFORMACIJSKIH
PROCESA

Ovo je univerzalni model kinezioloskih transformacijskih procesa koji se primjenjuje u

svim podrucjima primjenjene kineziologije. Primjenjuje se u situacijama kada je glavni
cilj razvoj i promjena neke od nabrojene tri grupacije antropoloskih obiljezja- motorickih i
funkcionalnih sposobnosti i morfoloskih karakteristika

Sve osobe u trenutku pocetka transformacijskog procesa imaju svoje osobine i

sposobnosti razvijene na nekoj pocetnoj razini sto se naziva POCETNO – INICIJALNO
STANJE.

Stanje ljudskog organizma u bilo kojem trenutku zivota odredjeno je:

 RAZINOM RAZVIJENOSTI SPOSOBNOSTI, OSOBINA I ZNANJA

 MEDJUSOBNIM ODNOSIMA KOJE U POJEDINOM TRENUTKU POSTOJE
IZMEDJU POJEDINIH OSOBINA, SPOSOBNOSTI I ZNANJA

U svakom pojedinom treningu primjenjuju se transformacijski operatori, s ciljem da se

pocetno stanje u konacnici izmjeni. TRANSFORMACIJSKI OPERATORI mogu se
definirati kao UKUPNOSTI KINEZIOLOSKOG SADRZAJA METODA I POSTUPAKA
KOJIMA SE MIJENJA STANJE SUBJEKTA.

Svaki trening mijenja se transformacijski operator !

Nakon nekog vremena provedenog u treningu, vjezbaci ce se u svojim osobinama i
sposobnostima izrazito promjeniti i to ce postati vidljivo. Nazovimo to TRANZITIVNIM ILI
PRIJELAZNIM STANJEM. Nakon toga, nastavlja se sa treningom i na kraju dolazimo do
FINALNOG STANJA koje bi, ako je sve islo po planu, trebalo biti BOLJE nego je bilo
POCETNO INICIJALNO STANJE.

11
Ako smo uspjeli u namjeri da finalno stanje bude bolje od inicijalnog onda smo napravili
dobar posao!

Treba znati planirati trenazni poces i predvidjeti stupanj promjena koje se mogu
ocekivati.
Predvidjanje je moguce izvesti samo ako se dobro poznaju antropoloske osvnove
ljudskog bice, ukoliko se poznaje kineziologija i njene mogucnosti i ukoliko se poznaju
svi REMETECI FAKTORI.

9. REMETEĆI FAKTORI

Od remetećih fakora imamo one koji su UBRZAVAJUCI i oni koji su USPORAVAJUCI..

 Ubrzavajuci faktori su spolno sazrijevanje, rast i razvoj...

 Usporavajuci su bolest, ozljede, socijalni problemi, rast i razvoj

Proces treninga relativno je dugotrajan i naporan. Ozljedjivanje sportasa nije nikakva

rijetkost.
Ozbiljne ozljede mogu udaljiti osobu iz treninga i po nekoliko sedmica, mjeseci pa i
godina.
Samim time postaje jasno koliko potencijalno remetecih faktora dobar strucnjak treba
poznavati, i sto je mozda jos vise vaznije, imati pod maximalnom kontrolom koliko god
je to moguce.
Remeteci cimbenici-remete, a nije nuzno da unazadjuju ili unapredjuju kinezioloski
transformacijski proces.

12