SADRAJ:

1.

UVOD...................................................................................................................1

2.

BIOTIKA MOTORIKA ZNANJA...................................................................2

3.

BIOTIKA MOTORIKA ZNANJA ZA SVLADAVANJE PROSTORA..........4

3.1.

VALJANJA....................................................................................................5

3.2.

PUZANJE......................................................................................................6

3.3.

HODANJE.....................................................................................................7

3.4.

TRANJE....................................................................................................10

4.

ZAKLJUAK.....................................................................................................12

5.

LITERATURA....................................................................................................13

1. UVOD
Motorika znanja predstavljaju skup algoritama naredbi smjetenih u
odgovarajuim zonama sredinjeg ivanog sustava. Ova znanja omoguavaju
ostvarenje svrhovitih motorikih struktura gibanja. S obzirom na redoslijed, intenzitet i
trajanje nekog rada, aktiviraju se i deaktiviraju razliite miine skupine prema naredbi
odreenog algoritma. Kod predkolske djece ili jo nema programa ili e se tek
formirati zato su njihove motorike reakcije manje primjerene. Motoriki programi bre
se stjeu to je razina osobina i sposobnosti via i to su metode uenja primjerenije
cilju i stanju subjekta.
Ljudska motorika znanja djele se u dvije skupine: biotika i socijalna. U ovom
seminaru koncentrirat emo se na biotika motorika znanja za svladavanje prostora i to
kod predkolske djece. Cilj seminara je prouiti kako nastaju i kako se formiraju
biotika motorika znanja u najranijoj dobi te kakva je povezanost genetskog naslijea i
utjecaja okoline na formiranje ovih znanja.

2. BIOTIKA MOTORIKA ZNANJA

Biotika motorika znanja genetski su uvjetovana potreba svakog ovjeka, te

imaju dvojaku funkciju. Prva je da uz pomo njih stjeemo i usavravamo ona
motorika znanja koja su nam potrebna za rjeavanje svakodnevnih motorikih znanja
tijekom ivota. Druga funkcija je osiguravanje optimalnog razvoja najveeg broja
antropolokih obiljeja ljudi, posebice morfolokih, motorikih i funkcionalnih
obiljeja. (Sekuli, D., Metiko, D., 2007).
Biotika motorika znanja su temeljna egzistencijalna znanja. Dokaz tome je to
su dugo vremena, kroz veliki period evolutivnog razvoja ljudske vrste biotika
motorika znanja bila jedina znanja dovoljna za opstanak ljudske vrste. Od poetka
razvoja ovjeka biotika motorika znanja omoguavala su ovjeku djelotvorno
svladavanje prostora, prepreka, otpora, i manipulaciju predmetima, te ih i danas tako
dijelimo.
Sva navedena znanja moemo nazvati opim ili bazinim znanjima jer su nuna
za egzistenciju ovjeka. Kao to su biotiko motorika znanja bila vana za cjelokupni
razvoj i opstanak ljudske vrste, tako su vana i za opstanak pojedinca. Dananji ovjek,
ba kao i njegovi preci, ima uvjetovanu potrebu za usavravanjem biotikih motorikih
znanja od roenja, i tijekom razdoblja rasta i razvoja. (Sekuli, D., Metiko, D., 2007).
Bilo kakvo sprijeavanje razvoja bazinih egzistencijalnih znanja ostavlja
viestruke posljedice na formiranje linosti koje se oituju na razini pojedinih osobina i
sposobnosti, ali takoer i na interakcijske odnose. Biotika motorika znanja temelj su
razvoja i djelotvornog ukljuivanja pojedinca u ivot i rad.
Sva biotika motorika znanja, ili prirodni oblici kretanja mogu se razvrstati na
skupine koje omoguuju:
1.
2.
3.
4.

Djelotvorno svladavanje prostora

Djelotvorno svladavanje prepreka
Djelotvorno svladavanje otpora
Djelotvorno manipuliranje predmetima

Za
svladavan
je rostora
Za
manipulac
iju
predmeti
ma

Biotika
motori
ka
znanja

Za
svladava
nje
prepreka

Za
svladava
nje
otpora

Zbog svih navedenih injenica moemo zakljuiti da bi biotikim motorikim

znanjima trebalo pridavati veu znaajnost nego dosad, pogotovo u razdoblju djetinjstva
i mladosti. U tom periodu znaajnu ulogu imaju roditelji, odgajatelji i institucije. Oni bi
trebali osigurati i poticati razvoj egzistencijalnih motorkih znanja uz pomo odgojnoobrazovnih programa.
Biotika motorika znanja takoer predstavljaju bazu, to jest osnovu na koju se
nadograuju ostala motorika znanja nekinezioloka i kinezioloka. to su biotikoa
motorika znanja vea po opsegu i razini to e se bre ostvariti usvajanje drugih
motorikih znanja.

Biotika motorika znanja takoer su usko povezana s opim

motorikim znanjima. U dananjem nainu ivljenja opa motorika znanja javljaju se

kao zamjena biotikih motorikih znanja koja su prestala biti osnova egzistencije
ovjeka (Fakultet za fiziku kulturu).

Profesional
an
motorika
znanja

Opa
kineziolok
a motorika
znanja

Biotika
motori
ka
znanja

Specifina
kineziolok
a motorika
znanja
3

3. BIOTIKA MOTORIKA ZNANJA ZA SVLADAVANJE

PROSTORA
Biotika motorika znanja za svladavanje prostora se odnose na sva ona
motorika znanja kojima moemo svladati razliite podloge, uzdizanja i sputanja
prostora u kojemu se osoba nalazi. Kod djece se osnovna motorika znanja razvijaju od
druge do sedme godine ivota, a kasnije se ta znanja usavravaju te se na njih
nadograuju ostala motorika znanja.
Ova biotika motorika znanja dijelimo na:
-

Puzanje
Valjanja
Hodanja
Tranja

VALJANJA

HODANJE
TRANJE

PUZANJE

BIOTIKA MOTORIKA
ZNANJA ZA SVLADAVANJE
PROSTORA

3.1. VALJANJA
Prvo biotiko motoriko znanje koje se javlja kod djece je valjanje. Valjanje je
konkretna struktura koja se prva ui u ivotu ovjeka. Iako tako ne izgleda valjanje je
veoma kompleksno motoriko znanje. Ono se oituje u mnogo oblika: valjanje s rukama
uz tijelo, s rukama ispruenim ispred tijela, bono valjanje, valjanje preko jednog ili
drugog ramena (takozvano prevaljivanje).
Ovi oblici su ve poneto tei i usavreniji od onih oblika valjanja koji se javljaju
u ranoj djetetovoj dobi. Ve u drugom mjesecu ivota dijete se okree s boka na lea, s
tri mjeseca dijete se priprema na podizanje u sjedei poloaj, u etvrtom mjesecu se
okree s lea na bok, a sa est mjeseci se okree s lea na trbuh. Ove manifestacije su
sam poetak za razvoj nekih sloenijih oblika valjanja. Valjanje je takoer temelj za
razvoj koordinacije i ravnotee. (Sekuli, D., Metiko, D., 2007.)

3.2. PUZANJE
Tijekom ljudskog razvoja, nakon valjanja ui se puzanje. Nakon to se dijete naui
prebaciti iz poloaja na leima u poloaj na trbuhu, poinje gledati svijet ispred sebe
koji mu do tada nije bio dostupan niti zanimljiv. Zbog toga svim silama eli doi do
onoga to ga zanima, pa pokuava puzati.
Meutim, puzanje za dijete nije nimalo lagan pothvat, jer sada dijete mora nauiti
pokretati i upravljati veim brojem miia koje do tada nije upotrebljavalo. U poetku
e se dijete pokuati odguravati laktovima, za to su potrebni miii ruku i kraljenice.
Osnova za poetak puzanja je dovoljna razina snage. U ovom dijelu veliku ulogu igra
steeno znanje valjanja koje je ve pohranjeno u kinetikoj memoriji, u koju e se
pohraniti i znaje puzanja. (Sekuli, D., Metiko, D., 2007).
Danas je sve manji broj djece koja prije hodanja naue puzati, a razlog tomu je to
roditelji ele da im djeca to prije prohodaju. Ovaj podatak je veoma poraavajui, jer je
puzanje vano biotiko motoriko znanje koje omoguava pravilan razvoj muskulature
kraljenice to je osnova za razvoj hodanja. Osim toga, puzanjem se jaaju zglobovi,
izgrauje kotani sustav, jae se i dublje die zbog ubrzanog rada srca, a sve to dovodi
do razvoja motorikih, funkcionalnih i morfolokih karakteristika i sposobnosti. Pitanje
je da li e to dijete ikad vie imati priliku nadoknaditi. Preskakanje puzanja opasno je i
zato to se puzanjem razvija lokomotorne strukture koje se poslije nikad vie nee
razviti. (Sekuli, D., Metiko, D., 2007).
Puzanjem se ue novi motoriki programi koji su najbolji poticaji za razvoj
koordinacije, a ona se puzanjem razvija i zbog toga to se moraju prelaziti razne
prepreke, obilaziti stvari i predmete.
Kod djece se razvoj puzanja moe poticati i to na vrlo jednostavan nain, nakon
to se dijete okrenulo s lea na trbuh, pred njega se moe postaviti neki vrlo zanimljiv
predmet jakih boja koji e toliko zainteresirati dijete da e ono htjeti doi do njega.

3.3. HODANJE
Hodanje je logian nastavak puzanja koje je prethodno manje ili vie naueno. Za
hodanje je veoma vaan stupanj razvijenosti ravnotee, snage i koordinacije. Ravnotea
je potrebna kako dijete ne bi palo kada se uspravi, to je u poetku veoma esta pojava.
Snaga je vana zbog toga to je sada sva teina tijela rasporeena na dvije noge, a do
sada je to bilo na rukama i nogama, te na kraju koordinacija zbog koje dijete moe
upravljati tijelom. (Sekuli, D., Metiko, D., 2007).
Na poetku dijete hoda koristei se grubim motorikim programom, a to se oituje
tako to jedva uspije napraviti par koraka, a ukoliko mu je na putu nekakva prepreka
ono e pasti. Kako se program hodanja usavrava, tako dijete sve bolje upravlja
muskulaturom, pokree ju pravim redosljedom i hodanje postaje uobiajeno.
Postoji mnogo naina na koje se moe izvoditi hodanje: ravno naprijed, ravno
nazad, dijagonalno, uzbrdo, nizbrdo... Iako se uvijek radi o hodanju, treba naglasiti kako
se, kao i kod svakog biotikog motorikog znanja, treba proi mnogo razliitih
podprograma kako bi se dolo do razliitog naina hodanja. Kada to ne bi bilo tako, im
dijete prohoda, moglo bi hodati na sve prethodno spomenute naine. (Sekuli, D.,
Metiko, D., 2007).

Vjebe hodanja za djecu predkolske dobi:

-

Hodanje prema naprijed i natrag na postavljenoj oznaci

hodanje na prstima, petama, unutarnjem i vanjskom rubu stopala
hodanje sa visoko podignutim koljenima (stupaju kao vojnici)
hodanje u unju
hodanje sa svladavanjem razliitih prepreka (unjevi, niske prepone, preko

strunjae)
hodanje po povienoj povrini (preko strunjaa, vedskih klupa)

3.4.

TRANJE
Nakon to je

dijete

svladalo
puzanje

hodanje slijedi
tranje,

to je normalan
motoriki

razvoj

svakog djeteta.

Ve i u

fazi

uenja

hodanja dijete
e nekada pokuati potrati, meutim veina tih pokuaja zavrava padom jer niti hod
jo nije dovoljno svladan. (Sekuli, D., Metiko, D., 2007).
Glavna razlika izmeu tranja i hodanja je ta to kod hodanja uvijek imamo jednu
nogu na tlu, dok kod tranja u jednom trenutku imamo obje noge u zraku. Iz toga slijedi
da pri tranju imamo velika optereenja na zglobove kraljenice, kuka, koljena i glenja
jer se u jednim trenutku tijelo nalazi u zraku dok u drugom amortizira doskok. Osnovu
tranja ine koraci koji se sastoje od tri faze: oslanjanje, rad i oporavak.

Vjebe tranja za djecu predkolske dobi

-

tranje prema naprijed i natrag po postavljenoj oznaci

tranje slobodno po dvorani uz glazbu
tranje sa promjenom brzine i smjera kretanja
tranje korak dokorak
tranje u manjim skupinama (prostorna orijentacija)
tranja sa svladavanjem razliitih prepreka
Babi, V., Blaevi, I., i Vlai, J. su 2010. godine provele istraivanje u kojem

su prouavale karakteristike sprinterskog tranja kod djeaka i djevojica predkolske

dobi, te razlike izmeu djeaka i djevojica u parametrima dinamike tranja. Na uzorku
od 133 djeaka i djevojica u dobi od 3 do 10 godina mjerili su brzinu tranja svakih 5
metara na dionici od 50 metara i vrijeme startne reakcije. Istraivanje je pokazalo kako
se usporedno s dobi smanjuje vrijeme startne reakcije i vrijeme u tranju na 50 metara.
Najniu maksimalnu brzinu tranja postizali so trogodinjaci i etverogodinjaci, a
najviu devetogodinjaci i desetogodinjaci. Analiza je pokazala kako u ovoj dobi ne
postoje

statistiki

znaajne

razlike

meu

spolovima

tranju

(Hrvatski

portskomedicinski vjesnik, 2010).

10

4. ZAKLJUAK

Biotika

motorika znanja

temeljna su znanja koja

su

koristila

preivljavanje

za

ovjeku

tijekom povijesti, a isto

tako na njih se

nadovezuju

nadograuju sva

motorika

znanja. Biotika

ostala
motorika

znanja

za

svladavanje

prostora u ovjekovom

razvoju

se

redosljedom.

odreenim

Prvo se javlja valjanje,

zatim

javljaju
puzanje,

hodanje i na kraju tranje.

Veoma je vano da dijete tijekom svog odrastanja proe sve faze javljanja
biotikih motorikih znanja jer se u suprotnom njegove osobine i sposobnosti nee
razviti u optimalnom razmjeru. Kako bi se postigao upravo optimalan razvoj svih
osobina djeteta, moraju mu biti zadovoljeni odreeni uvijeti u kojima e dijete imati
mogunost zadovoljiti potrebe za kretanjem i uvjebavanjem svih oblika i vrsta
biotikih motorikih znanja.
Biotika motorika znanja za svladavanje prostora ne javljaju se samostalno, ve
paralelno, odnosno u kombinaciji s ostalim biotikim motorikim znanjima: za
svladavanje prepreka, za svladavanje otpora i za manipulaciju predmetima.

11

5. LITERATURA

Fakultet za fiziku kulturu. Pretraivanje informacija na Internetu 21.04.2012.

bib.irb.hr/datoteka/67087.znanja.doc
Blaevi, I., Babi, V., Antekolovi, Lj. Kinezioloki fakultet Sveuilita u

Zagrebu. Pretraivanje informacija na Internetu 22.04.2012.

http://www.hrks.hr/Fiep/74-81-Blazevic.pdf
Babi, V., Blaevi, I., i Vlai, J. (2010). Karakteristike sprinterskog tranja
djece predkolske i mlae kolske dobi. Hrvatski portskomedicinski vjesnik,

25( 2010), str.3-8.

Sekuli, D., Metiko, D. (2007). Uvod u osnovne kinezioloke transformacije

osnove transformacijskih postupaka u kineziologiji. Split: Sveuilite u Splitu.

Sekuli, D. Osnovne kinezioloke transformacije 1. Pretraivanje informacija na
Internetu 24. 04. 2012. www.kifst.hr/~dado/index_files/predavanja.pdf

12