KINEZIOLOKA METODIKA 3 4 PRIPREMANJE ODGOJITELJA I DNEVNA PRIPREMA Sat tzk osnovni je organizacijski oblik rada i ujedno temeljni uvjet

et za uvoenje djeteta u sve druge organizacijske oblike rada (prekinuti ga kad djeca izgube zanimanje) Tjelesn !je"#anje ivi proces i mogu se javiti nepredvidive situacije, zato je najbolje imati PRIPREM ! Vje"#a je s$e%st! %a se &s'(n& %$e)en& za%atak! *+ P s$e%n '$&'$e,anje %- j&telja " po#inje i odvija se prilikom planiranja (de$iniranje cilja, zadataka, sadraja) i osnovni uvjet za neposredno pripremanje! .+ Ne' s$e%n '$&'$e,anje %- j&telja% pripremanje odgajatelja za konkretan sat &'( a/ &eorijsko pripremanje odgojitelja " s obzirom da neka znanja zastarijevaju, treba i) obnavljati i upotpuniti s novim in$ormacijama (poznavati teorijski nastavno gradivo, sadraje, svaku vjebu, na#in izvoenja, posljedice #/ Metodi#ko pripremanje " odgojitelja treba biti za svaki sat! Analiza prethodnog sata je uvjet dobre metodi#ke pripreme, i to #initi svaki sat posebno! Potrebno je utvrditi* da li su ostvareni ciljevi i zadaci, izabrani sadraji realizirani, izabrane dobre metode 0/ +rganizacijsko pripremanje " briga o mjestu, prostoru ili terenu, pripremanje sprava i pomagala, odijevanje odgojitelja (primjer djeci) A%+ #+ *+ Etapa je ,E-I.IR/.0E 1I20/ " operativni (cilj koji se eli ostvariti na jednom satu) " ,e$iniranje za%ataka1 - antropolo3ki " antropometrijske karakteristike, motori#ke sposobnosti, $unkcionalne sposobnosti - odgojni " zdravstveno )igijenske navike, psi)osocijalna obiljeja, moral - obrazovni " motori#ka znanja, motori#ka dostignu4a, teorijske in$ormacije A%+ #+ .! Etapa je +,RE5I6/.0E 7/,R8/0/ (odreivanje teme) 1 sat je metodska jedinica (upravljanje procesom vjebanja) - metodski postupci , izabrati optimalne postupke - metodsko pripremanje - treba izabrati organizacijski oblik rada na konkretnom satu frontalni,grupni, individualni zatim - metode rada (imitacije, ilustracije, dramatizacije, demonstracije, sinteti ka (najprimjerenija jer se smatra najprirodnijom pokret se u i u cijelosti) DNEVNA PRIPREMA ZA SAT TZK % to je za!$2na $aza ili k nk$et&za0&ja pripremanja za &'(! 7adri* % Model dnevne pripreme sadri* te)ni#ke podatke, broj nastavne jedinice, struktura i trajanje sata, cilj, zadaci sata, nastavna sredstva i pomagala, metode rada, metodi#ki organizacijski oblici rada, tip sata
(9! +p4i podaci " naziv ustanove, ime odgojitelja, datum, grupa, broj djece: ;! 7truktura i trajanje sata " po dijelovima sata <! ,e$iniranje cilja " 3to se objektivno moe ostvariti na odreenom satu =! 'ada4e " de$inirati antropolo3ke, obrazovne i odgojne zada4e >! 7redstva i pomagala " to#no navesti naziv i koli#inu ?! Metode rada " koje 4e se metode primjenjivati @! Metodi#ki organizacijski oblici rada " gotovo u svim dijelovima se primjenjuje $rontalni oblik rada, pa 4emo tu navesti oblik rada za A/B dio sata C! &ip sata " moe biti u#enje novi) motori#ki) gibanja ili ponavljanja ili kombinirani tip sata D! 7truktura i trajanje " po dijelovima sata 9E! Plan izvoenja sata " opisi realizacije 99! Plan igrali3ta " dvorane " ucrtati potrebne org oblike, $ormacije i situacije na satu)

Uvodni dio sata upisati naziv sadraja i kratko opisati na in izvo!enja Pripremni dio sata osim formacije djece i redoslijeda, vjebe se opi"u i treba nazna iti njihov utjecaj na organizam na spravama predvidjeti broj i sadraj i muziku ako je ima Glavni dio sata upisati sadraj, ali i na in realizacije sadraja, organizacijske oblike, na in doziranja optere#enja, broj ponavljanja vjebe, metodske postupke (za A i $ dio) Zavrni dio sata upisati sadraj, organizaciju, na in izvo!enja sadraja%

METODIKI ORGANIZACIJSKI OBLICI RADAF pojam za organizaciju rada na satu z pomo4 $rontalnog oblika rada djeca pred3k dobi mogu se najjednostavnije pripremiti za prijelaz na suvremenije oblike rada " grupne oblike na koje se treba prije4i 3to prije! Prvo rad u parovima, pa trojkama i #etvorkama i na kraju

paralelni oblik rada (drugi su prete3ki za tu djecu)! 'a koji se odlu#iti ovisi o cilju i zada4ama koje elimo realizirati na satu! *+ 3$ ntaln& #l&k $a%a je takav metodi#ki organizacijski rad u kojem sva djeca istodobno izvode isti zadatak! +dgojitelj najprije opisuje odreenu vjebu, zatim je demonstrira, a potom je sva djeca izvode!(primjenjiv u glavnom / dijelu sata i prigodan za uvoenje po#etnika u sat) Dje0a , -( #&t& (1 slobodnoj $ormaciji, $ormaciji polukruga, kruga, vrsta i kolona! (slika str D;) Primjenjuje se u* uvodnom, pripremnom i zavr3nom dijelu sata! .+ G$('n& #l&0& $a%a " je takav metodi#ki organizacijski rad u kojem se tjelesno vjebanje odvija tako da su djeca rasporeena u grupe! +blici* a) rad u parovima " grupe od dva djeteta! 7vaki par radi isti zadatak! Potrebno je brinuti se da* % partneri u paru budu podjednake tjelesne visine i teine % imaju podjednake motori#ke sposobnosti, znanja i dostignu4a % da se pri $ormiranju po3tuju elje djece, ako je to mogu4e i opravdano % jednom $ormirani parovi mogu $unkcionirati kao stalne AdvojkeB b) rad u trojkama " metodi#ki organizacijski oblike rada pri kojemu skupinu dijelimo na grupe po troje djece, a svaka trojka istodobno radi na izvr3avanju istog zadatka! Primjenjuje se u svim dijelovima sata +7IM u pripremnom dijelu! glavnom A/B dijelu sata $ormiranje prema cilju " ako je usvajanje motori#ki) znanja onda se rade trojke sli#ni) motori#ki) znanja itd! c) rad u etvorkama " grupe od #etvero djece od #ega svaka #etvorka istodobno izvr3ava isti zadatak! nutar #etvorke ponekad djeluju po dva para! Moe se koristiti u svim dijelovima sata pa i u glavnom A/B i AGB dijelu! d) paralelni oblik rada " metodi#ki organizacijski oblik rada u kojem sva djeca istodobno izvode isto motori#ko gibanje, ali na razli#ite na#ine, uz pomo4 razli#iti) sprava i pomagala i na razli#itim mjestima! &o je kombinacija $rontalnog oblika rada i jednostavniji) grupni) oblika rada!'a vrijeme rada, odgojitelj obilazi radna mjesta! e) paralelno odjeljenski oblik rada " dobne skupine se dijele na dva ili vi3e odjeljenja koja istodobno ostvaruju iste zadatke! .akon nekog vremena izvodi se novi zadatak, odjeljenja ostaju na istome mjestu, mijenja se samo zadatak (slika str! D@)! Razlikujemo* a) paralelni odjeljenjski oblik rada u kolonama b) paralelni odjeljenjski oblik rada u vrstama % ovakav oblik rada omogu4uje racionalnu iskori3tenost prostora i sredstava, a djeca se osamostaljuju! 3+ In%&!&%(aln& #l&k $a%a podrazumijeva izvr3enje zadani) vjebi ili motori#kog gibanja pojedinca uz pomo4 i pod nadzorom stru#njaka! Primjena individualnog oblika rada se ne moe primijeniti u &'( (9odgojitelj%9 dijete)! Provoenje ovog oblika rada proistje#e iz individualnog pristupa djeci, te iz spoznaje da meu djecom postoje razlike i da i) treba maksimalno uvaavati! METODIKI PRINCIPI U TZK (svi trebaju biti prilagoeni dobi djece) % oni su op4e smjernice za rad i jedni od temeljni) uvjeta za e$ikasnost cjelokupnog +%+ procesa 9! princip odgojnosti i zdravlja " utjecaji odgojitelja trebali bi biti usmjereni na $ormiranje pozitivni) stavova, zdravog pona3anja, vrijednosne orijentacije prema moralu, zdravlju i odgoju uop4e! +dgoj je uvjet za dobro zdravlje i zdravlje je uvjet za uspje3an odgoj! ()igijenske navike) ;! princip jasno4e " vaan radi 3to uspje3nijeg razumijevanja odnosno transmisije potrebni) in$ormacija odgojitelj dijete! In$ormacije se prenose neposredno " usmeno izlaganje i posredno " kori3tenje te)ni#ki) sredstava! Izlaganja moraju biti kratka, jasna i razumljivim jezikom! <! princip zornosti " najvi3e spoznaja dobivamo preko osjetila vida! .ovo motori#ko gibanje treba demonstrirati! obzir dolaze vizualna sredstva (crtei, slike) i audiovizualna sredstva ($ilmovi, 1,)! =! princip svjesnosti i aktivnosti " djeca trebaju aktivno sudjelovati u +%+ procesu, a to ovisi o tome je li im jasan cilj vjebanja " svjesno sudjelovanje! >! princip sustavnosti i postupnosti " sustavnost je prisutna od planiranja, programiranja, priprema za rad, do konkretne realizacije sata! &a ela postupnosti' 9! od poznatoga k nepoznatome (motori#ka gibanja)H ;! od lak3ega k teem (prvo lak3i element vjebe)H <! od jednostavnoga k sloenome (elementi motori#kog gibanja)H =! od bliega k daljnjem (od prirodni), pa prema tome i djeci blii) pokreta)! (Podrazumijeva pridravanje niza zakonitosti vezani) uz antropolo"ka obiljeja djece i respektiranje zakonitosti koje proistje#u iz karaktera motori kih gibanja!) ?! princip raznovrsnosti " radi osiguranja 3to ve4e motivacije djece rad treba organizirati i provoditi da bude raznovrstan (mijenjati mjesto rada, opremu, sredstva i sl)

@! princip svestranosti " radi svestranijeg utjecaja uz optimalno optere4enje na nji)ov antropolo3ki status " zdravlje, mor$olo3ke karakteristike, motori#ke i $unkcionalne sposobnosti C! princip primjerenosti i prakti#ne primjenljivosti " rad s djecom mora biti primjeren nji)ovom motori#kom iskustvu i da savladaju motori#ke aktivnosti s kojima se mogu sluiti u svakodnevnom ivotu! D! princip individualizacije " odgojitelj treba biti upoznat s aktualnim stanjem antropolo3kog statusa svakog djeteta kako bi mogao po3tovati individualnost svakog djeteta!

Antropoloka obiljeja djece predkolske dobi

9) razdoblje djetinjstva i mladena3tva F 9C i 9D god! (% tjelesno vjebanje je najprisutnije) ;) razdoblje odraslog #ovjeka F 9CI9D " =E god! (% moe se neprekidno usavr3avati tjelesnim vjebanjem) <) razdoblje zrelosti i starosti F nakon =E god! (% stabilizacija i smanjenje sposobnosti) P %jela na $az% #lja1 % ako se eli pravilno raditi s djecom pred3kolske dobi, jedan od temeljni) uvjeta je da se sve radi u skladu s karakteristikama nji)ova rasta i razvoja, te osobinama i sposobnostima! .e mogu se povu4i stroge granice izmeu pojedini) razvojni) razdoblja! I! Rano djetinjstvo " od roenja do < godine a) od 9! do =! tjedna " doba novoroen#eta b) od > tjedna do 9E mjeseca " $aza dojenja c) od 9E mjeseca do 9> mjeseci " $aza puzanja i po#etnog )odanja d) od 9>! do ;= mjeseca " srednje doba ranog djetinjstva e) od ;! do <! godine " starije doba ranog djetinjstva Pred3kolsko doba " od <! do ?I@ godine a) od <! do =! godine " mlae pred3kolsko doba (utjecaj prsne lijezde " t)Jmus) b) od =! do >! godina " srednje pred3kolsko doba (utjecaj )ipo$ize, 3titne i spolne lijezde) c) od >! do ?I@ godina " starije pred3kolsko doba (utjecaj )ipo$ize, 3titne i spolne lijezde) % na razdoblja utje#u biolo3ke zakonitosti i utjecaji okoline (socijalno, pre)rana, san:)

II!

3aze (#$zan - & (s' $en - $asta 4 usavr3avaju se grae i $unkcije pojedini) organa (%faza ubrzanog rasta' od roenja do ?! godine I!$aza usporenog rasta* od E?! " 9E! godine djevoj#iceI od E?!%99! dje#aci ((% faza ubrzanog rasta* od 9E!%9=!I9>! godine djevoj#ice I od 99! " 9@! godine dje#aci II! $aza usporenog rasta* od 9=I9>! do ;E! godine % djevojke I od 9@! " ;>! godine mladi4i Rast & $az! j %je0e '$e%2k lske % #& Os #&ne %je5je- $-an&z,a % najkarakteristi#nije svojstvo dje#jeg organizma je P2/7&IK.+7& " sposobnost lakog mijenjanja pod utjecajem promjenjivi) povoljni) i nepovoljni) uvjeta! % osim 3to se rast i razvoj odvijaju po s)emi na nji) utje#u endogeni % unutarnji (genetski) i egzogeni% vanjski (pre)rana, san) uzroci! Rast i razvoj djeteta pred3kolske dobi je izuzetno intenzivan da se mijenjaju dimenzije (glava novoroen#eta je velika, a udovi kratki) pojedini) dijelova i mijenja se vanjski izgled tijela! ,ijete najvi3e raste i deblja se u prvoj godini ivota! Rast i razvoj organski) sustava je varijabilan! Anat ,sk 6&z& l 2ke s #&ne (osti su mekane, elasti#ne i plasti#ne, bogate )rskavi#nim tkivom podlone de$ormacijama, ko3tano tkivo sadri vi3e vode! )ralje"nica % do = mjeseca gotovo ravna! Prva krivulja u vratnom dijelu, zatim u slabinskom! (osi$ikacija) *i"i#i " stimuliraju rast i razvoj kostiju pa su povezani! Mi3i4je djeteta se slabo razvija (dosta vode, malo bjelan#evina, mi3i4na vlakna su tanja)! .ajprije se razvijaju ve4e mi3i4ne skupine (lak3e pokre4e ruku nego dlan)! &jelesnim vjebanjem je potrebno utjecati na mi3i4e oprua4e radi pravilnog dranja! Rad mi3i4a stezanjem i rastezanjem pogoduje optoku krvi! ,ijete tro3i manje energije za rad! +i"ni sustav " di3ni organi nisu razvijeni pa postoji trbu3no disanje (dija$ragmalnog tipa)! ,jeca trebaju vi3e kisika! &jelesnim vjebanjem utje#emo na pove4anje vitalnog kapaciteta! )rvoilni sustav " prilagoen za)tjevima organizma u rastu! 7rce je mnogo ve4e i ile su mnogo 3ire! Groj sr#ani) $rekvencija (9<E novoroen#e, < godine % 9EE puta u minuti) je ve4i i brzina optoka je ve4a!

,iv ani sustav " u po#etku nije izgraen pa su djeca nezgrapna i sporija! 7 razvojem vi3i) sredi3ta i modane kore dijete je spremno za izvoenje sloeniji) pokreta! Za!$2etak $az! ja $-ansk&7 s(sta!a n&je &st % #an - >! god! " DEL teina glave - ;E god! " zavr3ava razvoj % procesi osi$ikacije, muskulizacije i mijelinizacije (proces sazrijevanja za3tite%ovojnice iv#anog tkiva, prenosi impulse) Zaklj(5ak , $6 l 2k& $az! j 9) kostur raste brzo ;) odnosi meu poligane <) zglobovi su slabi =) mi3i4na vlakna tanka i slaba >) mala koli#ina mi3i4nog tkiva Raz! j , t $&ke & , t $&5k&7 s' s #n st& % razvoj motorike " djetetova sposobnost svr)ovitog kori3tenja vlastitog tijela 4 , t $&5ka s' s #n st " latentne motori#ke strukture odgovorne za prakti#ki beskona#an broj mani$estni) motori#ki) reakcija, a mogu se procijeniti i opisati 1e$alo " kaudalni Proksimalno " distalni smjer Motori#ki razvoj " izravno uzrokovan procesom mijelinizacije (bitna za razvoj motorike) -ilogenski motori#ki obrasci (uroeni) +ntogenski motori#ki obrasci (ste#eni, neuroeni, nebioti#ki) " za)tijeva odreen stupanj zrelosti djeteta 3(nk0& nalne s' s #n st1 a) $unkcionalna sposobnost krvi na kg mase b) snien anaerobni kapacitet c) spoznajni kognitivni razvoj d) spoznajni #imbenici i zapaanja Ps&7 l 2ke s #&ne & nj&7 ! (tje0aj '$& tjelesn , !je"#anj( 'nanost " pomo4na kineziolo3ka disciplina Apsi)ologija sportaB, doktorat mora biti vezan uz neku znanost, a ne djelatnost! Psi)ologija " prou#ava psi)i#ke procese, nji)ovo nastajanje i pona3anje u razli#itim situacijama, kako bi se utvrdili osnovni, adaptivni me)anizmi odgovorni za razli#ite vrste reakcija 7port " istraivanje psi)i#ki) procesa i nji)ovi) mani$estacija kod ljudi za vrijeme i nakon 3portske aktivnosti! Prou#ava uzroke i posljedice ti) procesa, ali ne sport sam za sebe, prou#ava igru, ali ne i igru (7)illing) K -n&t&!ne s' s #n st& & (s'je7 ( s' $t( F omogu4uju primanje, prijenos i obradu in$ormacija, 3to se ostvaruje u kontekstu s okolinom % osnova misaone svjesne aktivnosti Mogu se objasniti* % $unkcija ulaznog procesora (perceptivno rezoniranje) % $unkcija paralelnog procesora (zaklju#ivanjem o odnosima izmeu stvari i pojava) % $unkcija serijskog (verbalne i numeri#ke sposobnosti i sve tipove mi3ljenja u kojima se koriste simboli) % $unkcija centralnog (op4e kognitivne sposobnosti, predvianje, planiranje, odlu#ivanje strategije i dr!) % dugotrajnom memorijom (#uvanje i izdvajanje in$ormacija) K -n&t&!n& 6akt $& & (s'je7 ( s' $t( F osobine li#nosti, posebno su zna#ajni za razumijevanje i predvianje pona3anja #ovjeka u razli#itim situacijama % li#nost " $aktor uspje)a " termini " trema, samopouzdanje, kolegijalnost, gubitak koncentracije: (ibernetski model li#nosti (Momilovi4, Ignjatovi4) - opisuje niz regulatora koji su zadueni za adaptaciju #ovjeka na razli#ite uvjete, vanjske i unutarnje okoline - svaki od regulatora osjetljiv je samo na neke promjene u okolini i specijaliziran za odreen tip reakcije

Regulator obrane " osjetljiv za ugroavanje pojedinca kad intenzitet $unkcioniranja ovog regulatora prijee odreenu vrijednost imamo tip asteni#nog pona3anja koji se karakterizira anksiozno34u " neodreenim stra)om Regulator napada " osjetljiv na situaciju sprje#avanja " poreme4aj agresivnosti Regulator organski) $unkcija " osjetljiv na mogu4a o3te4enja organizma " poreme4aj dramati#nosti, bespomo4nosti Regulator aktiviteta " brine se o stanju budnosti " introverzija (niski aktivitet), ekstraverzija (visoki aktivitet) " poreme4aj depresije Regulator cjeline li#nosti " zaduen je za usklaivanje svi) psi)i#ki) $unkcija (kognitivni), kreativni) i motori#ki)), o#ituje se kao sklonostIpribranost, poreme4aj s)izoidnost (emocionalna )ladno4a, poreme4en misaoni tijek) i paranoidnost (blai oblik rigidnosti, tvrdoglavost,pretjerana upornost i sistemati#nost) M t&!a0&jsk& '$ 0es& Podjela* bioti#ki i izvedeni motivi unutarnji i vanjski (intrizi#ni i ekstrizi#ni) motiv postignu4a E, 0& naln& '$ 0es& % ugodne i neugodne situacije i stres, ali i ugoda pobjede

?Biomehanika zakonitost kretanja pri tjelesnom vjebanju

Biomehanika je znanost koja me)ani#ke zakone primjenjuje na iva bi4a! Mehanika je znanost koja se bavi prou#avanjem gibanja i uzrocima gibanja! Statika ili geometrija sila prou#ava mirovanje kao specijalni slu#aj me)ani#kog gibanja! Kinematika ili geometrija gibanja prou#ava gibanje materijalni) tijela, ne uzimaju4i u obzir uzroke koji izazivaju ta gibanja! Dinamika prou#ava zavisnost izmeu gibanja tijela i sila koje djeluju na tijelo uzimaju4i u obzir njegovu masu! L k , t $n& s(sta! s(sta! ' l(-a % dijeli se na* aktivni dio " mi3i4i pasivni dio " kosti! % svaka duga kost, a i sustav kratki) kostiju se pona3aju kao poluge % uvjet ravnotee poluge su dvije sile, a to su obi#no* sila tee i mi3i4na sila " M N O F M N $ % u tijelu su jednostrane poluge (poluga sile u organizmu) Zak n& klas&5ne ,e7an&ke - zakon inercije ili tromosti - zakon proporcionalnosti sile i ubrzanja - zakon jednakosti akcije i reakcije Zak n -$a!&ta0&je - gravitacijske sile postoje izmeu bilo kojeg para (ili skupa) materijalni) tijela - na povr3ini 'emlje ta privla#na sila naziva se teina (izraava se u . .ePtonima) - meusobno gravitacijsko djelovanje tijela obi#no je bezna#ajno u odnosu na privla#nu silu 'emlje pa se u praksi zanemaruje - sile teine djeluje na tijelo bez obzira giba li se ono ili miruje - svako tijelo ispu3teno na odreenoj visini od povr3ine 'emlje, padat 4e u zrakopraznom prostoru jednakim gravitacijskim ubrzanjem - teina tijela ovisi o geogra$skoj 3irini, zbog relativno mali) razlika uzima se D,C9 mIs 3to odgovara 3irini =>E

Utjecaj kineziolokog podraaja na kvantitativne i kvalitetne promjene antropolokih obiljeja

Ant$ ' l 2ka #&lje"ja " organizirani sustavi svi) osobina, sposobnosti i motori#ki) in$ormacija te nji)ove relacije! nji) spadaju mor$olo3ke zna#ajke, motori#ke, $unkcionalne i kognitivne (spoznajne) sposobnosti, konativne osobine ili osobine li#nosti i socijalni status! *+ M $6 l 2ke " govore o aktualnom mor$olo3kom statusu #ovjeka, rezultat su nasljea i adaptacije na utjecaje razli#iti) $aktora* pre)rana, vjebanje! (rast, razvoj,k udio mi3i4a:) .+ M t $&5ke a) brzina " sposobnost brzog reagiranja i izvoenja jednog ili vi3e pokreta te kretanje tijela u prostoru! +gleda u svladavanju 3to dueg puta u 3to kra4em vremenu (procjena " taping rukom)! +snovni oblici brzine su* brzina reakcijaIreakcijska brzina brzina pojedina#nog pokreta brzina repetitivni) pokreta brzina lokomocije " metode za razvoj brzine " metoda ponavljanja, intenzivni intervalni rad, tr#anje s ubrzanjem, tr#anje iz lete4eg statusa, tr#anje niz kosinu, brzo reagiranje na podraaj, 3ta$etni brzinski treninzi, )endikep tr#anje! - Qsenzorna metoda (kada se moe kontrolirat brzine i kada smo ju svjesni) b) izdrljivost " osnovna metoda u trans$ormaciji* % metoda trajnog, m! intervalnog rada, situacijske metode 8 sposobnost obavljanja aktivnosti due vremena bez snienja razine njene e$ikasnosti! c) $leksibilnostIgibljivost " sposobnost izvoenja pokreta 3to ve4e amplitude % razlikujemo* aktivnu, pasivnu, stati#ku, dinami#ku, lokalnu i globalnu gibljivost d) koordinacija " sposobnost upravljanja pokretima tijela, o#ituje se brzom i preciznom izvedbom sloeni) motori#ki) zadataka % akcijski $aktori* brzinska, ritmi#ka, brzina u#enja novi) motori#ki) zadataka, pravodobnost, prostorno vremenska orijentacija, agilnost i ravnotea e) preciznost " sposobnost u aktivnosti gaanja i ciljanja koja omogu4ava gaanje stati#ni)Ipokretni) ciljeva koji su na odreenoj udaljenosti $) jakost (maksimalna voljna aktualna sila pokreta) i snaga (rad obavljen u jedinici vremena) 9tje0aj k&nez& l 2k&7 ' %$a"aja na 6(nk0& nalne s' s #n st& % $unk! spos!F sposobnost regulacije i koordinacije $unkcija organski) sustava % aerobni (maksimalni dug kisika, osnov za anaerobne) i anaerobni (laktalana i alaktalna komponenta) energetski procesi odreuju $unkcionalni potencijal

Higijena i tjelesno vjebanje

9) ;) <) =) osobna oprema " pamu#na odje4a, tenisice " svod stopala pravilan objekt " brodski podovi najpogodniji, prirodna svjetlost, umjetna od @E do 9EEP, prozori visoko pre)rana " itarice, 3krobne tvari, vo4e i povr4e, mesne preraevine

Z%$a!st!ena k nt$ la % #uvanje i unaprjeivanje zdravlja, pruanje prve pomo4i kod povreda pri tjelesnom vjebanju, provodi se pri upisu u vrti4 /kutna stanja sa povi3enim temperaturama " dijete ne smije vjebati /ko se tu3ira < puta dnevno (jednom sa sapunom, dva puta bez) Pruanje prve pomo4i " uzroci* (ne upotrebljavati masti, pudere, prevencija stanja 3oka " podi4i noge) a) mehani ki* ozljeda* koe (rezne, ubodne rane, rane od tupog udarca, razderotine, strijelne rane) mi3i4a (kontuzija, istegnu4a, razdor mi3i4a " )laenje i imobilizacija), tetiva (prsnu4e nastaje u starijoj dobi " )laenje), zglobova (kontuzije, distorzije, i3#a3enja " )laenje, mirovanje), kostiju (kontuzije, naprsnu4a i prijelom " )laenje, mirovanje) Te$,&5k %jel !anje 7un#anica " vru4ica, glavobolja, omaglica, uzbuenje, pro3irenje zjenica pa i koma " )ladan prostor, oblozi na glavu, mra#ni prostor, ras)laditi ga &oplotni udar " poreme4aj endogenog stvaranja topline okoline i regulacijski) sposobnosti organizma (gube se minerali iako pijemo vodu " pore se zatvore) )ladan prostor, raskomotiti, oblozi na glavu, $iziolo3ka otopina i puno teku4ine 7mrzavanje lokalno ili sustavno " 3to prije utopliti, alu $olija, topli napitci, masae, kasnije postupno grijanje dijela koji je lokalno izloen b) tehni ki

Metodologija programiranja

c) smanjena koncentracija kisika " velika nadmorska visina, dubina (embolija) d) napori e) bakterije, toksini

$) doping

P$ -$a,&$anje metodolo3ko%metodi#ki postupak utvrivanja i primjene energetsko%in$ormati#ki) ulaza i kontrole nji)ovi) izlaza za poznato stanje subjekta i unaprijed de$inirane ciljeveR Mrakovi4 P ja, & %e6&n&0&ja Programiranje podrazumijeva precizno de$iniranje cilja koji se programom eli ostvariti, utvrivanje uvjeta i postupaka njegove realizacije i mogu4nost veri$ikacije stupanje u kojem se program ostvario :&,#en&0& '$ -$a,&$anja 9! nutarnji " zakonitosti razvoja ;!6anjski " raspoloivo vrijeme, materijalni uvjeti, kadrovi ;Na5ela '$ -$a,&$anja .a#elo* uspje3nosti primjerenosti realnosti $leksibilnosti (korekcija programa) jednostavnosti (jednostavan za izradu) ;3aze '$ -$a,&$anja ,ijagnosti#ka $aza (utvrujemo antropolo3ka obiljeja, znanja, sposobnosti) 7inteti#ko%programerska $aza (sintetiziramo znanja i radimo program) 6eri$ikacijsko%valorizacijska $aza (utvrujemo u#inke programa) /naliti#ko%prognosti#ka $aza

Modeli globalnog, operativnog i izvedbenog plana i programa TZK

% planovi i programi tzk rasporeeni su u pred3koli po dobnim skupinama! % prednosti " u#inkovitost, $leksibilnost, individualizacija, konkretnost, stvarnost, o#iglednost, samokontrola stru#njaka % najprije treba jasno de$inirati cilj programa % globalni je cilj programa utjecaj na kvantitativne i kvalitativne promjene primarni) antopolo3ki) obiljeja, pobolj3anje motori#kog postignu4a, na ve4e odgojne a$ekte rada! *+ M %el -l #aln - 'lana & '$ -$a,a TZK (repertoar odgovaraju4i) sadraja) .astavne cjeline su podijeljene na teme pokraj koji) je odreen broj $rekvencija (ponavljanja) .+ M %el 'e$at&!n - 'lana & '$ -$a,a TZK (proistje#e iz globalnog plana) " konkretizacija globalnog plana i osnovica za izvedbeni program!7vodi se na sastavljanje nastavni) jedinica! % odnosi se samo na dio A/B glavnog dijela sata! % ;9E sati F ;9E metodski) jedinica % sastoji se od 9 nove i 9 nepoznate teme 3+ Iz!e%#en& '$ -$a, konkretizacija dijela operativnog programa, onog dijela koje se odnosi na odreenu )omogeniziranu skupinu ili na pojedinca koji joj pripada (sadraj, doziranje, distribucija i kontrola optere4enja) V$e%n !anje te,a 4 podrazumijeva odreivanje broja ponavljanja ili $rekvencija za svaku temu! a) godi3nji $ond sati iznosi >N=; F ;9E sati b) inicijalno i $inalno provjeravanje 9E sati F ;EE sati c) godi3nji $ond mnoimo brojem tema koliko i) sadri glavni dio sata ;EEN; F =EE d) radi odreivanja svake teme pojedina#no treba ustanoviti koliko iznosi prosje#an broj ponavljanja svake pojedine teme % =EE * <E F 13,3 (ovo je mogu4i prosje#an broj $rekvencije pojedine teme tijekom godine) ETAPE PROGRAMIRANJAEta'e '$ -$a,&$anja (u staroj skripti pi"e da je to i struktura) 9) de$iniranje globalnog cilja programa ;) izbor sadraja

<) programiranje procesa tjelesnog vjebanja =) kontinuirano pra4enje, provjeravanje te analiziranje in$ormacija o u#incima programa *+ P$!a eta'a '$ -$a,&$anja4 EKSPLI<ITNO DE3INIRANJE <ILJA =%e6&n&$anje -l #aln - 0&lja/ 4najodgovornija i promjenjiva operacija! 7astavnice* 9! 7pol u#enikaH (uvjeti) ;! 'dravstveno stanje u#enikaH <! Rezultati $inalnog provjeravanja (antropometrijski) zna#ajki, motori#ki) i $unkcionalni) sposobnosti, motori#ki) postignu4a i znanja iz pret)odnog razredaH =! Rezultati inicijalnog provjeravanjaH >! .astavni plan &'(H ?! .astavni program &'(H @! Pre$erencije u#enika prema sadrajimaH C! Materijalni uvjetiH D! 7peci$i#nosti sredine u kojima se 3kola nalazi! % nakon provjere sastavnica de$inira se -l #aln& cilj programa! % Mogu4a $ormulacija* kvantitativno i kvalitativno mijenjanje primarni) antropolo3ki) obiljeja, a osobito utjecanje na antropometrijske zna#ajke, razvoj motori#ki) i $unkcionalni) sposobnosti, podizanje razina motor! znanja i postignu4a! ;! D$(-a eta'a '$ -$a,&$anja 4 ODRE>IVANJE SADR?AJ (cjelina i tema) PROGRAMA a) I'G+R I 6RE,.+6/.0E 10E2I./ % treba odrediti sadraje (cjeline i teme), vrednovati sadraje (utvrdit broj $rekvencija cjeline i tema) te distribuciju sadraja (sastavit jedinice za #itavu godinu), 3to zapravo #ini drugi uvjet za programiranje, odnosno drugu etapu programiranja! .astavne cjeline su sastavni dijelovi nastavnog programa (npr! )odanje i tr#anje, bacanje, )vatanje, gaanje)! 1jeline se vrednuju ovisno s obzirom na vrijednost nji)ova utjecaja na osobine i sposobnosti djeteta! 6e4i utjecaj F ve4i broj tema! .astavna jedinica je opseg sadraja koji se odreuje na jednom satu! b) I'G+R I 6RE,.+6/.0E &EM/ 4 ako provedenom AinspekcijomB utvrdimo da nemamo materijalne uvjete u izboru tema , ne4emo je uzeti u obzir u daljem planiranju! &eme ne moemo zamijeniti sli#nom temom, ipak 4emo realizirati cjelinu ali djelomi#no (to je razlika izmeu izbora tema i izbora cjelina)! 6rednovanje tema razumijeva odreivanje broja ponavljanja ili $rekvencija svakoj temi u tijeku jedne godine! .ji)ova u#estalost ovisi o* 9) zdravstvenom stanju ;) o korisnosti svake teme <) o prevenciji =) o sloenostiIteini teme >) o pre$erenciji ?) o predznanju djece @) o konkretnim materijalnim uvjetima rada C) o speci$i#nostima uvjeta rada, mjesta, podneblja u kojem je vrti4 D) o dobivenim rezultatima inicijalnog provjeravanje sastavljanje metodski) jedinica % metodske jedinice (odnosi se na / dio) sastavljaju se od teme, dvije ili vi3e 3+ T$e@a eta'a '$ -$a,&$anja% PROGRAMIRANJE PRO<ESA TJELESNOG VJE?AANJA % podrazumijeva* odreivanje volumena optere4enja (doziranje, distribucija i kontrola optere4enja) i organizacija tog procesa, 3to se odnosi na metodi#ku organizaciju oblika rada, metoda rada, metodologijske postupke i dr! 4+ :et!$ta eta'a '$ -$a,&$anja KONTIN9IRANO PRABENJEC PROVJERAVANJEC ANALIZIRANJE O TIJEK9 I 9:IN<IMA TJELESNOG VJE?AANJA TJ+ PROGRAMA % potrebno je biljeit stanja jer bez toga je nemogu4e upravljat trans$ormacijskim procesima niti o#ekivat eljene u#inke tjelesnog vjebanja % kontrola " putem periodi#ni)Itranzitivni) provjeravanja tijekom #itave godine Realno rje3enje u provoenju tranzitivni) provjeravanja antropolo3ki) obiljeja a) provjeravanje tranzitivnog stanja " samo neka antropolo3ka obiljeja b) periodi#no provjeravanje tranzitivnog stanja " u vremenskim razdobljima

Praenje i provjeravanje u TZK

% da bismo djelovali na cjelokupnu li#nost u#enika moramo pratiti, provjeravati, ocjenjivati i evidentirati ono 3to smo vrednovali % sve nabrojeno je sasta!n& %& '$ 0esa !je"#anja, ali predstavljaju samostalnu etapu 7ustavno (cijele godine),i realno (temelji se na potrebama, mat! uvjetima rada, planu i programu &'() programiranje prikazuje objektivno stanje subjekta % putem pra4enja odgojitelji mogu izabrati program rada, ima uvid u realizaciju programa, da moe korigirati program % pra4enje i provjeravanje vano je za pred3kolsku ustanovu, roditelje, 3iru dru3tvenu zajednicu! Vrste provjeravanja " ovisno o tome 3to elimo saznati* 9 ! InicijalnoIpret)odno " utvruje se aktualno stanje subjekta, ne mora biti na po#etku godine iako se tada obi#no provodi, #ini polazne osnove planiranja i programiranja rada ! +bu)va4a antropometrijska obiljeja (antropometrijske karakteristike,$unk! i mor$olo3ke sposobnosti), motori#ka znanja i dostignu4a ;! &eku4e " uvid u stupanje usvojenosti novog gradiva (koliko i) je nau#ilo kolut naprijed) <! &ranzitivnoIperiodi#no " osnova provjeravanja* dinamika realizacije programa, da li je do3lo do promjena antropometrijskog statusa, posebno trans$ormacija predviena programom, kakva je razina motori#ki) znanja i dostignu4a! =! -inalno " provodi se krajem godine i podrazumijeva procjenu realizacije programa, cilja i zadatka onog 3to je programirano Sa%$"aj '$a@enja & '$ !je$a!anja mora pruiti objektivan uvid u stanje subjekta
(obu)va4a stanje znanja, antrop obiljeja, motori#ka znanja i postignu4a i odgojne u#inke rada)

Z%$a!st!en stanje " inicijalno stanje nastavnik dobiva na po#etku godine od zdravstvene ustanove /ntropolo3ka obiljeja! a) antropometrijske karakteristike (tj visina, teina, opseg podlaktice, koni nabor nadlaktice) b) motori#ke sposobnosti (brzina " taping, koordinacija " poligon unatra3ke, eksplozivna snaga " skok u dalj, $leksibilnost%pretklon raznono, stati#ka snaga) c) $unkcionalne sposobnosti (aerobne , provjera tr#anje) d) motori#ka znanja " bioti#ka " genetski uvjetovana " socijalna " nastala kao* 9! znanja o $unk! obavljanja neke pro$esije ;! znanja o $unk! 3porta <! znanja koja su prije svega u $unkciji razvoja (razli#iti) antropom!, motor! i $unk! obiljeja) e) motori#ka postignu4a " sprega motori#kog znanja i sposobnosti, sposobnost u#enika da i) u konkretnoj motori#koj aktivnosti povee i maksimalno iskoristi radi postizanja maksimalni) rezultata! O%- jn& e6ekt& $a%a 9) aktivnost djece na satu &'( ;) sudjelovanje u ostalim organizacijskim oblicima rada <) ste#ene zdravstveno%)igijenske navike =) teorijska znanja Met %e '$ !je$a!anja a) Promatranja " motori#kog znanja, dranje tijela, odgojne u#inke b) Mjerenje " antropolo3ka obiljeja c) /nkete " dobiju se in$ormacije o stavovima, eljama D k(,enta0&ja &z TZK 4 evidencija * pret)odna, teku4a, zavr3na P !S"! #, !P $M%, S $DS"V% Z% "ZK (ne toliko op"irno, samo treba podjela) % to su materijalni uvjeti rada o kojima ovisi krajnji uspje) &'(* P$ st $ " dijele se na 9! otvorene objekte (igrali3ta, bazeni, klizali3ta) vrste* 1% zrnati -% travnati .% plasti ni /% tvrdi (beton, as$alt) ;! zatvorene objekte (bazeni, klizali3ta i prikladne prostorije) O'$e,a " s obzirom na cilj i $unkciju dijelimo i) na*

9! sprave " ugraeni ili pokretni element pomo4u kojeg ili na kojem se odvija tjelesna aktivnost (penjalice, strunja#e, 3vedske ljestve " ne smiju imati o3tre bridove, primjerene visine) ;! rekvizite " predmet za vjebanje i preteno slui za osobno kori3tenje (majice, klizaljke, lopte:) <! pomo4no%te)ni#ku opremu " 3toperice, centimetri, zastavice, vaga, prva pomo4! S$e%st!a % posebnu vrijednost imaju pri u#enju sloeniji) motori#ki) gibanja! Mogu biti vizualna sredstva (radi stvaranja 3to jasnije predodbe " crtei, plakati, $otogra$ije)H auditivna sredstva (grama$on, 1,, radio)H audiovizelna sredstva (imaju sve tri komponente vizualnu, auditivnu i verbalnu, pa omogu4uje upoznavanje s originalom motori#kog gibanja " i vi3e puta ponoviti)H te)ni#ka sredstva i pomagala (gra$oskop, grama$on, radio videoprojektor, &6) O%- jn 4 #$az !n& '$ 0esC '$ 0es ' (5a!anja +dgojno%obrazovni proces je organizirani proces utjecaja na antropolo3ka obiljeja subjekta, u#enja motori#ki) gibanja te utjecaja na odgojne e$ekte u radu s djecom pred3kolske dobi pod izravnim vodstvom odgojitelja! (+dgojitelj je autonoman u izboru mjesta i vremena rada, sadraja rada, metodi#ki) organizacijski) oblika rada, metoda rada, metodi#ki) postupaka, te je zato odgovoran za uspje3nu provedbu +%+ procesa, te ovisi o njegovoj stru#noj i metodi#koj osposobljenosti!) Kimbenici* dijete, odgajatelj, vrti4, dru3tvo "ijek !&! pro'esa +dvija se u pet etapa* 9! najavljivanje, opisivanje, demonstracija i obja"njavanje novog motori kog zadatka " najavljivanje mora biti glasno, kratko i razumljivo, a opisivanje onim redom kako se gibanje izvodi, demonstrira se u $inalnom obliku i onda ako je potrebno jo3 objasni ;! izvo!enje motori kih gibanja " gibanje se treba izvesti 3to je mogu4e pravilnije <! ispravljanje gre"aka " prvo se ispravljaju krupne, zatim manje gre3ke =! ponavljanje, uvjebavanje i individualno vjebanje " provodi se radi daljnjeg usavr3avanja novog motori#kog gibanja! >! pra#enje i valorizacija efekata rada " treba se permanentno provoditi radi dobivanja valjani) povratni) in$ormacija koje pruaju mogu4nost da odgojitelj procjeni kako su djeca s)vatila zadatak % svaka etapa nije sama sebi cilj ve4 zajedno #ine organizacijsku cjelinu

PITANJA PRSKALO > 1. kada se primjenjuje tematsko planiranje? (ima nabrojene neke stvari, neznam koje su bile ponuene ali odgovor je: u svim dobnim skupinama) > . to odreuje metode rada? (odreuje i!: 1."ilj i zada#e koji se tijekom pro"esa tjelesnog vje$banja $ele ostvariti, .dob dje"e, %.karakteristike, sposobnosti i mogu#nosti dje"e, &.sadr$aji rada - izabrane tjelesne vje$be, '.meusobni odnosi dje"e i odgajatelja) > %. napisan je tekst a moramo nadopunit o kojem se prin"ipu radi, odgovor je bio prin"ip sustavnosti i postupnosti > - to je bilo na jednom roku, i tada je na usmenom pitao sadr$aj pripremnog dijela sata, koliko nastavni! jedini"a ima mo$e imati tema (to nemam pojma), metode rada (metoda imita"ije, ilustra"ije, dramatiza"ije, demonstra"ije, usmenog izlaganja, postavljanja i rjeavanja metodi(ki! zadataka, kombinirane metode vje$banja, sinteti(ka metoda u(enja - to isto ima u knjizi od )indaka), paralelno odjeljenski rad (ima u skripti), razlike grupnog i *rontalnog rada, i sve vezano uz nastavni sat - nastavne jedini"e, de*iniranje "ilja, priprema, metodi(ki obli"i, programiranje > drugi ispit: > 1. o (emu treba voditi brigu prilikom vrednovanja teme? (ovoj skripti pod drugom etapom programiranja - + stvari za nabrojat) > . najpogodnija metoda u(enja u predkolskoj dobi? (sinteti(ka metoda u(enja) > %. mjere osiguranja u odgojno-obrazovnom podru(ju (zdravstveno !igijenske mjere, preventivne mjere, (uvanje i pomaganje) > &. prednosti tematskog planiranja? (ima , stvari za nabrojat i toga nema u skripti nego u *indakovoj knjizi pa #u ti to sad napisati: 1. primjenjivo je u radu sa svim dobnim skupinama dje"e, .osigurava kontiniutet u radu i utje"aj tjelesnog vje$banja na organizam djeteta, %.peogramski sadr$aji mogu se sustavno rasporediti u tijeku (itave godine, &.odlikuje se *leksibilno#u i spre(ava improviza"iju u radu, '.omogu#uje odgajatelju da u skladu sa svojim uvjetima modi*i"ira programske sadr$aje, a da ne dovede u pitanje realiza"ije "iljeva i zada#a plana i progrtzk-a, ,.omogu#uje svakom odgaj da izrazi svoje stvarala(ko i pedagoko delovanje. > trei ispit: > 1. na(ela programiranja (iman u ovoj skripti ta #u ti poslat) > . navedi nazive *aza kod djeteta: od 1 - & tjedna - (*aza novoroen(eta)-- od ' tjedna do 1. mjese"a - (*aza dojenja) > %. ima tekst koji je vezan za prin"ip zornosti i mora ga nadopunit, na jednu "rtu se tra$i naziv tog prin"ipa a na na drugu pita kako se zove kada se dijete vidi u zr"alu i tu upie ilustra"ija.

> &. uzro"i patolokog utje"aja (to su ti: me!ani(ke, termi(ke povrede, nedostatak kisika, napori, bakterije, toksini i doping) > '. nabroji opremu (sprave, rekviziti, pomo#na te!ni(ka sredstva)