OSNOVE KINEZIOLOKE METODIKE

KINEZIOLOKA METODIKA
kineziologija znanost o pokretu
kinezis kretanje,pokret i logos zakon,znanost
metodika (gr. methodos) pouavanje, nain istraivanja pojava
Kinezioloka metodika je znanost koja prouava zakonitosti u odgoju i obrazovanju kinezioloke
kulture
Primijenjena znanost metodike spoznaje se primjenjuju u praksi i unaprjeuju
Interdisciplinarna znanost koristi se i spoznajama drugih znanosti
Osnovni cilj kinezioloke metodike
Ponuditi konkretna i optimalna rjeenja pomou kojih e se tjelesnim vjebanjem
maksimalno pozitivno utjecati na transformaciju cjelokupnog antropolokog statusa
sudionika u procesu vjebanja
Tjelesno vjebanje realizira se u sasvim odreenim uvjetima, uporabom tono odreenih
kineziolokih operatora, metodikih organizacijskih oblika rada, metoda rada i sredstava a
sve uz primjenu konkretnih odgojno-obrazovnih postupaka pod rukovoenjem nastavnika ili
trenera
Zadae kinezioloke metodike
-

prouavanje zakonitosti i novih kategorija odgojno-obrazovnog rada

pronalaenje novih pojava
utvrivanje primjenjivih naina odgoja i obrazovanja
objanjavanje osnovnih pojmova i strunih termina

utvrivanje optimalnih putova za realizaciju opih ciljeva

utvrivanje antropolokih obiljeja svih razvojnih stupnjeva ovjeka

utvrivanje i prouavanje suvremenih naina planiranja i programiranja

istraivanje i utvrivanje metodikih organizacijskih oblika rada i nain njihove primjene u

praksi

ispitivanje i vrednovanje metodikih principa, metoda rada te metodikih postupaka

utvrivanje stanja subjekta s obzirom na dob i spol

utvrivanje zakonitosti transformacijskog procesa

utvrivanje osnovnih naela planiranja i programiranja

1

utvrivanje naina praenja i vrednovanja subjekta

Osnovni termini koriteni u kineziolokoj metodici

Antropoloki status = skup antropolokih obiljeja
Zdravstvena obiljeja
Socioloka obiljeja
Konativna obiljeja (osobine) crte linosti
Morfoloka obiljeja (osobine)
Motorika obiljeja (sposobnosti)
Funkcionalna obiljeja (sposobnosti)
Kognitivna obiljeja (sposobnosti)
1. Morfoloka obiljeja (TV,TT,opsezi, duine, irine,promjeri, koni nabori)
2. Motorike sposobnosti (brzina, eksplozivna, repetitivna i statika snaga, koordinacija,
fleksibilnost, ravnotea, preciznost)
3. Funkcionalne sposobnosti (aerobna izdrljivost)
Cikliko kretanje

Podrazumijeva viekratno ponavljanje istog pokreta ili skupine pokreta u jednakim

vremenskim intervalima

Po svojoj karakteristici pokret je simetrian

Primjeri: plivanje, tranje, veslanje

Aciklino kretanje

Podrazumijeva izvoenje pokreta bez uzastopnog ponavljanja

Ima asimetrian karakter

Primjeri: sportske igre, sportska gimnastika, borilaki sportovi

Kinezioloki operator

Skup razliitih struktura kretanja koje maksimalno odgovaraju transformacijskom procesu

To su vjebe koje bi trebale najefikasnije djelovati na motorike sposobnosti, motorika

znanja i stanje zdravlja

Kinezioloki stimulusi

Kombinacija kineziolokih operatora i energije potrebne za transformacijske procese

2

Transformacijski proces

Obuhvaa planiranje, programiranje, provoenje i kontrolu procesa vjebanja

Cilj transformacijskog procesa je dostizanje takvog nivoa promjena kako bi to vie pribliile
na subjekt idealnom finalnom stanju

Motorika znanja

Stupanj usvojenosti pojedinih motorikih struktura

Mogu biti na razliitim razinama usvojenosti

Motorika dostignua

Sprega motorikih znanja i motorikih sposobnosti a izraava se u spremnosti subjekta da ih

u danom trenutku sjedini u postizanju maksimalnog mogueg rezultata

Motorika vjetina

Steena sposobnost izvoenja usvojenih motorikih struktura na vioj razini

Motorika navika

Automatizirana vjetina, odnosno stupanj usvojenosti odreenog motorikog gibanja na

razini refleksne reakcije

Proces vjebanja

Podrazumijeva primjenu sasvim odreenih kineziolokih stimulusa s obzirom na sadraj,

volumen i modalitet rada

Tjelesno vjebanje

Svaka tjelesna aktivnost kojom se utjee na pojedine antropoloke dimenzije te ukupno

zdravlje

Tjelesna vjeba

Motoriko gibanje koje subjekt izvodi i primjenjuje radi razvoja i usavravanja pojedinih
sposobnosti i osobina

Asistencija

Kompleks mjera i postupaka koje poduzima kineziolog kako bi pomogao subjektu za vrijeme
izvoenja kinezioloke aktivnosti
uvanje aktivnosti koje poduzima kineziolog kako bi sprijeio padove i ozljeivanje subjekta
za vrijeme aktivnosti
Pomaganje - aktivnosti koje poduzima kineziolog a kojima olakava subjektu izvoenje
odreene kinezioloke aktivnosti
3

Metodiki principi ili naela

Pravilan odgojno-obrazovni proces moe biti samo ako se pridravamo odreenih metodikih
principa rada

Principi koji se primjenjuju u kineziolokoj kulturi, proizlaze iz supstratne znanosti

Metodiki principi izvode se na temelju utvrenih zakonitosti unutar trenanog procesa

Specifini principi za kinezioloku kulturu

1. Princip odgojnosti i zdravlja

2. Princip jasnoe
3. Princip zornosti
4. Princip svjesnosti i aktivnosti
5. Princip sustavnosti i postupnosti
6. Princip raznovrsnosti
7. Princip svestranosti
8. Princip primjerenosti i praktine primjenjivosti
9. Princip individualizacije
1. Princip odgojnosti i zdravlja

Utjecaj na odgoj i zdravlje je preduvjet za realizaciju postavljenih ciljeva i zadaa

Mogunost utjecaja na odgoj u nestandardnim uvjetima (dvorana, bazen, igralite) i u

razliitim situacijama za vrijeme treninga, utakmice

Dobra organizacija rada je uvjet za uspjean odgoj

Utjecaj na zdravstvenu komponentu u tjelesnom vjebanju poinje od adekvatne opreme,

higijenskih uvjeta rada pa sve do utjecaja na ukupan antropoloki status sportaa

2. Princip jasnoe

Protok informacija izmeu voditelja procesa vjebanja i subjekta mora biti baziran na dobrom
sporazumijevanju

Prijenos informacija moe biti neposredan (opisivanje, objanjavanje, komentar) ili

posredan (primjenom tehnikih sredstava)

Komunikacija jednosmjerna, dvosmjerna

Cilj svake komunikacije je dobro sporazumijevanje izmeu poiljatelja i primatelja

Izlaganja moraju biti kratka, jasna i razumljiva

Mora se voditi rauna o starosnoj dobi primatelja informacija

Poloaj uitelja prema uenicima takoer je vrlo bitan

Jezik mora biti standardni

3. Princip zornosti

Subjekti moraju stei jasnu predodbu o motorikom gibanju

Nuno je upotrijebiti sva raspoloiva sredstva (demonstracija, objanjavanje) kako bi

motoriko gibanje bilo to zornije

Ilustrativna zornost angairaju se vizualni i sluni receptori

Operativna zornost za vrijeme vjebanja imaju vizualnu povratnu informaciju (ogledalo)

4. Princip svjesnosti i aktivnosti

Proizlazi iz potrebe da se sportai svjesno ukljue u trenani proces te da u njemu aktivno

sudjeluju

Svjesnost:

mora biti jasan cilj vjebanja

mora biti precizan i priopen korektno (na razumljiv nain)

Aktivnost:

moraju se osigurati uvjeti da sportai aktivno sudjeluju u radu cijelim tijekom sata

Od aktivnog vjebanja, sudjelovanja u pripremanju sprava i rekvizita, do pomaganja drugim

sportaima prilikom vjebanja, natjecanja, procjenjivanja rezultata

5. Princip sustavnosti i postupnosti

Bitni principi za uspjean rad

Nuno zbog pridravanja niza zakonitosti vezanih za antropoloke znaajke sportaa te

karakteristika razliitih motorikih zadaa

Ova dva principa stalno se tijekom rada isprepliu i nadopunjuju

Treba uvijek voditi rauna o ciljevima, zadaama i sadraju koji se ele realizirati

Sustavnost:

prisutna u planiranju i programiranju, uspostavljanju nastavnih jedinica, pripremi za trening,

do programiranja procesa tjelesnog vjebanja

prisutna i kod pripreme voditelja za nastavni proces

ovim se principom osigurava kontinuitet u tjelesnom vjebanju

osigurava prerastanje motorikih znanja u motorike navike

Postupnost:

Od poznatog k nepoznatom novo motoriko gibanje treba realizirati na prethodno

usvojenom

Od lakeg k teem - mora se uzeti u obzir i razvojna razdoblja sportaa, motorika gibanja se
formiraju po odreenom redoslijedu

Od jednostavnog k sloenijem pri usvajanju motorikog gibanja treba polaziti od

jednostavnijeg prema sloenijem (individualno za svakog sportaa)

Od blieg k daljem prilikom uenja novih motorikih gibanja, kod mlae djece treba polaziti
od prirodnih oblika kretanja

6. Princip raznovrsnosti

Ciljevi tjelesnog vjebanja ne mogu se ostvariti u uvjetima istog ili slinog rada

Rad treba organizirati tako da bude to raznovrsniji i zanimljiviji

Mogui razliiti organizacijski oblici rada kao i razliita mjesta za rad

Mogua primjena i razliitih metodikih postupaka

Pravilna informacija, takoer moe omoguiti bolju motiviranost i spremnost za rad

Bitno je uzimati u obzir i odreene interese i elje sportaa

7. Princip svestranosti

Treba izvoditi rad da je prisutan to svestraniji utjecaj na antropoloki status sportaa

Na osnovi inicijalnog mjerenja, utjecati na one sposobnosti i osobine koje su slabije razvijene
kako bi se osigurao svestrani razvoj

Prilikom nastavnih jedinica birati one koje su razliite po svojoj strukturi i utjecaju na
organizam

Promjenom volumena optereenja takoer se moe djelovati na svestrani razvoj

Organizirati i razliite oblike vjebanja

8. Princip primjerenosti i praktine primjenjivosti

Svaki sadraj mora biti primjeren biopsihosocijalnim znaajkama sportaa

Svaki sadraj, koji je usvojen, trebao bi biti primjenjiv u svakodnevnom ivotu

Primjereni sadraj:

- ako uvaava antropoloki status sportaa, razinu usvojenosti motorikih znanja i postignua

Praktina primjenjivost:

vrijednost imaju oni sadraji koji su primjenjivi u svakodnevnom ivotu

sadraji mogu biti koriteni u svakodnevnom ivotu, rekreaciji i urgentnim situacijama

9. Princip individualizacije

Uspjeh moe biti postignut samo ako su zadovoljene individualne potrebe svakog pojedinca

Individualne potrebe podrazumijevaju posjedovanje informacija o antropolokom statusu i

razini usvojenosti motorikih informacija za svakog sportaa

Rad u homogenim skupinama jedan je od naina individualizacije treninga

METODIKI ORGANIZACIJSKI OBLICI RADA

Metodikim organizacijskim oblicima rada moemo znaajno ispuniti ciljeve kinezioloke

kulture

Metodiki organizacijski oblici rada:

osnovni organizacijski oblici rada - frontalni, grupni, individualni i individualizirani rad

didaktiki oblici rada koriste se i u drugim oblicima rada predvienim planom i programom
tjelesnog vjebanja

Raznim metodikim organizacijskim oblicima rada kineziolog moe osuvremeniti trening i

pribliiti ga autentinim potrebama subjekta

Nuno je kontinuiranim praenjem, ukljuivanjem novih vjebi i novih metodikih

organizacijskih oblika rada poveavati interes za trenani proces

Dobrim odabirom metodikih organizacijskih oblika rada mogue je ublaiti loe materijalne
uvjete

Jednostavniji metodiki organizacijski oblici rada morali bi prethoditi sloenijim (frontalni pa

grupni oblici rada)

Odabir metodikog organizacijskog oblika rada ovisi o cilju i zadaama koje elimo postii na
treningu

Treba voditi rauna i o dobnom uzrastu subjekta, broju subjekata na treningu te motorikoj
zadai

Dobro odabran metodiki organizacijski oblik rada smatra se onaj koji je pridonio
intenzifikaciji, optimalizaciji i individualizaciji treninga

Frontalni oblik rada

Takav metodiki organizacijski oblik rada u kojem svi subjekti u isto vrijeme izvode istu
zadau pod izravnim voenjem i nadzorom kineziologa

Prije izvoenja, kineziolog objanjava zadau, zatim je demonstrira, potom svi subjekti
pristupaju vjebanju

Prednosti frontalnog oblika rada su:

moe se primjenjivati sa subjektima svih dobnih uzrasta

moe se provoditi na svim povrinama za vjebanje

moe se provoditi u svim organizacijskim oblicima rada

u svim dijelovima treninga

izravno pedagoko-metodiko djelovanje na sve subjekte

brzi povrat informacije o brzini usvajanja motorike zadae

Pogodan za uenje, vjebanje i provjeravanje jednostavnih motorikih zadaa

Nedostaci frontalnog oblika rada su:

ograniena mogunost primjene u slabijim uvjetima rada

ne omoguava individualno doziranje optereenja

ne omoguava diferencirano postavljanje zadaa

za vrijeme praenja i vrednovanja gubi se dosta vremena (ekanje na red)

ograniene mogunosti prikupljanja relevantnih informacija o rezultatima rada

Grupni oblici rada

Rad se izvodi na takav nain u kojemu su sudionici rasporeeni po skupinama

Kada su subjekti podijeljeni u skupine ili odjeljenja rad se odvija u grupnim oblicima rada,
odnosno u nekom od grupnih oblika rada

Grupni oblici rada

1. Rad u parovima
2. Rad u trojkama
3. Rad u etvorkama
8

4. Paralelno odjeljenjski oblik rada

5. Paralelno izmjenini oblik rada
6. Izmjenino odjeljenjski oblik rada
7. Odjeljenjski oblik rada s dopunskim vjebama
8. Paralelno odjeljenjski oblik rada s dopunskim vjebama
9. Paralelno izmjenini oblik rada s dopunskim vjebama
10. Izmjenino odjeljenjski oblik rada s dopunskim vjebama
11. Rad u stanicama
12. Kruni oblik rada
13. Rad na stazi
14. Poligon prepreka
Odjeljenja
1. Heterogena odjeljenja

Formiraju se prema odreenim kriterijima (spolu, tjelesnoj teini, tjelesnoj visini)

Sudionici odjeljenja razliitih su motorikih sposobnosti, motorikih znanja i nejednakih

motorikih postignua

Rad u takvim odjeljenjima trebalo bi izbjegavati

Optereenje se ne moe dobro dozirati

Radom u heterogenim odjeljenjima ne moe se oekivati postizanje znaajnijih rezultata

2. Homogena odjeljenja

Dobivaju se na osnovi rezultata iz inicijalnih, tranzitivnih i finalnih mjerenja

Formiraju se prema cilju koji se eli postii. Zbog toga nisu stalna, ve promjenjiva

Rad u ovakvim odjeljenjima omoguava optimalno optereenje prilikom vjebanja

Trebao bi dominirati u trenanom procesu

3. Promjenjiva ili varijabilna odjeljenja

Formiraju se na osnovi opaanja kineziologa

Promjene se provode na osnovi organizacijskih, a ne prema subjektovim potrebama

Takav nain rada bi trebalo izbjegavati

9

 Rad u odjeljenjima
Na elu odjeljenja uvijek bi trebao biti voa i njegovi zamjenici:
-

Pomae kineziologu u realizaciji i organizaciji treninga

Pomae ostalim lanovima odjeljenja

Pomo u osamostaljivanju

Priznanje i nagrada najboljima

Poticaj i motiv za ostale

Odjeljenja mogu funkcionirati kao:

Stalna

subjekti ostaju u nekom odjeljenju do realizacije postavljenih ciljeva

Povremena

ovisno o motorikim zadaama

Promjenjiva

zbog sudjelovanja u radu onih odjeljenja koja su primjerena njihovim stvarnim potrebama

Privremena

na poetku godine dok se ne dobiju rezultati inicijalnih mjerenja

1. Rad u parovima

Podjela u parove te izvoenje iste zadae

Moe se primijeniti sa svim dobnim skupinama

Moe se odvijati:

u obliku suradnje

u obliku pasivnog ili aktivnog partnera

Mora se voditi rauna:

ako se rad odvija u mjeovitim skupinama (prema spolu)

priblino slinih antropometrijskih karakteristika

slinih sposobnosti

slinih motorikih postignua

10

potovati elje subjekta

2. Rad u trojkama

Vjebae dijelimo u skupine od po tri

Svaka skupina izvodi istu zadau

Izbor u skupine ovisi o cilju u tom dijelu treninga (ovisno o motorikim sposobnostima ili
razini usvojenosti motorikih znanja)

3. Rad u etvorkama

Podjela vjebaa u etvorke

Moe se primjenjivati u svim dijelovima treninga

4. Paralelno odjeljenjski oblik rada

Vjebai se dijele u dva ili vie odjeljenja koja ostvaruju istu zadau

Nakon opisivanja i demonstracije zadae, sva odjeljenja pristupaju izvoenju

Poslije odreenog vremena prelazi se na drugu zadau bez promjene mjesta rada

Formacije odjeljenja mogu biti vrsta ili kolona

5. Paralelno izmjenini oblik rada

Dolazi u obzir kada su vjebai podijeljeni u etiri odjeljenja

Dva i dva odjeljenja izvode istu zadau, nakon odreenog vremena dolazi do njihove izmjene

Voditelj se nalazi kod odjeljenja koje ui novo motoriko znanje

6. Izmjenino odjeljenski oblik rada

Vjebai se dijele na dva ili vie odjeljenja koja istovremeno izvode razliite zadae

Nakon odreenog vremena dolazi do promjene meu odjeljenjima i nastavka rada na novom
radnom mjestu

Sva odjeljenja moraju proi sve zadae

Broj odjeljenja ovisi o cilju sata, broju vjebaa te materijalnim uvjetima

7. Odjeljenjski oblik rada s dopunskim vjebama

Dopunske vjebe omoguavaju intenzifikaciju nastave, skrauje se vrijeme ekanja

Poveava se optereenje na satu

Dopunska vjeba trebala bi initi cjelinu s glavnom vjebom

11

Mora biti poznata i jednostavna za izvoenje

Djelovanje dopunskih vjebi

Kompenzirajue

nadopunjuje glavnu vjebu

Korigirajue

ispravlja glavnu vjebu

Relaksirajue

oporavak od glavne vjebe

Utilitarno

pomae u uenju glavne vjebe

Kombinirano

8. Paralelno odjeljenjski oblik rada s dopunskim vjebama

Zadaa se izvodi kao u paralelnom odjeljenjskom obliku rada samo to se dodaju i dopunske
vjebe

Zadae moraju biti iste i kod glavne i kod dopunske vjebe

9. Paralelno izmjenini odjeljenjski oblik rada s dopunskim vjebama

Uz zajedniki glavni zadatak i dopunske vjebe moraju biti iste

Ukljuivanje dopunske vjebe ovisi o brzini izvoenja glavne vjebe

10. Izmjenino odjeljenjski oblik rada s dopunskim vjebama

Organizacija rada na dva ili vie radnih mjesta

Dopunske vjebe mogu , ali i ne moraju biti na svakom radnom mjestu

Na svakom radnom mjestu izvodi se drugaija glavna i dopunska vjeba

11. Rad u stanicama

Subjekti su u skupinama od dvoje ili troje

Zadae izvode na vie radnih mjesta po dogovorenom rasporedu, optereenju itrajanju

Cilj rada u stanicama je usavravanje motorikih znanja, motorikih postignua, motorikih i

funkcionalnih sposobnosti

12. Kruni oblik rada

12

Motoriki organizacijski oblik rada na vie radnih mjesta po dogovorenom rasporedu,

optereenju i trajanju

Zadae su postavljene u krug

Nakon izvoenja koje je zadano i po trajanju i po intenzitetu, sve moe poeti ispoetka

O emu treba voditi rauna

O cilju i zadai trenanog procesa

O aktualnom stanju subjekta

O potrebama svakog subjekta

O sloenosti vjebe

O utjecaju vjebe

O doziranju i optereenju

13. Rad na stazi

Zadaci se postavljaju jedan iza drugog u obliku staze

Moe se formirati vie staza

14. Poligon prepreka

Izvoenje razliitog broja motorikih vjebi u nizu na stazi prepreka

Nema stanke te se postie razvoj motorikih i funkcionalnih sposobnosti i usavravanje

motorikih znanja

Mora se voditi rauna o pravilnom izboru zadaa kako bi se izbjegla mogua zaustavljanja i
ekanja

Individualni oblik rada

Podrazumijeva komunikaciju izmeu kineziologa i subjekta pojedinano

Mora biti maksimalno baziran na akcionom stanju subjekta u onim karakteristikama koje su
relevantne u kineziolokom procesu

Rad treba bazirati na individualnim sposobnostima i konkretiziranju rada

INDIVIDUALIZIRANI OBLIK RADA

prilagoditi sadraje individualnim potrebama uenika - sportaa
METODE RADA
Odreuje ih:
13

Cilj i zadaa koji se ele postii

Kinezioloki operatori koji se primjenjuju

Dobne karakteristike subjekta

Meusobni odnos subjekta i voditelja

kineziolokog procesa

Metode koje se primjenjuju

1. Nastavne metode
2. Metode vjebanja
3. Metode uenja
1. Nastavne metode

Nain rada u kineziolokoj kulturi

Izbor metoda ovisi o dobi subjekta, individualnim znaajkama, izboru sadraja, tipu sata te
materijalnim uvjetima

Metode se meusobno nadopunjuju za vrijeme rada, ovisno o potrebama subjekta

a. Metoda usmenog izlaganja

U funkciji opisivanja , objanjavanja, korekcije i analize motorikih gibanja

OPISIVANJE

prije demonstracije kako bi subjekti dobili informaciju o nainu izvoenja aktivnosti

opisuje se redom kako se izvodi

OBJANJAVANJE

u poetnoj fazi uenja, ali iza demonstracije

daju se dodatne informacije koje su nune za kvalitetnije shvaanje i usvajanje motorikog

gibanja

KOREKCIJA

- upozorava na pogreke u motorikoj aktivnosti te na naine njihovog uklanjanja

ANALIZA

primjenjuje se u fazi usavravanja

slui za uklanjanje pogreaka i bre usavravanje

14

Izlaganje mora biti:

kratko i razumljivo

prilagoeno dobnom uzrastu

strunu terminologiju uvoditi postupno

mora biti privlano

b. Metoda demonstracije

Vizualno prikazivanje motorikog gibanja

Prije prikazivanja upozoriti subjekte na odreene faze pokreta kako bi se za vrijeme gibanja
misaono preradile vizualne informacije

Primjenjuje se u poetnoj fazi uenja

Gibanje se mora prikazati cjelovito u tempu i amplitudi konanog pokreta

Kasnije demonstracije moraju biti polagane kako bi subjekti uoili odreene faze pokreta

Za vrijeme demonstracije nema verbalnog objanjavanja

Demonstraciju moe izvoditi voditelj procesa ili netko tko je za to posebno odreen

Za vrijeme demonstracije subjekti moraju dobro vidjeti tijek izvoenja gibanja

Ukloniti sve mogue remetee faktore na koncentraciju subjekta

Demonstrator mora imati takav poloaj koji e subjektima omoguiti najbolji uvid u strukturu
kretanja

Na kraju demonstracije treba provjeriti nivo shvaanja pokreta

Moe se demonstracija ponoviti nekoliko puta dok nismo sigurni da je gibanje shvaeno

c. Metoda postavljanja i rjeavanja motorikih zadaa

Kada traimo da subjekt samostalno izabere nain rjeavanja zadae

Nia razina:

kada prema vlastitom izboru rjeava postavljenu zadau

Via razina:

izvoenje zadae po zadanim uvjetima, ali i po osobnom odabiru

2. Metode vjebanja

Slue za razvoj razliitih sposobnosti i osobina antropolokog sustava

15

a. Metoda standardnog ponavljajueg vjebanja

1. KONTINUIRANO VJEBANJE
-

aktivnost se odvija bez prekida

optereenja su ravnomjerna

malog ili srednjeg intenziteta

primjenjuju se ciklika kretanja

razvoj kardiovaskularnog i respiratornog sustava

poboljanje izdrljivosti

2. ISPREKIDANO VJEBANJE
-

postoje faze rada i odmora

trajanje rada i odmora mogu biti isti ili razliiti od faze do faze
2.1. PONAVLJAJUE VJEBANJE
- rad blizu maksimalnog optereenja
-optereenje u svim ponavljanjima istog intenziteta
-poveava se trajanje odmora iza svakog rada
2.2. INTERVALNO VJEBANJE
- rad bi se trebao odvijati s optereenjem od 150 do 180 otkucaja srca minuti
- odmor traje do smirivanja na 120 do 140
otkucaja
- ne smije doi do potpunog oporavka
- poboljava se efikasnost rada srca odnosno njegovog volumena te utroka kisika

b. Metoda promjenjivog vjebanja

- karakteristina stalna promjena optereenja
- za vrijeme vjebanja mijenja se tempo, ritam, brzina i trajanje rada
- potie razvoj kardiovaskularnog i respiratornog sustava
1. Promjenjivo kontinuirano vjebanje
-

primjenjuje se kod prirodnih oblika kretanja ciklikog tipa

16

2. Promjenjivo intervalno vjebanje

-

sustavna izmjena faza rada i odmora uz promjenu njihovog meuodnosa

3. Progresivno vjebanje

konstantno poveanje optereenja

4. Varirajue vjebanje stalno mijenjanje

c. Situacijska metoda vjebanja

Vjebanje se odvija u gotovo jednakim uvjetima u kojima se izvodi natjecanje

to su uvjeti vjebanja blii realnoj situaciji, to je rezultat vjebanja bolji

Izvoenje motorikih aktivnosti u realnim uvjetima pridonosi stabilizaciji usvojenih

motorikih informacija i znanja

3. Metode uenja

Primjenjuju se u procesu uenja, odnosno svladavanja odreenih motorikih gibanja

Odabir s obzirom na spol, dob, sposobnosti, osobine te materijalne uvjete

Metode s obzirom na usvojenost motorikih znanja:

a. Sintetika metoda uenja

Pokret se ui u cijelosti

Najvie odgovara subjektima mlaeg dobnog uzrasta

Dominantna za usvajanje sadraja jednostavnih struktura

Problemi koji se pojavljuju mogu se rijeiti odgovarajuim metodikim postupcima (rad u

olakanim uvjetima, imitacija )

b. Analitika metoda uenja

Gibanje se ui po fazama (dijelovima)

Nakon usvajanja svake faze za sebe prelazi se na usvajanje pokreta u cijelosti

Predugo zadravanje na uenju pojedinih faza stvara potekoe u njihovom oblikovanju u

cjelinu

Teko se postie odgovarajui ritam u izvoenju

Pokazala je relativnu neracionalnost u praksi

c. Kombinirana metoda uenja

Kombinira prednosti sintetike i analitike metode uenja

17

Na poetku se primjenjuje sintetika metoda uenja, a tijekom rada, i to samo u sluaju

potrebe, primjenjujemo i analitiku metodu uenja

Nakon nekog vremena ponovo cijeli pokret oblikujemo u cjelinu sintetikom metodom

Odgojno-obrazovni proces
Proces u kojem djelujemo na odgoj i obrazovanje subjekta;
-

na njegovo tjelesno, duhovno, socijalno i moralno formiranje

na razvoj osobina i sposobnosti s obzirom na mogue faktore ogranienja

Kinezioloki pristup odgojno-obrazovnom procesu

Proces u kojem voditelj organizirano utjee na antropoloka obiljeja subjekta, na proces
uenja i usvajanja motorikih znanja, kao i na odgojnu komponentu.

S obzirom na voditelja

on je autonoman u izboru sadraja, organizacijskih oblika rada, metodikih postupaka,

distribuciji optereenja, te u nainu praenja i vrednovanja

nuna je aktivna suradnja sa subjektom kako bi se potaklo njegovo stvaralatvo

S obzirom na subjekt

prua mu se mogunost za samostalno stvaralatvo u unutar zadanih okvira

nuna aktivna suradnja s drugim subjektima kao i s voditeljem

Teorijsko-metodiki pristup
1. Metodiko-metodoloko gledite:
-

razumijevanje teorijske osnove (pojmovi, zakonitosti i kategorije)

2. Antropoloko gledite:
-

bolje razumijevanje svih mehanizama (morfolokih, fiziolokih)

3.

Pedagoko gledite:

upoznavanje zakonitosti i utjecaja odgojno-obrazovnog procesa (pozitivnih i negativnih)

4.

Drutveno gledite:
-

utjecaj odgoja i obrazovanja na drutvene procese

Trenani proces
- Proces u kojem se sustavno i planski provode promjene na sportaima, a
prema zakonitostima transformacijskog procesa
18

- Temelji se na saznanjima teorije i prakse kinezioloke metodike, sadranim u didaktikometodikim naelima, te utjecajima na antropoloke karakteristike
Subjekti trenanog procesa

Subjekt

relevantne informacije o njegovom antropolokom statusu

stalno pratiti mogue promjene statusa

nastojati maksimalno individualizirati program

prihvaati njegovu inicijativu u okviru procesa

Kineziolog

- najodgovorniji za provoenje trenanog procesa

- upravlja transformacijskim procesom

Ostali sudionici

- uprava, roditelji
- njihova je uloga stvoriti materijalne i druge uvjete za uspjeno provoenje trenanog procesa
Organizacija i tijek trenanog procesa

Trening se odvija u stalnoj dinamici, u velikom prostoru, uz znatan broj sprava i rekvizita te je
nuna dobra organizacija kako bi se zadovoljili svi postavljeni zadaci i ciljevi (transformacija
antropolokih karakteristika).

Tijek trenanog procesa prilikom usvajanja n motorikih znanja

1. Ponavljanje prethodno svladanih motorikih znanja

Priprema subjekta za usvajanje novog motorikog znanja (fiziku i emocionalnu)

Usvojeno motoriko znanje olakava usvajanje novog i nepoznatog znanja

Ova etapa traje kratko, samo kao uvod

Primjenjuje se samo kod uenja sloenih motorikih znanja

2. Objanjavanje i demonstracija novog motorikog znanja

Izvodi se na poetku uenja novog motorikog znanja

Opisivanje

Demonstracija

Dodatna objanjenja
19

3. Izvoenje motorikog znanja

Nakon uvida u novo motoriko znanje (verbalno i vizualno) prilazi se izvoenju same
aktivnosti

Mogua su odstupanja od idealne amplitude izvoenja motorikog znanja uzrokovana

individualnim antropolokim karakteristikama sportaa

4. Ispravljanje subjektovih pogreaka

Nuno je od samog poetka uenja i usvajanja uoavati pogreke u izvoenju motorike

zadae i na njih pravovremeno reagirati

Slijediti princip postupnosti - od velikih pogreaka prema malim

Nuno je uoiti uzrok i na njega djelovati

Uzrok moe biti objektivan i subjektivan

Objektivan:

antropoloke karakteristike

Subjektivan:

neprikladni uvjeti, vrijeme, oprema, preteke motorike zadae, nedovoljna predodba o

motorikom znanju

5. Uvjebavanje

Provodi se radi daljnjeg usavravanja motorikog znanja

Mora se voditi rauna o usvajanju aktivnosti do njezine stabilizacije

Odluku o razini usvojenosti motorikog znanja donosi trener u suradnji sa sportaem, a ona
je u meuodnosu s ciljevima i zadaama trenanog procesa

6. Praenje provjeravanje i ocjenjivanje

Nuno je kako bismo dobili povratne informacije o stanju subjekta

Moe se provoditi nakon:

poetnog uenja (praenje)

razina razumijevanja motorike zadae

uvjebavanja (provjeravanje)
razina usvojenosti motorike zadae

kontrola (ocjenjivanje)

20

provjera razine motorikog dostignua

Mjere motivacije, stimulacije i mobilizacije

Mjere motivacije:

zbog razliitih motorikih zadaa koje mogu biti vie ili manje zanimljive, moramo
pribjegavati motivaciji

izbor mjera motivacije ovisi o voditelju trenanog procesa

moraju biti bliske starosnoj dobi sportaa s kojim se izvodi trenani proces

Mjere stimulacije

verbalnu stimulaciju moemo primijeniti u najpogodnijem trenutku:

a. poticati i hrabriti
b. pohvaljivati
c. upuivati primjedbe i prijekore
-

pozitivno djeluje na sve subjekte

mjere pohvale subjekti bolje prihvaaju nego mjere prijekora

Mjere mobilizacije

javna ocjena i postignuti rezultati predstavljaju snano sredstvo mobilizacije

Povratne informacije pozitivno utjeu na motivaciju, stimulaciju te mobilizaciju

Mjere osiguranja trenanog procesa

Treba poduzeti sve mjere osiguranja kako bi se izbjegli mogui problemi

1. Zdravstveno-higijenske mjere

Zdravlje subjekta treba biti na prvom mjestu

Treba voditi rauna o uvanju, jaanju i unapreivanju zdravlja

Unositi razliite zadatke koji djeluju na poboljanje zdravstvenog statusa

Djelovati na mjere osobne higijene, higijene obue i odjee, prostora i opreme

2. Preventivne mjere

Preventivne mjere poduzimaju se prije, za vrijeme i poslije trenanog procesa

Nuno prije poetka godine provjeriti ispravnost svih sprava i rekvizita, kratak pregled prije
samog sata

21

Preventivne mjere:

subjekti mogu vjebati samo u adekvatnoj opremi

izbjegavati noenje nakita za vrijeme trenanog procesa

u sluaju umora prilagoditi trenani proces mogunostima subjekta

sve sprave osigurati strunjaama

osigurati adekvatnu asistenciju kod svake zadae kod koje je asistencija nuna

voditi rauna o volumenu, intenzitetu i optereenju

3. uvanje

Aktivnost kod koje kineziolog ili odabrani subjekt spreava pad za vrijeme izvoenja
motorike zadae

uvanje se izvodi do trenutka kada se motorika zadaa potpuno usvojila

Zahtjeva poznavanje tehnike izvoenja pojedine aktivnosti te pravodobnu reakciju

4. Pomaganje

Djelatnost kojom se olakava izvoenje odreene motorike zadae

Kada se izvodi tea vjeba, prvi put ili vjeba kod koje postoje zastoji

Pomaga mora dobro poznavati sve faze izvoenja motorike zadae

Vrste pomaganja:

a. verbalno pomaganje
b. fiziko pomaganje
c. uz pomo sprava i rekvizita
Pripremanje kineziologa za trenani proces

Posredno i neposredno pripremanje za trening

Posredno prilikom planiranja i programiranja na poetku godine

osigurava cjelovitost u provoenju treninga

Neposredno za svaki konkretni trening

svaki trening mora biti dio cjeline

Pripremanje za trening
1.

Teorijsko pripremanje kineziologa za trening

22

Nuno stalno pratiti promjene u znanstvenim dostignuima, kao i u praksi

Povremeno je nuno odreena znanja obnoviti na seminarima i strunim skupovima

2.

Metodiko pripremanje kineziologa za trening

2.1. Prvo se pristupa analizi prethodnog treninga (provjera uinjenog te mogue korekcije za sljedei
trening)
-

Analiza prethodnog treninga:

a. jesu li ostvareni ciljevi i zadae

b. jesu li bile dobre metode rada
c. tijek treninga s obzirom na vrijeme
d. realizacija sadraja
e. realizacija optereenja
f.

u odnosu na realizaciju cjelokupnog programa

2.2. Pristupanje definiranju operativnog cilja treninga

-

Proizlazi iz globalnog cilja

2.3. Sukladno postavljenom cilju pristupa se utvrivanju zadaa (antropoloke, obrazovne, odgojne)
2.4. Nakon izbora sadraja pristupa se izboru najadekvatnijih metodikih organizacijskih oblika rada
2.5. Izbor metoda rada (nastavne metode, metode vjebanja te metode uenja)
3.

Organizacijsko pripremanje kineziologa za trening

-

o dobroj organizaciji ovisi stvarno trajanje treninga

treba voditi rauna o mjestu rada

pripremanje sprava i rekvizita

odijevanje kineziologa

4.

Osobno pripremanje kineziologa za rad

-

obuhvaa tjelesnu i psihiku pripremu kineziologa za rad

a. Tjelesna priprema (mogunost samostalne demonstracije)

b. Psihika priprema (motivacija za rad, spremnost za komunikaciju)

23

PROSTOR, OPREMA I SREDSTVA ZA RAD

Prostor
1. zatvoreni objekti dvorane, bazeni, klizalita, kuglane, streljane i dr.
2. otvoreni objekti otvorena igralita, atletska borilita, bazeni, klizalita i dr.
(podloge travnate, zrnate, plastine, tvrde)
Oprema
1. sprave (gimnastike, body-building)
2. rekviziti (skije, klizaljke, reket, sprinterice, lopte i dr.)
3. pomono-tehnika oprema (toperica, stalci, zastavice, vaga, kaliper, raunalo i dr.)
Tehnika sredstva i pomagala
1. vizualna sredstva (crtei, zidni plakati, fotografije, kinogrami, sheme, tablice, grafikoni, histogrami,
filmovi i dr.)
2. auditivna sredstva (snimljene upute, glazba i dr.)
3. audiovizualna sredstva (TV-emisije, nastavni filmovi)
4. tekstualna sredstva (prirunici, asopisi, radni listovi, prezentacije)
LIK TRENERA, UITELJA, INSTRUKTORA, ODNOSNO SPORTSKOG PEDAGOGA
1. Sportski pedagog kao komunikator
-

komunikacija (simultano izmjenjivanje poruka na relaciji poiljatelj primatelj)

intrapersonalna, interpersonalna, verbalna i neverbalna

neposredna i posredna

suradnja izmeu trenera i sportaa predstavlja temelj za uspjean rad

interakcija izmeu trenera i sportaa ( za uspjenost potrebni reprocitet, anticipacija i

interpretacija poruka)

2. Sportski pedagog kao strunjak

- dobar dijagnostiar, prognostiar, programer i realizator
- treba posjedovati struna znanja (dobro poznavanje sporta u kojem radi, elementi tehnike i
taktike, opa i tjelesna priprema, demonstracija i dr.)
- treba imati adekvatnu humanistiku i pedagoku naobrazbu

24

- permanentno struno usavravanje (sudjelovanje na strunim predavanjima, tribinama,

seminarima, drugim strunim skupovima, nazonost na sportskim natjecanjima i priredbama
3. Sportski pedagog kao odgajatelj
- uredne vanjtine
- ovjek koji dri do sebe i potuje druge
- toan i discipliniran u izvravanju obveza
- odmjeren u svojim zahtjevima
- primjeren u komunikaciji sa sportaima
- dovoljno jasan i glasan
- prepoznatljiv u kontaktima
- vrste volje i odluan, ali i otvoren i drueljubiv
Da bi radom djelovao odgojno trener treba:
a) Odgajati primjerom (ponaati se onako kako ui i oekuje od svojih sportaa)
b) Ne smije zapostaviti odgojne zadae i biti samo prenositelj znanja
c) Mora dobro poznavati one s kojima radi
4. Sportski pedagog kao javni djelatnik
- uz rad u klubu treba sudjelovati i u radu matinog sportskog saveza, upanijskog saveza,
nacionalnog saveza pa i u meunarodnoj asocijaciji
- treba biti lan staleke organizacije npr. trenera, uitelja ili instruktora na svim razinama
- treba sudjelovati u javnom ivotu mjesta u kojem radi i u iroj javnosti (javljanje i pojavljivanje u
sredstvima javnog priopavanja, sudjelovanje na javnim tribinama te strunim i javnim skupovima)
Od sportskog pedagoga trai se i oekuje:
-

da utjee na razvoj sporta kao izuzetno vane drutvene djelatnosti

da kroz odgojno-obrazovni proces prenosi na mlade ljude pozitivne vrijednosti sporta

da sudjeluje i pridonosi oblikovanju zdravih, radno sposobnih i naprednih mladih ljudi

da preuzima dunosti i obveze koje proizlaze iz njegova poziva i poloaja u drutvu

U odnosu prema sportaima trai se i oekuje:

-

da svoj struni i pedagoki rad provodi na temelju dostignua supstratne znanosti kao i
drugih graninih znanosti i znanstvenih disciplina
25

da u radu maksimalno uvaava individualnost svakog pojedinca

da potuje i uva tajnost dokumenata i informacija koje se odnose na antropoloki status

sportaa i njihove intimne probleme

da se maksimalno odgovorno odnosi prema zdravlju sportaa te mjerama osiguranja za

vrijeme vjebanja

U odnosu prema struci trai se i oekuje:

-

da svoj rad obavlja u skladu sa suvremenim zahtjevima svoje struke i moralnim normama
koje proizlaze iz profesionalne etike njegova poziva

da stalno prati i prouava dostignua i svoje ue struke i osnovne znanosti te da ih u

granicama potrebnog i mogueg, primjenjuje u svojem radu

da se bori protiv negativnih pojava u sportu, koritenja nedozvoljenih farmakolokih

sredstava i drugih slinih sredstava

da svojim radom, ponaanjem i odnosom prema ljudima pridonosi ugledu svoje struke

26