UVOD U KINEZIOLOGIJU

https://www.youtube.com/wat
ch?v=BHY0FxzoKZE Marita Ukić, mag.cin
• Usvajanje i razumijevanje temeljnih
teorijskih i praktičnih znanja iz
područja kineziologije.

• Razumijevanje naravi i teorije

osnovnih rezultata istraživanja o
utjecaju tjelesne aktivnosti na CILJEVI
psihosomatski status čovjeka, na
antropološka obilježja, motoričkih
znanja i zdravlje, kao i na odgojne i
druge efekte kinezioloških
transformacija.
  prepoznati važnost ljudskog
kretanja
 objasniti strukturu kineziološke
znanosti
 objasniti pojam sporta, strukturu i
njegovu važnost u današnjem društvu
 koristiti općim zakonitostima
upravljanja procesom vježbanja
ISHODI  komentirati o posljedicama koje
procesi vježbanja imaju na ljudski
organizam
 primijeniti praktično znanje razvoja
sposobnosti i osobina čovjeka kroz
razne kineziološke aktivnosti
(trčanje, plivanje, sportske igre i rad
u fitnessu)
 •antropološki aspekt sporta
•transformacijski procesi
•struktura kineziologije
•položaj kineziologije u antropološkom prostoru
•adaptacija, podražaj, faktori ograničenja razvoja
SADRŽAJ •elementi i funkcija lokomotornog aparata
•utjecaj kinezioloških aktivnosti na somatske
funkcije
•utjecaj kinezioloških aktivnosti na antropološka
obilježja
•biotička motorička znanja i motoričko učenje
KINEZIOLOGIJA, (ZA)ŠTO ?
KRETANJE JEDNA OD
OSNOVNIH ČOVJEKOVIH POTREBA
 KINEZIOLOGIJA je znanost o
kretanju, odnosno znanost koja
proučava zakonitosti upravljanja CILJEVI kineziologije su:
procesom vježbanja i posljedice tih • Optimalni razvoj ljudskih
procesa na ljudski organizam. sposobnosti, osobina i
motoričkih znanja
• Zadržavanje sposobnosti,
osobina i motoričkih znanja što
duže na višoj razini
• Sprječavanje preranog pada
KINEZIS = kretanje, pokret antropoloških i motoričkih
LOGOS = zakon, nauka karakteristika
• Maksimalni razvoj osobina,
sposobnosti i motoričkih
znanja u određenoj
kineziološkoj aktivnosti
• Unaprjeđenje zdravlja
 Rekreacija

Kineziologija Edukacija

Kineziterapija

Sport
Tjelesna i zdravstvena kultura - predstavlja dio opće kulture koja
mobilizira sva materijalna i duhovna dobra društva usmjerena na tjelesni
i duhovni razvoj pojedinca, djece i mladeži u cjelini.

Natjecateljski sport - u svom pojednostavljenom obliku obuhvaća

aktivnosti pripreme sportaša, treninga i samog natjecanja. Važan je oblik
socijalnog ponašanja, proces koji je prožeo sva napredna društva.

Sportska rekreacija - pripada području osmišljenog korištenja vlastitog

slobodnog vremena, prema osobnom izboru i sklonostima, sa svrhom
unaprjeđenja zdravlja ili aktivnog odmora.

Kineziterapija i sport osoba s invaliditetom - obuhvaća aktivnosti pod

stručnim nadzorom, vezane za programe unaprjeđenja životnih funkcija i
zdravlja osoba oštećena zdravlja, osoba sa funkcionalnim smetnjama i
osoba s invalidnošću.
TJELESNA AKTIVNOST

TJELESNO VJEŽBANJE

SPORTSKI TRENING
 TJELESNA AKTIVNOST je svaki pokret tijela
izveden aktivacijom skeletnih mišića, a rezultira
potrošnjom energije.

• 25 %- 50% dnevnog utroška energije

* Prvo istraživanje o učincima TA (Lancet, 1953).

ZDRAVSTVENI UČINCI SPORTA:

• Prevencija kardiovaskularnih bolesti

• Prevencija dijabetesa
• Prevencija raka
• Prevencija osteoporoze
• 6%-67% manji rizik od kroničnih
bolesti
• 18% manji rizik oboljenja pluća
UTJECAJ SPORTA NA
MENTALNO ZDRAVLJE

• Podizanje raspoloženja
• Smanjenje stresa
• Ublažavanje simptoma depresije
• Smanjenje tjeskobe
• Poboljšanje slike o sebi
• Poboljšanje mentalnih sposobnosti
(planiranje, pažnja, pamćenje)
ODGOJNI UČINCI
• Neovisnost
• Samouvjerenost
• Otvorenost
• Kreativnost
• Upornost
• Disciplina
SPORTSKI MENADŽMENT?
SPORTSKI MENADŽMENT je koordinacija različitih aktivnosti,
tehnologija i procesa usmjerenih u pravcu učinkovitog stvaranja sportskih
rezultata i stvaralaštva. To je proces organiziranja i upravljanja
sportom ili sportskom organizacijom radi ostvarivanja sportskih i drugih
ciljeva uz racionalno korištenje ograničenih resursa.
FUNKCIJE SP.MENADŽMENTA: organiziranje, odlučivanje,
kontrola, planiranje, komuniciranje, motiviranje, inoviranje.
ZADAĆA SP. MENADŽMENTA: analizira problema u sportu,
utvrđivanje uzroka stanja, odabir raznih alternativnih rješenja kako bi se
što uspješnije ostvarili ciljevi
CILJEVI MENADŽMENTA: ostvarivanje sportskih rezultata u
određenom vremenu, ostvarivanje poslovnih ciljeva sportske organizacije.
Profitabilnost sporta dolazi do izražaja kada se sportski
programi povežu s određenim komplementarnim djelatnostima
kao što su sportska industrija, turizam, ugostiteljstvo, trgovina
sportske opreme i obuće, proizvodnja zdrave hrane...

Sport je djelatnost koja omogućuje različite

oblike poduzetništva, a poduzetništvo je
činitelj razvoja sporta.
Sportski menadžer - organizator, upravljač nekom
sportsko-poslovnom organizacijom kojoj je cilj
ostvarenje određenih sportskih i poslovnih rezultata.

- Sportski direktor
- Direktor različitih sektora sportske organizacije
- Direktor reprezentacije
- Direktor sportske škole
- Tajnik
- Poslovni tajnik
- Trener-menadžer
- Javni djelatnici u sportu
Sportsko tržište u Hrvatskoj obuhvaća otprilike
280 000 aktivnih natjecatelja, oko 550 000 učenika i
studenata koji se redovno ili povremeno bave nekim
od oblika sporta, približno 450 000 građana koji se
redovno ili povremeno bave sportskom rekreacijom te
određeni broj osoba s invaliditetom koji koriste
posebne programe kineziterapije i sport osoba s
invaliditetom.
Funkcije sporta i sportske rekreacije u turizmu :
• Društvene ili humanističke
• Zdravstvena funkcija - pozitivno utječe na očuvanje i
poboljšanje zdravlja turista uz prisustvo sunca, vode i zraka-
motiv za putovanje
• Odgojno-obrazovna funkcija-navika za bavljenjem sportom te
učenje i svladavanje određenih sportskih vještina
• Socijalno-politička funkcija-upoznavanje novih ljudi, sport je
vezan za putovanja u različita mjesta
• Ekonomske
• Devizna
• Multiplikativna - potrošnja različitih sportskih dobara na
turističkom tržištu
Sportski turizam je turizam kod kojeg je sport glavni
motiv putovanja i boravka turista, a pojavljuje se u
različitim oblicima:
Natjecateljski-sva putovanja radi sudjelovanja u
određenim sportskim natjecanjima od domaćih do
međunarodnih
Zimski sportsko-rekreacijski - planinskim centrima koji
pružaju brojne mogućmosti i sporta i rekreacije- skijanje,
klizanje...
Ljetni sportsko-rekreacijski - moru, u planinama, na
rijekama, jezerima, a obuhvaća šetnje, trčanja,
planinarenja, sportove na vodi, golf, tenis, jahanje
Nautički, lovni, ribolovni, zdravstveno-preventivni i sl
Vaš zadatak do kraja semestra je napraviti seminar na temu
utjecaja tjelesne aktivnosti na zdravlje u najširem
mogućem smislu. Za konkretnu temu ćemo se dogovoriti
putem e-maila.
Možete prezentirati na koji god način želite (seminar,
video, power point prezentacija, poster, usmeno
izlaganje...)
 TEMELJNI ZNANSTVENI PROBLEMI:

Planiranje, programiranje i kontrola provedbe programa vježbanja

• Utvrđivanje ciljeva procesa vježbanja – PROGNOSTIKA

• Utvrđivanje stanja subjekta – DIJAGNOSTIKA

• Utvrđivanje optimalnih sadržaja koji će dovesti do promjene

• Utvrđivanje volumena opterećenja

Sa stajališta poduzetništva, najznačajnije

područje sporta je natjecateljski sport svih

vrsta i kategorija jer je najrazvijeniji i

najatraktivniji pa je kao takav glavni motiv i

pokretač razvitka svih drugih segmenata

sporta. U razvijenim zemljama veliki je dio

sporta neposredno ili posredno profitabilan,

a realizira se putem tržišta.

 PODJELA SPORTSKIH DISCIPLINA
OBZIROM NA STRUKTURU GIBANJA

Sport

Monostrukturalni Polistrukturalni

aciklički ciklički aciklički kompleksni konvencionalni

 MONOSTRUKTURALNI POLISTRUKTURALNI

Aciklički
Aciklički

Kompleksni

Ciklički
Konvencionalni
 TRENING

Trening je transformacijski proces u kojemu dolazi do

promjena na cijelom nizu karakteristika, sposobnosti, svojstava
i značajki sportaša. Jasno je nastojanje da te promjene ne budu
bilo kakve, već upravo razmjerne svemu što je neophodno za
postizanje dobrih ili čak vrhunskih rezultata u određenoj
sportskoj disciplini.
 VAŽNI POJMOVI

• Motoričke sposobnosti : motoričke strukture odgovorne za praktički beskonačan broj manifestnih

motoričkih reakcija, a mogu se izmjeriti i opisati.
• Motoričke vještine: sve naučene tehnike izvršavanja nekakvih pokreta ili kombinacija pokreta u
što spadaju razne sportske tehnike, ali i umjetničke vještine - crtanje, sviranje ili umjetnički ples.
• Motorička znanja: stupanj usvojenosti pojedinih motoričkih struktura koje mogu biti na različitim
razinama.
• Funkcionalne sposobnosti: Obuhvaćaju sposobnosti raspona i stabilnosti regulacije transportnog
sustava , to jest sposobnost regulacije i koordinacije funkcija organskih sustava, odnosno sposobnost
oslobađanja odgovarajuće količine energije u stanicama koja organizmu omogućuje održavanje
homeostatskih uvjeta i odvijanje specifičnih funkcija pojedinih njegovih dijelova.
• Kognitivne sposobnosti: potrebne su nam za stjecanje spoznaja bilo koje vrste. U kognitivne
funkcije, ubrajamo pamćenje (kratkotrajno i dugotrajno), pozornost / pažnju, logičko zaključivanje i
rasuđivanje, brzinu obrade informacija, obradu vizualnih i zvučnih informacija, jezik i govor. 
• Konativne sposobnosti: osobine ličnosti
 MOTORIČKE SPOSOBNOSTI

• Snaga
• Brzina
• Fleksibilnost
• Koordinacija
• Preciznost
• Ravnoteža
• Agilnost
• Izdržljivost
 ZAGRIJAVANJE

Pod pojmom zagrijavanja podrazumijevamo vježbe koje se trebaju prakticirati prije svakog
bavljenja sportom ili bilo kojom drugom aktivnošću, kako bi tijelo bilo pripremljeno na napor
koji se pri aktivnošću javlja, te kako bi smanjili rizik od pojave ozljeda koje se mogu javiti
ukoliko tijelo nije zagrijano.
Zapravo pod zagrijavanjem upravo i mislimo na povećanje tjelesne temperature, za 2-3 °C, a ono
za posljedicu ima poboljšanje mišićne aktivnosti.

Zagrijavanjem osim što se povisuje temperatura tijela, mijenja se i viskoznost krvi i krv cirkulira
brže, a promjena viskoznosti u tkivima olakšava kontrakcije mišića, povećava elastičnost tkiva i
ligamenata, a sve to dovodi do zaštite lokomotornog sustava od pojave ozljeda.
 ZAGRIJAVANJE

Glavno načelo je: posebna prilagodba postavljenim zahtjevima. To znači da moramo

pripremiti i uvježbati tijelo u skladu za zadanim uvjetima. Pri tome moramo imati na
umu:
• cijeli niz pokreta u vježbi: pri zagrijavanju se oponaša cijela vježba, da bi se
aktivirao živčani sustav, mišići kao i sva pripadajuća tkiva i to u istom obrascu
kretnji kao i kod same vježbe.
• stupanj intenziteta: pripremiti se za opterećenja pri vježbi, postupno se zagrijavajući
na polovici pa na 3/4 intenziteta vježbe.
Zagrijavanje za trening snage mora biti dovoljno dugo da se postigne sloboda kretanja
kod svih zglobova i organa uključenih u vježbu. 
 UČINCI ZAGRIJAVANJA:

• povećana efikasnost mišićne kontrakcije i relaksacije

• povećani protok krvi kroz mišiće, te povećana
izmjena kisika u vezivnim tkivima
• bolja pokretljivost zglobova
• poboljšanje metaboličkih procesa u tijelu
• bolja funkcija živčanih receptora
• poboljšana umna spremnost za napore koji slijede
• bolja percepcija i koordinacija
• manji rizik od ozljeda
Struktura zagrijavanja
Generalno zagrijavanje se sastoji od sljedećih komponenti:
aerobna aktivnost, nakon toga istezanje i naposljetku provedba
aktivnosti veoma slična onoj koje očekuje na treningu.
Prva faza – se može sastojati od 5 minuta trčanja, voženje
bicikla, preskakanja uža i druge slične aktivnosti. Cilj ove faze
je povećati frekvenciju srca, frekvenciju disanja i tjelesnu
temperaturu.
Druga faza – se obično sastoji od istezanja mišića kroz opseg
pokreta koji će se provoditi na samom treningu.
Treća faza – se sastoji od izvedbe pokreta koji su slični samoj
aktivnosti ili sportu npr. izvedba nekoliko sklekova prije
bench pressa.
 ISTEZANJE

 Istezanje možemo definirati kao sustav vježbanja u kojem se

na aktivan ili pasivan način izvode pokreti ili zadržavaju
određeni položaji tijela s ciljem trenutnog produljenja
određenih mišića ili skupine mišića.
Statičko istezanje podrazumijeva dulje zadržavanje
istegnute pozicije mišića u poziciji gdje se javlja refleksna
kontrakcija. Zadržavanje u istegnutoj poziciji nakon nekog
perioda vremena napetost u tetivama raste koje bilježi
Golgijev aparat te se javlja inverzni miotaktički refleks koji
opušta mišić i na taj način dolazi do adaptacije na istezanje
te napretka u statičkoj fleksibilnosti.
HVALA NA PAŽNJI 