IME I PREZIME:AHMIĆ SAFIJA RAZRED: I-b BR.

U DNEVNIKU:24

SEMINARSKI RAD IZ TJELESNOG I ZDRAVSTVENOG ODGOJA

UTICAJ SPORTA NA ČOVJEKOV ORGANIZAM

DATUM: Maj,2020
1. Uvod

Sport je svaka fizička i psihička aktivnost koju čovjek izvodi po utvrđenom skupu pravila, u
cilju takmičenja sa protivnikom ili protivničkim timom, uz primjenu propisanog sistema
bodovanja na osnovu kojeg se utvrđuje pobjednik,ili to jednostavno može biti hobi.

Sportovi se dijele na dvije grupe:

 grupni i
 samostalni.

Sport je sastavni dio društvenih potreba pojedinca, univerzalno je sredstvo razumijevanja i

saradnje među ljudima, s ciljem fizičkog i duhovnog odgoja, vitalnosti i zdravlja, socijalnih
odnosa i stavova, odbrambene spremnosti i kvaliteta života. Sport je i ekonomska kategorija
u funkciji zapošljavanja, pokretača proizvodnje i ekonomskog rasta, promocije, reklame i
ostalih marketinških aktivnost i u oblastima turizma, transporta, medija, zabave i sl.

Također,mnogima je sport postao navika u života bez kojeg ne mogu zamisliti svoj jedan
običan dan.

Riječ sport nekad je označavala svaku igru i zabavu. Danas se pod pojmom sport
podrazumijevaju različite motoričke aktivnosti varijabilnog i dinamičkog karaktera u kojima
na specifičan način dolazi do punog izražaja sportaševe sposobnosti, osobine i znanja u
treningu i natjecanju.

Prema definiciji i razini sport može biti vrhunski odnosno selektivni i masovni tj. neselektivni.
U području sporta egzistira nekoliko sustava a to su: profesionalni sport, amaterski sport,
rekreacijski sport, školski sport i sport osoba sa invaliditetom. Neki od razloga mogu biti
razonoda, razvijanje tijela, poboljšanje sposobnosti, natjecateljski duh

2. Vrste sportova
Kao što već svi znamo postoji mnogo sportova.
Najzastupljeniji sportovi u BiH su:
 ATLETIKA (bacačke discipline,trkačke discipline,skokovi)
 NOGOMET
 RUKOMET
 ODBOJKA
 KOŠARKA
 VATERPOLO
 TENIS
 BICIKLIZAM
 GIMNASTIKA (ritmička gimnastika,opća gimnastika,ples)
 BILIJAR
 STRELJAŠTVO
 PLIVANJE
 SKIJAŠKI SKOKOVI
 BOKS
 KARATE
 JUDO
 TAEKWONDO
 PLANINARENJE
 ŠAH
 TRADICIONALNI SPORTOVI (potezanje konopa,kamena s ramena...)

Sl.1 Vaterpolo Sl.2 Tenis

Sl.3 Bicikliranje Sl.4 Gimnastika

Sl.4 Bilijar Sl.5 Skijaški skokovi

Sl.6 Judo Sl.7 Šah

3
3. Uticaj sporta na fizičko zdravlje

Sport jako utiče na naše zdravlje,kako psihičko tako i fizičko.Većina sportova pomaže našem
tijelu da ostane u zdravom obliku. Nedostatak fizičke aktivnosti uništava dobro stanje svakog
ljudskog bića, dok ga pokret i metodička tjelovježba štede i čuvaju.

Ljudsko tijelo je stvoreno za kretanje. Tjelesna aktivnost sastavni je dio života i svakodnevno
je provodimo šetnjom, kućanskim poslovima, igrom..., ali i sportskim i rekreativnim
aktivnostima na raznim razinama. Tjelesni napor je prirodna potreba organizma i čovjek se
osjeća bolje nakon što zadovolji svoju prirodnu potrebu.
Dobrobiti tjelesnog vježbanja za čovjekovo zdravlje su unapređenje općeg zdravstvenog
statusa, kao i  prevencija bolesti. Od najranije životne dobi, tjelesno vježbanje  pozitivno
djeluje na rast i razvoj, te funkcionalne sposobnosti organizma.

Unatoč povećanju svijesti o tim pozitivnim učincima na zdravlje, oko 60% odraslih neredovito
je aktivno ili potpuno neaktivno, a naročito je zabrinjavajuće što su djeca sve više tjelesno
neaktivna.

Brojna istraživanja pokazuju da ljudi koji održavaju primjerenu razinu tjelesne spremnosti
žive duže, imaju tri puta manju smrtnost u dobi između 50 i 70 godina, imaju smanjen rizik za
nastanak visokog  krvnog pritiska, povišenog holesterola, povišene glukoze u krvi,
dijabetesa,bolesti srca...
Pokazalo se da redovita tjelovježba smanjuje rizik za nastanak nekih zloćudnih tumora:
dojke, debelog crijeva i prostate.
Djeca trebaju od malih nogu da se vežu za sport.Sport dosta utiče na njihovo odrastanje,što
se odrazi u kasnijim godinama.Njihovo tijelo se normalno razvija uz sport,a najveći doprinos
se daje:mišićima,kondiciji,brzini,fleksibilnosti,snazi...

4. Uticaj sporta na mentalno zdravlje

Znanost već dugi niz godina iznova dokazuje da sport ima mnogobrojne pozitivne učinke na
mentalno zdravlje, što uključuje kognitivno, emocionalno i socijalno stanje:

•    Podizanje raspoloženja i energije (aerobno vježbanje povećava nivo endorfina - hormona
zaslužnog za osjećaj sreće i prirodne energije).

•    Osjećaj zadovoljstva (povećava se nivo dopamina i serotonina).

•    Otpornost na stres (smanjuje se nivo kortizola – „hormona stresa“). Povećavanje
otpornosti na stresne događaje putem redovite vježbe naziva se „cijepljenjem protiv stresa“.
Kako bi se postigla najveća psihološka korist od vježbanja u odnosu na stres, preporučuje se
sudjelovati u aerobnim vježbama nekoliko puta tjedno po dvadesetak minuta, tijekom barem
dvanaest tjedana.

•   Ublažavanje depresije. Brojna istraživanja provedena na depresivnim ljudima (učenicima,

studentima, radnicima) dokazala su da tjelesno vježbanje ima gotovo jednak učinak na
zdravlje kao i psihoterapijske metode. Za borbu protiv depresije naročito su korisne šetnja,
trčanje, bicikliranje, tenis, planinarenje i dizanje utega.

•    Smanjena tjeskoba. Utjecaj vježbe na tjeskobu sličan je utjecaju na depresiju, uz jednu
razliku: anaerobne vježbe nisu učinkovite kao kod depresije. Ako nemamo vremena za
redovit program vježbanja; dovoljno je već i jednokratno vježbati duže od dvadesetak minuta
kako bi se tjeskoba ublažila.

•    Povećanje kvalitete sna.

•    Poboljšavanje mentalnih sposobnosti. Istraživanja su pokazala da vježba u trajanju od

minimalno dvije sedmice značajno poboljšava našu sposobnost učenja, efikasnost u
donošenju odluka i procesiranju različitih informacija, kreativnost. Čak i jednokratno
vježbanje (npr. pola sata trčanja) može poboljšati našu sposobnost planiranja, organiziranja
vremena, usmjeravanja pažnje i radno pamćenje.

•    Utjecaj na samopoštovanje. Bavljenje sportom i vježbom, povećava i naše

samopoštovanje, pri čemu je pozitivan utjecaj najveći kod onih ljudi čije je samopoštovanje
inače nisko. Smatra se da aerobne vježbe imaju veći utjecaj na samopoštovanje od drugih
vrsta aktivnosti.

5
Sl.8 Košarka

Sl.7 Trčanje

Sl.8 Odbojka

6
5. Zaključak

U životu i radu ljudi važno je tjelesno vježbanje jer pozitivno utječe na zdravlje i cjelokupan
status čovjeka. Aktivan život pruža mnoge društvene i psihološke koristi, a aktivne osobe
pokazuju bolje fizičko i psihičko zdravlje i imaju bolju kvalitetu života. Danas se ljudi ne kreću
dovoljno i često pasivno provode vrijeme služeći se raznom informatičkom i drugom
tehnologijom. Tjelesne aktivnosti utječu na unapređenje zdravlja, jačaju organizam, utječu
na tjelesni razvoj, na razvoj osobina, sposobnosti i vještina te uz to pozitivno utječu i na
raspoloženje. Vježbanje djeluje na morfološke, motoričke, funkcionalne sposobnosti i
socijalni status svakog pojedinca. Cilj tjelovježbe i sporta je unaprjeđenje zdravlja ljudi,
održavanje više razine svih elemenata antropološkog statusa, razvoj radne sposobnosti i
pozitivnih osobina ličnosti.

7
Sadržaj

Uvod...................................................................................................................................1

Vrste sportova....................................................................................................................2

Slike....................................................................................................................................3

Uticaj sporta na fizičko zdravlje...........................................................................................4

Uticaj sporta na mentalno zdravlje......................................................................................5

Slike....................................................................................................................................6

Zaključak............................................................................................................................7