STRUKTURA METODIKE SPORTSKOG TRENINGA

METODIKA SPORTSKOG TRENINGA-op enito,definicija -Svrha metodike je definirati zakonitosti stru no-trenerskoga rada kako bi obogatili op e metodi ke spoznaje koje su va ne za sport i unapre ivanje rada sa sporta ima od po etka do kraja sportske karijere -Skup znantveno i stru no informacija koje su nu ne za programiranje trena nog procesa Programiranje podrazumijeva izbor, distribuciju i provedbu trena nih operatora uskla enih s ciljevima treninga, stanjem sporta a i uvjetima u kojima se trena ni proces provodi. Metodika sportskog treninga odgovara na sva va na pitanja koja se odnose na konstrukciju trena nih operatora kao stimulansa, tj.podra aja koji utje u na promjene stanja sporta a. Mora pru iti jasne odgovore na pitanja kako se oblikuju i primjenjuju trena ne vje be, optere enja i metode rada u okviru trena nih operatora. Metodi ki postupak definira koje vje be koristiti, kojim optere enjem e se raditi, na kojem lokalitetu e se provoditi, koja e se pomagala koristiti, te kako e organizacijski i metodi ki trening izgledati.

ELEMENTI METODIKE SPORTSKOG TRENINGA Metodika sportskog treninga definira pravila kojima je cilj: 1. razvoj i odr avanje sporta evih kondicijskih sposobnosti i morfolo kih obilje ja (metode vje banja) 2. stjecanje i usavr avanje tehni ko-takti kih znanja (metode pou avanja) To podrazumijeva primjenu trena nih operatora koji odgovaraju tim ciljevima.

Trena ni operator -kineziolo ki stimulans, odnosno podra aj ija primjena utje e na pobolj anje sporta eve treniranosti. -izbor trena nog operatora je osjetljiv proces u kojemu nedovoljno stru ni treneri mogu napraviti i ve e pogre ke i tako lo e utjecati na usavr avanje sporta a. -pri odre ivanju trena nog operatora, potrebno je prvo odrediti to trenirati, koliko trenirati, gdje trenirati, ime trenirati i kako trenirati.

TO TRENIRATI?

KOLIKO TENIRATI?

GDJE TRENIRATI?

METODIKA SPORT. TRENINGA Modeliranje i vrednovanje trena .operatora

IME TRENIRATI?

KAKO TRENIRATI?

SADR AJI TRENINGA

OPTERE ENJA TRENINGA

LOKALITETI TRENINGA

METODIKA SPORT. TRENINGA Modeliranje i vrednovanje trena .operatora METODE TRENINGA

TRENA NA POMAGALA I URE .

ORGANIZACIJSKI OBLICI TRENINGA

METODI KE FORME TRENINGA

Struktura metodike sportskog treninga

Metodi ki postupak -odre uje da se u treningu eksplozivne snage tipa sko nosti jednog odbojka a ili itave skupine, izvodi: y y y y y y vje ba dubinskih skokova, koristi se 5 vedskih sanduka visine 60-80 cm, postavljenih na razmaku od 150 cm i malo vanjsko optere enje prsluka te ine do 10 kg 5 ponavljanja x 5 dubinskih skokova x 3 serije s aktivnim odmorom izme u ponavljanja 3-4 min i aktivnim odmorom izme u serija od 4-5 min. tempo rada je brz i eksplozivan odbojka u 40 min izvede 75 skokova visokog intenziteta, to predstavlja veliko ukupo optere enje

Metodika sportskog treninga predstavlja skup znanja koja omogu avaju: 1. 2. 3. 4. izbor motori kih sadr aja sportske pripreme doziranje ukupnog trena nog i natjecateljskog optere enja i njegovih komponenata izbor lokaliteta treninga te odabir trena ne opreme i trena nih pomagala odabir jedne metode ili njih nekoliko iz skupa mogu ih metoda vje banja ili pou avanja 5. odre ivanje i provedbu organizacijskih i metodi kih forma treninga

Trena ni operator za razvoj konkretne sposobnosti ili motori kog znanja? Dobro definiran metodi ki postupak, s jasnom strukturom trena nih operatora, rezultirat e eljenim trena nim efektima na onom podru ju treniranosti prema kojem je trena ni proces usmjeren. To mo e biti: y y y y podizanje kondicijskih sposobnosti tehni kih i tehni ko-takti kih znanja, psihi ke stabilnosti motivacije za trening i natjecanje

SADR AJI TRENA NOG RADA

SADR AJ TRENA NOG RADA - ine sustavi motori kih (natjecateljskih i trena nih) aktivnosti koji se primjenjuju tijekom natjecanja, treninga i odmora u skladu sa eljenim ciljevima (efektima) sportske pripreme. Odgovaraju i na metodi ko pitanje to trenirati, trener bira one sadr aje kojima mo e ostvariti eljene efekte. -Za razvoj nekih obilje ja sporta a, u inkovite su samo odre ene vje be u svakoj njegovoj razvojnoj fazi. Trener koji programira trening mora raspolagati sadr ajima prema redoslijedu primjene i prema efektima koji se mogu o ekivati. Zna i, bit programiranja je, da se u skladu s postavljenim ciljevima, izaberu oni sadr aji koji potpuno odgovaraju zna ajkama dobi ili individue s kojom se trening provodi.

MOTORI KI SADR AJI SPORTSKE PRIPREME 1. Natjecateljska aktivnost 2. Trena ne vje be 1. Natjecateljska aktivnost Natjecateljska aktivnost se provodi u obliku: y y y pripremnih kontrolnih ili slu benih natjecanja

Javlja se kao nezaobilazan na in pove anja treniranosti i natjecateljske u inkovitosti sporta a. Sudjelovanjem na natjecanju, sporta podi e razinu svojih tehni ko-takti kih, fizi kih i psiholo kih mogu nosti ili kapaciteta. Ote avaju i uvjeti natjecanja: y y y natjecanja u sportskim igraa na terenima manje veli ine, uz ve i broj igra a u protivni koj ekipi provo enje serije zahvata (u borbi) ili vi e runda (u boksu) protiv nekoliko suparnika sa skra enim pauzama izme u runda ili borbi primjena ote anih sprava (bacanje kladiva, kugle) i sli no.

Olak avaju i uvjeti natjecanja: y y y planiranje natjecanja na dionicama manje du ine u cikli nim sportovima kori tenje olak anih sprava u bacanjima, sni avanjem mre e u odbojci primjenom hendikep tr anja u kojemu se slabijem sudioniku daje odre ena prednost (on starta ne to ranije-u cikli nim sportovima, ili dobiva prednost u pogocima ili broju poena-u sportskim igrama)

2. Trena ne vje be Mogu se podijeliti na: 1. Kondicijske vje be -utje e se na razvoj funkcionalnih i motori kih sposobnosti, te morfolo kih obilje ja 2. Tehni ke vje be -u i se pravilno izvo enje struktura gibanja 3. Takti ke vje be -u e se razli iti na ini pravilnog odlu ivanja i djelovanja u rje avanju slo enih situacijskih problema

Klasifikacija motori kih sredstava sportske pripreme

Vje be dijelimo i na: 4. Vje be op e pripreme 5. Vje be bazi ne pripreme -razvoj temeljnih kondicijskih sposobnosti za odre enu sportsku granu 6. Vje be specifi ne pripreme -u vezi su s tehnikom izabranog sporta 7. Vje be situacijske pripreme -u vezi su s taktikom izabranog sporta Prema kriteriju dijela pojedina nog treninga u kojima se primjenjuju postoje: y y y y y y vje vje vje vje vje vje be uvodnog i specifi nog zagrijavanja i razgibavanja be u parovima be bazi ne tonizacije be kondicijske ili tehni ko-takti ke pripreme be istezanja u glavnom dijelu treninga be opu tanja u zavr nom dijelu treninga

Vje be uvodnog razgibavanja -primjenjuju se u uvodnom dijelu treninga.Vje be se izvode blagim istezanjem pojedinih dijelova lokomotornog sustava. To istezanje pobolj ava izvedbu jer se tako pripremljeni mi i i i zglobne strukture lak e gibaju i rje e ozlje uju. Pokreti ne smiju biti brzi, a istezanje ne smije biti prisilno. Sve vje be se izvode u ritmu, kontroliranih amplituda pokreta u dinami nom ili stati nom re imu rada. Ako se radi stati no istezanje, onda se uspostavljena amplituda istegnutoga dijela tijela zadr ava 10-20 sekunda. Vje be primarne jakosti -koriste se u pripremnom dijelu treninga za podizanje tonizacije pojedinih dijelova tijela. Iza tih vje bi slijedi puno intenzivniji dio treninga za koji svi dijelovi lokomotornog sustava i organizam sporta a u cijelosti moraju biti kvalitetno pripremljeni. Tim se vje bama mogu preventirati ozljede, a osigurava se kvalitetna izvedba razli itih motori kih zadataka koji e se primjenjivati u glavnom dijelu pojedina nog treninga. Vje be za razvoj kondicijskih sposobnosti trupa, donjih ekstremiteta, te ruku i ramenog pojasa -primjenjuju se u glavnom dijelu treninga vrhunskih sporta a u sportskim igrama Provodi se u okviru stani e ili kru ne metodi ke forme, zavisno od toga je li glavni cilj treninga razvoj dimenzija snage ili mi i ne izdr ljivosti. Vje be su raspore ene tako da svaka sljede a aktivira drugu regiju tijela ili druge mi i ne sklopove. Trena eri na kojima se vje be izvode nalaze se u svakoj dobro opremljenoj teretani ili fitnes centru.

Vje be s te kom vre om -koriste se u glavnom dijelu treninga u atletici, sportskim igrama i drugim sportovima. Dodatno optere enje ne e naru iti pravilnost izvedbe struktura gibanja jer vre a pravilno stoji na ramenima, a optere enje je ipak dovoljno da poja a podra aje dostatne za razvoj eksplozivne snage donjih ekstremiteta. Te se iste vje be mogu izvoditi uz pomo prsluka ili pojasa s optere enjem, to osloba a ruke za izvedbu potpune, cjelovite strukture kretanja Vje be istezanja -korisno ih je izvoditi u zavr nom dijelu, no mogu se izvoditi i u uvodnom i pripremnom dijelu pojedina nog treninga. Postoji mogu nost njihovog izvo enja u re imu stati kog ili dinami kog istezanja. U izvedbi se koristi sila koju proizvodi sam sporta za uspostavljanje i zadr avanje to ve e amplitude pokreta. Vje be su korisne za br i oporavak mi i a i zglobnih sustava nakon rada provedenog u prija njim dijelovima treninga. Vje be labavljenja i opu tanja -korisne su na samom zavr etku pojedina nog treninga Kao to im samo ime ka e, osiguravaju relaksiranost ranije vrlo aktivnih mi i a i mi i nih skupina. Vje be se izvode uz pomo partnera koji vibriraju im pokretima uspostavlja eljenu opu tenost pojedinih dijelova tijela