253-Web Tehnika Nogomet

4.1.
TEHNIKA NOGOMETA
Tehnika u nogometu je nain kretanja igraa kojim se rjeava neki motoriki zadatak.
Nogometna tehnika predstavlja biomehaniki ispravno i djelotvorno izvoenje struktura
gibanja koje su sadraj nogometne igre.
Tipine strukture gibanja su sva ona koja izvodi nogometa u igri, ovisno o trenutnoj
situaciji.
Obino se u sistematizaciji tehnikih elemenata tehnika dijeli na:
-
tehniku kretanja bez lopte i

tehniku kretanja sa loptom
U tehniku kretanja bez lopte spadaju:

-
hodanja i lagana tranja

tranja sa ubrzanjem i brza tranja
startna tranja
tranja sa promjenom smjera i brzine tranja
odrazi i skokovi
prizemljenja i padovi
U tehniku kretanja sa loptom spadaju:

-
pomoni tehniki elementi (ongliranja i vladanja loptom po podlozi i u zraku)

voenja lopte
udarci po lopti
primanja i prijenosi lopti
fintiranja i driblinzi
oduzimanja lopte
ubacivanja lopte
tehnika vratara
Tehnika opisuje i objanjava kakav je ispravan poloaj tijela i dijelova tijela u odreenoj
situaciji:
-
toka oslonca (obino stajaa noga, obje noge, itd.)

toka teita i sile koje na njega djeluju
zamana povrina (noga, glava, ruke)
ostali dijelovi tijela
Na izvoenje gibanja izravno djeluju:

-
ideje (zamisli, namjere) o buduem gibanju

sile prethodnog gibanja
protivnik
lopta sa svojim parametrima.
Trend u razvoju tehnike pripreme nogometaa ukazuje na potrebu Tehnike perfekcije. Taj
pojam oznaava sljedee zahtjeve:
Izraena i pravovremena kompleksna (sloena) pokretljivost (bogatstvo tehnikih
programa)
Visoka spretnost s loptom (potreba ukljuivana lopte u rad kad god je to mogue)
Kreativnost s loptom (sloboda izbora u sloenim situacijama)
Vladanje svim osnovnim tehnikama (dribling, udarci nogom i glavom) u uvjetima:
-
pune brzine kretanja

u situacijama iz igre
u malom prostoru
pod stalnim pritiskom (protivnik, prigoda i sl.)
Ove tendencije stvaraju potrebu da u radu dominiraju metode situacijskog i natjecateljskog

vjebanja (pouka i trening u uvjetima koji su vrlo slini i adekvatni uvjetima same nogometne
igre).
Ciljevi rada na TE u odreenom trenutku:
1.
2.
Dugoroni: briga o sveukupnom razvoju svih dimenzija sportaa (bogatstvo tehnikih

programa)
Kratkoroni: razvoj efikasnosti igre na trenutnom stupnju (razvoj individualnog stila)
Fazna struktura motorikog uenja: oslikava dugoroni put u razvoju TE, ali i ukazuje na
razliitost pristupa (metodike), ovisno o razini usvojenosti i senzibilnim fazama u biolokom
razvoju nogometaa:
Privikavanje (metoda spontanog uenja)
Usvajanje (metoda poetne pouke,)
Usavravanje (metoda napredne pouke,)
Stabilizacija (metoda situacijskog vjebanja)
Automatizacija i kreacija (metoda natjecateljske efikasnosti)
Naelo kompleksnosti TE pripreme: veemo ga za pojedinu fazu i uzrast (bioloku dob), kada
se pojaano planira, programira i provodi specifian metodiki pristup:
Razvoj osjeaja
Razvoj koordinacije, pravilnosti i preciznosti Razvoj izdrljivost, brzine, snage i preciznosti TE Razvoj situacijskog djelovanja
Razvoj natjecateljskog djelovanja
-
faza privikavanja
faza usvajanja
faza usavravanja
faza stabilizacije
faza automati. i kreacije
Izvoenje pojedinih tehnikih elemenata uvijek je vezano uz odreene zahtjeve koji se tiu
panje, koncentracije, (motivacija), taktike (poloaja i timinga), kao i kondicijskih sposobnosti
(motorikih i funkcionalnih). To ukazuje na kompleksnost tehnike izvedbe, ali i nunog pristupa
u treningu.
Naelo kontinuiranosti TE pripreme:

Na tehnikoj pripremi mora se neprekidno (kontinuirano) raditi tijekom itave sportske karijere,
radi usavravanja, odravanja i perfekcije tehnike.
Na svim razvojnim stupnjevima dugorone TE pripreme vjebanje je kompleksno, rad se odvija
kroz sve faze, ali ne u jednakom omjeru. Ta senzibilnost i posebnosti (specifinost) faza zahtjeva
i poseban pristup u planiranju, programiranju i realizaciji zadataka rada na TE (metodiku).
Specifinosti bioloke dobi (razlike u osobinama i sposobnostima):
Program rada mora odgovarati karakteristikama dobi s kojom se radi:
U-9
RAD SA MLAIM UZRASTIMA
U-11
OBLIKOVANJE UNIVERZALNIH TEHNIKIH PROGRAMA

U-13
U-15
OBLIKOVANJE SPECIFINIH TEHNIKIH PROGRAMA

U-17
U-19
RAD SA SENIORIMA
U-21
Slika 1.
Specifinosti planiranja i programiranja

IGRE S VJEBAMA
TEHNIKE- period
privikavanja
TE
IGRE U MALIM
SKUPINAMA
7 god.
SISTEMATSKA OBUKA
TEHNIKE- period usvajanja
MODELIRANJE
UNIVERZALNOG TAKTIKOG
PROGRAMA
TA
15 god.
EFIKASNOST POD STRESOM
NATJECANJA- period postignuaautomatizacija i kreacija
MODELIRANJE SPECIFINIH
TAKTIKIH PROGRAMA
21 god.
Slika 2.
4.1.1. REDOSLIJED PROGRAMA METODIKE OBUKE

TEHNIKE NOGOMETA
Faza privikavanja: Mlai poetnici (U-9)
Razvojna obiljeja:
-
stadij u razvoju kada gotovo nema razlike izmeu djeaka i djevojica
izraena potreba i uitak za kretanjem

visoki natjecateljski duh
mala mo koncentracije
visoki stupanj osjetljivosti
problemi u sagledavanju prostora i vremena
ja i lopta, poetak interesa za drugog
snaan, nekritian odnos prema odraslim uzorima
potekoe u koordinaciji
nerazvijena muskulatura
Odreivanje ciljeva rada:

-
omoguiti sveukupno (univerzalno) sportsko iskustvo

adaptacija na sustavne obveze
uspostavljanje radnih navika i odnosa prema treniranju
razvoj i odravanje radne discipline
urednost
sportsko ponaanje (fair play)
nauiti osnovne zadatke nogometne igre: postizanje i obrana gola
nauiti najvanije elemente tehnike (u poetnom obliku): driblinzi, dodavanja, udarci
nauiti mlade igrae zakonima taktikog ponaanja
poticati isto uivanje u nogometnoj igri
uiti ih izraavanju grupnog ponaanja (pomagati i primati pomo, prihvaati druge)
savjetovati dodatne sportske aktivnosti u slobodno vrijeme
kroz igru nauiti osnovna PNI: ubacivanje, sl. udarac, jedanaesterac, udarac iz kuta
vjebanje mora zadovoljiti djeju elju za igrom, mora biti zabavno
Tehnika perfekcija nije realno ostvariv cilj za djecu ispod 11 godina. Djeca trebaju
zagospodariti osnovnim (opim) idejama tehnike poslije razvoja njihovog individualnog, osobnog
igrakog stila.
Tehnika i vjetina se ue onda kada je dijete ve svjesno razloga zbog kojih mu je to potrebno.
Faza privikavanja
Zadaci:
(metoda spontanog usvajanja)
Izbor TE elemenata igre ili vjebe

Organizacija igre ili vjebe (zadaci)
Demonstracija (objanjenje)izvoenja
Odreivanje pravila
Poticanje (motivacija) na ustrajnost
- organizacija rada
- parametri emocionalnog i ukupnog optereenja
Dominira u radu (smisao rada trenera):
1. svi sudjeluju! 2. svi su emocionalno odgovarajue

potaknuti 3. pedagoka kontrola
Slika 3.
Zadaci TE pripreme:
bez lopte:
-
totalna kretanja: tranja, skokovi, bacanja, udarci, penjanja, provlaenja, balansiranja,

itd...
s loptom:
ongliranja
Voenja
Primanja i dodavanja
Osnovni i specifini udarci nogom
Udarci glavom
Finte i driblinzi
Zavrnica na gol
Tehnika vratara
kroz igre
-
Nogotenis
Nogorukomet
Nogokoarka
Nogoodbojka
Nogohokej
tafetne igre
Hvatalice
Igre s pomagalima
Igre orjentacije
Vjebe i igre ravnotee i stabilnosti
Igre s loptom (Izmeu dvije i etiri vatre,
Neka puca)
Primjeri organizacije sadraja rada:

1.
Naziv sadraja: momadska hvatalica

Cilj sadraja: razvoj koordinacije i brzine sloenih kretanja
Postavljanje: sa est unjeva oznaite dva etvrtasta polja veliine 10x10
m. u kojima se nalazi po pet igraa dvije momadi, postavite male startne
golove tri metra sa strane svakog polja iza kojih se nalazi po pet igraa
tree i etvrte momadi.
Slika 4.
Odvijanje zadatka: na znak trenera prva dva hvataa iz svake momadi
kreu i hvataju bilo kojeg igraa u svom polju, nakon toga tre natrag i
dodirom alju novog hvataa u polje; pobjednik je momad iji svi igrai
odrade uspjeno ulogu hvataa i prou natrag kroz vrata.
2.
Naziv sadraja: hvatalica Kameni ovjek

Cilj sadraja: razvoj koordinacije i brzine sloenih kretanja
Postavljanje: u odgovarajuem koridoru nalazi se odgovarajui broj
igraa, jedan igra je lovac.
Slika 5.
Odvijanje zadatka: lovac nastoji dohvatiti to vie igraa koji odmah staju i
ne mie se rairenih nogu. Osloboditi ih mogu samo igrai koji nisu
uhvaeni tako da im se provuku kroz noge.
Mogunosti: - isti zadatak ali svi igrai vode loptu nogama
- lopta se vodi (kotrlja) rukama, itd
3.
Naziv sadraja: utrka Punjenje obrua

Cilj: razvoj brzine tranja
Postavljanje: iza startne crte nalazi se skupina igraa. Na odgovarajuoj
udaljenosti postavljeni su obrui: jedan obru manje od broja igraa.
Slika 6.
Odvijanje zadatka: na trenerov znak svi tre i nastoje zauzeti (napuniti)
jedan obru. Igra koji ostane bez obrua ispada iz utrke. Zadatak se
nastavlja stalno smanjujui broj obrua za jedan, sve do konanog
pobjednika u velikom finalu.
4.
Naziv sadraja: poligon spretnosti

Cilj vjebe: razvoj koordinacije kretanja
Postavljanje: postavite dva poligona (vidi prikaz). Igrai su podjeljeni u
dvije skupine jednakog broja i smjeteni ispred startnih unjeva.
Slika 7.
Odvijanje zadatka: Vjeba 1: Igrai tre slalom izmeu unjeva i vraaju se
natrag.
Vjeba 2: Igrai tre od unja do unja i dodiruju
unjeve rukom
Vjeba 3: Igrai rade brze male korake (skip) kroz
unjeve, zatim tre preko palica i vraaju se
na poetno mjesto
Vjeba 4: Isto kao prethodna, ali se vraaju kroz
susjedne unjeve, itd..
5.
Naziv sadraja: poligon spretnosti: kolut naprijed, voenje lopte, promjena

pravca kretanja
Cilj vjebe: razvoj koordinacije i brzine sloenih kretanja
Postavljanje: na dva metra ispred startne crte postavljena je tvrda strunjaa,
dva mala gola (irine dva metra) nalaze se ispred strunjae, lijevo i desno, s
loptom, ispred jednog. S pomou 4 unja razliite boje, oznaen je kvadrat
dimenzija 3 m, ispred golova.
Slika 8.
Odvijanje zadatka: Prvi igra tri prema strunjai i izvodi kolut naprijed;
zatim dribla loptu prema drugom golu i ostavlja ju, zatim odreenim
redoslijedom igra optrava od unja do unja i vraa se na zaelje.
Sljedei igra kree kada prethodni izvri polovinu voenja
Mogunosti: Koristiti razliite mogunosti za zadatak na strunjai, npr.
dvostruki kolut naprijed, kolut natrag i sl., razliite vrste voenja i kretanja
oko unjeva (naprijed, bono, natrag isl.).
6.
Naziv sadraja: dribling kroz zapreke

Cilj vjebe: razvoj spretnosti vladanja loptom
Postavljanje: u odgovarajuem koridoru nalazi se od 5 do 10 vrata
postavljenih od unjeva. Svaki igra ima svoju loptu.
Slika 9.
Odvijanje zadatka: Svaki igra svojom loptom obavlja odreeni
zadatak, npr. dribla kroz vrata, slobodno.
Mogunosti: - driblati kroz sva vrata

- driblati po redoslijedu
- driblati kroz sva vrata naprijed natrag
- driblati oko oba unja svakih vrata
- driblati odgovarajuom tehnikom
- tko e odgovarajuom tehnikom i na odgovarajui
nain, u zadanom vremenu (npr. 10. sec), proi vie
vrata
- odreeni broj igraa su odreeni kao oni koji ometaju
ostale, itd.
7.
Naziv sadraja: igra lovice s konopcem

Cilj: razvoj koordinacije sloenih kretanja i vladanja loptom
igraa, svaki igra ima svoju loptu. Nekoliko parova igraa imaju konopac
zategnut izmeu sebe, na visini od 50 cm.
Slika 10.
Odvijanje zadatka: dvojica igraa s konopcem jure ostale igrae koji se
spaavaju gurajui loptu ispod konopca i preskakanjem istog. Konopcem
uhvaeni igrai ispadaju iz igre ili postaju jedan po jedan hvatai s
konopcem.
Mogunosti: - konopac na visini od 1m, spaavanje provlaenjem ispod.
- vie parova s konopcem
- dulji konopac, itd
8.
Naziv sadraja: vjebe voenja u koridoru

igraa, svaki igra ima svoju loptu.
Slika 11.
Odvijanje zadatka: Igrai slobodno vode loptu i nakon odreenog znaka
izvravaju razliite zadatke voenja i vladanja loptom
Mogunosti: - voenja razliitim tehnikama
- voenja lijevom i desnom nogom
- kombinacije voenja
- voenja i izbijanja lopte drugim igraima
- kombinacija voenja i aktivnosti bez lopte: npr. okreti,
unjevi, prebacivanja lopte rukama, itd...
9.
Naziv sadraja: vjebe dodavanja i utiranja

Cilj vjebe: razvoj tehnike dodavanja, prenosa i udarca na vrata
Postavljanje: postavite tri stanice (vidi prikaz), dodavai su 5 m udaljeni od
primatelja lopte, primatelji (pucai) su udaljeni 10 m od vrata sa vratarom.
Slika 12.
Odvijanje zadatka: Dodavai udaraju loptu prema primateljima koji ju

primaju u okretu i vre udarac na vrata.
Mogunosti: - primanje i okret u lijevu i desnu stranu
- primanje razliitim tehnikama: vanjskom, unutarnjom,
onom itd..
- prije utiranja dodava i primatelj izvre nekoliko dodavanja
- itd
10.
Naziv sadraja: vjebe voenja, udarca, primanja i udarca na vrata

Cilj vjebe: razvoj tehnike udarca, prenosa i primanja.
Postavljanje: u odreenom polju za igru (koridoru) nalazi se skupina igraa,
nekoliko mjesta za suradnju, koja ine postavljeni igrai ili predmeti za
odbijanje lopte (klupe ili odbojni zidovi) te dvoja vrata s vratarima.
Slika 13.
Odvijanje zadatka: s odgovarajueg mjesta igra vodi loptu, vri udarac u
odbojnu plou ili igra sa suigraem, prima loptu i vri udarac na vrata.
Mogunosti: - upotrijebiti razliit izbor i redoslijed suradnje
- koristiti razliite naine voenja i udaraca
Faza usvajanja: Poetnici (U-11)

Razvojna obiljeja:
-
Znaajan napredak u preciznosti i funkcionalnosti pokreta

Razvoj logikog miljenja i zakljuivanja
Odreivanje ciljeva rada na TE:

-
Sistematska obuka tehnike: sustavan, planiran i programiran, metodiki proveden proces

usvajanja pravilnog izvoenja elemenata TE nogometaa.
Faza usvajanja (metoda poetne

pouke)
Didaktiki principi:
-od jednostavnog ka sloenom
-od lakeg ka teem
-od poznatog ka nepoznatom
-od sporijeg ka brem
-boljom pa loijom nogom, itd.
Zadaci:
Analitiki pristup:
- predvjebe
- odnos cjelina-dio gibanja
- uoavanje tipinih greaka
- vjebe za ispravljanje tip. greaka
- povezivanje dijelova u cjelinu (sintetiko-analitikosintetika metoda)
- organizacija rada
- parametri optereenja
Dominira u radu (smisao rada trenera):
to, Kako, kada, koliko

1. broj ponavljanja 2. informativnost: demonstracija,
verbalno objanjavanje 3. razina koncentracije
Slika 14.
Usvojena TE znai: Biomehaniki ispravan poloaj tijela i njegovih dijelova prilikom izvoenja
(ponavljanja) razliitih pokreta (TE elemenata). Odnosi se na sljedee:
-
toku oslonca (stajna noga ili odrazna noga, obje noge i sl.)
toku teita (poloaj tijela)
zamanu povrinu (noga, glava, ruke)
ostale dijelove tijela
Program uenja i usvajanja tehnikog elementa provodi se odreenim redoslijedom:

-
objanjenje tehnikog elementa,

demonstracija elementa u cjelini, zatim po potrebi u dijelovima,
izvoenje elementa lagano,
uoavanje tipinih pogreaka i postupci njihova ispravljanja,
izvoenje elementa u poveanom broju ponavljanja.
Naelo uenja i usvajanja cjelina-dio-cjelina: To je proces pouavanja nekog tehnikog

elementa vjebanjem cjeline gibanja (sintetika metoda) i dijelova (analitika metoda).
Redoslijed je obvezan: cjelina dijelovi cjelina.
Posebno treba voditi rauna o odvajanju dijelova od cjeline. Ne smije se odvojiti i vjebati samo
dio koji "kripi", ve i dio strukture pokreta prije i dio strukture pokreta nakon tog dijela kako bi i
u tom nainu vjebanja dio ostao to je vie mogue uklopljen u cjelinu.
Naelo igrake informiranosti: Zahtjeva kvalitetno prenoenje informacija i znanja o izvoenju
pokreta igraima.
Tri su tipina naina za primanje informacija: vizualni (demonstracija, fotografija i sl.), akustini
(govor-predavanje-objanjavanje) i kinestetiki (izvoenje).
U procesu vjebanja moraju biti zadovoljeni i neki didaktiki principi:
-
od jednostavnog prema sloenom elementu,

od lakeg prema teem elementu
od poznatog prema nepoznatom elementu
od sporijeg prema brem
boljom pa loijom nogom.
Naelo individualnosti i specifinosti (posebnosti); odnosi se na sposobnosti i sklonosti igraa

koje se mogu jako razlikovati u pogledu vladanja vjetinom izvoenja pojedinih TE elemenata
Tako, primjerice, postoje igrai s vrlo dobrom tehnikom oduzimanja lopte, ali sa slabijom
tehnikom predaje lopte. Ili, dobri dribleri su u naelu slabiji u oduzimanju lopte. Igra s tzv. "O"
nogama obino dobro dodaju loptu i pucaju po golu vanjskim dijelom hrpta stopala, a igrai s "X"
nogama bolji su u udarcima unutranjim dijelom hrpta stopala i unutranjom stranom stopala.
Igrai s kratkim stopalom bolji su od igraa s dugim stopalom u udarcima sredinom hrpta stopala.
Igrai sa sputenim teitem tijela obino su bolji dribleri od igraa s povienim teitem tijela.
U momadi postoje i igrai specijalizirani za odreene poslove kao to su: izvoenje
jedanaesterca, slobodnih udaraca, kornera, bacanja auta i sl. To su igrai sa specifinim
sposobnostima razvijenima kroz tehniku pripremu, a koje je potrebno obnavljati i odravati.
Svako igrako mjesto ima i svoje specifine tehnike zahtjeve. Tako, primjerice, napadai
moraju vie vjebati udarce na gol od brania, branii vie oduzimanja od napadaa itd. Poseban
tretman moraju imati vratari zbog svoje specifine tehnike. Zbog nove uloge vratara u
suvremenom nogometu, oni moraju usvojiti i odreeni dio tehnike igraa.
Naelo povratnih informacija; odnosi se na stalnu analizu TE osposobljenosti svakog igraa i
slijedom toga na individualni pristup u planiranju, organiziranju, provedbi i vrednovanju efekata
procesa obuavanja.
Zadaci TE pripreme:
bez lopte:
-
osnovno kretanje (lagano tranje)

start i startno ubrzanje
cik-cak tranje (promjena smjera) prema naprijed
tranje s promjenom smjera naprijed-natrag

kretanje braniki ples
sunoni odraz
jednononi odraz
s loptom:
ongliranja (na podlozi i u zraku)

Voenja (sredinom hrpta, vanjskom i unutarnjom stranom hrpta, onom)
Finte i driblinzi (iskorak, navlaenje, lani ut)
Osnovni i specifini udarci nogom (unutarnjom stranom stopala, sredinom hrpta stopala,
parabolini udarci, volej udarci)
Udarci glavom (bez skoka i u skoku)
Primanja i prijenosi (unutarnjom i vanjskom stranom stopala; natkoljenicom, prsima,
odbijajuih lopti)
Oduzimanja lopti
Tehnika vratara
Metodika usvajanja TE elemenata

bez lopte
Lagano tranje
Lagano tranje dosta je prisutno u nogometnoj igri. Neki autori zovu ga i osnovnim kretanjem
nogometaa. Tehnika laganog tranja predstavlja uspravan poloaj igraeva tijela i glave. Takav
poloaj osigurava odraz i kretanje zamane noge naprijed. Noge se stavljaju na podlogu s obje
strane zamiljene srednje linije tako da stopala podlogu dotaknu prvo svojim prednjim dijelom.
Odraz je lagan i usmjeren prema naprijed i gore. Na kraju odraza noga se potpuno oprua, zatim
savija u koljenu i donosi u prednji poloaj, a potom se sputa na podlogu. Koraci su kratki i
elastini. Ruke su savijene u laktovima pod kutom od 90 (ili malo veim) i slobodno se kreu
naprijed-natrag sukladno kretanju nogu (sl.15. i 16.). Tranje se izvodi oputeno i racionalno. To
je tehnika laganog tranja naprijed.
Slika 15.
Slika 16.
Slino se izvodi i lagano tranje natrag. Kod toga tijelo se jo malo uspravlja i lagano se naginje
unatrag, a stopalo se u dodiru s podlogom kree isto kao i kod tranja naprijed.
U nogometu postoji i lagano bono tranje koje se moe izvoditi dokoranim primicanjem stopala
ili krinim kretanjem stopala zamane noge ispred oslonane noge.
Greke koje se mogu pojaviti u laganom tranju:
1.
2.
3.
4.
Sjedei stav sa sputenim kukovima

Tranje po punim stopalima
Nepravilan rad koljena i ruku
Loe dranje trupa i glave.
Greke se ispravljaju sintetikom metodom.

Lagano tranje se moe usavravati sljedeim vjebama:
-
povezivanje laganog tranja naprijed, natrag i bono

povezivanje laganog tranja i hodanja
kombinacija tranja u mjestu i u kretanju naprijed ili natrag
lagano tranje s promjenom ritma itd.
Start i startno ubrzanje

Start iz mjesta nogometai obino izvode iz laganog iskoranog stava. Kod toga su tijelo i glava
uspravni. Pri izvoenju starta tijelo se naginje naprijed, igra se uspinje na prste, oprua odraznu
nogu i izvodi zamah slobodnom nogom koji je kratak i brz, a dodir s podlogom je elastian.
Zamah mora biti brz zbog toga da se ne bi ulo u prevelik nagib, no i zato da bi pri prvom koraku
i dodiru s podlogom pojaao reaktivnu silu podloge. Zamah mora biti kratak kako bi progresivno
djelovao na teite tijela. Skoni zglob mora biti elastian. Prvi koraci su brzi i snani, a postupno
se produuju, pa se ubrzanje u nogometu ostvaruje u prvih 4 5 m. Rad ruku je energian. To je
potrebno zbog toga to udar opruajue noge nije usmjeren potpuno pravocrtno u teite tijela,
ve OCT zahvaa bono, sa strane odrazne noge. Taj boni impuls kompenziraju zamana noga i
zamah suprotne ruke i tako odraavaju ravnoteu tijela (sl. 17.-19.). Za izvoenje pravilnog starta
naprijed vanu ulogu ima prikladna obua, tj. kopake.
Slika 17.
Slika 18.
Slika 19.
Preporuljivo je da prije no to pone uiti start naprijed iz mjesta u cjelini, igra svlada odreen
predvjebe uz ogradu i u parovima.
Predvjebe uz ogradu igralita:
1.
Igra se postavi u optimalno kosi startni poloaj, osloni se rukama o ogradu igralita i
izvodi kretanje stopalima prsti-peta ne odvajajui ih od podloge. Pri tome su tijelo i
glava u ravnoj liniji, a stopala su postavljena paralelno u irini kukova.
2.
3.
4.
U istoj vjebi igra odvaja stopala od podloge

Potom igra izvodi maksimalan rad nogu
Na kraju igra izvodi aritmian rad nogu (izmjena brzog i laganog rada nogu).
Predvjebe u parovima:
1.
2.
3.
4.
Igra zauzima kosi startni poloaj, a suigra ga pridrava rukama oko struka. Prvi
zahtjev je da igra radi stopalima prsti-peta u mjestu bez odvajanja od podloge. Zatim
povezuje rad stopala i rad ruku.
Igra postupno odvaja stopala od podloge sve do maksimalnog rada nogu i ruku
Sve isto, no sada u kretanju prema naprijed uz suigraev otpor koji se postupno smanjuje
U istoj vjebi aritmian rad.
Nakon tih predvjebi moe se prijei na izvoenje cjelovitog starta naprijed iz mjesta.
Tipine greke:
1.
2.
3.
Lo nagib tijela (prevelik ili premalen)

Kruni rad petama; uzrok lei u nedovoljnom opruanju nogu i "sjedeem poloaju"
esta greka je i predugaak prvi korak koji se javlja kao posljedica prevelikog nagiba
tijela ili sporog rada zamane noge. Kod toga se igra lomi u kukovima.
4.
Greke se mogu javiti i u radu rukama, primjerice slab zamah, grevit rad, otvaranje u
laktu i sl.
Greke se ispravljaju analitikim metodikim postupcima uz ogradu ili u parovima. Poslije

ispravljanja greaka uza zid ili u parovima start naprijed iz mjesta ponovo se izvodi u cjelini.
Start naprijed iz mjesta moe se usavravati sljedeim vjebama:
-
start naprijed iz razliitih poloaja (leeeg, sjedeeg, kleeeg, etverononog)

start naprijed iz spetnog i raskoranog stava
start naprijed iz hodanja naprijed i natrag
start naprijed iz laganog tranja naprijed
start naprijed iz laganog tranja natrag
Tranje cik-cak naprijed

U nogometu igra esto mora promijeniti pravac kretanja iz laganog ili srednjeg pravocrtnog
tranja. To se izvodi na taj nain da se vanjska noga sa stopalom okrenutim za 45u novi smjer
kretanja izbaci malo naprijed i bono te da se tijelom brzo ue u isti pravac kretanja. Ovdje je
naglaena brzina promjene smjera kretanja. Nakon toga se ponovno izvodi lagano ili srednje
tranje naprijed emu slijedi nova brza promjena smjera za 45 u drugu stranu. Na taj se nain
izvodi cik-cak tranje naprijed.
Najee grake jesu:
1.
2.
Umjesto cik-cak tranja izvodi se bono tranje

Loe postavljanje vanjske noge i stopala, to onemoguuje brzu promjenu.
Ispravlja se sintetikim metodikim postupcima.
Tranje s promjenom smjera naprijed-natrag

U nogometu su este promjene pravca tranja u svim smjerovima, pa tako i u naprijed-natrag.
Kod laganog tranja promjena smjera tranja naprijed-natrag izvodi se na raun malo produenog
posljednjeg koraka, laganog zaustavljanja i promjene nagiba tijela naprijed-natrag. Kod brzog
tranja igra se treba najprije brzo zaustaviti da bi preao u brzo kretanje natrag. Neposredno prije
zaustavljanja igra mora produiti posljednja 2 3 koraka, spustiti teite tijela i promijeniti
nagib tijela prema natrag. Posljednji je korak najvaniji i najdui. Isturena i savijena noga "gasi"
prethodna kretanja i postaje odrazna noga za promjenu smjera kretanja unatrag.
1. Promjena smjera naprijed-natrag aritmino
2. Promjena smjera u lakem i brem izvoenju
Tranje s promjenom smjera lijevo-desno
U nogometnoj igri este su promjene smjera u bonom tranju koja se izvode sunonim
dokoracima nogu ili krinom tehnikom. Kod brzog bonog tranja prvo je potrebno "ugasiti"
tranje. U posljednja dva koraka teite tijela se sputa, nagib tijela se mijenja bono, a noga
koja "gasi" prethodno tranje, izbacuje se bono postajui ujedno odraznom nogom za novo
bono tranje. Promjena nagiba tijela moe se izvesti i tehnikom poskoka.
Slino se izvodi kao i kod promjene smjera naprijed-natrag.
Braniki ples
Tehnika branikog plesa priprema je za usvajanje tehnike oduzimanja lopte. Braniki ples se
izvodi nogama rairenima neto malo vie od irine kukova, sa savijenim koljenima, laganim
pretklonom tijela i uspravljenim leima. Teina tijela podjednako je rasporeena na oba stopala, a
ruke su lagano savijene i rairene. Iz toga poloaja izvodi se kretanje unatrag sitnim dokoracima,
pri emu je prednje stopalo postavljeno prema naprijed, a stranje stopalo bono i natrag. Slino
se izvodi i cik-cak braniki ples unatrag, gdje se pozicije nogu brzo mijenjaju brzim dokoracima,
a ravnotea tijela dobro se odrava (sl. 20. i 21.).
Slika 20.
1.
2.
Slika 21.
Izvoenje branikog plesa aritmino

Izvoenje branikog plesa uz cik-cak voenje lopte od strane protivnika
Sunoni odraz
Igra u skokovima najee izvodi udarac glavom. Udarac nogom izveden u skoku rjee se via. Vratar
u skoku esto hvata loptu. Dakle, u nogometu su prisutni i vani i sunoni odrazi. Kod skokova se
razlikuju etiri faze: pripremna, odrazna, faza leta i faza doskoka. Sunoni odraz obino se izvodi iz
mjesta ili iz 1 ili 2 koraka zaleta, pri emu se teite tijela sputa s rukama unatrag, potom slijedi pritisak
stopalima na podlogu, sunoni odraz sa snanim radom rukama koje se diu do visine glave i tu se
blokiraju. Tijelo je oprueno i oputeno. Nakon toga slijedi mekani doskok na obje noge (sl. 22. i 23.).
Slika 22.
Slika 23.
Metodiki postupak
1.
2.
3.
4.
5.
6.
Nakon izvoenja sunonog odraza iz mjesta, prelazi se na izvoenje sunonog odraza iz

1. i 2. koraka zaleta
Izvoenje sunonog odraza najprije s doskokom na obje noge, pa sa irim raskoranim
doskokom
Izvoenje sunonog odraza s doskokom u iskorani stav s prijelazom u lagano tranje
naprijed
Izvoenje sunonog odraza i starta naprijed
Izvoenje sunonog odraza iz laganih tranja (naprijed, natrag i bonih)
Sunoni odraz povezan s okretima za 90i 180.
Najea greka:
Kod izvoenja sunonog odraza iz 1. ili 2. koraka poetnici esto ulaze u sunoni stav, a da prije
nisu spustili teite tijela, to ih prisiljava da teite spuste naknadno. U tome se gubi dio
dragocjenog vremena, pa izvedba nije racionalna. Greka se ispravlja sintetikim metodikim
postupkom.
Jednononi odraz
Pripremni koraci ine zalet. U posljednja dva koraka sputa se teite tijela to priprema miie
da kasnije djeluju kao opruge. Pri zadnjem koraku odrazna se noga postavlja na petu skoro
potpuno opruena. Zatim se neznatno savija, a potom snano oprua. Istovremeno se zamana
noga i ruke kreu prema gore. Zamana noga se savija i pogreno se dovodi do visine kuka, a
ruke se, savijene u laktovima, podiu do visine glave. U fazi leta tijelo se dri ravno i oputeno.
Odraz je usmjeren u vis, a ne u dalj. Doskok je preteno na obje noge u iskoranom stavu, a rjee
na jednu nogu (sl. 24. i 25.).
Slika 24.
Slika 25.
Metodika obrada slina je metodikoj obradi sunonog odraza.

s loptom
ongliranja (privikavanje na loptu) po podlozi
Privikavanje na loptu ukljuuje pomone tehnike elemente pomou kojih se nogometni poetnik
privikava na loptu. Baratanje loptom na podlozi jo k tome nogom, nije prirodno kretanje i
potrebno ga je nauiti. Raznim vjebama, u kojima dolazi do estog kontakta raznih dijelova
stopala i lopte, razvija se fini osjeaj za loptu to e poetniku pomoi da lake ovlada nekim
tehnikim elementom koji se izvode stopalom i loptom po podlozi.
Postie se sljedeim vjebama:
-
"rolanje" lopte onom u mjestu naprijed-natrag

"rolanje" lopte onom lijevo-desno
kombinirano "rolanje" onom naprijed-natrag i lijevo-desno
"rolanje" lopte natrag i doekivanje lopte unutranjom stranom stopala iste noge
"rolanje" lopte natrag jednom nogom i doekivanje lopte unutranjom stranom stopala druge
noge
pravocrtno "rolanje" lopte
polukruno i kruno "rolanje" lopte
"rolanje" cik-cak
naizmjenini skretanje lopte lijevo-desno unutranjom stranom stopala lijevom i desnom
nogom
skretanje lopte lijevo-desno jednom nogom unutranjom i vanjskom stranom stopala
"ukanje" lopte koja se kree cik-cak vanjskim i unutranjim hrptom stopala
razne predvjebe driblinga i fintiranje itd.
Napomena: Poetnici vjebe mogu izvoditi razliitim loptama: tenis-lopticama, gumenim

loptama ili manjim i veim konim loptama. Te vjebe kod poetnika razvijaju kinestetiki
osjeaj za loptu po podlozi, kao i specifinu koordinaciju s loptom po podlozi.
ongliranje hrptom stopala
To je pomoni tehniki element kojim se razvija kinestetiki osjeaj za loptu u zraku, kao i specifina
koordinacija. ongliranje hrptom moe se nazvati osnovnim ongliranjem. Lopta se lagano udara
zategnutim hrptom tako da leti do visine prsa. Noga kojom se lopta udara, iz savijenog se poloaja
lagano oprua i vraa na podlogu. Tijelo je malo nagnuto naprijed. Ruke su rairene i lagano savijene
u laktovima.
Metodiki postupak
Imitacija ongliranja (bez lopte), lijevom i desnom nogom, naizmjenice - kontrola
poloaja tijela, stajne i zamane noge, ruku,
2. Imitacija po fiksiranoj lopti koju dri trener, L-D, kontrola poloaja i zategnutosti
stopala
3. Imitacija po fiksiranoj lopti koju dri sam, L-D
4. Iz niskog skipa jedan udarac boljom nogom, lopta o pod,
5. Iz niskog skipa jedan udarac D, lopta o pod, L -lopta o pod,
6. Iz niskog skipa, lijevom + desnom, lopta o pod,
7. Lijevom i desnom, u zraku, non-stop,
8. Udarac u zid L, lopta o podlogu, udarac o zid D, lopta o podlogu
9. Udarac o zid naizmjenino L i D u zraku, iz blizine
10. ongliranje u laganom tranju, brem
11. Kombinacija razliitih vrsta ongliranja
1.
Tipina greka:
ongliranje s nezategnutim hrptom gdje je vie naglaen pokret iz skonog zgloba a ne iz koljena.
Ovo je mogue ispraviti najprije u sjedeem poloaju (gdje je poetnik pri ongliranju prisiljen
ispruiti i zategnuti hrbat) pa u stojeem poloaju sintetikim metodikim postupkom.
Voenje sredinom hrpta stopala
Igra gura loptu sredinom hrpta tako da se lopti daje mala rotacija unatrag. Tijelo je uspravno i
malo nagnuto. Poloaj, i rad ruku i nogu slini su kao i kod tranja. Prilikom voenja naglaen je
rad potkoljenice, dok je korak prije kontakta s loptom produen. Koljeno noge se prilikom dodira
s loptom nalazi iza sredita lopte to omoguava davanje rotacije unatrag. Lopta se vodi
pravocrtno. U momentu dodira pogled je na lopti, a nakon dodira igra podie glavu radi kontrole
terena. Ovo voenje lopte odgovara igraima s malim stopalima. U nogometnoj igri primjenjuje
se kad igra ima vei slobodni prostor koji eli brzo proi s loptom (sl.26. i 27.)
Slika 26.
Slika 27.
Metodiki postupak
1.
2.
Voenje lopte lagano naizmjenino lijevom i desnom nogom.

Voenje lopte s ubrzanjem, kao i brzo voenje uz podizanje glave i kontrole terena
3.
Voenje lopte, zaustavljanje onom, okret za 180 i ponovno voenje najprije lagano pa
onda brzo.
Tipine greke:
1.
Igrai esto previe zabacuju potkoljenicu i ne produuju korak.
2.
Poetnici esto loptu ne zahvaaju u produetku koraka i ispod sredita, nego u visini
koljena. Takva lopta odskae ili dobiva ubrzanje.
3.
Greke predstavljaju i otkloni stopala lijevo i desno.
Greke se ispravljaju sintetikim metodikim putem, najprije u laganom pa u brem voenju

lopte.
Voenje lopte unutranjim dijelom hrpta
Igra gura loptu unutranjim dijelom hrpta. Poloaj tijela je isti kao kod voenja sredinom hrpta.
Razlika je to se ovdje vrh stopala okree prema van. Linija voenja lopte moe biti pravocrtna,
cik-cak ili kruna. Ovaj nain voenja vie odgovara igraima s "X" nogama (sl.28. i 29. ).
Slika 28.
Slika 29.
Voenje lopte vanjskim dijelom hrpta

Igra gura loptu vanjskim dijelom hrpta. Poloaj tijela i nogu je isti kao i kod voenja lopte
sredinom ili unutranjim dijelom hrpta. Razlika je to se ovdje vrh stopala okree prema unutra.
Linija voenja moe biti pravocrtna, cik-cak ili kruna. Ovaj nain voenja vie odgovara
igraima s "O" nogama (sl.30. i 31.)
Slika 30.
Slika 31.
Metodiki postupak
1.
2.
3.
Nakon pravocrtnog voenja, polukruno i cik-cak voenje lopte.

Kombinacija voenja sredinom, unutranjim i vanjskim hrptom stopala.
Voenje s promjenom ritma.
Greke su sline kao i kod voenja punim hrptom i takoer se ispravljaju sintetikom metodom.
Dribling vanjskom stranom stopala-iskorak

Driblingu prethodi voenje lopte prema protivniku. Na optimalnoj udaljenosti igra koji vodi
loptu, skree u stranu ime odvlai protivnika. U momentu kad protivnik prenese teinu tijela na
vanjsku nogu radi oduzimanja lopte, igra s loptom izvodi boni iskorak vanjskom nogom i naglo
mijenja smjer kretanja unutranjom nogom i to vanjskom stranom stopala. Pri tome loptu naglo
skree bono, prihvaa je i zaobilazi protivnika. I pri ovom driblingu naglaena je promjena ritma
kretanja (sl.32.-34.).
Slika 32.
Slika 33.
Slika 34.
Metodiki postupak
1.
2.
3.
4.
5.
Voenje lopte cik-cak, pri emu se promjena smjera kretanja i lopte izvodi vanjskom
stranom stopala.
Imitacija driblinga.
Dribling iskorak na postavljenu kolonu unjeva
U vjebi u parovima izvoenje driblinga nad poluaktivnim protivnikom
U koridoru, izvoenje driblinga nad poluaktivnim protivnicima koji dolaze iz raznih
smjerova
Tipine greke:
1.
2.
3.
Igrai esto prerano ili prekasno odvlae protivnika u stranu odnosno prekasno ga
izbacuju iz ravnotee.
Igrai pri driblingu esto loptu skreu nedovoljno bono, pa lopta odlazi na noge
protivnika.
Nedovoljno naglaena promjena ritma kretanja.
Greke se ispravljaju analitikim metodikim postupkom predvjebama, pa vjebama s

poluaktivnim i aktivnim protivnikom.
Dribling "bicikl"
Ovaj popularni dribling dobio je ime po gibanju tijela i lopte, gdje se iz jednog bonog nagiba tijelo
prebacuje u drugi boni nagib s loptom u nogama. U biti to je kombinacija lanog driblinga
vanjskom stranom stopala jedne noge i driblinga vanjskom stranom stopala druge noge. Dribling se
izvodi kada se lopta ili lagano kree naprijed ili kad miruje. Igra izvodi brzi lani dribling u jednu
stranu (noga prelazi stopalom preko i ispred lopte). Taj pokret trebao bi izbaciti protivnika iz
ravnotee. Nakon toga slijedi promjena nagiba tijela u drugu stranu i dribling vanjskom stranom
stopala druge noge (sl. 35. i 36.).
Slika 35.
Slika 36.
Metodika i ispravljanje greaka je slino kao kod ve ranije obraivanog driblinga vanjskom
stranom hrpta.
Varka "lani ut"
Igra gurne loptu bono u vanjsku stranu noge koja izvodi i vri zamah za ut (centarut),
unutarnjim dijelom stopala zamane noge zahvaa loptu, tijelo se okree naglo u drugu stranu,
lopta se unutranjom stranom stopala odvodi u drugu stranu, prebaci se teite na tu nogu i
vanjskom stranom druge noge prolazi protivnik (sl. 37.-39.).
Slika 37.
Slika 38.
Slika 39.
Metodiki postupak
1.
Lopta miruje. Igra iz mjesta izvodi zamah preko ili mimo lopte u jednu stranu, a nakon
toga povlai loptu u drugu stranu vanjskim dijelom hrpta stopala zamane noge (ili
unutranjim dijelom hrpta stopala druge noge).
2.
3.
4.
5.
Ista vjeba s time da se sada lani ut izvodi u voenju lopte.

U vjebi u parovima protivnik je prvo poluaktivan, zatim aktivan.
Prvo se u istoj vjebi moe obraivati lani ut vanjskim hrptom, zatim lani ut
unutranjim hrptom.
Povezivanje driblinga i udaraca na vrata.
Tipine greke:
1.
2.
Pri izvoenju varke pokret tijelom i nogom nije uvjerljiv i ne izbacuje protivnika iz
ravnotee.
Pri fintiranju nema promjene ritma.
Greke se ispravljaju na fiksiranoj lopti, u voenju lopte, pa u parovima. Dakle, greke se

ispravljaju kombinacijom analitikog i sintetikog metodikog postupka.
Udarac sredinom hrpta
Kod udarca sredinom hrpta linija zamaha noge istovjetna je s linijom koju e imati udarena lopta.
Natkoljenica je zabaena, zamah poinje u kuku, pa se prenosi na koljeno. Stopalo je potpuno
ravno isprueno, vrsto i zategnuto. Prilikom izvoenja udarca vaan je poloaj oslonane noge,
koja se nalazi pokraj lopte, te suprotne ruke koja je u momentu udarca izbaena naprijed zbog
odravanja ravnotee nasuprot zamanoj nozi. Nakon izvedenog udarca noga nastavlja kratko
kretanje u smjeru udarne lopte ime se utjee na preciznost udarca. Za vrijeme izvedbe udarca
pogledom se kontrolira lopta i cilj (cilj-lopta-cilj). Udarac po lopti izvodi se sredinom ispruenog
hrpta stopala (sl.40.-42.). Ovaj udarac lake izvode igrai s kraim stopalom.
Slika 40.
Slika 41.
Slika 42.
S obzirom da je ovo tei tehniki element, preporuljivo je da poetnici prou odreene

predvjebe:
1.
2.
3.
4.
5.
6.
Voenje hrptom stopala

ongliranje hrptom stopala
Imitacija udarca po mirujuoj lopti, L i D - kontrola poloaja stajne i zamane noge,
stopala, tijela, zamaha
Jedan igra dri loptu objema rukama na podlozi, a drugi je udara sredinom hrpta. Udarci su
lagani naizmjenino lijevom i desnom nogom. Kontrola poloaja i zategnutosti stopala
Niski skip, iz jednog koraka, jednom nogom udarac po mirujuoj lopti o zid, primanja
onom iste noge kontrola pravca lopte (poloaja stopala)
Udarac po fiksiranoj lopti o zid, iz jednog koraka, L i D naizmjenice kontrola poloaja
stopala, upravljanje tempom i ritmom
7.
Udarac o zid nakon primanja unutarnjom stranom stopala, iz jednog koraka, kontrola
poloaja stajne noge, ravnotee, rad zamane noge
8. Udarac lopte o zid, nakon primanja i tri koraka kontrola poloaja stajne noge,
ravnotee, rad zamane noge
9. Udarac o zid nakon voenja hrptom stopala
10. Serija neprekidnih udaraca o zid L i D kontrola preciznosti, upravljanje tempom i
ritmom
Nakon navedenih predvjebi lake je prijei na pouku udarca sintetikom metodom u parovima:
1.
2.
3.
4.
5.
Igrai su postavljeni u parovima jedan nasuprot drugome. Lopta je postavljena ispred

igraa koji je, iz "skipa" u mjestu, lagano udara sredinom hrpta stopala u smjeru drugog
igraa. Ovaj loptu amortizira unutranjom stranom stopala, umiruje onom i iz "skipa" u
mjestu vraa loptu udarajui sredinom hrpta.
U istoj vjebi igra izvodi prijenos lopte unutranjom stranom stopala prema naprijed,
zatim udarac sredinom hrpta pa se vraa na polazno mjesto.
U istoj vjebi igrai u parovima izvode prijenos lopte, voenje sredinom hrpta,
zaustavljanje lopte onom, okret za 180 i dodavanje lopte sredinom hrpta. Pri tome se
mjenjaju mjesta.
Na kraju, igrai u parovima izvode dodavanje lopte sredinom hrpta izravno, iz jednog
dodira
Udarci na vrata sredinom hrpta iz voenja lopte.
Tipine greke:
1.
2.
3.
Poetnici pri udarcu sredinom hrpta slabo fiksiraju i opruaju stopalo. esto pri udarcu
ima bonih oscilacija u kretanju stopala. Vjeba za opruanje stopala je sjedenje na
petama. Vjeba za vrstou stopala je udarac po fiksiranoj lopti, udarac po medicinki.
Greke su i udarci po lopti u trenutku kada se ona ne nalazi u projekciji koljena, ve
ispred ili iza. Tada lopta odskae ili se podie. Vjeba se i ispravlja postavljanje stajne
noge tako da se olaka dolazak na loptu (lopta koja miruje)
Greku predstavlja i udarac izveden previe iz kuka, a ne iz koljena, pri emu se lopta
vie gura nego udara. Ispravlja se vjebom udarca po lopti koja stoji fiksirana uz zid.
Greke se ispravljaju analitikom metodom. Kada su ispravljene, element se ponovno izvodi

sintetiki.
Udarac unutranjom stranom stopala
Pri izvedbi ovog udarca oslonana noga nalazi se uz loptu vrhom stopala do sredine lopte. U
momentu udarca zamana noga (stopalo) ini pravi kut sa stajnom nogom. Peta zamane noge je
najnii dio a prsti se podiu prema gore.
Zamah se izvodi preteno iz koljena, pri emu je naglaen rad potkoljenicom. Lopta se udara
sredinom unutarnjeg dijela stopala u sredite. Zamahom i dranjem ruku odrava se ravnotea
(sl.43.-45).
Slika 43.
Slika 44.
Slika 45.
Za to bolje svladavanje ovog elementa preporuljivo je da se prvo obrade sljedee predvjebe:

1. Igra se nalazi ispred zida i postavlja zamanu nogu u poloaj udarca-kontrola poloaja
stajne noge, ravnotee i poloaja zamane noge
2. Ista vjeba ali iz skipa, naizmjenino L i D
3. Niski skip, udarac po lopti fiksiranoj uz zid, L i D
4. Niski skip, udaljenost lopte 3-5m od zida, udarac iz jednog koraka po mirujuoj lopti o
zid, primanja onom iste noge kontrola pravca lopte (poloaja stopala)
5. Ista vjeba, naizmjenino L i D
6. Niski skip, serija udaraca L i D iz prve
7. Niski skip, serija udaraca L i D iz dva dodira nakon primanja unutarnjom stranom
stopala
Vjebe u parovima:
1.
2.
3.
4.
5.
6.
Igrai se nalaze jedan nasuprot drugome. Meusobno si dodaju loptu na nain da je

primaju prijenosom unutranjom stranom stopala naprijed i izvode dodavanje
unutranjom stranom stopala.
U istoj formaciji igrai, skipajui u mjestu, izvode dodavanje "od prve" unutranjom
stranom stopala.
Sljedei zahtjev u istoj formaciji jest da se jedan igra kree laganim tranjem naprijed, a
drugi se kree laganim tranjem unatrag. Meusobno si "od prve " dodaju loptu
Dva igraa kreu se frontalno jedan pored drugoga i izvode dodavanje lopte "od prve"
Kombinacija voenja lopte i udarca na vrata unutranjom stranom stopala.
Udarci na vrata unutranjom stranom stopala iz dodavanja u parovima.
Tipine greke:
1.
2.
3.
4.
U momentu udarca oslonana se noga ne nalazi pokraj lopte

U momentu udarca oslonana i zamana noga ne ine pravi kut
Zamana noga ne zahvaa sredinu lopte.
Greke se ispravljaju prvo na fiksiranoj lopti, pa uza zid (ili drvenu mantinelu), a onda u
parovima.
Udarac unutranjim dijelom hrpta paraboline lopte

Tehnika je slina udarcu unutranjim dijelom hrpta kada se lopta upuuje po podlozi, no sada je
oslonana noga bono i otraga u odnosu na loptu. Lopta se udara odozdo, u sredinu, ispod sredita,
to joj daje parabolinu putanju. Pri tome se tijelo naginje malo natrag i bono, a ruke odravaju
ravnoteu.
Metodiki postupak
1.
2.
3.
4.
U vjebi u parovima najprije se izvodi udarac po lopti u mjestu. Suigra parabolinu

loptu prima amortizacijom u zraku (unutranjom stranom stopala, hrptom ili
natkoljenicom).
U istoj vjebi igra, nakon primanja, loptu potisne i vodi malo polubono i izvede
dodavanje. Zatim to radi bez voenja.
Jedan igra u vjebi u parovima dodaje loptu lagano na podlozi, a suigra mu vraa
parabolinu loptu direktnim udarcem.
Parabolini udarci na vrata.
Tipine greke:
1.
2.
3.
Previsoka ili preniska parabola

Fel-lopta
Neprecizna lopta.
Greke se ispravljaju uglavnom sintetikim metodikim putem.

Volej udarac hrptom zamah naprijed
Kod ovog je udarca linija zamaha noge istovjetna s linijom kretanja lopte. Zamah poinje u kuku
pa se prenosi na koljeno koje je oputeno i mekano. Stopalo je vrsto i fiksirano. Dolazeu loptu
igra u zraku udara po sredini. Pri tome je tijelo najee malo nagnuto naprijed. Nagib tijela i
pravac zamaha noge, kao i udarna povrina lopte odreuju smjer volej udarca sredinom hrpta,
koji moe biti paralelan s podlogom ili parabolian (sl.46. i 47.).
Slika 46.
Slika 47.
Prije pouke ovog udarca preporuljivo je prvo svladati predvjebe na viseoj lopti i uza zid
(visea mrea).
Predvjebe na viseoj lopti:

1.
2.
3.
Igra postavljen ispred visee lopte (visina lopte na visini potkoljenice) izvede udarac
sredinom hrpta zamahom naprijed. Loptu u povratku amortizira unutranjom stranom
stopala i ponavlja udarac.
Skipajui u mjestu, udara viseu loptu koja se nalazi u neprekidnom kretanju.
Igra nakon nekoliko koraka zaleta izvodi volej-udarac hrptom.
Predvjebe uza zid (visea mrea):

1.
2.
3.
4.
Igra isputa loptu iz ruke tako da ova padne na podlogu. Kada se lopta odbije od
podloge, izvodi volej-udarac u zid.
Igra isputa loptu iz ruke i izvodi volej udarac u zid.
Igra sam sebi baca loptu u luku i izvodi volej udarac.
Igra loptu baca u zid i nakon odbijanja od zida izvodi volej udarac.
Nakon svladanih predvjebi lake je prijei na vjebe u parovima.

1.
2.
3.
4.
5.
6.
U vjebi u parovima prvo igra skipa u mjestu i udara loptu koju mu rukom sprijeda
nabacuje suigra.
Igra iz laganog hodanja naprijed izvodi volej udarac po lopti koju mu rukama nabacuje
suigra kreui se unatrag.
Igra iz laganog hodanja unatrag izvodi volej udarce.
Igra izvodi volej udarce iz bonog hodanja.
Igra rukom sam sebi sputa loptu i izvodi volej udarac na vrata.
Suigra sprijeda nabacuje loptu rukom, a igra je volej udarcem zamahom naprijed,
upuuje na vrata.
Tipine greke:
1.
2.
Izvoenje volej udaraca s nedovoljno fiksiranim i ispruenim hrptom.

Udaranje lopte mimo sredita daje joj nepravilnu putanju.
Greke se ispravljaju sintetikim nainom na viseoj lopti i uza zid, pa onda u parovima.
Udarac glavom bez odraza zamah unaprijed

Igra se nalazi u iskoranom stavu. Koljena su blago savijena, a trup i glava su u laganom
zaklonu. Ruke su podignute u visinu ramena i savijene u laktovima, a dlanovi su okrenuti
naprijed i unutra. U tijeku zamaha koljena se ispravljaju, gornji dio tijela pokree se naprijed, a
kukovi natrag. Teite tijela se sa stranje noge prenosi na prednju. Lopta se udara sredinom ela,
a miii vrata su oprueni i vrsti. Nakon udarca gornji dio tijela kratko nastavlja put u smjeru
udarene lopte, to omoguuje toniju izvedbu (sl.48-50.).
Slika 48.
Slika 49.
Slika 50.
I ovdje se preporuuje predvjeba kao uvod u pouku udarca glavom.

Predvjeba na viseoj lopti:
1.
2.
3.
Lopta visi u visini igraeva ela i miruje. Igra u iskoranom stavu udara loptu glavom
(sredinom ela).
Igra iz laganog tranja udara mirujuu loptu.
Igra skipa u mjestu i udara loptu koja se neprekidno kree.
Predvjebe u parovima:
1.
2.
3.
Suigra dri loptu rukama u visini ela igraa koji je udara glavom iz iskoranog stava.
Igra jednako dranu loptu udara glavom dok "skipa" na mjestu.
Zatim igra loptu udara iz laganog tranja.
Vjebe u parovima:
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
U vjebi u parovima igra prvo sam sebi baci loptu okomito i udara je glavom, a potom
mu loptu baca suigra.
Igra u poetku izvodi udarac glavom u mjestu, pa zatim u kretanju naprijed.
Izvoenje udarca glavom u parovima u kretanju unatrag.
Izvoenje udarca glavom u parovima u bonom kretanju.
Povezivanje udarca glavom s primanjima i voenjima lopte, pri emu igrai mijenjaju
mjesta.
Povezivanje udarca glavom s primanjima, voenjima i driblinzima, pri emu igrai
mijenjaju mjesta.
Bacanje lopte rukom i udarac glavom na vrata u parovima.
Tipine greke:
1.
2.
3.
Izvoenje udarca glavom, umjesto sredinom ela, stranom ela ili tjemenom.
Nedovoljno fiksiranje vratnih miia pri udarcu.
Kod mnogih poetaka zamah pri udarcu ne poinje u kuku (nije naglaena prva faza
pokreta).
Greke se ispravljaju na viseoj lopti ili na lopti koju dri suigra, pa se prelazi na vjebe u
parovima, kad suigra baca loptu. U poetnoj pouci preporuljivo je raditi laganim loptama
(gumenim ili odbojkakim) kako bi se izbjegli stresovi koje u djece mogu izazvati udarci glavom
po tekoj i pretvrdoj lopti.
Prijenos lopte po podlozi unutranjom stranom stopala

To je dinamiko primanje lopte unutranjom stranom stopala.
Loptu koja dolazi po podlozi, igra moe prijenosom naprijed primiti i nakon toga prei u
voenje ili izvesti udarac. Prijenos se moe izvesti tako da igrai ekaju loptu u mjestu ili da joj
se kreu u susret. Tehnika izvedbe slina je kao kod udarca unutranjom stranom stopala po
podlozi. Razlika je u tome to igra unutranjom stranom stopala loptu mekano potisne odozgo
prema naprijed i stavi je pod svoju kontrolu.
Prijenos lopte po podlozi vanjskom stranom stopala
Loptu koja dolazi po podlozi, igra potisne bono odozgo prema naprijed vanjskom stranom
stopala s laganim nagibom tijela u istu stranu. Na taj nain stavi loptu pod svoju kontrolu u
dinamikoj izvedbi.
Metodiki postupak
1.
2.
3.
4.
5.
U vjebi parova jedan igra dodaje loptu po podlozi unutranjom stranom stopala, a
drugi igra izvodi prijenos lopte unutranjom ili vanjskom stranom stopala naprijed i
dodavanjem vraa loptu.
U istoj vjebi nakon prijenosa lopte igra vodi loptu prema suigrau. Pri tome mijenjaju
mjesta.
U istu vjebu uvodi se prijenos lopte, voenje i dribling s izmjenom mjesta.
Nakon prijenosa, voenje i driblinga moe se dodati i udarac na vrata.
Kada je svladan prijenos naprijed, moe se izvoditi i prijenos bono, lijevo ili desno.
Tipine greke:
1.
2.
Lopta skoi kod prijenosa jer je potisnuta prenisko.

Lopta previe pobjegne jer je previe potisnuta (udarena).
Greke se lako ispravljaju sintetiki vjebama u parovima.

Primanje lopte u zraku amortizacijom natkoljenicom
Teina tijela nalazi se na stajnoj nozi. Druga noga se savija u kuku i koljenu, tako da natkoljenica i
potkoljenica ine kut od 50 do 60. Natkoljenica se gura naprijed i podie ususret lopti. Zatim
slijedi povlaenje prema dolje i natrag. Na tom putu kretanje lopte se amortizira natkoljenicom i
ona dolazi u posjed igraa (sl. 51-53.).
Slika 51.
Slika 52.
Slika 53.
Metodiki postupak
1.
2.
3.
U vjebi u parovima prvo jedan igra baca loptu u paraboli, a drugi je prima
amortizacijom hrptom (natkoljenicom) i vraa je dodavanjem po podlozi. Zatim se
izvodi primanje u kretanju naprijed povezano s voenjem i izmjenom mjesta.
U istoj formaciji povezuju se primanje lopte, voenje i dribling.
Primanje lopte povezano s udarcima na vrata.
Tipine greke:
1.
2.
Prekasno kretanje hrptom (natkoljenicom) ususret lopti; zbog toga igra kasni i u
povlaenju hrpta (natkoljenice), pri emu se lopta odbije.
Prerano povlaenje hrpta (natkoljenice), pri emu ne dolazi do amortizacije.
Greke se ispravljaju prvo imitacijom pokreta, pri emu se noga povlai na trenerov vidni signal.
Potom igra sam sebi baca loptu uvis i u povratku je amortizira. Na kraju se prelazi na vjebe u
parovima. Iz toga je vidljivo da se greke ispravljaju kombinacijom analitikoga i sintetikog
metodikog postupka.
Primanje lopte amortizacijom prsima
Ovo primanje lopte najlake se izvodi iz malog iskoranog stava. U prvoj fazi pokreta ruke su
savijene i rairene, lagano otvorene prema van, a igra se isprsi u smjeru dolazee lopte. Teina
tijela je vie na prednjoj nozi. Sasvim kratko prije samoga kontakta s loptom, prsa se povlae
prema natrag i dolje. Pri tome se neznatno povlae i kukovi, a teina tijela prenosi se vie na
stranju nogu. Ruke i ramena kreu se prema naprijed i unutra. Pri tom uvlaenju prsa dolazi do
kontakta s loptom i amortizacije kretanja lopte. Na koncu se lopta sputa na podlogu (sl.54.-55.).
Slika 54.
Slika 55.
Ovaj element je neto tei za izvoenje pa se preporuuju odreene predvjebe.

Metodiki postupak
1.
2.
Imitacija izvoenja po fazama bez lopte.

Jedan igra, drei loptu u rukama, gura je prema prsima drugog igraa, najprije lagano,
kasnije bre. Drugi igra izvodi adekvatan pokret prsima, istovjetan pokretu u primanju
lopte prsima.
Predvjebe na viseoj lopti:

1.
Igra stoji pokraj visee lopte koja je postavljena u visini prsa. Gura loptu od sebe i u
povratku je prima prsima.
Potom se, standardnim metodikim postupkom, prelazi na vjebe u parovima:

1.
2.
3.
4.
Jedan igra baca loptu rukom paralelno s podlogom, a drugi je prima prsima i vraa
nogom.
Isto kao u prethodnoj vjebi, no sada se igra kree ususret lopti.
Povezivanje amortizacije prsima s voenjem lopte i izmjenom mjesta.
Povezivanje amortizacije prsima s driblinzima i fintiranjima, s udarcima na vrata, kao i s
ostalim tehnikim elementima.
Tipine greke:
Iste greke kao i kod ostalih primanja na principu amortizacije. Greke se ispravljaju
predvjebama bez lopte, predvjebama na viseoj lopti te vjebama u parovima, dakle
kombinirano analitikom i sintetikom metodom.
Primanje od podloge odbijene lopte unutranjom stranom stopala
Teina tijela je na stajnoj nozi koja je okrenuta u smjeru dolaska lopte i postavljena ispred mjesta
odbijanja lopte od podloge. Druga noga postavlja se tako da potkoljenica bude paralelna, a
osovina stopala vertikalna na pravac dolaska lopte. Gornji dio tijela nagnut je naprijed ili bono,
odnosno u smjeru u kojem se eli povui lopta. Rame iznad oslonane noge izbacuje se u istom
pravcu, a ruke odravaju ravnoteu. U momentu dodira s loptom, stopalo je oputeno, potom se
noga lagano pokree u smjeru daljnjega kretanja lopte (sl.56-58.).
Slika 56.
[Unesite citat
Slikaiz57.dokumenta ili
Slika 58.
saetak dijela koji vas zanima.
Metodiki postupak
Okvir teksta moete staviti
bilo gdje u dokumentu. Za
1. U vjebi parova jedan igra
baca loptu rukama,
a drugi je nakon odbijanja od podloge
promjenu
formatiranja
prima unutranjom stranom
stopalaokvira
i vraaujekojem
dodavanjem
tekstnog
se po podlozi.
2. Primanje povezano s voenjem
i izmjenom
mjesta.
nalazi lopte
istaknuti
citat koristite
3. Povezati primanje, voenje
i dribling.
karticu
Alati tekstnog okvira.]
4. Povezati primanje unutranjom stranom stopala s udarcima na vrata.
Tipine greke:
1.
2.
3.
Poetnik obino grijei u procjeni mjesta odbijanja lopte od podloge to prouzrouje i

prelazak lopte preko noge ili nekontrolirano odbijanje.
Pretjerano ili nedostatno podizanje noge to dovodi do toga da se lopta provue ispod
stopala ili da se odbije u zrak.
esta je greka da poetnik previe gura loptu nad kojom gubi kontrolu.
Greke se ispravljaju prvo na fiksiranoj lopti gdje igra zauzima pravilan poloaj. Potom igra
sam sebi baca loptu uvis i u povratku je prima unutranjom stranom stopala. Nakon toga se moe
prijei na vjebe u parovima. To je kombinacija analitikoga i sintetikog metodikog postupka.
Prijenosi lopte u zraku

Prijenosi lopte sve vie su prisutni u suvremenom nogometu zbog svoje dinaminosti. Oni su
tehniki elementi nastali spajanjem, u biti, primanja lopte i udarca. Prijenosi lopte u zraku mogu
se izvoditi razliitim dijelovima tijela (hrptom stopala, vanjskom stranom stopala, butinom,
prsima i glavom). S obzirom na smjer, prijenosi lopte mogu se izvoditi naprijed, bono i natrag.
Osim toga, prijenos lopte igra moe izvoditi sam sebi ili suigrau. Ovdje je rije o prijenosu
lopte samome sebi hrptom, vanjskom stranom stopala, butinom i prsima (sl.33.).
Metodiki postupak
Ovi se elementi ne pouavaju po tipinom metodskom postupku, ve se daju u vjebama
usavravanja primanja i udaraca. Najtipinije vjebe jesu:
-
Igra baci loptu uvis, izvede prijenos lopte hrptom (butinom, prsima, glavom) naprijed i
potom izvodi udarac na vrata.
Isto kao u prethodnoj vjebi, no sada se prijenos izvodi bono.
Igra je leima okrenut vratima. Baci loptu da se odbije od podloge, potom hrptom
(butinom, vanjskom stranom stopala) izvodi prijenos lopte preko glave, okret i udarac na
vrata.
Suigra baca loptu igrau sprijeda, sa strane ili straga, a ovaj izvodi prijenos lopte i
udarce na vrata na razne naine.
Isto kao u prethodnoj vjebi, no sada suigra loptu nabacuje nogom.
Osnovna oduzimanja lopte

Ovo oduzimanje primjenjuje se kada se protivnik sa loptom nalazi u blizini i suelice. Kod ovog
oduzimanja u direktnom duelu (noga protiv noge) lopta se prebacuje preko protivnikova stopala
ili izvlai sa strane. Pri tome igra koji oduzima loptu stopalo svoje noge postavlja u sredinu
lopte. Teina tijela prenosi se s oslonane na zamanu nogu. Oduzimanje se izvodi unutranjom
stranom stopala (sl.59-60 .).
Slika 59.
Slika 60.
Metodiki postupak
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
Dva igraa postavljena su suelice s loptom izmeu njih. Vre istovremeni kontakt s
loptom i pojaavaju pritisak na loptu zadravajui ju izmeu sebe.
Dva igraa postavljena su suelice s loptom izmeu njih, metar udaljeni. Iz niskog skipa,
nakon jednog koraka, istovremeno vre udarac unutarnjom stranom po lopti.
Dva igraa postavljena suelice s loptom izmeu njih. Naizmjenino povlae loptu
stopalom bono ili unatrag.
Jedan igra loptu vodi lagano prema suigrau, a drugi mu ide u susret i izvodi osnovno
oduzimanje lopte. Pri tome je igra koji vodi loptu poluaktivan.
Zatim slijedi oduzimanje lopte u kretanju unatrag.
Osnovno oduzimanje lopte kada je igra koji vodi loptu aktivan i pokuava "predriblati"
igraa koji izvodi oduzimanje lopte.
Kombinacija driblinga i oduzimanja lopte s udarcima na vrata.
Eventualne greke ispravljaju se sintetikom metodom, a one su obino vezane uz procjenu

momenta za oduzimanje lopte.
Oduzimanje lopte "remplanjem"

Izvodi se kada je protivnik u posjedu lopte, a kree se paralelno s igraem bez lopte. Potonji
izvodi pravilno guranje protivnika ramenom i u isto vrijeme izbija loptu bliom nogom ili dolazi
u posjed lopte. Oduzimanje mora biti pravilno, tj. u duhu pravila igre (sl.61-62.).
Slika 61.
Slika 62.
Metodiki postupak
1.
2.
3.
4.
Dva igraa stoje oslonjena ramenima jedan na drugog. Zadatak je stalno poveavati
otpor i tako prisiliti drugog na gubitak ravnotee u mjestu.
U kretanju igrai nastoje izgurati jedan drugog sa pravca kretanja.
Jedan igra ima loptu i nastoji ju zadrati u posjedu na vanjskoj nozi, u mjestu, dok drugi
obilazi s lijeve i desne strane i vri pritisak remplanjem.
Jedan igra vodi loptu a drugi nastoji izvriti remplanje i oduzimanje lopte
Tipina greka:
Pretjerana snaga ili udarac tijela na protivnika je najea greka. Pravilno doziranje snage razvija
se sintetikim vjebanjem.
Oduzimanje bonim uklizavanjem
Ovo oduzimanje izvodi se u situacijama kada se igra nalazi sa strane i iza protivnika koji je u
posjedu lopte. Pri uklizavanju igra okree tijelo prema protivniku tako da pada na bliu savijenu
nogu (pri tome moe i kliziti). Istodobno izbija loptu daljom, opruenom nogom i doekuje se na
bliu ruku kojom amortizira pad. I ovdje je vano uskladiti tehniku izvoenja s pravilima
nogometne igre (sl. 63-64.).
Slika 63.
Slika 64.
Metodiki postupak
Preporuljive predvjebe:
1.
2.
Igra uklizava bono i udara loptu koja je postavljena ispred njega

Igra uklizava bono i udara loptu koju je nogom lagano gurnuo naprijed.
Poslije predvjebi prelazi se na rad u parovima prema standardnim metodikim postupcima:
1.
2.
Jedan igra vodi loptu dulje je gurajui, a drugi mu igra dolazi bono iza lea i oduzima
loptu uklizavanjem.
Isto to no sada se lopta vodi pod kontrolom.
Ako je mogue, ove bi vjebe trebalo izvoditi na vlanom travnatom terenu, snijegu ili pijesku,
koji omoguuju lake izvoenje uklizavanja.
Tipine greke:
1.
2.
Kada se pri uklizavanju donja noga ne savije, pa smeta drugoj, zamanoj nozi.
Kada se uklizavanje izvodi vie preko lea nego preko boka.
Greke se ispravljaju predvjebama, pa vjebama u parovima i, na kraju, situacijskim vjebama.
Bacanje auta iz mjesta

Bacanje auta iz mjesta izvodi se odreenom tehnikom u duhu pravila igre iza uzdunih linija
igralita. Poetniku je bacanje auta najlake izvesti iz malog raskoranog stava. Lopta se dri iznad
glave tako da palci i kaiprsti ine trokut, a ostali su prsti raireni. Lopta se obuhvaa sa strane i
otraga. U ovoj je fazi gornji dio tijela u zaklonu. Ruke su savijene u laktovima. Pri izbaaju lopte
dolazi do pregibanja tijela prema naprijed, do prenoenja teine tijela sa stranjih dijelova stopala
na prednje, do opruanja ruku u ramenom pojasu i laktovima te do zavrnog djelovanja na loptu
pokretom u zglobu aka (sl.65-67.).
Slika 65.
Slika 66.
Slika 67.
Metodiki postupak
1.
2.
3.
4.
U vjebi u parovima jedan baca aut, a drugi prima loptu i vraa dodajui je nogom.
Zatim slijedi bacanje auta, primanje i voenje lopte s izmjenom mjesta.
Potom se, uz bacanje auta, primanje i voenje lopte, moe ubaciti i dribling s izmjenom
mjesta.
Kombinacija bacanja auta, primanja, voenja i udaraca na vrata.
Mogue greke:
Nepravilno dranje lopte rukama, nepravilan rad trupom (nema prve faze pokreta), skraivanje
zamaha trupa pri bacanju (slab pretklon), slab pokret iz zglobova ake. Greke se mogu ispravljati
sintetikim metodikim postupkom u parovima.
Faza usavravanja: Mlai pioniri (U-13) i Pioniri (U-15)

Razvojna obiljeja:
-
Intezivan rast i razvoj

Izrazita sposobnost za uenje i logiko-formalno miljenje

-
Pravilno usvojene osnovne tehnike kretnje usavravaju se na nain da se izvoenje

organizira uz kriterij jasno izraenih kondicijskih zahtjeva.
Faza usavravanja
(metoda napredne pouke)

-od lakeg ka teem
Zadaci:
objanjenje
demonstracija cjeline strukture, po potrebi i dijelova
izvoenje u oteanim uvjetima:
- broj ponavljanja
- preciznost
- sloenost,
- brzina i tempo
- snaga
- izdrljivost
- protivnik (poluaktivni)
- organizacija rada
dominira:1. ustrajnost 2. preciznost
Kako, kada, koliko

motiviranost
Slika 68.
Specifina priprema nogometaa podrazumijeva povezanost tehnike izvedbe i kondicijskih
zahtjeva. Kondicijski zahtjevi odnose se na izvoenje tehnikih elemenata u oteanim uvjetima:
Izvoenje TE elemenata u uvjetima naglaeno velikog broja ponavljanja
Izvoenje TE elemenata uz naglaenu preciznost izvedbe
Izvoenje TE elemenata uz naglaenu sloenost izvedbe
Izvoenje TE elemenata uz naglaenu brzinu izvedbe
Izvoenje TE elemenata uz razvoj snage izvedbe
Izvoenje TE elemenata u uvjetima sloenih kondicijskih zahtjeva (npr. preciznosti,
brzine, snage i izdrljivosti u raznim kombinacijama, istovremeno)
Izvoenje zadataka TE pripreme u fazi usavravanja mora biti objektivno odreeno i vrednovano.
To se postie na razliite naine:
odreivanjem vremena za izvedbu i utvrivanjem broja uspjenih izvedbi; (npr.: u 20 sec.
napraviti to vie preciznih udaraca u cilj)
odreivanjem broja uspjenih ponavljanja i mjerenjem vremena izvedbe; (npr.: mjeriti
vrijeme izvedbe 20 ispravnih promjena smjera voenjem lopte naprijed-natrag)
odreivanjem kriterija uspjenosti (preciznost) i napredovanja u izvedbi (broj ponavljanjaizdrljivost) za postizanje maksimalnog rezultata (snaga); (npr. udarac glavom lopte u zid,
kontinuirano, sa postizanjem to vee udaljenosti, pad lopte na tlo ili ne pogaanje cilja
znai povratak na poetni poloaj)
odreivanjem kriterija uspjenosti za prelazak na viu razinu zahtjeva (preciznost i brojizdrljivost); vrednovanje putem broja dostignutih razina ili mjerenjem vremena izvedbe
(npr. izvriti uspjeno odreeni broj ponavljanja udarca nogom u cilj, nakon ega se odlazi
na veu udaljenost i ponavlja zadatak te se nakon uspjenog obavljanja ide na veu
udaljenost, itd.)
U ovakvim uvjetima provedeno vjebanje postaviti e na igrae jasne zahtjeve po pitanju
motivacije, ustrajnosti i angairanosti, radi postizanja potrebnog stupnja naprezanja i kritinog
broja ponavljanja, to je preduvjet za razvoj sposobnosti i osobina.
Bez lopte
1.
Naziv sadraja: sprint s promjenom smjera naprijed-natrag

Cilj vjebe: razvoj brzine i izdrljivosti sprinta naprijed-natrag
Postavljanje: igra se nalazi u sredini koridora gdje je startna oznaka, lijevo
i desno od njega se nalazi odreeni broj oznaka za udaljenost koje su
numerirane od broja 1 pa nadalje.
Odvijanje zadatka: na trenerov znak igra tri prema oznaci broj 1 (crta,
unj, stalak i sl.), zatim na drugu stranu prema oznaci broj 2 i tako redom
dok ne ispuni zadatak do kraja
Mogunosti: - mjeriti vrijeme potrebno za ispunjenje zadatka
- ograniiti vrijeme izvoenja, biljeiti preenu udaljenost
- odrediti nain (tehniku) tranja
- zadatak izvesti u bekovskom plesu
2.
Naziv sadraja: cik-cak tranje

Cilj vjebe: razvoj brzine i izdrljivosti cik-cak tranja
Postavljanje: u koridoru se nalazi igra, odreeni broj oznaka postavljeno

je cik-cak naprijed na odreenim udaljenostima (npr. 6m).
Odvijanje zadatka: na znak, igra kree u najveoj brzini i obilazi oznake
do kraja zadatka.
Mogunosti: - odrediti nain obilaenja oznaka (iz vani, iznutra, okretom)
- zadatak izvesti u bekovskom plesu
3.
Naziv sadraja: start za loptom

Cilj vjebe: razvoj brzine i izdrljivosti starta
Postavljanje: u koridoru se nalazi igra, odmah iza njega se nalazi suigra s
loptom
Odvijanje zadatka: suigra odigrava loptu ispred igraa koji brzom
reakcijom nastoji to prije doi do nje
Mogunosti: - odrediti duljinu koridora (tranja)
- odrediti startni poloaj (npr.: mirovanje, skip, uanj, sjed,
upor i sl.)
4.
Naziv sadraja: kombinacija kretanja

Cilj vjebe: razvoj brzine i izdrljivosti kretanja
Postavljanje: u koridoru se nalazi igra, ispred njega je postavljen cirkular
sa odreenim brojem zadataka (npr.: tranje natrake, dokorak, kolut
naprijed-natrag, sunoni skok, cik-cak tranje, itd.)
Odvijanje zadatka: na znak, igra nastoji to bre proi kroz postavljene
zadatke.
Mogunosti: - odrediti duljinu cirkulara (broj zadataka).
S loptom
1.
Naziv sadraja: ongliranje hrptom stopala kroz prostor

Cilj vjebe: razvoj izdrljivosti ongliranja
Postavljanje: odreeni broj igraa, svaki ima loptu, nalazi se frontalno
postavljen iza poprene crte igralita.
Odvijanje zadatka: na trenerov znak igrai kreu u osvajanje prostora

ongliranjem hrptom stopala, na nain da vre dodir iz poskoka,
naizmjenino lijevom i desnom nogom. Ukoliko pogrijee vraaju se na
poetak. Biljee se udaljenosti.
Mogunosti: - ograniiti vrijeme izvoenja, biljeiti udaljenost
- odrediti udaljenost, biljeiti vrijeme
- odrediti razliite naine ongliranja
- onglirati glavom ili drugim dijelovima tijela
2.
Naziv sadraja: udarac sredinom hrpta stopala lopte o zid

Cilj vjebe: razvoj preciznosti i izdrljivosti udarca nogom
Postavljanje: ispred zida, iza crte koja oznaava udaljenost od 6m nalazi se
igra s loptom, ravno ispred njega, na zidu, oznaena su vrata irine 1m
Odvijanje zadatka: na trenerov znak, u zadanom vremenu, igra nastoji to
vie puta pogoditi cilj zadanom tehnikom izvedbe
Mogunosti: - udarac unutarnjom stranom stopala
- udarci iz jednog dodira
- udarci nakon primanja (onom, unutarnjom stranom)
- udarci lijevom i desnom i u kombinaciji
3.
Naziv sadraja: udarac nogom lopte o zid s poveavanjem udaljenosti

Cilj vjebe: razvoj preciznosti i snage udarca nogom
Postavljanje: ispred zida, na udaljenosti od 3m nalazi se igra s loptom.
Ravno ispred njega na zidu, nacrtana su vrata irine 1m koja se nalaze u
vratima irine 2m, zajedno u vratima irine 3m.
Odvijanje zadatka: igra pogaa manji cilj udarcem nogom, iz prve
(kontinuirano) i nastoji se to prije udaljiti, nakon to pree crtu koja
oznaava udaljenost od 10m, cilj se poveava na irinu vrata od 2m, kad
pree 15m irina cilja je 3m. Ukoliko promai cilj-vraa se na poetak
vjebe. Biljei se maksimalna udaljenost.
Mogunosti: - udarac sredinom hrpta stopala
- udarac unutarnjom stranom stopala
- udarac nakon primanja (onom, unutarnjom stranom
4.
Naziv sadraja: serija udaraca lopte nogom s ruba kaznenog prostora

Cilj vjebe: razvoj preciznosti, snage i izdrljivosti udarca nogom
Postavljanje: 7 lopti je postavljeno na crti kaznenog prostora, svakih 5m,

poevi od sredinje toke na prednjoj poprenoj crti, lijevo (ili desno);
oznaka za optravanje nalazi se na sjecitu tree i sedme lopte, unutar
kaznenog prostora. Na vratima je oznaen zadani cilj (npr.: lijeva, desna,
srednja treina vrata i sl.). Dovoljan broj lopti nalazi se u pripremi.
Slika 69.
Odvijanje zadatka: igra kree od oznake za optravanje i redom utira
svaku loptu u cilj i optrava oznaku. Ukoliko promai, nakon optravanja
mora ponavljati udarac s te toke (lopta mu se nadomjesti). Biljei se
vrijeme ispunjenja zadatka.
Mogunosti: - igra utira unutarnjom stranom hrpta stopala ili slobodnim
izborom
- umjesto lopti nalaze se oznake, a po lopte se ide na mjestu
oznake za optravanje i vri se udarac nakon voenja
- zadatak provoditi i s druge strane
5.
Naziv sadraja: voenje i udarac lopte nogom u 3 vrata

Cilj vjebe: razvoj preciznosti i izdrljivosti udarca nogom
Postavljanje: troja vrata irine 1m postavljena su na crtu gola, jedna
centralno, a dvoja lateralno (sa stativama); oznaka za utiranje nalazi se na
udaljenosti od 11m, 5 m od nje nalazi se prvi unj i redom na udaljenosti
od po 2m jo dva, 2m od zadnjeg unja nalazi se dovoljan broj lopti.
Slika 70.
Odvijanje zadatka: igra vodi loptu kroz unjeve i vri udarac s propisane
udaljenosti te nastoji pogoditi zadana vrata, nakon ega ponovno tri po
loptu i nastavlja dalje do izvrenja zadatka.
Mogunosti: - pogaati samo jedna vrata do kraja zadatka
- pogaati vrata odreenim redoslijedom
- uvjetovati napredovanje uspjenim pogaanjem
- biljeiti vrijeme uspjene izvedbe zadanog broja lopti
- biljeiti uspjenost u zadanom vremenu
- odrediti tehniku izvedbe (npr.: sredina hrpta, unutarnja
strana hrpta i vanjska strana hrpta)
6.
Naziv sadraja: brzina primanja i dodavanja

Cilj vjebe: razvoj brzine, preciznosti i izdrljivosti primanja i dodavanja
Postavljanje: duina koridora je 20m, a irina 4m. U sredini se nalazi igra
s loptom. Po sredini irine, na obje strane, na nalazi se tvrdi, odbojni zid,
irine 1m (1,5m; 2m i sl.).
Slika 71.
Odvijanje zadatka: u zadanom vremenu igra mora postii to je vie
mogue pogodaka na jedna i druga vrata, naizmjenino, obavezno nakon
primanja lopte.
Mogunosti: - odrediti nain vladanja loptom (vrsta primanja i udarca)
- mjeriti broj pogodaka u zadanom vremenu
- mjeriti vrijeme za realizaciju zadanog broja pogodaka
- raditi boljom, loijom nogom i meusobno
7.
Naziv sadraja: udarac prednji volej o zid s poveavanjem udaljenosti

Cilj vjebe: razvoj preciznosti i snage udarca prednji volej
Postavljanje: ispred zida, na udaljenosti od 3m nalazi se igra s loptom
koju dri u rukama. Ravno ispred njega na zidu, na visini od 2,5m,
vodoravno je obiljeena crta duljine 2m, sa ijeg se svakog kraja uvis, pod
pravim kutom, okomito do visine zida, pruaju crte koje omeuju prostor
irine 2m.
Slika 72.
Odvijanje zadatka: igra sebi nabaci loptu i utira ju u zid na odreenu

visinu (iznad crte), pusti da odskoi od poda te ju ponovno utira iznad
crte, nastojei se to vie udaljiti a da ne promai cilj. Ukoliko se to desivraa se na poetak. Biljei se najvea udaljenost.
Mogunosti: - udarci se mogu vriti bez skoka i sa skokom ili u
kombinacijama
- ograniiti vrijeme izvoenja, npr. na 5sec
8.
Naziv sadraja: udarac lopte glavom, u paru, s poveavanjem udaljenosti

Cilj vjebe: razvoj preciznosti i snage udarca glavom
Postavljanje: igrai su u paru, jedan ima loptu, udaljenost je 3m
Slika 73.
Odvijanje: zadatak je izvriti meusobna dodavanja glavom, u

kontinuitetu, sa stalnim poveavanjem udaljenosti, zadravajui loptu u
zraku. Pad lopte znai povratak na poetak. Biljeiti najveu udaljenost.
Mogunosti: - izvriti odreeni broj dodavanja na jednoj udaljenosti,
potom prei dalje
- zadatak se moe izvoditi u kretanju i osvajanju prostora
9.
Naziv sadraja: udarac lopte o zid, glavom, s poveavanjem udaljenosti

Cilj vjebe: razvoj preciznosti i snage udarca glavom
Postavljanje: ispred zida, na udaljenosti od 3m nalazi se igra s loptom
koju dri u rukama. Ravno ispred njega na zidu, na visini od 2,5m,
vodoravno je obiljeena crta duljine 1m, sa ijeg se svakog kraja uvis, pod
pravim kutom, okomito do visine zida, pruaju crte koje omeuju prostor
irine 1m.
Slika 74.
Odvijanje zadatka: igra sebi nabaci loptu i utira ju u zid na odreenu
visinu (iznad crte), te se nastoji to vie udaljiti a da mu lopta ne padne.
Ukoliko se to desi, ili promai cilj-vraa se na poetak.
Mogunosti: - udarci se mogu vriti bez skoka i sa skokom ili u
kombinacijama
10.
Naziv sadraja: voenje lopte s promjenom smjera naprijed-natrag

Cilj vjebe: razvoj brzine i izdrljivosti voenja lopte
Postavljanje: u koridoru se nalazi igra s loptom, lijevo i desno od njega
se nalaze oznake (crte i sl.), i to na sljedeim udaljenostima:
3,4,5,6,7,8,9,10m itd.
3m
6m
9m
12m
15m
Slika 75.
Odvijanje zadatka: igra kree lijevo ili desno i mora odvesti lotu preko
crte, zatim nastavlja na drugu stranu i nakon to odvede loptu preko prve
dalje crte ide na drugu stranu i tako redom prelazi sve zadane udaljenosti:
3,4,5,6,7,8,9m itd.
Mogunosti: - odrediti koliinu udaljenosti i mjeriti vrijeme
- odrediti vrijeme i mjeriti udaljenost
- odrediti nain voenja i promjene smjera
11.
Naziv sadraja: voenje lopte s promjenom smjera cik-cak

Cilj vjebe: razvoj brzine i izdrljivosti voenja lopte
Postavljanje: u koridoru se nalazi igra s loptom, odreeni broj oznaka
postavljeno je cik-cak naprijed na odreenim udaljenostima (npr. 6m).
Slika 76.
Odvijanje zadatka: igra kree u najveoj brzini i voenjem obilazi oznake

do kraja zadatka.
Mogunosti: - voenje razliitim tehnikama (unutarnja, vanjska,
kombinirano itd.)
- voenje razliitim smjerovima (obilaenje s vanjske strane,
s unutarnje strane)
12.
Naziv sadraja: dodavanje, primanje i voenje na obje strane

Cilj vjebe: razvoj brzine, preciznosti i izdrljivosti primanja i dodavanja
Postavljanje: na udaljenosti od 8m od zida nalaze se dvije oznake,
meusobno udaljene 6m (ili 8m). Igra s loptom se nalazi na sredinjoj
toci pravca koji ih spaja.
Slika 77.
Odvijanje zadatka: igra kree lijevo ili desno iza oznake, utira u zid,
prima loptu i kree na drugu stranu iza oznake i ponovno utira, prima i
ponavlja zadatak do kraja.
Mogunosti: - odrediti nain vladanja loptom (vrsta udarca i nain
primanja)
- mjeriti broj ponavljanja u zadanom vremenu
- mjeriti vrijeme za realizaciju zadanog broja ponavljanja
- raditi lijevom i desnom nogom i kombinirano
13.
Naziv sadraja: serija bonih uklizavanja

Cilj vjebe: razvoj brzine i izdrljivosti bonog uklizavanja
Postavljanje: dvije kolone lopti (po 2, 3, 4, 5, itd. lopti svaka) nalaze se na

istom pravcu meusobno udaljene 8m. Igra je postavljen tono na sredini
izmeu kolona.
Slika 78.
Odvijanje zadatka: na znak, igra kree prema jednoj od kolona i vri
bono uklizavanje na prvu loptu, brzo se podie i tri prema drugoj koloni
te vri uklizavanje na prvu loptu, ponovno brzo tri natrag i uklizava na
drugu loptu i tako redom sve dok ima lopti.
Mogunosti: - uklizavati lijevom nogom
- uklizavati desnom nogom
- uklizavati naizmjenino l i d
- mjeriti broj ponavljanja u zadanom vremenu
- mjeriti vrijeme za realizaciju zadanog broja ponavljanja
- uklizavati i izbijenom loptom pogaati metu (vrata i sl.)
Faza stabilizacije: Pioniri (U-15) i Kadeti (U-17)

Razvojna obiljeja:
-
Uspostavljanje ravnotee u rastu i razvoju

Maksimalni razvoj inteligencije, stvaralakog i kritikog miljenja
Snaan razvoj afilijativne motivacije (grupna socijalizacija)

Pravilno usvojene i kondicijski razvijene (usavrene) osnovne tehnike kretnje stavljaju se u
uvjete kooperacije lanova grupe odnosno momadi (tehnika u funkciji taktike).
Redoslijed programa pouke i uenja:

-
Faza stabilizacije (metoda

situacijskog vjebanja)

-od lakeg ka teem
Zadaci:
objanjenje
izvoenje u olakanim uvjetima, korekcija
- sporo
- bez protivnika
izvoenje u oteanim uvjetima, korekcija
- brzina i tempo
- snaga
- izdrljivost
- protivnik (polu aktivni i aktivni)
- organizacija rada
Kako, kada, koliko
Slika 79.
Jo uvijek kroz univerzalne taktike programe, a naroito specifine (odnose se na posebne
karakteristike igraa te mogue uloge u igri i mjesta u momadi) razvija se situacijska
tehnika.
Izbor sadraja rada (vjebi i igara) nuno mora voditi rauna o aspektima sveobuhvatne i
kvalitetne specifine taktiko-tehnike izobrazbe i osposobljenosti igraa (zaokruena
specifina taktiko-tehnika znanja i sposobnosti). To znai, da igra mora savladati
kompletne zadatke i sredstva igre (u napadu i obrani), individualna a naroito u kooperaciji s
lanovima momadi (u grupi, liniji i momadi u cjelini).

Sadraji dinamike primopredaje
1.
Naziv sadraja: povratna lopta na obje strane

Cilj vjebe: razvoj preciznosti, brzine i izdrljivosti primopredaje
unutarnjom stranom stopala
Postavljanje: prvi od dvojice igraa ima loptu, na odreenoj udaljenosti
(dovoljno dubine za suradnju) nalazi se trei igra.
Slika 80.
Odvijanje zadatka: igra s loptom odigrava vrst pas u dubinu, nakon lane
kretnje trei igraa dolazi na loptu i odigrava povratnu, te nastavlja naprijed
i dobiva povratnu od istog igraa, odigrava na treeg igraa u dubini i
dobiva povratnu te ponovno odigrava istom i ide na njegovo mjesto, igra
kojemu je upuena lopta ponavlja zadatak.
Mogunosti: - igrati iz prve, druge ili kombinirano
- igrati l i desnom nogom ili kombinirano
- koristiti manji prostor radi razvoja frekvencije dodavanja
- koristiti vei prostor radi razvoja brzine, snage i
izdrljivosti dodavanja
2.
Naziv sadraja: suradnja igraa povratnom lotom, naprijed-natrag,

poluaktivan obrambeni
Cilj vjebe: razvoj preciznosti, brzine i izdrljivosti dodavanja unutarnjom

stranom stopala
Postavljanje: dva igraa se nalaze jedan iza drugog, prvi je s loptom; u
sredini koridora nalaze se jo dva igraa, jedan je obrambeni, a drugi je
igrau s loptom dubina, jo jedan igra se nalazi na kraju dubine koridora;
koridor odgovarajue veliine za suradnju povratnom loptom + dodavanje
u dubinu.
Slika 81.
Odvijanje zadatka: igra s loptom kree na obrambenog, blii igra iz
dubine, nakon lane kretnje prilazi i dobivenu loptu proigrava iz prve
natrag, iza lea obrambenom, prvi igra nakon primanja odigrava igrau u
dubinu i ide na njegovo mjesto; nakon primanja, igra iz dubine ponavlja
zadatak, s tim to srednji igrai mjenjaju uloge: obrambeni postaje igra za
povratnu a drugi postaje obrambeni; zadatak se ponavlja do isteka
vremena.
Mogunosti: - odrediti nain odigravanja
- odrediti broj dodira
izdrljivosti dodavanja
3.
Naziv sadraja: suradnja 3 igraa u frontalnom odnosu, duplim

pasom na obje strane
stranom stopala
Postavljanje: na odgovarajuoj udaljenosti, u frontalnom odnosu,

nalaze se tri napadaa, srednji ima loptu
Slika 82.
Odvijanje zadatka: igra s loptom nakon pripremnog voenja od

nekoliko dodira odigrava loptu igrau koji prilazi, ovaj mu vraa iz prve,
nakon ega ga prvi igra proigrava ponovno iz prve (dupli pas). Proigrani
igra odmah odigrava iz prve na drugu stranu (tripl pas) i tamo se ponovno
odvija dupli pas sa sredinjim igraem, te ponovno odigravanje na drugu
stranu, itd.
Mogunosti: - koristiti manji prostor radi razvoja frekvencije dodavanja
izdrljivosti
4.
Naziv sadraja: suradnja igraa duplim pasom, u kvadratu

stranom stopala
Postavljanje: 4 igraa se nalaze u poloaju kvadrata, jedan ima loptu i iza
njega je 5 igra. Prostor odgovara potrebama zadatka (manji, srednji,
veliki)
Slika 83.
Odvijanje zadatka: igra s loptom odigrava prema igrau lijevo ili desno,
koji prilazi lopti nakon lane kretnje, odigrava natrag istom igrau, otvara u
njegovu irinu i nakon to mu ovaj odigra, iz prve, odigrava na sljedeeg
igraa i ponavlja s njim zadatak i tako u krug sa sljedeim igraem.
izdrljivosti
- igrati na treeg igraa
- koristiti poluaktivne obrambene
5.
Naziv sadraja: dodavanje lopte, prijenos, suradnja igraa duplim pasom,

dodavanje lopte
stranom stopala
Postavljanje: 6 igraa se nalazi u poloaju kvadrata, na kutovima, po
dvojica su smjetena dijagonalno, prvi ima loptu; jo dva igraa nalaze se
u sredini koridora. Prostor odgovara potrebama zadatka (manji, srednji,
veliki).
Slika 84.
Odvijanje zadatka: igra s loptom odigrava prema sredinjem igrau i tri

na idui poloaj, sredinji igra vri prijenos lopte i dupli pas s narednim
igraem te odigrava na treeg
izdrljivosti
- kombinirati i drugaije redoslijede dodavanja, prijenosa i
suradnje
6.
Naziv sadraja: suradnja igraa duplim pasom, dodavanjem lopte i

prijenosom lopte
Cilj vjebe: razvoj preciznosti, brzine i izdrljivosti dodavanja lopte
Postavljanje: 6 igraa se nalazi u poloaju kvadrata, na kutovima, po
dvojica su smjetena dijagonalno, prvi ima loptu; jo etiri igraa nalaze se
u sredini koridora, tvorei manji kvadrat. Prostor odgovara potrebama
zadatka (manji, srednji, veliki).
Slika 85.
Odvijanje zadatka: igra s loptom odigrava prema igrau na irini, ovaj mu

vraa i otvara u irinu, prvi igra odigrava na treeg (sredinjeg) igraa a
ovaj na igraa na irini, zadatak se nastavlja u krug.
izdrljivosti
- kombinirati i drugaije redoslijede dodavanja, prijenosa i
suradnje
- bez izmjene mjesta i s izmjenama mjesta
- bez protivnika i s poluaktivnim protivnikom
7.
Naziv sadraja: suradnja 4 igraa u koridoru, igrom na treeg, sa

osvajanjem prostora.
Cilj vjebe: razvoj preciznosti, brzine i izdrljivosti dodavanja lopte u
uvjetima suradnje.
Postavljanje: u koridoru odgovarajue veliine nalaze se 4 igraa,
postavljena na nain da igra s loptom ima tri jednako vrijedna
rjeenja.
Slika 86.
Odvijanje zadatka: igra s loptom nakon pripremnog voenja
odigrava igrau na irini, ovaj vraa loptu iz prve i otvara u irinu,
prvi igra odigrava u dubinu, igra na dubini odigrava na drugog
igraa i otvara na njegovu irinu lijevo, ovaj prima loptu i ima dva
rjeenja za napredovanje: lijevu irinu i dubinu i etvrto rjeenje
na desnoj irini. Zadatak se nakon osvajanja dubine ponavlja
natrag.
Mogunosti: - odigravanje u jednu i drugu stranu
izdrljivosti
- slobodna kreacija moguih rjeenja
- poluaktivni obrambeni
8.
Naziv sadraja: subfaza otvaranja iz zadnje linije u suradnji 4

igraa+ 2 vezna igraa
Cilj vjebe: razvoj tehnike poloaja i uloge, u situacijama suradnje
Postavljanje: na polovini igralita nalaze se 4 obrambena igraa zadnje
linije i vratar, te 2 vezna igraa
Slika 87.
Odvijanje zadatka: - igrai (vratar+zadnja linija+vezni) meusobno
surauju po principima taktike.
Mogunosti: -
9.
dodanom loptom
duplim pasom beka i unutarnjeg stopera
igrom L i D stopera na suprotnog beka
kombinacijama sa L i D veznim: 1, 2, 3, 4,
slobodna kreacija moguih rjeenja
bez protivnika i sa poluaktivnim protivnikom
Naziv sadraja: subfaza sredinjice u suradnji 4 vezna igraa+2

vanjska obrambena, na obje polovice, sa vratarima.
Cilj vjebe: razvoj tehnike poloaja i uloge u situaciji suradnje.
Postavljanje: na obje polovine igralita nalaze se po 4 vezna
igraa + 2 vanjska igraa zadnje liniji+vratar.
Slika 88.
Odvijanje zadatka: Igrai zadnje i vezne linije surauju po principima

taktike (kreiranje poloaja i trenutak promjene poloaja) koristei
razliite varijante i sredstva napada. Nakon obavljenog zadatka
prebacuju loptu na drugu polovinu kada radi drugi dio momadi.
Mogunosti: - zadane varijante koritenje sredstava napada:
dodanom loptom, duplim pasom, igrom iz druge,
povratnom, igrom na treeg itd.
- slobodno (kreiranjem poloaja)
- bez protivnika i sa poluaktivnim protivnikom
10.
Naziv sadraja: subfaza zavrnice u suradnji 3 napadaa, polupica i

2 vezna igraa
Cilj vjebe: razvoj tehnike poloaja i uloge, u situacijama suradnje.
Postavljanje: na polovini igralita nalaze se 3 napadaa, polupica i
2 vezna igraa+vratar.
Slika 89.
Odvijanje zadatka: napadai i vezna linija surauju po principima
taktike (kreiranje poloaja i trenutak promjene poloaja) koristei
razliite varijante i sredstva napada. Nakon obavljenog zadatka
prebacuju loptu na drugu polovinu kada radi drugi dio momadi.
Mogunosti: - zadane varijante koritenje sredstava napada:
dodanom loptom, duplim pasom, igrom iz druge,
povratnom, igrom na treeg itd.
- slobodno (kreiranjem poloaja)
11.
Naziv sadraja: zavrnica centarut na dvoja vrata

Cilj vjebe: razvoj tehnike poloaja i uloge, u situaciji zavrnice.
Postavljanje: u koridoru odgovarajue veliine nalazi se odgovarajui broj
napadaa, u dvije skupine; na svakoj poprenoj crti koridora nalaze se
vrata sa vratarom; iza uzdunih crta koridora, lijevo i desno, nalazi se igra
koji izvodi centarut.
Slika 90.
Odvijanje zadatka: vratar upuuje loptu igraima u polje koji vraaju
loptu igraima druge skupine i idu u zavrnicu; vraena lopta upuuje se
igraima na stranu koji vre centarut.
Mogunosti: - odrediti varijante otvaranja strane (npr.. povratna nogom,
glavom i sl.)
- vjebati jednu stranu, potom drugu i kombinirano
- odrediti broj dodira igrau sa strane
- odrediti vrstu i nain centaruta
- odrediti kretanja igraa u zavrnici
12.
Naziv sadraja: obrana od zavrnice centarut

Cilj vjebe: razvoj tehnike poloaja i uloge, u situaciji zavrnice, faza
obrane.
Postavljanje: u koridoru odgovarajue veliine nalazi se odgovarajui broj
obrambenih igraa; na svakoj poprenoj crti koridora nalaze se vrata sa
vratarom; iza uzdunih crta koridora, lijevo i desno, nalazi se igra koji
izvodi centarut
Slika 91.
Odvijanje zadatka: vratar upuuje loptu igraima u polje koji odigravaju
igrau na stranu i idu u obranu vrata. Igrai sa strane vre centarut a
obrambeni reakcije na njega.
Mogunosti: - odrediti varijante otvaranja strane (npr.. povratna nogom,
glavom i sl.)
- vjebati jednu stranu, potom drugu i kombinirano
- odrediti broj dodira igrau sa strane
- odrediti vrstu i nain centaruta
- vezati odbijanje lopte u polje s kontranapadom
Faza stabilizacije: Juniori (U-19)

Razvojna obiljeja:
-
Potpuna fizika i intelektualna zrelost.

Tenja za afirmacijom i potvrdom vrijednosti (emocionalna i socijalna nezrelost)

Razvoj efikasnosti tehnike u izuzetno sloenim uvjetima natjecanja.
Redoslijed programa pouke i uenja:

-
Faza automatizacije (metoda

natjecateljske efikasnosti)

-od lakeg ka teem
Zadaci:
objanjenje
izvoenje u olakanim uvjetima, korekcija
izvoenje u oteanim uvjetima, korekcija:
- broj igraa (FN i FO)
- broj dodira
- veliina prostora
- sloenost zadatka
- organizacija rada
Kako, kada, koliko
Slika 92.
Situacija natjecanja predstavlja najefikasniju metodu za razvoj tehnike igre i ona je
najvaniji dio pripreme nogometaa, koja ga prati kontinuirano, od najranije dobi.
Tehnika igre mora u konanici objedinjavati sve parametre tehnike pripremljenost (osjeaj,
pravilnost, brzinu, snagu, izdrljivost, preciznost) sada stavljene u kontekst individualne
posebnosti, stila i kreacije. Da bi se potaknuo razvoj ovih kvaliteta uvjeti izvoenja moraju
naglaeno sadravati problematiku igre, didaktiki osmiljenu od laganih do ekstremno
tekih situacija za igraa ( kada mu nedostaje prostora, vremena, dodira, rjeenja, kondicije
itd.).
Izbor sadraja rada (igara) mora biti koncipiran tako da sadri veliki broj izvoenja
eljenih tehnikih elemenata kako bi akcent bio na razvoju tehnike efikasnosti. Ovo moe
predstavljati problem pred trenera, jer esto se zaborave ciljevi, odnosno, prevladaju
problemi taktike prirode i oni odvuku trenera u drugom pravcu razmiljanja pa broj
ponavljanja nerijetko bude nedovoljan.
1.
Naziv sadraja: udarci pod pritiskom i ometanje udaraca

Cilj vjebe:
- razvoj otkrivanja, brzine i preciznosti udarca;

- razvoj brzine reakcije i spreavanja udarca
Postavljanje: u manjem kvadratu nalazi se odreeni broj napadaa (npr. 4) i

obrambenih igraa (npr. 2). Na odreenoj udaljenosti, dijagonalno na
kutovima, nalaze se vrata (4) iza kojih je po jedan igra; paralelno sa
stranama malog kvadrata, na odreenoj udaljenosti nalaze se dodavai lopti
(4).
Slika 93.
Odvijanje zadatka: obrambeni igrai nastoje sprijeiti napadae da dobiju
loptu od dodavaa i pogode postavljena vrata. Napadai nastoje postii to
vie pogodaka.
Mogunosti: -
odrediti vrstu i nain udarca

igrati lijevom ili desnom nogom ili kombinirano
odrediti broj igraa i odnos napadaa i obrambenih
biljeiti rezultate napadaa i obrambenih
postaviti velika vrata s vratarima i vjebati udarce glavom
obrambeni poluaktivni i aktivni
2.
Naziv sadraja: 1(+4):2

Cilj igre:
- razvoj otkrivanja, primanja i vladanja loptom, driblinga

- razvoj tehnike presing igre
Postavljanje: u odgovarajuem koridoru koji ima dvije polovice

nalaze se napada i 2 obrambena; izvan svake stranice koridora
nalazi se jo po jedan napada
Slika 94.
Odvijanje zadatka: napada u koridoru treba iz koridora po dubini

odigrati napadau koji je frontalno van tog koridora, individualnim
prodorom ili u suradnji s napadaima van koridora, obrambeni
treba oduzeti loptu i postaje napada
Mogunosti: - napada mora donijeti loptu napadau van
koridora-mijenjaju uloge (olakano obrambenom)
- napadai van koridora moraju igrati iz
odgovarajueg broja dodira (1,2, slobodno)
- napada u koridoru moe odigrati iz bilo koje
pozicije, ali samo iz prve (uvanje igraa bez lopte)
3.
Naziv sadraja: 2:2 na dvoja vrata s vratarima

Cilj igre:
- razvoj otkrivanja, primanja i vladanja loptom, driblinga i

udaraca na vrata
- razvoj tehnike presing igre
- razvoj efikasnosti obrane vrata
Postavljanje: dubina polja za igru oko 30m, dva standardna gola na

poprenim stranama; igra se jednom loptom, dva napadaa i dva
obrambena, plus vratari na oba vrata
Slika 95.
Odvijanje zadatka: igraju 2 protiv 2, na dva gola, koristei vratare

Mogunosti: -
4.
vratari igraju slobodno

vratari igraju iz 2, jednog dodira
napadai igraju slobodno (dribling i udarac)
napadai igraju iz 2 dodira (igra bez lopte)
Naziv sadraja: igra 2:1 u zavrnici nakon centaruta

Cilj igre:
- razvoj efikasnosti zavrnice nakon centaruta

- razvoj efikasnosti obrane vrata nakon centaruta
Postavljanje: dubina polja za igru oko 30m, dvoja standardna vrata na

poprenim stranama plus vratari; po 4 igraa svake boje; dva
napadaa i jedan obrambeni su u zavrnici; jo dva napadaa su iza
uzdunih crta; dva obrambena su na sredini i jedan je iza uzdune crte svog
polja. Vie lopti nalazi se u svakim vratima.
Slika 96.
Odvijanje zadatka: nakon zavrene akcije vratar brzo odigrava igraima u

polje koji moraju zavriti iz prve, ako ne, odigravaju na jedan od bokova i
idu u zavrnicu 2:1, na centarut; nakon centaruta vraaju se na poetni
poloaj na svoju polovinu; obrambeni igra nakon zavretka akcije otvara
na slobodnu stranu i ako primi loptu vri dubinski centarut ili proboj strane
i povratni centarut; etvrti igra ulazi nakon udarca u fazu obrane i
spreava izravan udarac napadaa i izvrava ulogu obrambenog do kraja
akcije. Zadatak se ponavlja do kraja vremena na jedna i druga vrata.
Mogunosti: - jedan od igraa sa strane nalazi se stalno u polju napada
- igra sa strane koji ne prelazi svoju polovinu mora igrati iz
odgovarajueg broja dodira (npr.: 2, 3)
- igrati bez zalea i sa zaleem

253-Web Tehnika Nogomet

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

253-Web Tehnika Nogomet

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

4.1.

tehniku kretanja bez lopte i

U tehniku kretanja bez lopte spadaju:

hodanja i lagana tranja

U tehniku kretanja sa loptom spadaju:

pomoni tehniki elementi (ongliranja i vladanja loptom po podlozi i u zraku)

toka oslonca (obino stajaa noga, obje noge, itd.)

Na izvoenje gibanja izravno djeluju:

ideje (zamisli, namjere) o buduem gibanju

pune brzine kretanja

Ove tendencije stvaraju potrebu da u radu dominiraju metode situacijskog i natjecateljskog

Dugoroni: briga o sveukupnom razvoju svih dimenzija sportaa (bogatstvo tehnikih

Naelo kontinuiranosti TE pripreme:

OBLIKOVANJE UNIVERZALNIH TEHNIKIH PROGRAMA

OBLIKOVANJE SPECIFINIH TEHNIKIH PROGRAMA

Specifinosti planiranja i programiranja

4.1.1. REDOSLIJED PROGRAMA METODIKE OBUKE

stadij u razvoju kada gotovo nema razlike izmeu djeaka i djevojica

izraena potreba i uitak za kretanjem

Odreivanje ciljeva rada:

omoguiti sveukupno (univerzalno) sportsko iskustvo

(metoda spontanog usvajanja)

Izbor TE elemenata igre ili vjebe

Dominira u radu (smisao rada trenera):

1. svi sudjeluju! 2. svi su emocionalno odgovarajue

totalna kretanja: tranja, skokovi, bacanja, udarci, penjanja, provlaenja, balansiranja,

Primjeri organizacije sadraja rada:

Naziv sadraja: momadska hvatalica

Naziv sadraja: hvatalica Kameni ovjek

Naziv sadraja: utrka Punjenje obrua

Naziv sadraja: poligon spretnosti

Naziv sadraja: poligon spretnosti: kolut naprijed, voenje lopte, promjena

Naziv sadraja: dribling kroz zapreke

Mogunosti: - driblati kroz sva vrata

Naziv sadraja: igra lovice s konopcem

Naziv sadraja: vjebe voenja u koridoru

Naziv sadraja: vjebe dodavanja i utiranja

Odvijanje zadatka: Dodavai udaraju loptu prema primateljima koji ju

Naziv sadraja: vjebe voenja, udarca, primanja i udarca na vrata

Faza usvajanja: Poetnici (U-11)

Znaajan napredak u preciznosti i funkcionalnosti pokreta

Odreivanje ciljeva rada na TE:

Sistematska obuka tehnike: sustavan, planiran i programiran, metodiki proveden proces

Faza usvajanja (metoda poetne

Dominira u radu (smisao rada trenera):

to, Kako, kada, koliko

Program uenja i usvajanja tehnikog elementa provodi se odreenim redoslijedom:

objanjenje tehnikog elementa,

Naelo uenja i usvajanja cjelina-dio-cjelina: To je proces pouavanja nekog tehnikog

od jednostavnog prema sloenom elementu,

Naelo individualnosti i specifinosti (posebnosti); odnosi se na sposobnosti i sklonosti igraa

osnovno kretanje (lagano tranje)

tranje s promjenom smjera naprijed-natrag

ongliranja (na podlozi i u zraku)

Metodika usvajanja TE elemenata

Sjedei stav sa sputenim kukovima

Greke se ispravljaju sintetikom metodom.

povezivanje laganog tranja naprijed, natrag i bono

Start i startno ubrzanje

U istoj vjebi igra odvaja stopala od podloge

Lo nagib tijela (prevelik ili premalen)

Greke se ispravljaju analitikim metodikim postupcima uz ogradu ili u parovima. Poslije

start naprijed iz razliitih poloaja (leeeg, sjedeeg, kleeeg, etverononog)

Tranje cik-cak naprijed