UNIVERZITET "DEMAL BIJEDI" U MOSTARU

NASTAVNIKI FAKULTET

Struni studij iz oblasti sporta

TAKTIKA PRIPREMA U TAJLANDSKOM

BOKSU
(Seminarski rad)

STUDENT: PROFESOR:

Miro Velagi Dr. sci. Azer Korjeni, van. prof.

Mostar, 22.12.2016. godine

 SADRAJ:

1.UVOD .................................................................................................................................................................. 3

2. PREDMET I PROBLEM RADA ..................................................................................................................... 4

3. CILJ I ZADACI RADA .................................................................................................................................... 5

4. METOD RADA ................................................................................................................................................. 6

4.1. Kratka istorija tajlandskog boksa ............................................................................................................ 6
4.2. Osnovni pojmovi taktike ........................................................................................................................... 8
4.3. Naini pouavanja i uenja taktike ........................................................................................................ 10
4.4. Taktika priprema u periodima godinjeg ciklusa ............................................................................... 12
4.5. Pogreke u taktikoj pripremi ................................................................................................................ 15
4.6. Najee taktike u tajlandskom boksu ................................................................................................... 16

5. TEORIJSKA I PRAKTINA VRIJEDNOST RADA ................................................................................. 20

6. ZAKLJUAK.................................................................................................................................................. 21

7. LITERATURA ................................................................................................................................................ 22

2
1.UVOD

Tajlandski boks ili muay thai je borilaka vjetina stara vie od 1000 godina, koja u borbi
koristi udarce nogama i rukama. Stari manuskripti govore o 9 osnovnih oruja tajlandskog
boksa: glava, ake, laktovi, koljena i stopala. Moderni tajlandski boks kako amaterski tako i
profesionalni zabranjuje udarce glavom dok se kod tradicionalnih muay thai borbi na nekim
od dravnih Thai praznika ipak dozvoljava takmienje sa svih 9 oruja i bez upotrebe
rukavica.

Tajlandski boks je ringovni sport u kojem profesionalni meevi traju 5 rundi po 3 minute s
prekidima izmeu rundi od po dvije minute dok je kod amaterskih prvenstava krovna
organizacija IFMA za tajlandski boks (International Federation of Muaythai Amateur)
odredila da meevi traju 3 runde po 3 minute s prekidima izmeu rundi od po jednu minutu.

Jasno definisana pravila i organizacija takmienja nametnula je odreene naine i stilove

borbe kojima borci nastoje nametnuti svoje taktike zamisli i primjeniti ih u svoju korist kako
bi doli do pobjede.

Taktika je praktino sprovoenje smiljenog plana borbe, koji se odreuje prije borbe ili za
vrijeme same borbe. Osnova uspjenog taktikog plana za bilo koji sport pa i za tajlandski
boks je visok stepen tehnike. Veoma je vano naglasiti da je tehnika ograniavajui faktor za
taktike manevre ili rei da je taktika funkcija sportaeve tehnike.

Taktiki trening je sredstvo putem kojeg sportai apsorbuju metode i mogue naine pripreme
i organizacije napada i obrane da bi se ispunio neki cilj (npr.da se postigne odreena izvedba i
rezultat ili da se pobijedi).

U procesu pouavanja taktikih znanja, bez obzira kojom se metodom provodi, potrebno je
osigurati pretpostavke da sportista stvori odgovarajuu predstavu o strukturi gibanja ili
situacije, odnosno o tome kako bi one trebale izgledati, u skladu s njegovim mentalnim i
kondicijskim sposobnostima. Vano je da trener zna uspostaviti pravu verbalnu i neverbalnu
komunikaciju sa sportistom.

Dobro uvjebana taktika u sprezi sa iskustvom borca dobar je put ka ostvarenju kvalitetne
karijere u tajlandskom boksu.

3
2. PREDMET I PROBLEM RADA

Tajlandski boks kao jedan od modernijih borilakih sportova svoje mjesto je zauzeo na meunarodnoj
sceni priznanjem sporta od strane svjetskog autoriteta MOO (meunarodnog olimpijskog odbora).
Zbog aktuelnosti ove tematike i sve veeg broja praktikanata u svijetu odluio sam da obradim temu o
taktikoj pripremi koja se u moru literature koja se moe nai na tritu uporno zanemaruje i stavlja u
drugi plan.

Zbog toga e predmet ovog rada biti taktika priprema u tajlandskom boksu od pouavanja i
uenja taktike do najee upotrebljavanih taktika tajlandskog boksa.

Problem ovog rada bi bio jasno preciziranje i opisivanje metoda rada koji su potrebni kako bi
se uspjeno taktiki vodila borba i na kraju ostvarila pobjeda.

4
3. CILJ I ZADACI RADA

Cilj ovog rada je da kroz sustavni opis razvoja taktike tajlandskog boksa prui iru sliku
organiziranog naina voenja borbe. Na osnovu cilja zadaci su jasno podijeljeni na sekcije o
pojmu tajlandskog boksa kao sporta, metodama uenja i pouavanja taktike, taktikoj
pripremi i najee upotrebljavanim taktikama u tajlandskom boksu.

5
4. METOD RADA

4.1. Kratka istorija tajlandskog boksa

Muay thai ili tajlandski boks je borilaka vjetina stara vie od 1000 godina, koja u borbi
koristi udarce nogama i rukama. Stari manuskripti govore o 9 osnovnih oruja tajlandskog
boksa: glava, ake, laktovi, koljena i stopala. Moderni muay thai kako amaterski tako i
profesionalni zabranjuje udarce glavom dok se kod tradicionalnih muay thai borbi na nekim
od dravnih Thai praznika ipak dozvoljava takmianje sa svih 9 oruja i bez upotrebe
rukavica.

Istorija tajlandskog boksa ispreplie se sa seobom plemena Thai (u prijevodu - slobodni) u 12.
i 13. stoljeu nae ere iz pokrajina Kjang-Si, Sichuan i Hubei na jugu Kine u dananje podruje
Tajlanda. Seoba je bila osobito intenzivna u 13. stoljeu pod pritiskom mongolskih horda sa
sjevera. Neki izvori zato pretpostavljaju da tajlandski boks vue korijene iz kineskog boksa
(kung-fu), ali da je kasnije pretrpio znatne izmjene. Postoje takoer miljenja da je tajlandski
boks nastao u toku neprestanih borbi Tajlanana sa susjednim Burmancima, Kmerima i
Vijetnamcima, to se ini vjerojatnijom pretpostavkom, budui da je potreba za ratnikom
vjetinom u tom burnom razdoblju tajlandske istorije bila najvea. Muay thai je bio prvobitno
ukomponiran u takozvane "maya" vjetine (ratnike vjetine): maevanje ("fan dabb" s dva
kratka maa), jahanje, rukovanje kopljem, lukom i strijelom itd.

Tajlandski boks bio je tada predmet u svim kolama, kao i dio vojnike obuke. U to vrijeme
nisu postojale teinske kategorije ili runde. Borbe su bile veoma surove. Borci su nastupali
bosonogi, na rukama su nosili bandae od konoplje ili pamuka, a titnik za genitalije bio je
izraen od ljuske kokosovog oraha ili od ljuture tropske koljke. Doputene su bile sve vrste
udaraca rukama i nogama uz svega par ogranienja. Metode treninga izmeu ostalog su
sadravale i udaranje u palmino drvo ili razbijanje kokosovih oraha u svrhu jaanja nogu i
aka, tranja na velike udaljenosti, treniranje u vodi, penjanje na palmino drvo, udaranje i
izbjegavanje limuna na konopcu itd. Obavezna je bila specijalna ishrana, uglavnom
vegetarijanska.

Nakon Drugoga svjetskog rata tajlandski boks doivio je velike promjene. Modifikacija
pravila uz uvoenje rukavica, pretvorila ga je u atraktivan borilaki sport, a mnogi se njime

6
bave i u svrhu samoobrane ili rekreacije. Tajlanani su veoma ponosni na svoj tradicionalni
sport. Njegova popularnost moe se usporeivati s nogometom u Europi ili ragbijem u
Americi. Gotovo svaki muki stanovnik Tajlanda upoznat je barem s osnovama ovog sporta.
Za razliku od karatea ili kung-fua udarci se u meu zadaju punom snagom i bez zadravanja. I
danas borci kao nekad nastupaju bosonogi, ali na rukama nose boksake rukavice. Osim
akama doputeni su udarci laktovima, koljenima i stopalima, takoer i odreena bacanja
protivnika, dok je udaranje protivnika na podu zabranjeno. Forme ili tzv. kate ne postoje u
tajlandskom boksu. Fokus, kretanje i refleksi razvijaju se konstantnim sparingom, te
udaranjem u vree i fokusere. Za vrijeme sparinga nosi se zatitna oprema radi izbjegavanja
nepotrebnih ozljeda. Uz ovakav nain treninga nije teko shvatiti zato su Tajlanani gotovo
uvijek pobjeivali u susretima s protivnicima iz ostalih borilakih vjetina. Posebno obiljeje i
dra tajlandskom boksu daje muzika koja svira za vrijeme mea, te tradicionalni ritual (Wai
Khru) koji boksai izvode prije poetka borbe.

Orkestar koji se sastoji od bubnjeva, cimbala i javanskih svirala ritmiki prati, pa ak i potie
borbu. Naravno da svaki svira mora biti vrstan poznavalac tajlandskog boksa. Ritual prije
poetka borbe (wai khru), izvodi se prema starom obiaju tako da boksa najprije pozdravlja
kralja i publiku gracioznim poklonom s rukama iznad glave. Zatim se na slian nain izraava
potovanje trenerima, a nakon toga slijedi serija usporenih pokreta koji nalikuju na ples, ali
ustvari simboliziraju pokrete iz tajlandskog boksa. Postoje sjedei ples (molitva mitskom
kralju Garudi ili pozicije etiri lica Brahme i jo mnoge druge) i stojei ples (koji se takoer
sastoji od razliitih pozicija; npr. narai klak jai pozicija u etiri smjera ili hanumarn pozicija
itd.). Ukoliko jedan od boksaa zapone "sjedei ples", drugi preutno zapoinje "stojei ples"
i obrnuto. Wai khru ima viestruko znaenja i u grubom prijevodu s tajlandskog moe se
tumaiti i kao "istjerivanje straha iz srca", a danas mu je osnovna svrha pozdrav i
koncentracija boksaa prije borbe. Cijeli ritual moe potrajati i nekoliko minuta, a dobar
poznavatelj tajlandskog boksa moe po pokretima prepoznati kojoj koli ili kampu pripada
boksa. Nakon to su zavrili svatko svoj ritual, boksai odlaze u suprotne kutove ringa, gdje
primaju posljednje upute od svojih trenera i sekundanata te ekaju na znak gonga za poetak
borbe. Neposredno prije poetka borbe, boksai skidaju s glave tradicionalnu arenu traku
(mongkon) koju su nosili za vrijeme rituala, dok arene trake na nadlaktici ruke (prajied) koje
ujedno simboliziraju sreu imaju pravo nositi u borbi. Isto tako dio tradicije je i nadimak koji
boksa dobiva nakon prvih nekoliko borbi, a daje mu ga njegov trener uzimajui u obzir
njegovu borbenost, temperament ili karakterne osobine. Kao prezime boksa uzima ime

7
kampa gdje trenira. Tako bi na primjer boksa Muangsurin kole imao puno ime Denthamnee
Sensak Muangsurin). Naravno da nadimci imaju preneseno znaenje, a esti su nadimci kao:
tigar, kobra, crna pantera itd., a simboliziraju neke od osobina koje posjeduju spomenute
ivotinje, kao hrabrost, brzinu ili okretnost.

Profesionalni meevi traju 5 rundi po 3 minute s prekidima izmeu rundi od po dvije minute
dok je kod amaterskih prvenstava krovna Muay Thai organizacija IFMA (International
Federation of Muaythai Amateur) odredila da meevi traju 3 runde po 3 minute s prekidima
izmeu rundi od po jednu minutu. U glavnom gradu tajlanda Bangkoku meevi se odravaju
svaki dan na jednom od glavnih stadiona Rajadamnern ili Lumpini. Dravna televizija
Tajlanda prenosi borbe ak 3 puta sedmino to dovoljno svjedoi o tome kakvu popularnost
uiva tajlandski boks.

Jedna stara tajlandska legenda spominje vojnika po imenu Nai-Khanom Tom (otac
tajlandskog boksa), kojeg su zarobili Burmanci, a izborio se za slobodu pobijedivi goloruk
12 burmanskih gladijatora. Danas se njemu u ast svake godine 17.3. odravaju turniri u
tajlandskom boksu i taj dan je prepoznat kao Muay Thai dan.

Tajlandski boks se moe podijeliti u dva glavna tipa: Muay Lak (odbrana napad stil) i Muay
Kiew (stil upotrebe tehnike varki).

Tajlandski boks ima svoju i tradicionalnu inaicu koja se naziva Muay Boran (drevni muay), a
do danas se sauvalo dosta tradicionalnih regionalnih stilova i to Muay Korat, Muay Lopburi,
Muay Pra Nakorn i Muay Chaiya.

4.2. Osnovni pojmovi taktike

Taktika i strategija vane su rijei u rjeniku trenera i sportaa. Iako se odnose na istu stvar,
umijee izvoenja vjetina u takmienju s direktnim ili indirektnim protivnicima, one
oznaavaju razliite koncepcije. Obje su rijei posuene iz vojnog rjenika, a imaju grko
podrijetlo. Strategija dolazi od starogrke rijei stratgos i doslovno znai "voenje vojske"
(gr. stratos : vojska, ago: voditi, strategos : vojskovoa). Vremenom je izgubljeno to
prvobitno znaenje, i koristi se da bi se oznailo postupanje usmjereno ka ostvarivanju
odreenog cilja nakon dueg planiranja.

8
Pojmovi strategija i taktika su usko povezani. Oba oznaavaju ispravno koritenje odreenih
sredstava u vremenu i prostoru, pri emu se pojednostavljeno reeno strategija odnosi na cilj,
a taktika na nain kako ostvariti postavljeni cilj.

Taktiki trening je sredstvo putem kojeg sportai apsorbuju metode i mogue naine pripreme
i organizacije napada i obrane da bi se ispunio neki cilj (npr.da se postigne odreena izvedba i
rezultat ili da se pobijedi). Za vrijeme tamienja sporta primjenjuje sve svoje biomotorike
sposobnosti i vjetine prema stvarnim, praktinim uslovima u nadmetanju sa protivnikom.
Osnova uspjenog taktikog plana za bilo koji sport pa i za tajlandski boks je visok stepen
tehnike. Veoma je vano naglasiti da je tehnika ograniavajui faktor za taktike manevre ili
rei da je taktika funkcija sportaeve tehnike.

Taktika je praktino sprovoenje smiljenog plana borbe, koji se odreuje prije borbe ili za
vrijeme same borbe. Ukoliko poznajemo protivnika, unaprijed emo odrediti nain borbe iz
vlastitog iskustva, ali ako ulazimo u borbu s nepoznatim suparnikom, taktika se stvara obino
na samom poetku borbe, ili kasnije kao posljedica uoavanja svih karakteristika
suparnikovog naina borbe.

Taktika omoguava motoriku realizaciju sportskog rada, tako to pripremi sve potrebne
uslove. Po Kirschu (Letzelter, 1978, 238) moemo taktino ravnanje u sportskoj borbi
razdijeliti na dvije temeljne djelatnosti:

Napad (kad prema protivniku izvodimo svoju taktiku)

Odbrana (kad elimo sprijeiti protivnikovo izvoenje njegove taktike)

Za postizanje pobjede najuspjenijom se smatra napadaka taktika koju obiljeavaju:

neprekidni napad uz este pokuaje izvoenja tehnike, visok tempo borbe, mnogo uzastopnih
lanih i stvarnih napada, borba po cijelom borilitu u napredovanju i dr. Takvom se taktikom
osim skupljanja dosta bodova, dobivaju simpatije sudaca i publike.

S druge strane obrana taktiki je element pod kojim se ne podrazumijeva samo izravna obrana
od razliitih udaraca, nego i drugi postupci (promjena stava, manevriranje, izmicanje,
eskivae, otkloni i sl.) kojima se sprijeava ili odgaa napad. Obrane u tajlandskom boksu
mogu biti aktivne, pasivne, statine i dinamine. Pasivna obrana je obrana bez namjere da se
pree u kontranapad, dok se u aktivnoj obrani izvode protuudarci. Aktivna je obrana mnogo

9
pogodnija za borbu, meutim zahtijeva prepoznavanje napada, brzinu reakcije i veliko
iskustvo. Statina se obrana razlikuje od dinamine po tome to se izvodi u mjestu, primjerice
u kutu ringa. To je najloiji oblik obrane primjerice jer se u njoj gubi mogunost manevriranja
i kretanja te se borac psihiki iscrpljuje tako da ovaj oblik obrane treba izbjegavati.
Dinamina je obrana u kretanju, a moe se izvoditi kao aktivna i pasivna. U prvom je sluaju
specifina (obrana za konkretni udarac), a u drugome univerzalna (kretanje na velikom
razmaku).

4.3. Naini pouavanja i uenja taktike

Taktika je nedjeljivi dio cjelokupnog trenanog procesa. U procesu pouavanja uspostavlja se

odnos izmeu trenera i sportaa. U tom procesu sporta ui. Proces uenja taktike u svezi je s
odailjanjem, prijemom, obradom i koritenjem osnovnih i dopunskih informacija. Te
informacije pomau stvaranju predstave o poeljnoj izvedbi taktikih elemenata. Racionalno
uenje u sportu podrazumijeva uoavanje i ispravljanje motorikih greaka. Sporta na isti
nain moe nauiti nepravilnu izvedbu motorikog zadatka. Trener mora znati kvalitetno
opisati i demonstrirati, odnosno pokazati motoriki zadatak koji je cilj uenja.

Treba pokazati ne apstraktnu taktiku, nego onu koju sporta moe percipirati i kasnije izvesti i
usvojiti. Trener je mogao biti izvanredan sporta, ali moe biti lo trener, posebno za mlae
dobne skupine, jer programe izvedbe ili demonstracije ne moe prilagoditi drugima.

Broj ispravnih ponavljanja pretpostavka je za efikasno uenje. Uenje moe osigurati potpun
uspjeh uz neizostavne pretpostavke, a to su: dobra demonstracija, uoavanje pogreaka,
utvrivanje uzroka i posljedica pogreaka, ispravljanje pogreaka i stalna kontrola mentalnog
sudjelovanja sportaa koji ui taktiku sporta.

Metode pouavanja moemo klasificirati na sljedei nain:

Prema nainu prenoenja motorikih informacija i

Prema nainu savladavanja (uenja) motorikih zadataka

Dalje metode prema nainu prenoenja motorikih informacija mogu biti: verbalne (usmeno
izlaganje), vizualne (slikovni prikazi), motorike (demonstracija), problemske (postavljanje
motorikih zadataka) i kombinovane.

10
Prema nainu savladavanja (uenja) motorikih zadataka moemo ih podijeliti na: sintetiku,
analitiku, situacijsku, ideomotoriku i kombinovanu metodu.

Proces pouavanja odnosno uenja u sportu provodi se u etiri zavisne faze:

Faza usvajanja ( to je poetno pouavanje gdje se formira osnovna predodba o

kretanju, radi se o gruboj koordinaciji pokreta, a gibanje se odvija uz punu svjesnu
kontrolu. Trener stalno daje dodatne informacije o izvedbi. Sporta, uz pomo trenera,
uoava, shvaa i ispravlja motorike pogreke. Kretanje se izvodi u povoljnim
olakanim uslovima. U poetku je rezultat minimalan i sporta ne razlikuje dobru od
loe izvedbe te se javljaju apsurdni pokreti)
Faza usavravanja (to je napredno pouavanje gdje se znanje sportaa proiruje i
postaje kvalitetnije. Posebno je vano fino koordiniranje pokreta. Uspjeh je povezan
sa brojem ponavljanja. I dalje je prisutna svjesna kontrola izvedbe. Javlja se potreba za
verbalnim i misaonim reproduciranjem motorikog zadatka. esto se u detaljima
razlikuju dobre od loih izvedbi to karakterizira detaljizirano uenje. Od 10 pokuaja
7-8 je dobrih izvedaba)
Faza stabilizacije (to je stabilizacijsko usavravanje gdje je uenje taktikih znanja u
varijabilnim uslovima. Doputa se individualni pristup i formiraju se stilske
specifinosti izvedbe. Potrebno je strogo kontrolirani ritam motorikog djelovanja.
Sporta sam osjea i ispravlja motorike pogreke.)
Faza automatizacije (to je usavravanje za takmienje i ova faza predstavlja najviu
razinu motorike izvedbe u sportu. Motorika vjetina prelazi u naviku (automatizam).
Efikasnost gibanja je maksimalna)

U procesu pouavanja taktikih znanja, bez obzira kojom se metodom provodi, potrebno je
osigurati pretpostavke da sportista stvori odgovarajuu predstavu o strukturi gibanja ili
situacije, odnosno o tome kako bi one trebale izgledati, u skladu s njegovim mentalnim i
kondicijskim sposobnostima. Vano je da trener zna uspostaviti pravu verbalnu i neverbalnu
komunikaciju sa sportistom koji se nalazi pred konkretnim motorikim problemom. To
podrazumijeva izbor odgovarajueg naina prenoenja, odnosno davanja motorikih
informacija (verbalni, vizualni, motoriki ili problemski).

11
4.4. Taktika priprema u periodima godinjeg ciklusa

Taktika priprema podrazumijeva smiljen i planski organizovan vaspitno-obrazovni proces

sa ciljem stjecanja: znanja, umijea, navika, taktikih informacija, razvijanja taktikog
miljenja za efikasno voenje sportske borbe. Veoma vano mjesto taktika priprema zauzima
u neposrednoj pripremi sportista za takmienja.

Metodika taktike pripreme je specifian i znaajan oblik sportske pripreme koji ima za cilj
da sportista postigne sportsku formu za takmienje ili na takmienju.

Izbor taktike varijante, kao i razrada i realizacija neke taktike varijante, uslovljeni su:

a) nivoom tehnikog majstorstva sportiste,

b) razvijenou njegovih motorikih sposobnosti,

c) mogunostima najvanijih funkcionalnih sistema,

d) moralno-voljnom i psihikom pripremljenou.

Pored navedenih faktora, na izbor taktike varijante, veliki uticaj imaju i znanja (dobijena
preko video zapisa, od skauta, trenera, preko literature i sl.), o mogunostima i sposobnostima
suparnikih sportista-pojedinaca i ekipa.

Bilo koje taktike vjebe uvijek se rade po didaktikom principu postupnosti i sistematinosti
kako bi se sportista na to bolji nain upoznao, razumio i uvjebao eljenu taktiku varijantu
koju je trener postavio. Taktike vjebe u treningu dijele se na:

Taktike vjebe u olakanim uslovima

Taktike vjebe u slonijenim uslovima
Taktike vjebe u uslovima koji su maksimalno bliski predstojeem takmienju

Savremeni oblici ispoljavanja taktike sve vie predstavljaju oslonac i uzajamnost sa

podrujima koja prevazilaze utjecaje kondicije i tehnike, a sve vie se oslanja na psiho-
socijalne komponente.

Taktiziranje je sposobnost koju ine: kreativnost, visoke intelektualne sposobnosti,

intuitivnost, iskustva i jednostavnost u ideji i njenoj realizaciji.

12
Najvaniji dio taktiziranja je njegovo ostvarenje, koje je uslovljeno stepenom prilagodljivosti
koja se stie vebanjem.

Realizacija taktike zamisli u velikoj mjeri je zavisna od suparnikog taktiziranja.

Skauting u sportu moe u mnogim situacijama doneti ideju, ali i njenu realizaciju pravog
rjeenja taktike varijante.

Prije svakog odreivanja programa priprema potrebno je pristupiti mu planski. Obino se

pripreme boraca planiraju po dobivenom godinjem kalendaru. Taj nain planiranja obino se
naziva makrociklus i dijeli se na pripremni, takmiarski i prijelazni period koja svaka za sebe
ima i taktike odrednice povezane sa tim periodom.

Taktika priprema u pripremnom periodu postavlja temelj za budue uspjene nastupe.

Usavravajui fizike i tehnike osobine, sportisti stvaraju preduslove za raznovrsnije taktike
varijante.

Teoretska priprema u tom periodu ima sljedee zadatke:

analiza treninga iz prole godine, sa uzimanjem u obzir dinamike rezultata

otkrivanje jakih i slabih strana sopstvene taktike

upotpunjavanje teorijskih znanja

upoznavanje finesa taktike

prouavanje novoodabranih varijanti taktike

U praktinoj pripremi se postavljaju sljedei zadaci:

usavravanje savladane taktike odbrane

isprobavanje i uzimanje u obzir novih taktikih varijanti

usavravanje fizikih, tehnikih i voljnih osobina neophodnih za savlaivanje novih

taktikih varijanti.

Taktika priprema u takmiarskom periodu ima zadatak da sve to je postignuto i usvojeno u

pripremnom periodu bude uvreno.

13
U okviru teorijske pripreme zadaci su:

upoznavanje taktike i taktikog pripremanja protivnika

upoznavanje sa uslovima gde e se odrati takmienje

upoznavanje noviteta u izabranoj sportskoj grani

upoznavanje sa eventualnim promjenama u karakteristikama i kriterijimu suenja

U okviru praktine pripreme potrebno je:

usavriti ranije nauene varijante i eme u svim fazama borbe

isprobati i konkretizovati varijante odabrane taktike

odrediti i isprobati nove taktike planove proistekle iz novih situacija

naroitu panju posvetiti prelasku iz jednih taktikih planova u drugi (sistemi odbrane i
napada).

Taktika priprema u prelaznom periodu ima za cilj sljedee:

- teorijska analiza taktike i taktikog pripremanja u datoj sezoni

- objanjavanje i analiza uzroka uspjenih i neuspenih nastupa u sezoni

- uoptavanje iskustva stjecanih za vreme borbi

- prouavanje novih taktikih varijanti, naina i ema.

Veoma je vano da se taktike varijante kroz cijelogodinju pripremu stalno usavravaju i

dorauju jer na taj nain ostavljamo malo prostora protivniku i njegovom timu da analizom
naih ranijih borbi pripremi taktiku varijantu koja bi nas vodila ka porazu.

14
4.5. Pogreke u taktikoj pripremi

Pravilan postupak vjebanja taktike nalae da sportista u poetku izvodi tehniko-taktike

elemente sporije i slabijom snagom bez protivnika ili s pasivnim ili poluaktivnim
protivnikom. Naime, izvoenje zadatka veom brzinom i uz aktivnijeg protivnika znatno bi
povealo broj ometajuih faktora, skladno tome i pogreaka koje postaju ograniavajui
faktor uspjenosti procesa pouavanja.

Motorike pogreke su sastavni dio svakog procesa tehniko-taktike izobrazbe. To posebno

vrijedi za faze poetnog pouavanja, odnosno usvajanja motorikih znanja koje se kasnije
lako prenose na borbu. Trener mora prvo uoiti krupnije pogreke. Isto tako mora otkriti
uzroke za uoene pogreke i pronai odgovarajue naine za njihovo ispravljanje.

Svaka uoena motorika pogreka ima uzroke koji su do nje doveli, ali isto tako posljedice
koje se ogledaju u konanom kvalitetu, uspjenosti izvoenja. Poznato je da pogreka u
prethodnoj fazi strukture gibanja ili strukture situacije utie na pojavu pogreke u iduoj fazi.
Posljedica motorike pogreke moraju biti svjesni i sportista i trener, stoga se trai njihovo
aktivno uestvovanje u ispravljanju uoenih motorikih pogreaka.

Potrebno je izabrati odgovarajue metodike vjebe koje odgovaraju i strukturnim,

biomehanikim karakteristikama motorike pogreke. Prvo je potrebno izabrati metodike
vjebe povezane s uzrocima koji su do pogreke doveli. Primjerice, motoriku je pogreku
mogue ispraviti boljim objanjenjem ili demonstracijom motorikog zadatka, dodatnim
brojem ponavljanja ili dopunskim radom na razvoju motorikih sposobnosti zbog ije se
nedostatnosti motorika pogreka moda pojavila.

Slino kao i kod greaka kod uenja taktikih varijanti esto se pojavljuju greke i kod
planiranja taktike za borbu.

Osnovne greke u planiranju taktike mogu se svesti na sljedee:

potcjenjivanje i precjenjivanje uloge taktike

odvajanje sportista od saradnje sa trenerom

taktiki formalizam ili kruto prihvatanje naina taktikog djelovanja

prihvatanje taktikih postupaka uspjenih klubova i trenera

15
Kako bi se smaljila mogunost pogreaka potrebno je poticati na maksimalnu koncentraciju
sportiste, fokusiranje panje i stalno mentalno uestvovanje, odnosno intenzivnu misaonu
aktivnost tokom svih faza izvedbe tehniko-taktikog elementa.

Veoma je vano da svakom uvjebavanju taktike pristupimo ozbiljno i sistematino te da je

saradnja borca i trenera na najvioj razini jer tada postoji velika mogunost da se uvjebana
taktika uspjeno primjeni na takmienju.

Jedan od naina sprjeavanja pogreaka u taktici moe biti vrednovanje taktike. Vrednovanje
se moe provesti uz primjenu dijagnostikih postupaka na treningu ili uz ekspertno
ocjenjivanje uspjenosti tehniko-taktikog djelovanja u sportskoj borbi.

4.6. Najee taktike u tajlandskom boksu

Opte je poznata injenica da ne postoje dva boksera sa istim nainom borbe, te ne postoji niti
taktika koja se kao jedinstvena moe primjeniti u dva ili vie sluajeva. Meutim, jedna te ista
taktika s izvjesnim varijantama moe se upotrijebiti protiv dva ili vie protivnika, ali jedino u
onom sluaju, ako je nain borbe slian. U borbi esto dolazi do nepredvienih situacija i
svaki borac na osnovu svog znanja i iskustva moe oslanjajui se na vlastiti intelekt sam
odabrati taktiku koja je za njega u tom momentu najbolja ili kombinirati neke od ve
uvjebanih taktikih varijanti kako bi pobjedio u borbi.

Iako je teko navesti sve oblike taktike u nastavku e biti navedene neke od uobiajnih
taktikih varijanti koje se koriste u tajlandskom boksu.

a) Taktika u borbi sa visokim protivnikom

Bokser koji je rastom visok ima veu povrinu tijela i analogno tome, srazmjerno dugake
ruke i noge. Kod takvih boraca znaajno je i to da su po svom temperamentu skloni borbi na
odstojanju, u kojoj mogu uspjeto koristiti duljinu svojih nogu i ruku. Uspjena taktika protiv
ovakvih boraca se sastoji u tome da se krai borac mora stalno kretati. Ne treba nasrtati nego
se postepeno pribliavati na udarnu daljinu protivnika. Potrebno je konstantno kretanje
naprijed i nazad upuujui prednji direkt za odreivanje sigurne daljine distance ili upuivati

16
udarac stopalom prema naprijed (tiip) u prednji dio noge protivnika (koljeno ili butni mii),
kako bi se stvorila prilika za ozbiljniji napad. Na taj nain moemo otvoriti put za brzi napad
na protivnika i ovisno o situaciji povui se unatrag na sigurnu distancu ili ui u klin. Druga
opcija nalae da saekamo da protivnik prvi uputi udarac i izbjegavajui ga priemo na
poludistancu i uputimo istovremeni protunapad nekim od runih ili nonih tehnika (npr. lakat,
koljeno ili aperkat). Ukoliko je protivnik uzdrman onda poslije udarca nastavljamo sa serijom
bez zastoja ili u klinu drei protivnika za glavu sa udarcima koljenom. Visoki protivnici
esto izbjegavaju blisku borbu i to moe biti prednost za nieg borca ali se ne smije nikako
savijati prema naprijed kako ne bi bio pogoen koljenom prema gore (khao) u glavu. Jo
jedan od moguih vrsta ulazaka na poludistancu jeste koritenjem kretanja cik-cak napadajui
visokog borca iz ugla gdje je mnogo tee reagirati sa obranom zbog njegovih dugih
ekstremiteta.

b) Taktika kod protivnika sa vrstom obranom

Protivnike sa vrstom obranom jako je teko pobjediti jer oni obino napadaju uvijek iz
kontranapada. Kod takvih boraca potrebno se koristiti kretanjem u lijevu ili desnu stranu
ovisno o vrsti garda protivnika i probati pogaati protivnika krunim udarcima podkoljenicom
u gornji dio ruke ili donji dio stomaka. Takoer se moe koristiti udarac stopalom prema
naprijed u donji dio tijela kako bi se razbio gard protivnika i pronala mogunost za udarac
koljenom iz skoka. Isto tako prilikom izvoenja neke rune kombinacije koja je praena
udarcima laktom, moemo nakon to protivnik podigne visoko ruke kako bi zatitio glavu
nastaviti kombinaciju sa niskim nonim udarcima ili udarcem koljenom u tijelo. Ukoliko nita
od navedenog ne uspijeva potrebno je da traimo borbu u klinu kako bi izbjegli protivnikove
kontranapade, ali pri tome moramo biti oprezni kako ne bi bili pogoeni protivnikovim
laktom odozdo prema gore. Borbom u klinu moemo pokuati iscrpiti protivnika i na taj
nain postoji mogunost da protivnik nije u stanju da dri ruke u gardu pa je lake napasti
glavu nekim od runih ili nonih tehnika.

c) Taktika kod protivnika sa dobrim direktima

Direkt se upotrebljava iz nekoliko razloga to ukljuuje odreivanje sigurne distance,

dosaivanja protivniku ili da razljutimo protivnika. Kod ljudi koji koriste direktne udarce

17
potrebno je konstantno biti u gardu oputen i ne gubiti narav. Posebno je potrebno da se
primijene slijedei savjeti, a to je saginjanje ispod direkta, izmicanje unatrag ili naginjanje na
stranu. Pri tome je potrebno odmah krenuti u protunapad jer u suprotnom protivnik moe
nastaviti sa serijom udaraca a najea kombinacija poslije direkta u ovakvim situacijama je
udarac koljenom ili laktom odozdo prema gore. Najsigurniji nain jeste da presretnemo
protivnikov direkt udarcem stopalom prema naprijed u predjelu stomaka ili u nekim
sluajevima grudnog koa. Moe se koristiti i varijacija sa direktnim udarcem u protivnikov
stomak ali je treba izvoditi oprezno. Ukoliko uspijemo u naumu potrebno je nastaviti sa
serijom udaraca izbjegavajui klin. U svakom sluaju kod ovakvih boraca uvijek trebamo
biti na oprezu.

d) Taktika kod boraca u suprotnom gardu (kontraa)

Protivnici sa suprotnim gardom obino imaju jake zadnje direktne i krune udarce nogom te
je dobro kod takvih boraca da se kreemo u suprotno od jake protivnikove strane (npr. u
desnu stranu kod ljevaka i obrnuto). Jo jedna mogua opcija je da zamijenimo gard i da
budemo u istom gardu kao i protivnik te na taj nain probamo da iznenadimo protivnika.

U sluaju da protivnik upuuje prednji direkt potrebno je da svojom zadnjom rukom

presretnemo udarac sa direktom u glavu protivnika ili sa koljenom u predjelu stomaka ili
rebara. Takoer moemo da udaramo protivnika niskim nonim udarcima u unutranji dio
noge i na taj nain zaustavljamo kretanje prema naprijed, a u sluaju izbacivanja protivnika iz
ravnotee moemo krenuti u jaki protunapad sa nekom od uvjebanih kombinacija. Jo jedna
od mogunosti zaustavljanja krunih udaraca sa jake strane protivnika jeste da ga moemo
neutralisati sa istovremenim napadom prednjim sving udarcom ruke koji ukoliko se pogodi
pravi tajming moe dovesti do nokauta protivnika.

e) Taktika protiv borca nokautera

Borci koji idu na nokaut su jako teki protivnici jer oni esto imaju vrstu obranu i veoma
jake udarce. Njihovi snani udarci esto unose strah u srce boraca zbog siline udaraca i este
strepnje od nokauta. Neke od taktika za ovakve borce mogu se svesti na konstantno kretanje i
izbjegavanje razmjene udaraca sa ovakvim protivnicima. Potrebno je stalno se kretati i

18
prilikom napada brzo se povlaiti nazad. Vano je kontrolirati borbu sa direktima i udarcem
nogom prema naprijed te ukoliko ta obrana ne uspje i borac uspije prii na poludistancu kako
bi uputio neki od svojih snanijih udaraca onda treba nametnuti borbu u klinu kako bi se
zatitili od nepotrebnih udaraca koje bi u sluaju tvrdog bloka prouzroile mogue povrede
zbog siline udaraca. Budui da se esto radi i o agresivnijem protivniku esto se u taktici
mogu iskoristiti neki od trikova kao to je to udarac laktom iz okreta dok se povlaimo.

f) Taktika protiv neiskusnih boraca

Iako esto neiskusni borci gube svoje prve meeve postoje situacije u kojima oni mogu da
bude veoma nezgodni borci jer je teko taktizirati sa njima. Budui da njihova tehnika esto
nije na najviem nivou oni u trenutku kada ih napadnemo upuuju konstantne sving udarce
rukom i eljni su tui se bez kalkulacije. Treba biti jako oprezan i uvijek koristiti kretanje
kako bi onemoguili protivniku da se namjesti za neke nepredviene udarce. Treba ga pustiti
da to vie puta promauje kako bi se umorio zbog nepromiljenog troenja energije, a
kontrolirati borbu sa konstantnim kretanjem unatrag ili u stranu i upuivanjem iznenadnih
direktnih udaraca kao i udaraca stopalom prema naprijed, te krunih udaraca nogom. Kada
ovakav tip borca uspije prii na poludistancu kako bi bacao neke nepromiljene svingove
jednostavno trebamo skratiti poludistancu i ui u klin i tako sigurno voditi borbu.

Bez obzira koja se taktika upotrebljava dunost je trenera i njegovog kluba da borca to bolje
podui znanju tajlandskog boksa kako bi bio u stanju da na najbolji nain odgovori na izazove
sa kojima e se suoiti u ringu.

19
5. TEORIJSKA I PRAKTINA VRIJEDNOST RADA

Iako tajlandski boks danas uiva veliku popularnost u svijetu borilakih sportova on je jo
nepoznanica iroj svjetskoj javnosti koja tek u dananje vrijeme sa brzim irenjem informacija putem
internet medija uspijeva da se zainteresira za ovaj sport.

Teorijska vrijednost ovog rada se ogleda u tome da se jasno opie sistemski nain pristupanja pripremi
borca za borbu kroz jednu od najvanijih karika u pripremi a to je taktika priprema te tako trenerima i
sportistima da smjernice koje e im omoguiti bolju izvedbu.

S druge strane praktina vrijednost rada se moe upotrijebiti na dosta naina jer konkretno
opisuje metode i naine taktike pripreme koje se mogu primjeniti na treninzima a poslije
uvjebavanja i na borbi.

20
6. ZAKLJUAK

Tajlandski boks je moderan kontaktni borilaki sport u kome se upotrebljavaju udarci zatvorenom
rukom, laktovima, stopalima i koljenima. Zbog same prirode sporta i moguih povreda prilikom
takmienja potrebno je bilo stalno iznalaziti nove naine kako bi se zatitilo sportiste od ozljeivanja,
a sa druge strane ostvarila pobjeda u borbi.

Postoje mnogi primjeri u praksi u kojima inferiorniji i slabiji borac ostvari pobjedu pridravajui se
odreenih principa borbe. Taj nain voenja borbe se naziva taktika i ona je danas sastavni dio
priprema svakog borca tajlandskog boksa. Bez cilja voenja borbe borac je esto osuen na poraz.
Taktikom se nastoje istaknuti najbolje strane borca te prikriti one slabe kako bi se dolo do pobjede.

Kroz razliite primjene napadakih i obrambenih tehnika razvile su se razne taktike varijante borbe
pa tako imamo taktiku borbe protiv visokih boraca, taktiku protiv jakih udaraa, protiv tehniara i
mnogih drugih koji jasno ukazuje na razliite stilove boraca za koje se ukoliko se eli pobijediti mora
nai neko taktiko rjeenje.

Ovaj rad je nastojao dati u saetom obliku naine i metode koje vode ka razumijevanju i primjeni
taktike u tajlandskom boksu.

21
7. LITERATURA

1. olakhodi, E., & Rao, I. (2011). Metodologija naunoistraivakog rada u

kineziologiji. Mostar: Nastavniki fakultet Univerziteta Demal Bijedi u Mostaru.
2. Rebac, Z. (2003). Tajlandski boks ful kontakt Azije. Zagreb: Euroasia
3. Serti, H. (2004). Osnove borilakih sportova: judo, karate, hrvanje. Zagreb: Kinezioloki
fakultet Sveuilita u Zagrebu
4. Safet Kapo, Branko Cikati, (2011), K-1 Put do vrha, kolska knjiga Zagreb
5. Kraitus, P. i Kraitus, P. (1988). Muay Thai The Most Distinguished Art Of Fighting.
Bangkok: Asia Books
6. Junlakan Lesley, (2005), Muay Thai: A Living Legacy, Spry Publishing
7. Vladimir Findak, (1999) Metodika tjelesne i zdravstvene kulture : prirunik za nastavnike
tjelesne i zdravstvene kulture, kolska knjiga, Zagreb.
8. Milanovi, D. (2009). Teorija i metodika treninga. Zagreb: Odjel za izobrazbu trenera
Drutvenog veleuilita u Zagrebu i Kinezioloki fakultet Sveuilita u Zagrebu.
9. Miki, B., & Huremovi, D. (1998). Boks tehnika-taktika-pravila. Tuzla: Filozofski
fakultet u Tuzli.
10. Seminar o tajlandskom boksu (2010). Mostar: MUAY THAI CLUB HUNTER MOSTAR
BOSNA I HERCEGOVINA. Postavljeno 15.12.2016 sa sajta: http://www.hunter.ba/

22