SVEUILITE U SPLITU KINEZIOLOKI FAKULTET

PRAVILA PLIVANJA

Student : Ivan uta

Mentor : Goran Gabrilo

Split, svibanj 2013.

RUKOVOENJE NATJECANJIMA Rukovodstvo natjecanja postavljeno od prireivaa odluuje o svim stvarima koje Pravilima nisu dodijeljene vrhovnom sucu, sucima ili drugim slubenim osobama, te ima pravo da odlae poetak natjecanja i daje smjernice u skladu sa pravilima koja se primjenjuju za provoenje natjecanja. Na Olimpijskim igrama, Svjetskom prvenstvu i FINA Svjetskom kupu, FINA Biro odreuje slijedei minimalni broj sudaca za rukovoenje natjecanjem: Vrhovni sudac (1), Suci stila (4), Starteri (2), Rukovodioci sudaca na okretu (2, 1 na svakoj strani bazena), Suci na okretu (1 na svakom kraju svake pruge), Glavni kontrolor rezultata (1), Kontrolor rezultata (1), Pomonik startera (2), Osoblje na konopcu za ponitenje starta (1), Najavljiva (1). Za sva druga meunarodna natjecanja prireiva e odrediti isti ili manji broj sudaca to, u sluaju kada je to potrebno, mora odobriti odgovarajue regionalno ili meunarodno tijelo. Kada nije na raspolaganju Automatski elektronski ureaj za suenje, njega zamjenjuju glavni mjerilac, 3 mjerioca po pruzi i dva dodatna mjerioca. Kada se ne koristi Automatski ureaj i/ili tri digitalna sata po pruzi, treba postaviti Glavnog suca na cilju i suce na cilju. Bazen i tehniki ureaji za Olimpijske igre i Svjetsko prvenstvo moraju biti pregledani i odobreni od strane Delegata FINA-e i lana Tehnikog komiteta za plivanje u prikladnom roku pred poetak plivakih natjecanja. Kada televizija koristi podvodnu opremu, ista mora biti daljinski upravljana i ne smije ometati plivaima vidno polje ili pravac kretanja te ne smije izmijeniti konfiguraciju bazena ili prekriti oznake u bazenu prema zahtjevima FINA-e.

SLUBENE OSOBE Vrhovni sudac Vrhovni sudac je pretpostavljen i rukovodi svim slubenim osobama, odobrava njihovo imenovanje i upuuje ih u vezi svih posebnih detalja i pravila koja se odnose na natjecanje. On mora podravati sva pravila i odluke FINA-e i odluiti e o svim pitanjima u vezi provoenja natjecanja, discipline ili trke, ije precizno tumaenje nije pravilima drukije odreeno. Vrhovni sudac moe intervenirati u bilo kojem trenutku natjecanja da bi osigurao da se provode pravila FINA-e, i odluiti e o svim primjedbama u vezi discipline koja je u toku. Kada se koriste suci na cilju, a nema po tri digitalna sata na svakoj pruzi, Vrhovni sudac e odrediti redoslijed kada je to potrebno.

Vrhovni sudac e osigurati da svi suci potrebni za provoenje natjecanja budu na svojim mjestima. On moe imenovati zamjene za svakoga tko je odsutan, nesposoban za djelovanje i neefikasan. On moe odrediti dodatne suce ako to smatra potrebnim. Na poetku svake trke vrhovni sudac e serijom kratkih zviduka pozvati plivae da skinu svu odjeu osim plivake odjee, nakon ega e im dugim zvidukom oznaiti da moraju zauzeti svoja mjesta na startnoj platformi (ili, za leni stil i mjeovite tafete, da odmah uu u vodu). Drugim dugim zvidukom zapovijeda plivaima lenog stila i mjeovitih tafeta da odmah zauzmu startni poloaj. Kad su plivai i suci pripremljeni za start, Vrhovni sudac e ispruiti ruku prema Starteru, oznaavajui da su plivai pod kontrolom Startera. Ruka ostaje u ispruenom poloaju dok se dade znak za start. Vrhovni sudac e diskvalificirati svakog plivaa za bilo kakav prekraj pravila koji je osobno uoio. Vrhovni sudac moe diskvalificirati svakog plivaa zbog prekraja o kojem su ga izvijestili drugi ovlateni suci. Sve diskvalifikacije su u nadlenosti vrhovnog suca.

Starter Starter ima potpunu kontrolu nad plivaima od trenutka kada mu ih je prepustio vrhovni sudac do poetka trke. Starter e prijaviti vrhovnom sucu plivaa zbog usporavanja starta, zbog namjernog neizvravanja naredbe ili za bilo kakvo nedolino ponaanje na startu, ali samo vrhovni sudac moe diskvalificirati plivaa za takvo otezanje, namjernu neposlunost ili nedolino ponaanje. Ovakva diskvalifikacija nee se raunati kao pogrean start. Starter je ovlaten da odlui da li je start pravilan, to moe izmijeniti jedino vrhovni sudac. Za vrijeme davanja starta, starter e stajati sa strane plivalita na priblino metara od startnog ruba bazena, tako da mjerioci mogu vidjeti i/ili uti, a plivai uti signal. Pomonik startera Pomonik startera razvrstava plivae prije svake discipline. Izvjetava Vrhovnog suca o svim prekrajima u vezi sa reklamiranjem (GR 7) i ako prozvani pliva nije prisutan. Rukovodilac sudaca na okretu Rukovodilac sudaca na okretu osigurava da suci na okretu vre svoju dunost za vrijeme natjecanja. Ako se dogodi kakva nepravilnost, rukovodilac sudaca na okretu primiti e prijave sudaca na okretu i odmah ih prenijeti vrhovnom sucu. Suci na okretu Po jedan sudac na okretu odreuje se na svakoj pruzi na svakoj strani bazena. Svaki sudac na okretu provjerava da li plivai postupaju u skladu sa pravilima za okret, od poetka posljednjeg zaveslaja prije nego dotaknu okretite, pa do zavretka prvog zaveslaja nakon okretanja. pet

Suci na okretu na startnoj strani bazena provjeravaju da li plivai postupaju u skladu sa odgovarajuim pravilima od starta do zavretka prvog zaveslaja. Suci na okretu na ciljnoj strani bazena provjeravaju da li plivai zavravaju trku u skladu sa odgovarajuim pravilima. U disciplinama od 800 i 1500 metara, svaki sudac na okretu, na strani bazena suprotnoj od cilja, registrirati e broj preplivanih dionica za plivaa u njegovoj pruzi i obavjetavati e plivaa o broju preostalih dionica, pokazujui mu "kartone brojaa dionica". Moe se koristiti i poluelektronika oprema, ukljuujui i podvodno prikazivanje. Svaki Sudac na ciljnoj strani bazena dati e signal upozorenja kada pliva u njegovoj pruzi treba jo isplivati dvije duine bazena plus pet (5) metara do kraja discipline od 800 i 1500 metara. Signal se moe ponavljati nakon okreta i to dok pliva ne pree pet (5) metara. Signal se moe dati zvidaljkom ili zvonom. Svaki sudac na ciljnoj strani bazena odluiti e, u disciplinama tafeta, da li je pliva koji starta u dodiru sa startnom platformom dok dolazei pliva dodiruje zid. Kada je na raspolaganju automatski ureaj za kontrolu izmjena u tafetama, on e koristiti u skladu sa SW 13.1. Suci na okretu e o svakoj povredi pravila izvijestiti na potpisanom listiu, navodei disciplinu, broj pruge i greku koja je napravljena i predati listi rukovodiocu sudaca na okretu, koji e ga odmah proslijediti vrhovnom sucu. Suci stila Suci stila postavljaju se sa obje strane bazena. Suci stila osiguravaju da se potuju pravila za stil koji se u toj disciplini pliva, i nadgledaju okrete da bi pomogli sucima okreta. Suci stila o svakoj nepravilnosti izvjetavaju vrhovnog suca na potpisanom listiu, navodei disciplinu, broj pruge i poinjenu pogreku. Glavni mjerilac Glavni mjerilac odreuje svim Mjeriocima mjesta gdje e sjediti i pruge za koje su odgovorni. Trebaju biti tri (3) mjerioca na svakoj pruzi. Ako se ne koristi Automatski ureaj za suenje, trebaju biti odreena dva (2) dodatna mjerioca, od kojih svaki moe zamijeniti mjerioca iji se sat nije uputio ili se zaustavio za vrijeme trke, ili koji iz drugih razloga nije u stanju mjeriti vrijeme. Kada se koriste tri (3) digitalna sata po pruzi, konano vrijeme i poredak odreuju se po izmjerenom vremenu. Glavni mjerilac sakuplja od svih mjerilaca na svim prugama kartone sa upisanim vremenima i, ako je potrebno, provjerava njihove satove. Glavni mjerilac e ubiljeiti ili provjeriti na kartonu slubeno vrijeme za svaku prugu. Mjerioci Svaki mjerilac izmjerit e vrijeme plivaa u pruzi koja mu je odreena. Rukovodstvo natjecanja e traiti da tonost satova bude provjerena. Svaki mjerilac e uputiti svoj sat na startni signal i zaustaviti ga kada pliva u njegovoj pruzi zavri trku. Mjerioci mogu, na zahtjev glavnog mjerioca, biljeiti prolaze na trkama duim od 100 metara.

Neposredno nakon trke, mjerioci na svakoj pruzi e ubiljeiti u karton izmjereno vrijeme i dati ga glavnom mjeriocu i, ako se zahtjeva, dati satove na uvid. Mjerioci nee vraati satove na nulu dok ne prime znak "satove na nulu" od glavnog mjerioca ili vrhovnog suca. Kada se ne koristi dodatni rezervni video sistem, moe biti potrebno da se postavi kompletan broj mjerilaca, ak i uz koritenje Automatskog ureaja za suenje. Glavni sudac na cilju Glavni sudac na cilju odrediti e svakom sucu na cilju njegov poloaj kao i pruge iji redoslijed treba utvrivati. Nakon trke, glavni sudac na cilju prikupiti e od svih sudaca na cilju potpisane listie i odrediti redoslijed, kojeg odmah alje vrhovnom sucu. Kada se za odreivanje redoslijeda koristi Automatski ureaj za suenje, glavni sudac na cilju mora na kraju svake trke izvijestiti o redoslijedu kojega je zabiljeio ureaj Suci na cilju Suci na cilju e biti postavljeni na povienom postolju u liniji sa ciljem, tako da u svakom trenutku imaju jasan pogled na bazen i ciljnu liniju, osim ukoliko ne opsluuju automatski ureaj za suenje na prugama koje su im dodijeljene, pritiskujui dugme na kraju trke. Poslije svake trke suci na cilju e odluiti i izvijestiti o redoslijedu plivaa u skladu sa zadacima koji su im dodijeljeni. Suci na cilju, kada su zadueni za pritiskanje "prekidaa", ne mogu u toj trci biti i mjerioci vremena. Tajnitvo

Glavni kontrolor rezultata odgovoran je za provjeru rezultata ispisanih na raunalu ili rezultata i redoslijeda dobivenih za svaku trku od vrhovnog suca. Glavni kontrolor rezultata e potvrditi da je vrhovni sudac potpisao rezultate. Kontrolor rezultata e provjeriti odjave nakon prednatjecanja ili finala, unositi rezultate u slubene obrasce, upisivati novopostavljene rekorde i, kada je potrebno, vriti bodovanje. Suci e svoje odluke donositi samostalno i neovisno jedan od drugog, osim ako je drukije predvieno u Pravilima plivanja.

STARTNE LISTE ZA PREDNATJECANJE, POLUFINALE I FINALE Startne liste na Olimpijskim igrama, Svjetskom Prvenstvu, Regionalnim prvenstvima i drugim natjecanjima pod ingerencijom FINA-e, izraditi e se kako slijedi: Najbolja prijavljena vremena postignuta na slubenim natjecanjima u posljednjih dvanaest mjeseci prije roka za konanu prijavu za to natjecanje, trebaju od svih sudionika biti dostavljena na prijavnim obrascima rukovodstvu natjecanja, koje ih poreda po vrijednosti rezultata. Plivai koji ne dostave vremena smatrati e se kao najsporiji i razvrstati na kraju liste. Redoslijed plivaa sa istim rezultatom, ili vie od jednog plivaa bez rezultata, odredit e se izvlaenjem. Plivai e po kvalifikacijskim grupama biti rasporeeni prema prijavljenim vremenima na slijedei nain: Ako ima samo jedna grupa, ona e se odrediti kao finalna i plivati samo u finalnom djelu natjecanja. Ako ima dvije grupe, najbolji pliva e biti rasporeenu drugu grupu, slijedei najbri u prvu, slijedei u drugu, slijedei u prvu itd. Ako ima tri grupe, najbri pliva e biti rasporeen u treu grupu, idui najbri u drugu, idui najbri u prvu, etvrti najbri e biti rasporeen u treu grupu, peti u drugu grupu, esti najbri u prvu grupu, sedmi u treu itd.

Grupa koja prethodi posljednjim trima grupama sastojati e se od iduih najbrih plivaa; grupa koja prethodi posljednjim etirima grupama sastojati e se od iduih najbrih plivaa itd. Iznimka: Kada u nekoj disciplini ima dvije ili vie grupa, mora biti najmanje tri plivaa u svakoj grupi kvalifikacija, ali naknadne odjave mogu smanjiti broj plivaa u takvoj grupi i na manje od tri. Osim za discipline od 50 metara (u 50 metarskom bazenu), raspored pruga e se odrediti tako (pruga broj 1 je na desnoj strani gledajui od starta prema bazenu), da se najbri pliva ili tafeta postavi u sredinju prugu u bazenu sa neparnim brojem pruga, ili u prugu 3 ili 4 za bazen sa 6, odnosno 8 pruga. Pliva sa slijedeim najboljim vremenom biti e postavljen njemu s lijeva, zatim naizmjenino ostali desno i lijevo, u skladu sa prijavljenim rezultatima. Plivaima sa istim rezultatima pruge e se odrediti putem unaprijed preciziranog izvlaenja. Kod discipline od 50 metara (u 50 metarskom bazenu), trke se mogu plivati prema odluci rukovodstva natjecanja, bilo od normalne startne strane prema okretinoj strani, bilo od okretine prema startnoj strani, zavisno od faktora kao to su postojanje adekvatnog elektronskog mjerenja, poloaja startera, itd. Rukovodstvo natjecanja mora obavijestiti plivae o svojoj odluci dovoljno prije poetka natjecanja. Bez obzira na koji nain e se trka plivati, plivai e biti rasporeeni u iste pruge kao da zapoinju i zavravaju trku na startnoj strani bazena.

Polufinale i Finale Kada su bila odrana prednatjecanja ili polufinale pruge e se odrediti na temelju rezultata postignutih u kvalifikacijama. U disciplini u kojoj su plivai u istoj ili u razliitim grupama imali iste rezultate registrirane na 1/100 sekunde, bilo za osmo ili esnaesto mjesto, mora se plivati izluna utrka da bi se plivae rasporedilo u odgovarajue finale. Ovakva izluna utrka mora se odrati najmanje jedan sat nakon to su plivai zavrili prednatjecanje u svojim grupama u toj disciplini. Ako su ponovno postignuti jednaki rezultati, odrati e se nova izluna utrka. Kada jedan ili vie plivaa otkau sudjelovanje u polufinalu ili finalu (A ili B finale), pozvati e se zamjene u skladu sa rezultatima u kvalifikacijama ili polufinala. Za disciplinu ili discipline izraditi e se novi raspored i nove startne liste zavisno o promjenama. Na ostalim natjecanjima za odreivanje pruga moe se koristiti i drijebanje. START Start utrke u slobodnom, prsnom, leptir i mjeovitom plivanju izvodi se skokom u vodu. Na dugi zviduk vrhovnog suca plivai e stupiti na startnu platformu i tamo ostati. Na starterovu zapovijed: "Na svoja mjesta" (na meunarodnim natjecanjima "Take your marks), plivai moraju odmah zauzeti startni poloaj, sa najmanje jednim stopalom na prednjem djelu startne platforme. Poloaj ruku nije bitan. Kad se svi plivai potpuno umire, starter e dati znak za start. Start u lenom plivanju ili mjeovitoj tafeti biti e iz vode. Na prvi dugi zviduk vrhovnog suca,plivai e odmah skoiti u vodu. Na drugi dugi zviduk vrhovnog suca plivai e zauzeti startni poloaj bez nepotrebnog otezanja .Kad svi plivai zauzmu svoje startne poloaje starter e dati zapovijed "Na svoja mjesta (Take your marks). Kad se svi plivai potpuno umire, starter e dati startni signal. Na Olimpijskim igrama, Svjetskim prvenstvima i drugim priredbama FINA-e, zapovijed "Take your marks" mora biti na engleskom, a startni znak posredstvom vie zvunika, koji su uz svaku startnu platformu. Diskvalificira se svaki pliva koji je startao prije nego to je dat startni znak. Ukoliko se startni znak oglasi prije nego to je proglaena diskvalifikacija, trka se nastavlja, te e pliva, ili plivai, biti diskvalificirani po zavretku trke. Ako se diskvalifikacija proglasi prije nego je dat startni znak, startni znak se nee dati, ve e se ostali plivai pozvati natrag, a start poinje ponovo.

PLIVAKI STILOVI SLOBODNI STIL Slobodni stil znai da u disciplini koja je tako naznaena pliva smije plivati bilo kojim nainom plivanja. Izuzetak je u mjeovitom plivanju i mjeovitoj tafeti, gdje slobodni stil znai svaki nain plivanja, osim leptir, prsnog ili lenog plivanja. Neki dio tijela plivaa mora dotaknuti zid nakon isplivane svake dionice i na kraju utrke. Neki dio tijela plivaa mora probijati povrinu vode za vrijeme itave utrke, osim to je doputeno da pliva bude potpuno uronjen za vrijeme okreta, te u duini ne veoj od 15 metara poslije starta i svakog okreta. Do te toke glava mora probiti povrinu vode. LENO Prije startnog znaka plivai e se u vodi poredati licem prema zidu, drei se obim rukama za startne hvataljke. Stopala, ukljuujui none prste, moraju biti ispod povrine vode. Zabranjeno je stajanje u ili na preljevnom lijebu, ili obuhvaanje nonim prstima preljevnog lijeba plivalita. Pri startu i nakon okreta pliva e se odgurnuti i plivati na leima za vrijeme itave utrke, osim kada izvodi okret. Normalni poloaj na leima podrazumijeva zakretanje tijela sve do, ali ne i ukljuujui, 90 stupnjeva od horizontalne ravnine. Poloaj glave nije vaan. Neki dio tijela plivaa mora probijati povrinu vode za vrijeme itave trke. Plivau je dozvoljeno da potpuno zaroni za vrijeme izvrenja okreta, pri ulasku u cilj i to u duljini ne veoj od 15 metara, nakon starta i svakog okreta. Do te toke glava mora probiti povrinu vode. Za vrijeme izvoenja okreta ramena se mogu okretati preko vertikalne ravnine do prsnog poloaja, nakon ega pliva moe u kontinuitetu upotrijebiti zaveslaj sa jednom ili istovremeno sa dvije ruke, da bi zapoeo okret. Kad je jednom tijelo napustilo leni poloaj, svi udarci nogama ili zaveslaji, moraju biti sastavni dio akcije izvoenja okreta. Pliva mora ponovo biti u lenom poloaju nakon naputanja zida. Kod izvoenja okreta pliva mora nekim dijelom tijela dodirnuti zid. Nakon zavretka trke pliva mora dodirnuti zid dok je u lenom poloaju. Kod dodira zida tijelo moe biti uronjeno u vodu. PRSNO Od poetka prvog zaveslaja rukama nakon starta i nakon svakog okreta, tijelo se mora drati u prsnom poloaju. Niti u jednom trenutku nije doputeno okretanje na lea. Svi pokreti ruku moraju biti istovremeni i u istoj horizontalnoj ravnini, bez naizmjeninih pokreta.

ake moraju biti gurnute istovremeno od grudi naprijed na, ispod ili iznad vode. Laktovi moraju biti ispod vode, osim kod zadnjeg zaveslaja prije okreta, za vrijeme okreta i kod zadnjeg zaveslaja pri ulasku u cilj. Pri povratnom kretanju ake moraju biti na ili ispod povrine vode. Ruke se ne mogu vraati natrag preko linije kukova, osim za vrijeme prvog zaveslaja nakon starta i svakog okreta. Svi pokreti nogu moraju biti istovremeni i u istoj horizontalnoj ravnini bez naizmjeninog kretanja. Stopala moraju biti okrenuta prema vani za vrijeme propulzivnog dijela rada nogu. kare, "kraul" noge ili delfinov zamah prema dolje nisu dozvoljeni. Probijanje povrine vode stopalima je dozvoljeno, ukoliko ne slijedi delfinov zamah prema dolje. Pri svakom okretu i pri dolasku na cilj, doticaj zida mora biti izveden sa obje ruke istovremeno na, iznad ili ispod nivoa vode. Glava moe biti uronjena poslije posljednjeg zaveslaja pred dodir, pod uvjetom da je probila povrinu vode u nekom trenutku za vrijeme zadnjeg kompletnog ili nekompletnog ciklusa koji je prethodio dodiru. Za vrijeme svakog potpunog ciklusa od jednog zaveslaja rukama i jednog zamaha nogama, u tom redoslijedu, neki dio plivaeve glave mora probiti povrinu vode, osim to pliva nakon starta i nakon okreta moe izvesti jedan zaveslaj rukama potpuno do nogu i jedan zamah nogama, dok je jo potpuno uronjen. Glava mora probiti povrinu vode prije nego se pesti zaokrenu prema unutra u najirem djelu drugog zaveslaja rukama.

LEPTIR Od poetka prvog zaveslaja nakon starta i nakon svakog okreta, tijelo mora biti u prsnom poloaju. Boni podvodni udarci nogama su doputeni. Niti u jednom trenutku nije dozvoljeno okrenuti se na lea. Obje ruke moraju se, tijekom itave utrke, pokretati naprijed zajedno iznad povrine, te natrag istovremeno. Svi pokreti nogama prema gore i prema dolje moraju biti izvedeni istovremeno. Noge ili stopala ne moraju biti u istoj razini, ali one ne smiju mijenjati poloaj u meusobnom odnosu. Na svakom okretu i na cilju utrke, dodir mora biti izveden sa obje ruke istovremeno, na, iznad ili ispod povrine vode. Na startu i na okretima plivau je dozvoljen jedan ili vie zamaha nogama ispod vode i jedan zaveslaj rukama, koji ga mora dovesti na povrinu. Doputeno je da pliva bude potpuno pod vodom u duljini ne veoj od 15 metara nakon starta i nakon svakog okreta. Do te toke glava mora probiti povrinu vode. Pliva mora ostati na povrini do slijedeeg okreta ili cilja.

MJEOVITO PLIVANJE U pojedinanom mjeovitom plivanju, pliva pliva etiri naina plivanja slijedeim redom: leptir, leno, prsno i slobodno. U tafetnom mjeovitom plivanju, plivai trebaju plivati etiri naina plivanja slijedeim redom: leno, prsno, leptir i slobodno. Svaka dionica treba se zavriti u skladu sa pravilima koja se pri ulasku u cilj primjenjuju za dotini stil

TRKA Pristupi li nekoj trci samo jedan pliva, on mora isplivati cijelu duljinu discipline da se kvalificira (tj. prizna utrka i postignuti rezultat). Pliva mora zavriti trku u istoj pruzi u kojoj je startao. U svakoj trci pliva pri okretu mora ostvariti fiziki kontakt sa zidom plivalita ili krajem staze. Okret mora biti izvren sa samog zida, te nije dozvoljeno koraknuti ili se odbiti od dna bazena. Pliva smije stati na dno plivalita kod slobodnog plivanja ili za vrijeme dionice slobodnog plivanja u mjeovitom plivanju, ali ne smije hodati. Povlaenje pruge nije dozvoljeno. Pliva koji je uplivavanjem u tuu stazu, ili kojim drugim nainom, omeo nekog plivaa, mora biti diskvalificiran. Ako je taj prekraj bio hotimian, vrhovni sudac mora o tome obavijestiti nadlenog predstavnika prireivaa, kao i predstavnika organizacije iji je pliva uinio prekraj. Nijednom plivau nije dozvoljeno koristiti ili nositi bilo koje sredstvo koje bi moglo poveati njegovu brzinu, plovnost ili izdrljivost za vrijeme natjecanja (rukavice s opnom, peraje itd.). Naoale se smiju koristiti. Svaki pliva koji ne uestvuje u trci, a ue u vodu u kojoj se odrava neko natjecanje prije nego to svi plivai ne zavre trku, mora biti diskvalificiran za prvu njegovu iduu disciplinu u kojoj je prijavljen. U svakom sastavu tafete moraju biti prijavljena etiri plivaa. Kod takmienja tafeta, mora biti diskvalificirana tafeta iji je pliva skoio u vodu tako da mu stopala nisu dodirivala startnu platformu kad je prethodni pliva tafete dotakao zid plivalita, osim ako se pliva koji je prerano startao ne vrati do svog poetnog poloaja uz zid, pri emu nije potrebno da se popne na startni blok.

Diskvalificirat e se svaka tafeta ako je njen lan, osim plivaa koji je odreen da pliva u toj dionici, uao u vodu dok se trka odvija, prije nego svi plivai svih tafeta ne zavre trku. lanovi tafete i njihov redoslijed moraju se odrediti prije trke. Svaki lan tafete moe plivati samo jednu dionicu. Sastav tafete se izmeu prednatjecanja i finala moe izmijeniti, pod uvjetom da se to izvri sa plivaima koji su uredno prijavljeni za tu disciplinu. Ne plivanje u skladu sa prijavljenim redoslijedom povlai diskvalifikaciju. Zamjene su doputene samo u sluaju dokumentiranog medicinskog razloga. Svaki pliva koji je zavrio svoju trku, ili svoju dionicu u tafeti, mora to je mogue prije napustiti bazen, bez da ometa bilo kojeg drugog plivaa, koji jo nije zavrio svoju trku. U protivnom e pliva koji je napravio taj prekraj, ili njegova tafeta, biti diskvalificirani. Ako neiji prekraj ugrozi mogunost uspjeha plivaa, vrhovni sudac je ovlaten da mu dozvoli sudjelovanje u slijedeoj grupi prednatjecanja, ili ako je prekraj uslijedio u finalnoj disciplini ili u posljednjoj grupi prednatjecanja, moe narediti da se ista pliva ponovno. Nije doputeno davanje tempa, niti se moe bilo kakva naprava ili dogovor u tu svrhu koristiti.

MJERENJE

Rad Automatskog ureaja za suenje mora biti pod nadzorom postavljenih sudaca. Vremena koja registrira Automatski ureaj upotrijebiti e se za odreivanje pobjednika, redoslijeda i rezultata za sve pruge. Ovako odreeni redoslijed i rezultati imaju prednost nad odlukama mjerilaca. U disciplini u kojoj je dolo do prekida rada ureaja, ili ako je potpuno oito da je dolo do greke u radu, ili ako pliva nije dodirom aktivirao ureaj, runo izmjereni rezultati e biti slubeni. Kada se koristi Automatski ureaj, rezultati se registriraju iskljuivo na 1/100 sekunde. Ako postoji mjerenje na 1/1000 sekunde, trea znamenka se nee registrirati niti koristiti za odreivanje redoslijeda i rezultata. U sluaju jednakih rezultata, svim plivaima koji postignu isto vrijeme na 1/100 sekunde pridijeliti e se isti plasman. Vremena koja se prikazuju na elektronskom semaforu smiju imati samo 1/100 sekunde. Svaki ureaj za mjerenje kojega zaustavlja sudac smatra se satom. Takova runa vremena moraju se mjeriti od tri mjerioca postavljena ili odobrena od nadlenog organa u dotinoj zemlji. Svi satovi moraju biti provjereni kao toni od strane nadlenog organa. Runo mjerenje registrirati e se na 1/100 sekunde. Ako se ne upotrebljava Automatski ureaj, slubena runa vremena odredit e se kako slijedi:

Ako dva od tri sata pokazuju isto vrijeme a trei odstupa, dva ista vremena biti e slubeno vrijeme. Ako sva tri sata pokazuju razliito vrijeme, sat koji pokazuje srednje vrijeme biti e i slubeno vrijeme. Ako samo dva (2) od tri (3) sata rade prosjeno vrijeme biti e i slubeno vrijeme. Ako je pliva za vrijeme ili nakon neke trke diskvalificiran, ta diskvalifikacija se unosi u slubene rezultate, ali se ni vrijeme ni redoslijed ne registriraju niti objavljuju. U sluaju diskvalifikacije tafete, rezultati regularno isplivanih dionica, do trenutka diskvalifikacije, biti e uneseni u slubene liste rezultata. Svi rezultati na 50 i 100 metara plivaa u prvim dionicama tafeta biti e registrirani i objavljeni u slubenim listama rezultata.

SVJETSKI REKORDI

Za svjetske rekorde u 50 metarskim bazenima uzimaju se u obzir slijedee daljine i stilovi za oba spola: Slobodni stil: 50, 100, 200, 400, 800 i 1500 metara Leno: 50, 100 i 200 metara Prsno: 50, 100 i 200 metara Leptir: 50, 100 i 200 metara Mjeovito: 200 i 400 metara 4 x 100 i 4 x 200 metara

tafeta slobodnog stila: Mjeovita tafeta:

4 x 100 metara

Za svjetske rekorde u 25 metarskim bazenima uzimati e se u obzir slijedee daljine i stilovi za oba spola: Slobodni stil: 50, 100, 200, 400, 800 i 1500 metara Leno: 50, 100 i 200 metara Prsno: 50, 100 i 200 metara Leptir: 50, 100 i 200 metara

Mjeovito:

100, 200 i 400 metara 4 x 100 i 4 x 200 metara

tafete slobodnog stila: Mjeovite tafete:

4 x 100 metara

lanovi tafete moraju imati isto dravljanstvo.

Svi rekordi moraju se postii na slubenom natjecanju ili u solo utrci s vremenom, odranoj javno i javno objavljenoj u glasilima, najmanje tri dana prije nego to e pokuaj obaranja rekorda biti izvren. Kada se solo utrka s vremenom odrava za vrijeme slubenog natjecanja, tada objavljivanje najmanje tri dana unaprijed nije potrebno. Duina svake pruge bazena mora biti provjerena od inspektora ili drugog kvalificiranog slubenika, kojega je postavio ili odobrio savez dotine zemlje. Svjetski rekordi priznati e se samo ako su registrirani Automatskim ureajem za suenje, odnosno Poluautomatskim ureajem, u sluaju zakazivanja Automatskog ureaja. Vremena koja su jednaka na 1/100 sekunde smatrati e se izjednaenjem rekorda, a plivai koji postignu ta izjednaena vremena zvati e se "skupni nosioci". Samo vrijeme pobjednika utrke moe biti prijavljeno kao svjetski rekord. U sluaju mrtve trke u trci gdje je postavljen rekord, svi plivai koji su stigli u mrtvoj trci smatraju se pobjednicima. Prvi pliva u tafeti moe postaviti svjetski rekord. Ako prvi pliva u tafeti zavri svoju dionicu u rekordnom vremenu u skladu sa odredbama ovog lana, njegov se nastup ne moe ponititi nikakvom naknadnom diskvalifikacijom njegove tafete zbog povreda pravila koje su se dogodile nakon to je on otplivao svoju dionicu. Pliva u nekoj individualnoj disciplini moe pokuati obaranje svjetskog rekorda i na meudionici, ako on, njegov trener ili voa ekipe posebno zahtijevaju od vrhovnog suca da mu se ta dionica posebno mjeri ili ako je vrijeme na toj dionici izmjereno Automatskim ureajem za suenje. Taj pliva mora zavriti itavu disciplinu da bi mu se priznao rekord na meudionici. Prijava svjetskog rekorda mora se izvriti na slubenom obrascu FINA-e od strane slubene osobe organizatora ili rukovodstva natjecanja i mora je potpisati ovlateni predstavnik nacionalnog saveza, potvrujui da su potovana sva pravila ukljuujui i potvrdu o negativnom doping testu. Prijavni obrazac mora se poslati Poasnom tajniku FINA-e u roku od 14 dana nakon trke. Privremenu prijavu o postignutom rekordu treba poslati Poasnom tajniku FINA-e telegramom, teleksom ili telefaksom u roku od 7 dana nakon natjecanja. Nacionalni savez zemlje plivaa treba uputiti pismo Poasnom tajniku, u kojem ga obavjetava o rekordnoj utrci, kako bi ovaj, ako je potrebno, osigurao da slubena prijava bude pravilno upuena od strane nadlenog organa.

Kada primi slubenu prijavu, i kad se uvjeri da su navodi u prijavi toni, ukljuujui i potvrdu o negativnom doping testu, Poasni tajnik FINA-e odmah e objaviti novi svjetski rekord, uiniti potrebno da se isti publicira i uruiti potvrde onima iji su rekordi priznati. Svi rekordi postignuti na Olimpijskim igrama, Svjetskom prvenstvu i FINA svjetskom kupu biti e automatski potvreni. Ako se nije provela procedura, Nacionalni savez dotine zemlje moe zatraiti naknadno priznavanje rekorda. Nakon odgovarajue istrage, Poasni tajnik FINA-e je ovlaten da prihvati takav rekord, ako je zahtjev bio opravdan. Ako je FINA priznala svjetski rekord, Poasni tajnik e uputiti diplomu potpisanu od Predsjednika i Poasnog tajnika FINA-e nacionalnom savezu dotinog plivaa, da mu se urui kao znak priznanja za njegov rekordni nastup. Nacionalnim savezima ije su tafete postavile svjetski rekord biti e uruena peta diploma. To priznanje zadrava nacionalni savez.

PROCEDURA AUTOMATSKOG SUENJA

Kada se na bilo kojem takmienju koristi Automatski ureaj za suenje, redoslijed i vremena tako odreeni, kao i izmjene u tafetama provjerene takvim ureajem, imaju prednost nad odlukama mjerilaca. Kada Automatski ureaj ne odredi redoslijed i/ili vrijeme jednog ili vie plivaa u nekoj trci: Zapisati sve raspoloive redoslijede i vremena Automatskog ureaja; Zapisati redoslijed i vremena dobivena od sudaca; Slubeni redoslijed odrediti e se kako slijedi: Pliva sa automatski odreenim vremenom i redoslijedom zadrava svoj relativni redoslijed u odnosu na druge plivae koji imaju automatski izmjereno vrijeme i redoslijed u toj utrci. Plivau koji nema automatski odreen redoslijed ali ima automatski odreeno vrijeme odrediti e se relativni redoslijed usporeujui njegovo automatski izmjereno vrijeme sa automatski izmjerenim vremenima ostalih plivaa. Plivau koji nema automatski odreeno ni vrijeme ni redoslijed, relativni redoslijed odrediti e se pomou Poluautomatskog ureaja ili sa tri digitalna sata. Slubeno vrijeme odrediti e se kako slijedi: Slubeno vrijeme za sve plivae kojima je ono izmjereno Automatskim ureajem, biti e to vrijeme.

Slubeno vrijeme za sve plivae koji nemaju vrijeme izmjereno automatski biti e vrijeme izmjereno runo sa tri digitalna sata ili Poluautomatskim ureajem. Da bi se odredio relativni redoslijed za vie kvalifikacijskih grupa neke discipline treba postupiti na slijedei nain: Relativni redoslijed za sve plivae odrediti e se usporeujui njihova slubena vremena. Ako je slubeno vrijeme plivaa jednako kao i slubeno vrijeme jednog ili vie plivaa, svima koji imaju to vrijeme odrediti e se isti redoslijed (plasman) u toj disciplini.

UZRASNE KATEGORIJE

Nacionalni savezi mogu primjenjivati vlastiti sustav uzrasnih kategorija, uz primjenu tehnikih pravila FINA-e.

Kinezioloki fakultet u Splitu

Pomone tehnike

Toni Bartulovi Mentor: Goran Gabrilo

Svibanj 2013 g.

1.1 Uvod :

Plivanje je jako kompleksan sport i sastoji se od nekoliko osnovnih tehnika. Pored tih osnovnih postoje i pomone tehnike koje takoer imaju velik znaaj te pridonose kvaliteti plivanja. Pomone tehnike dijelimo po poloaju, pa tako za leni poloaj postoji pomona tehnika germany, za prsni poloaj pomona tehnika je buterfly te za boni poloaj imamo razne bone tehnike i njihove varijacije. U ovom seminaru emo poblie prikazati svaku od tih pojedinih pomonih tehnika.

2.1 Pomone tehnike

Pomone tehnike poele su se korisiti poetkom 20. stoljea i od tada se svakodnevno koriste iako nikada nisu uvrtene u program natjecanja. Koriste se kao predvjebe osnovnim tehnikama plivanja. No to im nije jedina svrha, nakon napornih utrka slue i za rasplivavanje jer se na takav nain oputaju miii. Takoer neke varijacije bonih tehnika koriste se pri spaavanju utopljenika. Iz svega ovoga moemo zakljuiti da pomone tehnike imaju iroki spektar namjene te su esencijalan dio plivanja.

2.2 Buterfly

Buterfly je pomona tehnika u prsnom poloaju. Smatra se da je njen zaetnik australac Sydney Cavill, pliva koji je bio prvak australije sa 16 godina. Nakon to su njegov nain plivanja uoili ljudi iz svijeta plivanja taj se stil naglo popularizirao te ga je koristilo sve vie plivaa kao verziju prsnog stila. Tek je 1952 prihvaen kao zasebni stil plivanja sa svojim pravilima. No pomona tehnika baterfly nikad nije uvrtena u program natjecanja te se razlikuje od tehnike delfin koja je natjecateljska tehnika.

Kada plivamo baterfly ruke nam se kreu delfin stilom no noge se kreu prsnim stilom za razliku od natjecateljskog delfina. To uvelike olakava plivanje te prebacuje fokus plivanja na ruke koje su bit ove tehnike. Plivai koriste baterfly kako bi sinhorinzirali ruke i noge te se pripremili i uvjebali za plivanje delfina.

Takoer uvjebava se i disanje. Upravo zbog toga ova je pomona vjeba idealna kao predvjeba.

Pokretanje ruku kod baterly tehnike sastoji se od tri dijela: povlaenje, odgurivanje te povratak u poetni poloaj. Upravo nam povlaenje ruku od ispruenog poloaja prema tijelu donosi najvie napretka kroz vodu. Nakog povlaenja ruku slijedi odgurivanje ruku od tijela unatrag koje nam takoer dopridonosi kretanju kroz vodu. Zadnja faza je povratak ruku u poetni poloaj i upravo ta faza razlikuje baterfly od ostalih tehnika plivanja i to u tome to se obe ruke u poetni poloaj vraaju nad vodom. Nakon povratka ruku u poatni poloaj ciklus od ta tri slijeda ponovno zapoinje. Disanje se odvija svako drugi zaveslaj to je mnogo efikasnije od udisanja na svaki zaveslaj. Bitno je da se disanje uvjeba tako da ono to manje remeti kretanje te da bude to sinhronizirnaije sa rukama i ostatkom tijela.

Bitna razlika od delfina je i u nainu kretanja nogu. One se ne pokreu delfin stilo (takozvanim klizanjem kroz vodu) ve koristimo laki prsni stil stoga je u baterfly tehnici panja usmjerena na ruke. Postoji i verzija u kojoj plivamo noge kraul tehnikom.

2.3 Germany

Pomona tehnika za lani poloaj zove se germany. Arno Bieberstein bio je prvi pliva koji je plivao lenim stilom i to na ljetnim olimpijskim igrama 1908 god. T e je osvojio zlatnu medalju. Od tada stil se nije znatno promijenio te se proirio po svijetu i postao ravnopravan ostalim stilovima plivanja.

Leni stil koji se pliva na natjecanjima razlikuje se od germanija u tome to ruke izlaze iz vode te rade puni krug dok kod germanija one ostaju u vodi. Takoer

noge kod germanija idu prsno dok je natjecateljski leni stil napredovao do toga da se noge plivaju kraul stilom.

Pokret ruku sastoji se od tri dijela: povlaenja, odgurivanja te povratka u poetni poloaj. Povlaenje najvie pridonosi kretnji dok odgurivanje malo manje sudjeluje u toj kretnji. Povratak ruku odvija se kroz vodu i tako ponovno zapoinje taj kruni ciklus.

Noge se plivaju takozvanim abljim pokretima to je slino prsnom kretanju nogu. Koljena se uzdiu prema gore, pete se dodiruku a stopala su okrenuta prema vani te potiskuju vodu. Noge se zatim opruaju te taj ciklus zapoinje iz poetka. Postoji i verzija u kojoj noge plivamo kraul tehnikom. Bitno je napomenuti da su kod ovae pomone tehnike plivanja noge i ruke jako sinhornizirane te se miii oputaju jer je napor sveden na minimum. Upravo zato ova tehnika je idelna za relaksaciju i rasplivavanje nakon utrka.

2.4 Bona tehnika s raznim varijantama

Kod bonog poloaja u plivanju postoji vie varijanti pomonih tehnika, te nema definiranih pravila o kretanju ruku i nogu. Razvilo se u antikim vremenima kad su plivai shvatili da je jako teku dugo plivati prsnim stilom sa glavom iznad vode jer se glava prirodno okrece na stranu. To dovodi do sputanja ramena a noge u toj situaciji prirodno rade pokret karica. To je jako uinkovit nain plivanja te se koristi za duge dionice jer se pliva pri umoru jedne strane jednostavno okrene na drugu. Takoer uinkovit je i kod spaavanja utopljenika.

Jedna verzija bonog plivanja je da nam obe ruke simultano rade krunu kretnju dok noge izvode udarac. Prednja ruka se isprua ispred tijela te grabi vodu i povlai prema nazad dok druga ruka radi krunu kretnju ispred prsa tijela. Postoje razne varijante u kojima jedna

ruka miruje druga radi kretnju ili obrnuto. Takoer vie je moguih kretnji nogu stoga je bona tehnika plivanja jako raznovrsna te korisna pri uenju plivanja, vjebanju, relaksaciji kao i plivanju na vee dionice.

3.1.Zakljuak
Pomone tehnike razvile su se iz osnovnih tehnika zbog potrebe za jendostavnijim oblikom plivanja. One nam slue za odmor nakon naporne aktivnosti ali i za stjecanje znanja plivanja koje nam je potrebno za svladavanje zahtjevnijih tehnika plivanja. Pomone tehnike imaju status jednak osnovnima te se koriste svakodnevno u cijelom svijetu.Upravo zbog svoje raznovrsnosti mogu ih koristiti svi, od male dijece preko profesionalnih plivaa pa do starijih osoba ili onih sa zdravstvenim problemima. Svakodnevno ih koriste i spasioci kao i graani na kupalitima i moru stoga moemo zakljuiti da su pomone tehnike bitan dio svijeta plivanja za sportae ali i za sve ostale.

SVEUILITE U SPLITU KINEZIOLOKI FAKULTET

Seminarski rad iz kolegija Plivanje 2

OBUAVANJE NEPLIVAA

Student: Antonio Peri

Mentor: dr.sc. prof. Goran Gabrilo

Split, 08. svibanj 2013. god.

1. UVOD

Uenje u obuavanju neplivaa zauzima vrlo bitno mjesto u predmetu plivanja koje se sprovodi na kineziolokim fakultetima u Hrvatskoj. Kroz kolegije plivanje 1 i plivanje 2 studenti trebaju biti osposobljeni ne samo demonstracijski odraditi plivake elemente ve samostalno provesti sat plivanja s djecom predkolske dobi. Sama problematika uenja plivakih biotiko-motorikih vjetina nalazi se u injenici da je voda jedan potpuno drugaiji mediji u kojemu vrijede nekakvi drugaiji zakoni za razliku od plinova u troposferi. Pri tome se najvie oituje pojava Nulte gravitacije koja je uzrokovana silama uzgona koje djeluju na tijelo uronjeno u tekuinu. Veliina tih sila ovisit e o gustoi tekuine i volumenu uronjenog tijela ili njegovoga djela. Samo kretanje kroz tekuinu takoer ovisi o drugaijim zakonima nego to je to u plinovitome mediju a te zakone smo podijelili u zasebnu fizikalnu znanost nazivom hidrodinamika. Plivanje i kretanje u vodi ovjeku je poznato od njegovih samih poetaka i kao takvo mu je uroeno ali iz ponajvie psihosociolokih razloga ovjeku to kretanje to vie stari postaje nepoznatije. Upravo iz tih razloga samo uenje neplivaa plivakim tehnikama izrazito je bitno. Takoer valja naglasiti kako se nizom dugogodinjih istraivanja u potpunosti ustanovilo koji su ti faktori i tehnike koje omoguuju najefikasnije kretanje kroz vodu te se tako danas plivaka tehnika moe svladati u njenom najefikasnijem obliku to je takoer jedan od zadataka ljudi koji obuavaju. Veliku vanost pri obuavanju takoer treba dati i psiholokoj komponenti pojedinca. Nju treba njegovati na istoj razini kao i njegova motorika uenja jer se pokazala izuzetno bitna za brzo efikasno i kvalitetno obuavanje plivakih tehnika.

2. CILJEVI I ZADACI OBUKE NEPLIVAA

Osnovni zadatak u obuci neplivaa je osposobiti neplivaa za sigurno boravljenje u vodi bez opasnosti po njegov ivot. U samome poetku obuavanja prvo se upoznaje polaznike o pravilima na kupalitu a zatim i samim kretanjem u vodi. Upuuje se polaznike o nainima na koje njihova tijela djeluju na vodu i obratno na koji nain se u vodi die te druge pojedinosti. Ui se ulazak u vodu te odravanje ravnotee u vodi plutanje te lagano kretanje sve to pojednostavljuje daljnji rad jer se nakon tih nauenih vjetina neplivai osjeaju dosta sigurnije u vodi i razbijaju strah od vode i plivanja. Dalje se radi na tehnikama plivanja koje se metodom postupnosti razvijaju od jednostavnijih prema teima sve do razvijanja tehnike u njezinoj najefikasnijoj varijanti. Sve greke koje odstupaju od takozvane idealne tehnike pokuavaju se ukloniti odreenim metodikim postupcima s tim da se u konanici ipak ne trai natjecateljsko plivanje iz velikog broja razloga pa se tako odreena odstupanja od idealne tehnike toleriraju. U najveem broju sluajeva najvie se radi na tehnici kraul jer je ta tehnika osim to je najefikasnija i najpreglednija plivaka tehnika ujedno i tehnika koja oduzima najmanje energije pa je kada usavrimo tehnike zahtjeve moemo dugotrajno primjenjivati. Sama pobjeda straha od vode i plivanja pa cak i ulaska u vodu je sama po sebi jedan od glavnih ciljeva u obuci neplivaa. Strah je jedan od najveih remeteih faktora u plivanju a u najveoj mjeri uzrokuje tonjenje utopljenika. Pobjedom fobije od kretanja u vodi zasigurno moe i osigurati i sigurno boravljenje u istoj jer su naa tijela konstruirana na nain da ostaju na povrini vode.

3. SREDSTVA ZA ODRAVANJE TEAJA PLIVANJA

Teaji neplivaa u najveoj mjeri se odravaju na bazenima sa slatkovodnom vodom. Vano je da bazeni budi grijani pogotovo zimi te da uvjeti vode budu u propisima koje nalae zakon a to je da u vodu bude dodan klor koji slui kao denzifekcisko sredstvo. Pogodno bi bilo da se radi o plitkim bazenima te da u istima polaznici mogu slobodno stajati sa obje noge i nesmetano disati da im je razina vode ispod vrata jer to uvelike olakava prilagodbu na vodu kao novi medi. Teaje smiju voditi samo za to osposobljene osobe a najee je rije o kineziolozima koji kroz kolegije plivanje 1 i 2 uze elementarne plivale tehnike te naine obuavanja istih druge ljude. Voditelji teaja moraju imati veliku mjeru predostronosti jer svaka neopreznost moe imati fatalne posljedice po ivot polaznika utapanje. U radu se koristi razliitim rekvizitima od kojih su sigurno najkorisnije plivake daske i peraje a zatim i kao to je veinom u pravilima bazena koritenje plivaih kapica i oala za plivanje. Takoer u radu se jo koristi i raznim rekvizitima kao to su meke loptice vaterpolo lopte itd. Bilo bi poeljno da se radi o bazenima do 25 m duine i da su podijeljeni na plivake staze da bi se u sto veoj mjeri uveo red tijekom plivanja.

4. PRINCIPI PRI VOENJU TEAJA NEPLIVAA

Osnovni princip pri voenju teaja neplivaa je analitika metoda. Sintetika metoda ovdje nije praktina a osnovni razlog je taj to se elementi ue u potpuno drugaijem i dosad nepoznatom obliku za ovjeka a to je u vodi. Osim to je za ovjeka voda potpuno nepoznat medi njegovo kretanje bez prethodnih osnovnih upoznavanja i vjetina dovelo bi do tonjenja brzog umaranja nekvalitetnog disanja to bi u konanici izazvalo utapanja polaznika. S obzirom na takvu situaciju potrebno je svakom neplivai pristupiti metodom postupnosti i postupnom metodologijom razviti njegove motorike vjetine koje e ga naposljetku dovesti do kvalitetnog kretanja u vodi. Vrlo je vano ida se tijekom vrenja analitike metode ne ide na napredniji stupanj vjebanja sve dok se ve postojei ne dovede do kvalitetne razine jer bi u suprotnome prethodno loe nauena vjetina koila razvoj sljedee i samim time poremetila kvalitetu uenja polaznika. U najveoj mjeri se radi na uenju tehnike iz razloga koje smo ve naveli gore u tekstu ali je i poeljno ubaciti i uenja lenom tehnikom. Uenje lenog plivanja uvelike moe pomoi i samome razvoju tehnike kraul s obzirom na to da se u oba sluaja radi o unilateralnim tehnikama. Samo voenje sata treba biti po pedagokim uenjima te osim toga treba potovati pravila i red propisan na kupalitu. Za to je najvie odgovoran voditelj teaja te e o njegovoj sposobnosti voenja nastave ovisiti koliko e se red potovati.

5. SOCIOLOKA VANOST PLIVAKOG ZNANJA

Od samog poetka postojanja kretanje ovjeka u vodi je uvelike pomoglo njegovom opstanku kao vrste. Ono je za njega uroeno kao i za mnoge druge sisavce koje u vodi trae izvor hrane. Samim time vrlo lako je zakljuiti zato se dananjem drutvu plivako znanje ujedno vodi i kao jedna od drutvenih normi ak i u podrujima u kojima za plivanje nema uvjeta. Plivanje kao tjelesna aktivnost i rekreacija prua velike mogunosti. to se tie aktivnosti koje popravljaju va zdravstveni status plivanje je jedno od najboljih izbora. Samo kretanje u vodi tehnikom kraul pa i nekim drugim plivakim tehnikama potie rad muskulature koju ne moemo pokrenuti klasinim kretanjem na suhome. Osim to povoljno utjee na razvoj muskulature ono samim time utjee i na skelet pojedinca i to na pozitivan nain. Plivanjem se uvelike moe sprijeiti i ukloniti kifoza skolioza i drugi poremeaji zakrivljenja kraljenice i to upravo jer djeluje na miie ramenog pojasa. Upravo iz tih razloga plivanje se smatra jednom od najpoeljnijih aktivnosti kojom se ovjek moe baviti. Plivanje takoer ima vanu ulogu i u drugim aspektima drutva kao to je ribolov vojska policija itd.

6. PSIHOLOKA PRISTUP PRI OBUCI NEPLIVAA

Kao to smo ve naglasili prije u ovome radu psiholoki faktor u kvalitetnoj obuci plivanja igra krucijalnu ulogu. Strah od plivanja i ulaska u vodu glavni je remetei faktor pri kvalitetnoj obuci plivakih tehnika. Samim time osoba koja provodi teaj plivanja mora tom djelu posvetiti veliku panju. Osim to e svoj rad podrediti metodama postupnosti verbalni i demonstracijski faktor igraju vrlo vane uloge u razbijanju psihike barijere. Usmenim putem poeljno je ohrabriti polaznike teaja te im dati do znanja da su u sigurnim rukama. Metoda demonstracije takoer igra vanu ulogu jer samim pokazivanjem odreenog zadatka pokazujete polaznicima sigurnost zadanih zadataka a osim toga djelujete na ideo-motoricko uenje polaznika na pravi nain. Uenje tehnike disanja je bitna u stvaranju sigurnosti vodi. Strah najvie polazi ic injenice da se osobe boje da e potonuti a osim toga ostati bez zraka. Samom tehnikom kvalitetnog disanja osim to e mo postii da nae tijelo stoji stabilno na povrini puna plua usaditi e mo sigurnost za kretanja u vodi kao i kod kretanja na suhome. Od velike vanosti za pobjedu nad strahom igraju i dodati rekviziti a ponajvie plivaa daska za koju se polaznici mogu uhvatiti i na taj nain sprijeiti tonjenje. Plivake daske i peraje takoer pomau u motorikim uenjima novih znanja te se pomou njih na siguran nain moe kvalitetno usvojiti plivaka tehnika. Samim napredovanjem u plivakoj tehnici proporcionalno e i otpadati strah od plivanja.

7. PEDAGOKE SMJERNICE
U samome radu s neplivaima u najveoj mjeri se susreemo s djecom predkolske dobi ili neto starijom. Iz tih podataka valja zakljuiti da se sam rad treba i prilagoditi na takav nain primjeren tom uzrastu. Stoga se pri svakome objanjavanju i davanju zadataka treba sluiti to slikovitijim primjerima i izbjegavati turo verbalno objanjavanje. S obzirom na to da djeca najbolje pamte u slikama koritenje demonstracijama se smatra jednom od najvanijih metoda stoga bi bilo poeljno da voditelj osim svog kvalitetnog teorijskog znanja bude i vjet pliva. Sami zadaci trebali bi biti postavljeni na nain da u njima bude to je vie mogue igre i natjecanja. Pokazano je da djeca kroz igru najbolje ue a osim toga ostati e animirani i zainteresirani za plivanje i zadatke koji im slijede. Organizacija natjecanja kroz uenje pogoduje poveanju motivacije kod polaznika a osim toga ona e zasigurno izvlaiti maksimum iz svakoga pojedinca. Dobri animatori i zabavljai zasigurno su osobe koje bi se trebale baviti ovim poslom i radom s djecom te dobi s naglaskom da je rad i organizacija ipak prva stavka rada na bazenu.

8. METODIKA OBUAVANJA
Kao to smo ve naglasili sama metoda bazira se na postupnosti odnosno analitikoj metodi. Kompletna tehnika se segmentira na manje cjeline te se ue cjelina po cjelina do konanog spajanja vie cjelina u jednu kompletnu tehniku. Poinje se od uenja ulaska u vodu iz razliitih pozicija etanja kroz vodu ako imamo za to uvjete odravanje ravnotee na vodi u leeem poloaju na prsima i leima uenje zaranjanja glavom ispod povrine vode uz rub bazena te izdah kroz nos uenje udaha rada nogu uz rub bazena i tako sve postupno do same tehnike kraul i eventualno leno.

8.1. Uenje tehnike rada nogu kraul

1. Imitacija pokreta na suhome te sjedei uz rub bazena kada su noge u vodi 2. Pridravanje uz rub bazena 3. Odgurivanjem od ruba bazena klizanje uz pomo plivae daske 4. Rad nogu drei se za plivau dasku u razliitim pozicijama disanje naprijed 5. Odgurivanje od ruba bazena te izlazak na povrinu uz rad nogu s daskom 6. Plivanje samo nogama s rukama uz tijelo bez daske 7. Plivanje samo nogama kada su ruke ispred tijela 8. Rad nogu ronjenjem ispod povrine

8.2. Uenje tehnike rada ruku

Imitacija pokreta na suhome Zaveslaj kroz vodu leei na trbuhu uz rub bazena Uenje zaveslaja kreui se kroz vodu nogama pridravajui plivau dasku jednom rukom dok druga vri zaveslaj Kompletan rad ruku uz pomo peraja na nogama Kompletan rad ruku uz pomo daske koje se nalazi meu koljenima Izranjanje nakon odgurivanja za zaveslajem rukama i nogama Kompletna tehnika kraul

8.3. Uenje tehnike disanja u vodi

Tehnika disanja u vodi smatra se najkompleksnijom vjetinom u obuavanju neplivaa i na nju treba obratiti posebnu panju. Kada se naui kvalitetno disanje u plivanju dobiva se na sigurnosti boravka u vodi efikasnosti plivanja kvaliteti i kvantiteti plivakog znanja. Zato ovome dijelu uenja treba posvetiti veliku panju. Ono se postepeno ui paralelno s uenjem tehnika plutanja klizanja ronjenja rada nogu rada ruku te u konanici kompletne tehnike.

Verbalno dati do znanja zato je tehnika disanja vaa u plivanju te uputiti polaznike o njezinom izvoenju Imitirati nain disanja uz rub bazena pridravajui se rukama i to na nain da se udah izvodi na usta a izdah kada je glava zaronjena pod vodom kroz nos i usta

Uenje udaha na usta i izdaha u vodu kroz nos dok plivamo samo s nogama uz pomo daske udah naprijed Ponoviti izvedbu s udahom sastane teiti da dio glave ostane pod vodom Uenje udaha i izdaha bez daske naprijed i sastane samo s radom nogu Uenje udaha i izdaha plivanjem nogama i jednom rukom dok druga dri plivaku dasku udah na stranu ruke koja radi zaveslaj Disanje uz kompletnu tehniku po jednom zaveslajem ciklusu Disanje uz kompletnu tehniku nakon nekoliko zaveslajni ciklusa

Uenje ulaska u vodu skok na glavu ili plivaki start

Jedna od bitnih tehnika koje se usvajaju kod obuke plivaa je i ulazak u vodu tehnikom skoka na glavu kojega moemo vidjeti i kod plivakih natjecanja kao plivaki start. Uenjem ove tehnike takoer utjeemo na smanjivanje straha od ulaska u vodu i plivanja to u konanici utjee na bolje svladavanje kretanja u vodi. Tehnike se takoer ue postepeno od laganog ulaska iz sjedeeg poloaja pa sve do kompletne tehnike skoka na glavu. Prvo se ui ulazak u vodu iz sjedeeg poloaja na noge Ulazak u vodu iz unja na noge ili zgreno Ulazak iz uspravnog poloaja na noge ili zgreno Ulazak u vodu iz unja na glavu bez odraza samo se putamo u vodu Ulazak u vodu iz unja na glavu uz lagani odraz nogama od ruba na glavu Ulazak u vodu iz pretklona na glavu Ulazak u vodu iz pretklona skokom preko asistenta koji se nalazi u bazenu cilj postizanja to jaeg odraza te dolazak u poloaja parabole Izvoenje kompletne tehnike sa startnog bloka povienja

9. UENJE PLIVANJA KROZ IGRU

U obuavanju plivanja poeljno je raditi kroz igru to je mogue vie. Osim to se u najveem broju sluajeva radi s djecom pa ih je bitno i animirati za plivanje vano je i uiniti plivanje zanimljivijim od same monostrukturalne ciklike aktivnosti to plivanje samo po sebi je. U tu svrhu mogu se koristiti razni rekviziti poput gumenih mekih loptica vaterpolo lopti peraja i sl. Organiziranje odreenih natjecanja kroz kretanje u vodu nakon to se postigne odreeni nivo znanja takoer moe uvelike motivirati polaznike na plivanje te uiniti plivanje zabavnijim i napetijim. razne tafetne trke lovice i sl.

10.

ZAKLJUAK

Plivanje je sastavni dio drutva u kojem ivimo i kao takvo treba biti usvojeno od strane ljudi. Samo kretanje u vodi bogato je pokretima a plivanje koje danas poznajemo je najefikasnije za ljudsku vrstu. Redovito plivanje povoljno utjee na razvoj i ouvanje tjelesne kondicije ovjeka da ga dovodi u dobar poloaj za zdrav i cjelovit ivot. Plivanje bi se prema tome trebalo usvojiti ve od malih nogu i poto je ono ovjeku samo po sebi uroeno prakticirati to je mogue vie. Obuavanje ljudi za kvalitetno plivanje trebaju provoditi ljudi dobro upoznati u samu bit kretanja kroz vodu te tjelesne aktivnosti openito a metode kojima e se pri obuci koristiti moraju biti primjerene dobi i psihofizikim sposobnostima polaznika.

Spaavanje utopljenika

SPAAVANJE UMORNOG PLIVAA

Preplivavanjem rijeka, jezera, udaljavanjem od obala mora, esto se dogaa da se pliva umori, jer je prilikom polaska precijenio svoje mogunost. Pliva li se u skupini teko da mogu nastati vei problemi, jer e se uvijek nai netko, ili ak vie njih, koji e pruiti pomo umornom i iscrpljenom, a esto i pomalo uplaenom plivau. Nekad je ta pomo dovoljna u vidu nekoliko rijei ohrabrenja ili je dovoljno samo neije prisustvo i bodrenje da se sprijei nesrea. No, nekad je potrebno pruiti i odgovarajuu pomo. Pruanje te pomoi nije opasno. Umoran pliva jo ne panii, nije izbezumljen, svjestan je svog poloaja i svojih pokreta. Stoga svatko moe sasvim slobodno prii takvom plivau. Pomo se moe pruiti na vie naina: 1. Naslanjanjem ruku umornog plivaa na ramena spasitelja i povlaenje prsnim nainom plivanja. - Ukoliko je umoran pliva krupniji i tei mogu mu prii i dva spasitelja. U tom sluaju pomo mu pruaju dva spasitelja 2. Naslanjanjem ruku umornog plivaa na ramena dvoje spasitelja i povlaenje prsnim nainom plivanja. 3. Umoran pliva moe se osloniti rukama na ramena jednog spasitelja, a nogama na ramena drugog spasitelja, tako da ini most izmeu njih. - Ukoliko je umoran pliva znaajnije iscrpljen, pomo mu se moe pruiti na sljedee naine. U ovim sluajevima spasitelj pliva samo nogama 4. Spasitelj hvata umornog plivaa za bradu u povlai ga . 5. Pomo se moe pruiti i tako da e se umoran pliva uhvatiti ispod pazuha i povlaiti u lenom poloaju.

6. Umoran pliva se moe transportirati i u prsnom poloaju na taj nain to e svoju glavu nasloniti na trbuh spasitelja, a rukama lagano uhvatiti njegov struk.

Spaavanje utopljenika u blizini obale

Nalazi li se utopljenik u blizini obale spasitelj mu nastoji pruiti ruku ili mu dodati neki predmet, a da se sam, pritom uhvati za neki vrsti oslonac. U takvim sluajevima moe se upotrijebiti bilo koji predmet (grana, veslo, konopac, dio odjee, runik i sl.). Ako je predmet koji se prua utopljeniku prekratak, onda se taj predmet baca utopljeniku, kako bi se on uhvatio za njega. Spasitelj treba to prije skinuti odjeu, ui u vodu i preko dobaenog premeta vui utopljenika prema obali. ovisno o situaciji svakako treba izbjegavati neposredan kontakt s utopljenikom. Na mjestima gdje je organizirana sluba spaavanja postoje razne naprave i rekviziti, koji se dobacuju unesreenom (koluti ili plutae).

SPAAVENJE UTOPLJENIKA NA OTVORENIM VODENIM POVRINAMA

Kod svih nesrea koje se dogaaju dalje od obale, na otvorenim vodenim povrinama, treba nastojati da se u spaavanju koristi amac. Utopljeniku koji se bori za svoj ivot prua se veslo, konopac, motka ili neki drugi prikladan predmet. Utopljeniku se amcem prilazi krmom, a ne bokom. Plivanjem se spaava utopljenik samo u sluaju kada je pomo s obale ili amca nemogua. Ako je spasitelj odjeven, prije skoka ili ulaska u vodu mudro je skinuti sve dijelove odjee koji bi mogli oteati spaavanje. Prije skoka u vodu spasitelj mora imati pred oima poziciju utopljenika. Tek kad je siguran da zna kojim smjerom treba krenuti, spasitelj skae u vodu na noge. Ako obala nije strma nema potrebe za skokom. Nakon otiskivanje od obale spasitelj pliva najbrim nainom imajui utopljenika stalno u vidnom polju. Spaavanje plivanjem najtei je nain spaavanja. Postupak je rizian i opasan. Tijekom pribliavanja utopljeniku spasitelj mora biti jako oprezan, a u prvoj fazi spaavanja mora dobro procijeniti situaciju. Spasitelj mora biti priseban, odluan, odvaan i ustrajan. Mora biti dobra pliva i mora poznavati osnove spaavanje u vodi. Stoga je dobro da spasitelj prije polaska uzme sa sobom neki plutajui predmet. Meutim, ako nita ne stoji na raspolaganju spasitelju tada je situacija spaavanja utopljenika iznimno sloena. Utopljenik instinktivno hvata sve oko sebe, pa e tako jedva doekati da svom silinom zgrabi spasitelja koji mu dolazi u pomo. Utopljenik u tim trenucima ne razmilja, ve se bori za goli ivot. Izuzetak ini spaavanje male djece koja ne mogu ugroziti ivot spasitelja. Dogodi li se da je utopljenik snaan i agresivan najbolje je samo plivati oko njega i ekati da se umori i da agresivnost popusti. Kada spasitelj procjeni da je nastupio trenutak kada se moe pribliiti utopljeniku ini to S LEA. Nakon prilaska utopljeniku prua mu se predmet koji smo ponijeli sa sobom. Vano je da ne pruamo ruku ve se kontakt s utopljenikom ostvaruje iskljuivo posrednim putem. Do utopljenika se moe prii i ronjenjem. Naravno, prilazimo uvijek s lea, tako da utopljenik ne bi pokvario nae planove. Potrebno je zaroniti i lagano rukom pogurnuti utopljenikova lea, pruajui mu pritom mogunost da doe do zraka. Pokua li se utopljenik uhvatiti za spasitelja, ovaj treba brzo reagirati odguravanjem od njega. Ni po koju cijenu spasitelj ne smije dozvoliti da se utopljenik uhvati za njega. No, takav se sluaj ipak zna dogoditi.

Oslobaanje od hvata utopljenika

Dogodi li se da utopljenik uhvati spasitelja za ruku, vrat, oko pojasa ili prsiju najbolje je da se spasitelj zajedno s utopljenikom zagnjuri pod vodu. Spasitelj mora u tim trenucima biti osobito pribran i prije tog manevra dobro udahnuti zrak. Naime, velika je vjerojatnost da e u toj situaciji utopljenik pustiti spasitelja, jer utopljenik, naravno, svim silama tei ostati na povrini. Meutim ako ovaj manevar ne uspije oslobaanje od hvata treba se izvesti na grublji nain. Ponekad se utopljeniku mora nanijeti bol, udarcem ili savijanjem prstiju, te pravljenjem poluge, a sva u cilju poputanja grevitog hvata. Za oslobaanje od hvata nema izriitih pravila. Kako utopljenik u izbezumljenom stanju hvata sve to stigne i osloboenje zavisi od hvata s kojim se utopljenik uhvatio za spasitelja. Najei naini su: 1. 2. 3. 4. 5. Guranje brade utopljenika Odbijanje ruku utopljenika Izvrtanje ruku utopljenika Uranjanje ispod utopljenika Odbijanjem nogama od utopljenika

Ukoliko postoji opasanost da se spasitelj ne moe osloboditi od hvata utopljenika, mora mu pomoi drugi spasitelj, ali na taj nain da e najprije pomoi svom kolegi da se oslobodi hvata utopljenika, a kasnije e zajednikim snagama spasiti i njega. Postupci za oslobaanje od hvata su sljedei: 1. Odvajanje ruke utopljenika od tijela prvog spasitelja 2. Izvrtanje ruke utopljenika i odvajanje od prvog spasitelja

Transport utopljenika

Nain i prenoenje utopljenika kroz vodu s mjesta utapljanja do obale ovisi od mnogo raznih imbenika. Najsigurniji transport svakako je amac ili neko plovilo. Utopljenika je potrebno privui amcu tako da bude leima okrenut prema onome koga podie na amac (spasitelj je u vodi i pomae u podizanju tijela utopljenika). Ako je utopljenik pre teak da bi se podizanje izvrilo prihvatom za dijelove odjee tada se utopljenik mora privezati konopcem ili remenom ispod ramena s tim da se stalno pazi da u glava ostane iznad vode. Ukoliko spasitelj ili spasitelji nemaju amac, transport utopljenika mora se izvriti plivanjem, a za takvu vrstu transporta postoje razni naini hvatova utopljenika. Koji e se hvat primijeniti ovisi o osposobljenosti spasitelja ali i od ponaanja utopljenika. Ako imamo situaciju da je utopljenik miran ili je bez svijesti primijenit emo sljedee hvatove: 1. 2. 3. 4. Hvatanje utopljenika za elo i bradu Hvatanje utopljenika za bradu Hvatanje utopljenika za vrat s obje ruke Hvatanje i vuenje za kosu ili dio odjee

U sluajevima kada je utopljeni nemiran i prua otpor, primjenjuju se hvatovi koji omoguuju spasitelju odvajanje od utopljenika ili njegovo smirivanje. Hvatovi mogu biti sljedei: 1. Hvatanje ispod pazuha ili za podlakticu jedne ruke 2. Hvatanje preko grudi (ako je spasitelj snaniji od utopljenika) 3. Hvatanje za obje ruke (mornarski hvat)

Jedna od sigurnijih hvatova je i hvat utopljenika oko vrata. u ovom sluaju spasitelj pliva bono ili na leima, s jednom rukom. Ovaj nain se primjenjuje kod fiziki snanijih osoba. Potrebno je voditi rauna o tome da prilikom hvata utopljenika oko vrata pregib zgloba lakta spasitelja ne ometa utopljenika u disanju. Kod svih navedenih tehnika transporta utopljenika, spasitelj treba plivati na boku ili na leima, s radom slobodne ruke pod vodom, nogama kao u kraul tehnici ili radom nogu u prsnom nainu plivanja ali u lemom poloaju. Posebna briga spasitelju kora biti da se utopljenikova usta, nos i lice stalno nalaze izvan vode.

Traenje utopljenika po dnu i podizanje s dna

Stigne li spasitelj do utopljenika, a ovaj je ve potonuo, spasitelj e morati zaroniti i potraiti ga negdje na dnu. U istoj vodi i po sunanom danu utopljenik se jasno primjeuje i na dubini od 3-4 metra. U mutnoj vodi utopljenik se mora traiti opipavanjem. Potne li utopljenik u tekuoj vodi, s potragom se mora zapoeti neto nizvodnije (koliko daleko ovisi o brzini toka i dubini rijeke) od mjesta gdje je utopljenik posljednji put primijeen ili od mjesta gdje se pretpostavlja da je mogao potonuti. Pretraivanje dna je dosta mukotrpan posao, pa zbog toga zahtijeva temeljitost. U mutnoj i neprozirnoj vodi mora se pretraiti svaki kvadratni metar dna. Stoga uranjanje i i izranjanje moraju biti izvedeni okomito na dno, kako bi se nakon uzimanja zraka vratili na mjesto koje je posljednji put pregledano. Zaron i izron koji nije okomit moe biti poguban za utopljenika, jer se mjesto gdje utopljenik lei moe lako promaiti. Postoje dva naina uranjanja: glavom prema dolje i nogama prema dolje. Obino se uranja glavom prema dolje, ako je voda bistra i ako ima dovoljno suneve svjetlosti. Uranjanje s nogama prema dnu vri se kada je voda mutna ili ako se utopljenik trai nou. U tom se sluaju dno opipava nogom. Ako traenje urodi plodom treba odmah pristupiti podizanju utopljenika s dna. Utopljenik se okree na lea, hvata ispod pazuha (jednom ili objema rukama) i podie na povrinu vode. Ako u spaavanju sudjeluje amac, najbolje je da se s amca spusti ue koje se omota utopljeniku oko grudi i ispod pazuha, te se utopljenika povue na amac. Transport utopljenika od mjesta podizanja pa do obale (kada nema amca) isti je kao transport mirnog ili onesvijetenog utopljenika

Priprema utopljenika za pruanje prve pomoi

Poremeaj a zatim i potpuni prekid disanja su neposredni uzroci smrti utapljanjem. Cjelokupni proces utapljanja traje oko tri do est minuta, a ovisi o otpornosti ovjeka i okolnostima u kojima je dolo do nesree. Zadatak spasitelja je da to hitnije pozove odgovarajuu strunu pomo, ako je to mogue, i da to prije pristupi pruanju prve pomoi kako bi utopljenika vratio u ivot.. Postupak za oivljavanje naziva se reanimacija a sastoji se od sljedeih cjelina:
1. priprema utopljenika 2. primjena umjetnog disanja 3. vanjska masaa srca

Neposredno nakon izvlaenja utopljenika na vrsto tlo on se poloi na bok (Smitov nain - taj nain je pogodan i prilikom transporta do bolnice) i pristupa se ienju dinih putova, usta i grla, gdje se esto nalazi neistoa ili hrana. Usta i jednjak se najlake iste prstima, tapiem, licom ili slinim predmetima. Nakon ienja dinih putova od mulja, pijeska, zemlje ili povraane hrane, pristupa se pranjenju vode iz eluca i dinih putova utopljenika. Taj se postupak vri na nain da spasitelj poloi utopljenika na trbuh, prekorai ga, obuhvati u predjelu kukova i podigne. Tako e ga pridravati, moe ga polako dizati i sputati, sve dok se ne odstrani voda iz tijela utopljenika. Izbacivanje vode iz eluca i dinih putova moe se izvesti na jo jedna nain. Utopljenik se presavije (s glavom prema dolje), preko nekog predmeta ili spasiteljeve natkoljenice. Ovaj nain je uinkovitiji, jer spasitelj ima slobodne ruke, pa usporedo s izbacivanjem vode moe svojim prstima istiti usta i nos utopljenika kako bi ga to hitrije pripremio za umjetno disanje.

Primjena kardio-pulmonalne tehnike oivljavanja

Umjetnim disanjem naziva se postupak ubacivanja zraka u dini sustav utopljenika ili neke druge osobe u besvjesnom stanju. Ima vie naina izvoenja umjetnog disanja, ali se svi ti naini ili metode mogu podijeliti u dvije skupine: 1. 2. Metoda direktnog ubacivanja zraka Metoda mehanikog ubacivanja zraka.

Metode pomou kojih se zrak direktno ubacuje su uinkovitije pa se i ee primjenjuju. To su metode "usta na usta" i "usta na nos" (kod manje djece "usta na usta i nos"). I kod jedne i kod druge metode utopljenik se polae na lea (otkopa se ili skine gornji dio odjee) a pod ramena mu se stavi smotan runik, dio odjee ili sl., kako bi dini putovi bili prohodniji. Spasitelj se postavlja u kleei poloaj, bono od utopljenika, kaiprstom i palcem jedne ruke stie nosnice utopljeniku kako zrak koji e se ubacivati na usta kasnije ne bi izlazio van, dok drugom rukom hvata vrat i potiljak s donje stane i gura prema gore , jer e na taj nain osigurati da e zrak slobodno iz usne upljine strujati u dunik. Obino se na utopljenikova usta stavlja maramica ili gaza kako bi izbjegli dodirivanje utopljenikovih usana ali i da bi izbjegli da eventualnu izbaena hranu iz utopljenikova eluca zavri u ustima spasitelja. Naime, prilikom udaha u usta, dio zraka ulazi i u eludac gdje tlak postaje sve vii i istiskuje hranu putem kojim je i ula. Vana je i spoznaja o tome radimo li dobro, tj. da li zrak koji upuhujemo zaista i ulazi u plua. Stoga moramo gledati i sluati primjeuje li se podizanje prsnog koa. Do izdaha kod utopljenika dolazi spontano, jer upuhani zrak izlazi pod tlakom, potpomognut elastinou prsnog koa. Metoda "usta na nos" slina je metodi "usta na usta", a razlikuje se u tome to spasitelj zrak ubacuje upuhivanjem kroz nosnu upljinu. Kod ove metode nema problema s jezikom utopljenika, nema ni neugodnog osjeaja prislanjanja usta na usta, udah ne moe smetati gr utopljenikove vilice , niti moe doi do izbacivanja hrane iz eluca. Stoga spasitelji primjenjuju metodu "usta na nos". Spasitelj koji se nalazi u kleeem poloaju, bono od utopljenika, s jednom rukom pridrava elo, a s drugom rukom bradu utopljenika, zatvarajui mu na taj nain usta i pridravajui glavu u zabaenom poloaju. Nakon to je spasitelj udahnuo zrak naginje se nad utopljenika i svoji ustima obuhvaa nos utopljenika (preko maramice ili gaze) i upuhuje zrak u plua. Osjeaj da li zrak ulazi ili ne isti je kao i kod metode "usta na usta". Najbolje je da spasitelj pogledom prati nadima li se prsni ko ili ne. Da bi se izbjegao direktan dodir usta ili nosa utopljenika postoje jednostavna pomagala u obliku plastine maske koje dobro prianjaju na lice utopljenika.

Kod obje metode ("usta na usta" i "usta na nos") i uope kod svih metoda umjetnog disanja, ritam ubacivanja zraka mora odgovarati ritmu normalnog disanja. ovjek tijekom jedne minute udahne 15 do 17 puta (djeca 18 do 22) tako da se umjetni udah mora primjenjivati istim ritmom. Najjednostavnije je ako se izmeu dva udaha broji do 4 (udah - 1-2 izdah 3-4). Prednost ovih direktnih metoda je u tome to imaju dvostruko djelovanje na organizam utopljenika. U prvoj fazi udaha u utopljenikova se plua ubacuje ist zrak, zasien kisikom, a u drugoj fazi zagrijan, vlaan zrak, zasien s CO2 ,koji ima nadraujue djelovanje na centar za disanje, to svakako pomae uinkovitijoj reanimaciji. Navedeni naini reanimacije su pogodni i u sluajevima kad se umjetno disanje mora primijeniti ve u fazi izvlaenja utopljenika iz vode. Ako je voda plitka i do obale se mora prijei nekoliko stotina metara, tada se, da se ne gubi vrijeme, moe odmah poeti s primjenom umjetnog disanja. Svi su postupci isti osim to se upuhivanje izvodi na povrini vode. Ako se zbog povrede ili nekog drugog razloga ne mogu primijeniti neko od metoda za upuhivanje zraka, potrebno je znati i druge metode umjetnog disanja. Ranije su se s manjim ili veim uspjehom primjenjivale tzv. metode mehanikog ubacivanja zraka koje su se temeljile na umjetnom, mehanikom rastezanju i skupljanju prsnog koa. Od tih metoda najpoznatije su Silvestrova, Sheferova i Holger-Nielsenova. Kod Holger_Nilesenove metode utopljenik se poloi prsima na tvrdu podlogu. Pod elu mu se stave njegove obje ake (dlan preko dlana) ruku savijenih u laktu, a glava je licem okrenuta u stranu. Ispod prsnog koa moe s staviti smotuljak odjee, to e omoguiti laki izdah zraka. Spasitelj klekne ispred utopljenikove glave i hvatom za laktove podie mu grudi za oko 30-40 cm. Time se postie irenje prsnog koa i udah. Izdah se vri sputanjem laktova i pritiskom spasiteljevih ruku na lea utopljenika. Taj se postupak ponavlja oko 12-16 puta u minuti (broji se: 1-2 podizanje laktova, 3-4 sputanje i pritisak na lea). U metode oivljavanja spada i vanjska masaa srca. Ta se metoda primjenjuje kad se kod utoljenika ne osjea srani puls. U tom sluaju spasitelj klekne sa strane utopljenika, obje ake (jednu preko druge) stavi na dio prsne kosti (iznad srca) utopljenika i 60-70 puta u minuti dlanovima snano pritie na prsni ko u smjeru kraljenice. Najpogodnije je ako u spaavanju sudjeluju dvije osobe. Tada se koordinirano primjenjuje umjetno disanje upuhivanjem zraka i vanjska masaa srca. Obino se u tom sluaju najprije izvede 10-15 udaha, a zatim 12-15 stiskanja, sve dok utopljenik ne pone davati znakove ivota. Spasitelj treba biti uporan i reanimaciju izvoditi sve do oivljavanja utopljenika ili do dolaska strune lijenike pomoi. Poeljno je utopljenika utoliti ali tako da se ne ometa postupak oivljavanja. nakon to utopljenik pone disati, treba ga pokriti, utopliti, a zatim ga uz neprekidnu kontrolu i pomo u disanju, to bre prevesti u bolnicu.

KINEZIOLOKI FAKULTET SPLIT INTEGRIRANI STUDIJ

PLIVANJE 2

PLIVANJE U UVJETIMA APNEJE

LUKA ANDROJA

PREDAVA: DR. SC. GORAN GABRILO

SPLIT, SVIBANJ 2013.

SADRAJ:

1.Uvod
Rije apneja potjee iz grkog jezika i oznaava prestanak disanja. Apneja je kratkotrajni prekid disanja (uz ouvano unutranje disanje) ili pauza u disanju koja traje due od 3 a krae od 10 sekundi, pri emu dolazi do promjene opeg stanja u organizmu, bradikardije (usporenog rada srca), bljedila i hipotenzije (pada krvnog pritiska). Apneju prati smanjenje kisika u perifernoj krvi. Teoretski apneja je bolest, meutim u plivakim i ronilakim vodama ona je zapravo i disciplina, tzv. (FIN plivanja). Apneja bi u tom uvjetu znaila ronjenje na dah u vertikali i horizontali. A sam izraz "Apneja" oznaava sportski dogaaj u kojem sporta dri dah drei lice ispod povrine vode. Slobodno ronjenje je tehnika koja se koristi u raznim vodenim aktivnostima. Iako se u cjelini sve vodene aktivnosti koje ukljuuju ronjenje na dah, mogu klasificirati kao dio slobodnog ronjenja na dah, a neke discipline su neznatno zahtjevnije nego ostale. Primjeri priznatih ronilakih aktivnosti su (ne) konkurentno ronjenje na dah, (ne) konkurentni podvodni ribolov i ronjenje bez fotografije. Manje priznaje ronjenja na dah ukljuuju, ali nisu ogranieni na sinkronizirano plivanje, ragbi pod vodom, hokej po vodom, podvodna streljatva, podvodni lov, podvodni ribolov, ronjenje, itd. Rasprava je, da li slobodno ronjenje samo sinonim za ronjenje na dah, ili to opisuje specifine skupine podvodnih aktivnosti. Slobodna ronjenja su esto snano povezana s konkurentnim ronjenjem na dah ili odnosno apnejom. Jedni od najstarijih podataka o ronjenju na dah datiraju iz 3. stoljea prije Krista u Japanu gdje se po prvi put spominju "ame", mukarci i ene ronioci, sakupljai prirodnih bogatstava pod morem. Tradicija se odrala do dananjih dana no samo u ena, sakupljaica kamenica, rakova i algi.

2. FIN Plivanje
FIN plivanje je plivanje pomou peraja ili monoperaje bilo na povrini vode ili pod vodom, koristei samo snagu miia. To je disciplina podvodnih sportova. U natjecanju su udaljenosti iste kao i za plivanje, a postoji i svjetsko prvenstvo koje organizira CMAS (World Confederation of Underwater Activities) od 1952. god. FIN plivanje se razlikuje od drugog plivanja samo u koritenju peraja i druge opreme. Oprema koja se koristi je uvjetovano disciplinama koje natjecatelj pliva (peraje, monoperaja, disalica i maska). Discipline FIN plivanja odravaju i daju znatni napredak i razvoj od opeg plivanja. Glavni adut FIN plivanja je brzina koju natjecatelj moe dosei. Svjetski rekord - 50 m slobodno u plivanju je 20,91 sekundi (Cielo Cesar iz Brazila). U FIN plivanju je 14.10 sekundi (za 50 m Apneja Pavel Kabanov iz Rusije). To je 48% poveanje u brzini. Takoer FIN plivai ne moraju biti dobri plivai, te biti dobro tehniki obueni za ovakav nain plivanja. Doista, postoje neki dokazi da plivai mogu napraviti loije rezultate nego dobro obueni FIN plivai bilo u plivanju ili FIN plivanju.

3. Discipline
Statika Apneja:
Statika apneja je disciplina u kojem sporta ima za cilj zadrati to je maksimalno mogue due vrijeme spavanja Natjecanje se provodi u bazenu ili u otvorenim vodama.

Dinamika Apneja:
Sa ili bez peraja: Dinamika apneja je disciplina u kojem sporta ima za cilj prijei maksimalnu horizontalnu udaljenost. Disciplina se moe provoditi u bazenu ili u otvorenim vodama uz koritenje peraja (peraja ili monoperaja) ili bez. Kad se koriste peraje, one moraju biti pokrenute samo miinom snagom sportaa, bez uporabe bilo kojeg drugog mehanizma.

Speed- Izdrljivost Apneja:

Speed - izdrljivosti za vrijeme plivanja je disciplina u kojoj sporta ima za cilj prijei fiksnu udaljenost u najmanjem moguem vremenu. Natjecanje se provodi u bazenu i kupali u djeliu bazen duine Dozvoljeni su pasivni oporavci na rubovima bazena.

Disciplinske dionice:

Bazen:
Na povrini: 50m, 100m, 200m, 400m, 800m, 1500m, 4 100m i 4 200m (relay) Povrinski uz pomo peraja: 50m, 100m i 200m Apneja: 50m Uranjanje: 100m, 400m, 800 m

Otvorena voda:
500m, 3000m, 6000m i 25.000m

4. Trening
Za razliku od veine programa obuke plivanja, FIN treninzi imaju tendenciju da su daleko vie specifiniji i da se koriste sistemi na nain tranje na traku u atletici. Osim toga, treniraju i u suhim uvjetima, ukljuujui i ogromanu stabilnosti (kao temelj snage), trening eksplozivnosti i trening s utezima. Takoer, to se obavlja na odreenoj razini. Jedan primjer je apneja hod odnosno apnoea walk koji inzistira dubok udisaj i kratki izdisaj (obino trajanje oko jedne minute). Apnejisti na treninzima koriste relaciju 400m kao vjebu apneje hoda. Osim toga postoje i treninzi po levelima, ovisi o napredovanju. Takvi naini treninga su pogodni za napredovanje u anaerobnim uvjetima i za veliku toleranciju CO2. Takoer je veoma lako mjeriti napredak, to je due prijeena relacija na treningu, napredak je vei. kolovani slobodni ronioci su dobro svjesni toga da ovakav sport ne smiju trenirati sami, bez trenera i nadlenog nadzora. Meutim, to samo po sebi, ne eliminira rizik od duboke ili plitke vode u kojoj se roni, odnosno pliva. Svi slobodni ronioci obavezno moraju imati nadlenika koji ih prati i promatra s povrine.

5. Zakljuak
Plivanje je sport koji cijelog ivota donosi korist nama i naem tijelu! Konkretno, ta je to zbog ega je plivanje tako dobro? To zavisi od toga ta elimo da postignemo. Plivanje je zdrava aktivnost koja moe trajati cijelog ivota i koristi za zdravlje koje plivanje prua vrijedne su truda da se ode na bazen. Pa tako i FIN plivanje, malo zahtjevnijeg ciklusa zbog opasnosti od velikih dubina i velikih elja za postizanjem dueg stadija pod vodom koje na kraju loe rezultira na zdravlje. Obavezno je imati strunu osobu, trenera i nadlenika kraj sebe ako se elite opustiti u ovakav nain plivanja.

Kinezioloki fakultet- Split

PLANIRANJE I PROGRAMIRANJE PLIVAKOG TRENINGA U OKVIRU TJELESNOG ODGOJA,REHABILITACIJE I REKREACIJE

Dr.sc. Goran Gabrilo Studentica: Meri Brajdi

DOBROBITI PLIVANJA

Sveobuhvatnost u odnosu na ostale sportove: predstavlja spoj aerobnog i anaerobnog naina vjebanja koji ima pozitivne uinke na zdravlje. Naime, plivanje je aerobna aktivnost kojima se jaa kardiovaskularni sustav, odnosno poboljava rad srca i plua, ali ujedno objedinjuje i elemente vjebi snage, koji su prisutni kod rada s utezima. To je dobro sredstvo za mravljenja plivanje je, uz pravilnu prehranu koja se zasniva na zdravim namirnicama, dobar nain da tijelo izgubi viak masnog tkiva,a zadri postojeu miinu masu. Doputa aktivnost osobama koje se zbog invaliditeta ne mogu baviti sportovima ija je pretpostavka dobar oslonac u uspravnom ili sjedeem stavu. Ne optereuje zglobove pa se njime mogu baviti i starije osobe te osobe sa specifinim tjelesnim ogranienjima. Izvrsno odrava dobru pokretljivost,miinu snagu i kondiciju. Poboljava elastinost zglobova inei ih otpornijim na svakodnevne napore i optereenja. Djeluje oputajue pomae u oslobaanju briga i svakodnevnog stresa. Jedan od rijetkih sportova koji ne predstavlja gotovo nikakav napor za ligamente, hrskavicu i preporuuje se ljudima svih dobi.

PLIVANJE U OKVIRU TJELESNOG ODGOJA DJECE

Osim to blagotvorno utjee na cjelokupni razvoj djeteta, plivanjem se naroito jaaju plua i srce te razvija osjeaj koordinacije pokreta i samokontrole. Plivanje u kolskom uzrastu u okviru tjelesnog odgoju bi se trebalo uvesti zbog to ranije razvoja djece te razvijanja njihovih motorikih i funkcionalnih sposobnosti te morfolokih osobina. to se ranije pome s treningom i uenjem bre i bolje se usvajaju plivake tehnike te je vea mogunost napredovanja u sportu.

Rano uenje plivanja utjee na tjelesni razvoj:

Disanje: Tlak vode je uzrok za jae izdisanje zraka dijete je zbog njega prisiljeno i jae udahnuti, tako mu jaaju dini miii, a vitalni kapacitet se poveava za gotovo 20% Kardiovaskularni sustav: tlak vode pozitivno utjee i na kardiovaskularni sustav, jer djeluje i na dijelove tijela koji su potopljeni u vodu te preko koe na vene. Pod utjecajem tog pritiska dotjee oko 20% vie krvi u desni dio srca i preko plua u lijevi dio srca. Tako se poveavaju i jaaju miii srca. Skelet: na razvoj skeleta utjee djeje intezivno kretanje u vodi, to za posljedicu ima intezivni rast kostiju i njihovo dobro oblikovanje. Takvom djetetu se i kraljenica pone prije mijenjati iz okruglog u dupli S oblik. Miii: plivanje dovodi i do oblikovanja kompletnog miinog sustava. Ortopedi u tome vide osnovu za zdrav razvoj djeteta bez loeg dranja tijela. U prsnom poloaju u vodi jaaju miii lea, ramena i ostali. Termoregulacija: razlika izmeu temperature tijela i temperature vode je poticaj za uspostavljanje termoregulacije i otpornosti tijela. Redovnim vjebanjem se popravlja reakcija djetetove koe na hladno, sposobnost termoregulacije te jaa imunitet.

PLIVANJE U OKVIRU REKREACIJE Pivanje se prakticira u rekreaciji pod pretpostavkom da osoba ima defiinranu tehnike te je time vrlo korisna aktivnost zbog toga to se koriste svi miii tijela, dobra je za razvoj kardiovaskularnog te dinog sustava. Rekreativni trening plivanja je dovoljno provoditi dva do tri puta tjedno, da bi se osoba osijeala fiziki aktivno te da bi utjecala na svoju dobrobit.

Na amerikom institutu u Seattleu otkriveno je da se kod ena koje plivaju pet puta tjedno za 20% smanjuje rizik od raka dojke. Mukarci koji redovito plivaju ive due od onih koji tre. Konkretno, stope smrtnosti su u plivaa 53% nie nego u onih koji uope ne vjebaju te 50 % nie nego u osoba koje tre. Odavno je poznato da je plivanje jedan od najboljih naina za odravanje srca i plua u formi, a neka su istraivanja pokazala da se i njime znaajno smanjuje rizik od osteoporoze. Rekreativno plivanje preporua se i starijima, pa ak i osobama koje imaju stanovite srane tegobe. Srani miii postaju snaniji, a zbog jaanja miia produbljuje se disanje, a tijelo dobiva vie kisika. Plivanje moe djelovati i na potpuno psiholokoj bazi. Kako bi plivanje imalo kakav uinak, preporua se trenirati svakodnevno ili barem tri puta tjedno. Plivanjem se trenira cjelokupna muskulatura tijela, ruke, ramena, lea, grudni ko, stranjica i noge, stjee se zavidna kondicija i izdrljivost te usporava proces starenja. Osim to produuje mladost, plivanje koristi i ljepoti tijela. Plivanjem se troe kalorije i potie mravljenje. Jednostavno reeno, plivanje jaa zdravlje. Plivanje treba upranjavati tokom cijele godine, jer je to najbolji nain za odravanje i pravilan razvoj svih miia, oputanje poslije stresnih situacija i ouvanje zdravlja.

Mnoga medicinska istraivanja su dokazala da plivanje ima vrlo pozitivne uinke na zdravlje, a i zabavno je. Voda stvara otpor i tako pomae vaem tijelu prilikom vjebanja u vodi. Ovo je vrlo pogodno za starije ljude i ljude koji imaju probleme sa miinim oboljenjima ili bolesnim zglobovima. Plivanjem se mogu ostvariti odlini rezultati za krvoilni sustav.
Kao i neke druge vrste aktivnosti, plivanje i rekreacija u vodi vrlo pozitivno djeluju na psihiko zdravlje ovjeka kao to pozitivno utjee i na psihosocijalni i fiziki razvoj djeteta. Kako bi plivanje imalo kvalitetan uinak, preporua se 15-30 minutni trening. U poetku valja krenuti lagano, a potom se trening postupno pojaava.

Plivanje daje najbolje rezultate prijepodnevnim satima, jer je tada najdjelotvornije na organizam. Kod ljudi koji imaju solidnu kondiciju, preporuuje se poetak sa laganom vjebom i plivanjem manjeg opsega, a svaki slijedei dan treba poveavati duinu plivanja. Ve nakon par dana ete se osjeati bolje. Tempo plivanja odreujemo sami s obzirom na trenutnu kondiciju, sami trebamo odrediti udaljenost i pokuati je postupno poveavati. Tehnika plivanja je od velike vanosti. Pokrete biste trebali izvoditi pravilno. Da bi mogli plivati to pravilnije trebalo bi poznavati tehniku plivanja i stilove plivanja (prsno, kraul, leptir, leno). U vodi moete izvoditi i druge korisne vjebe osim plivanja.

Plivanje kroz pokretanje cijelog tijela jaa i oblikuje miie, a uz to pospjeuje tjelesnu kondiciju. Poveava gibljivost kraljenice i ostalih zglobova, poboljava posturu tijela, troi kalorije, sudjeluje u smanjivanju celulita i ima odlino antistresno djelovanje. Tlak vode pozitivno utjee na kardiovaskularni sustav. Pod utjecajem tog pritiska dotjee oko 20% vie krvi u srce. Tako se jaa srani mii. Tlak vode uzrokuje jae izdisanje zraka i ovjek je zbog njega prisiljen jae udahnuti. Tako jaaju dini miii, a vitalni kapacitet se poveava.

PLIVANJE U OKVIRU REHABILITACIJE

Vjebanjem u vodi utjeemo na miie cijeloga tijela uz smanjeni rizik od ozljeda. Za ovakav nain vjebanja nisu nam potrebni posebni rekviziti, jer nam voda prua prirodan otpor, ak 10-15% vie od zraka. Otpor se poveava sa veom dubinom vode. Zbog toga to smo u vodi 10 puta laki i sigurnosti vjebi, voda se koristi kao medij kod onih bolesti kojima vjebanje izvan vode stvara bolove ili se pozitivan ishod rehabilitacije u vodi znatno ubrzava to se odnosi na razne degenerativne bolesti (artroze), reumatske bolesti, ozljede i postoperativna stanja kao i kod sranih bolesnika, astmatiara, trudnica i starijih osoba.

Tako moete izvoditi slijedee vjebe: - vjebe gibljivosti tijela u vodi izvoenjem raznih pokreta, naroito onih koje tee izvodite izvan vode. - vjebe snaenja se izvode bre u cilju svladavanja otpora vode, a intenzitet vjebanja poveavamo opsegom i brzinom pokreta. Tako moemo izvoditi pokrete ruku i nogu prema naprijed i nazad, sa strane, kruenje ekstremiteta. Moemo pogrene noge privlaiti prema trbuhu i dr. - hodanje u vodi to je voda dublja to je hodanje tee i efikasnije - tranje u dubokoj vodi pridravajui se za rub bazena ili plutau Kupanje, plivanje i vjebanje u vodi moe biti zabavan nain da provedete vrijeme sa svojom obitelji i prijateljima, a zbog svojih zdravstvenih prednosti dobiva i znaajniju dimenziju. Uz odgovarajue mjere opreza, neto znanja i dobru volju, svatko moe plivati na putu prema boljem zdravlju. Plivanje moe biti tretman za jedno od najteih kroninih zdravstvenih problema, oblik artritisa poznat kao ankilozantni spondilitis. Ankilozantni spondilitis je stanje kronine upale kraljenice. Upale uzrokovane ovom boleu mogu se proiriti na zglobove po cijelom tijelu, pa ak i uzrokovati kotane probleme gdje ne postoje nikakvi

spojevi. Taj oblik artritisa izaziva stalne bolove i ukoenost. Ne postoje dobri farmaceutski tretmani za ankilozantni spondilitis, iako su moderni tretmani bolji od onih od prije 10 godina. Za veinu ljudi bolje dranje tijela i vjebe su ono to pomae. Ali osjeate bolove zbog kroninih pogoranja, morate biti vrlo selektivni priodabiru tjelovjebe.

PLIVANJE U TRUDNOI

Plivanje se dri odlinim izborom za trudnice. U vodenom okruenju koje umanjuje gravitacijsku silu i na taj nain nain djelomino titi od ozljeda, hidrostatski pritisak vode potiskuje krv iz tkiva u vensku cirkulaciju i poveava optok. Umjerena tjelesna aktivnost se preporuuje jer moe ublaiti neke simptome trudnoe, umanjiti stres, sprijeiti nastanak trudnikog dijabetesa te pripremiti organizam za zahtjevni dogaaj poroaj. Plivanje je jedina sportska aktivnost u koju je mogue ukljuiti dijete ve od najranije dobi. Kretanje u vodi ima pozitivan uinak na djeji organizam u cijelosti, jer potie pravilan tjelesni rast i razvoj, razvija bazinu motoriku te doprinosi razvoju kognitivnih i konativnih sposobnosti. Pritisak vode potie dijete na snanije disanje, potiui jaanje meurebrenih miia koji sudjeluju u disanju. Ubrzano disanje utjee na poveanje broja plunih alveola, ime se poveava kapacitet plua. Pritisak vode pozitivno djeluje na srano-ilni sustav djeteta:redovito vjebanje dojenadi u vodi jaa srce. Brzi pokreti djeteta u vodi pozitivno utjeu na razvoj kotanog sustava djeteta. Dokazano je da kraljenica dojenadi s kojima se provode vjebe u vodi bre razvija pravilan S oblik. Gibanje u vodi omoguava ravnomjerno oblikovanje svih miia, a posebno lenih i ramenog pojasa, ime se stvara temelj za pravilno dranje djece. Tjelesni kontakt roditelja i bebe u vodi djeluje na dijete umirujue,spreava strah i budi osjeaj zadovoljstva. Na taj se nain postie i razvija povjerenje djeteta prema vodi. Dijete koje pliva ima bolji tek i mirno spava.

ZAKLJUAK

Koristi od plivanja mogu biti vee za vae tijelo od drugih oblika vjebanja. I premda plivanje vie nije strogo ljetna aktivnost, tu je jo vie prednosti kada ste u mogunosti plivati u moru. Plivanje kao to smo i vidjeli moemo koristiti u vie svrha kao to su profesionalno plivanje,rekreacijsko,plivanje u okviru tjelesnog odgoja,plivanje u svrhu rehabilitacije... Plivanje je ljeti pristupano svima koji su u blizini mora,no zimi je drugaija situacija te plivati mogu samo oni koji imaju pristup zatvorenom bazenu,ali i oni koji imaju financijsku mogunost priutiti si opremu i lanarinu u odreenom portskom objektu.

SINKRONIZIRANO PLIVANJE

UVOD Vodeni sport Elementi plivanja, gimnastike i plesa enski sport Sastoji se od niza ritmiki povezanih plivakih pokreta i figura u vodi u ritmu glazbe 4-8 natjecateljica trai snagu, odlinu plivaku tehniku, fleksibilnost, osjeaj za ritam i prostor te sposobnost dueg zadravanja daha olimpijski sport od Olimpijskih igara u Los Angelesu 1984

POVIJEST muki sport prvo zabiljeeno natjecanje odrano u Berlinu 1890.godine Prvo pokrajinsko prvenstvo odrano je 1924.godine u Montrealu 1934. godine Chicago u Europi razvija se od 30-ih godina XX. stoljea od 1993. god. se odrava Prvenstvo Hrvatske

KOLA SINKRONIZIRANOG PLIVANJA upisuju se djevojice do 9 godina ue se osnovne plivake tehnike Tijekom sezone vre se testiranja nakon zavretka obuke svake razine Kadetkinje, mlae juniorke, juniorke i seniorke

DISCIPLINE Solo Duo Tim Kombinirana rutina Figure

OCJENJIVANJE DISCIPLINA Umjetniki dojam Tehnika vrijednost Ocjene Negativni bodovi

OPREMA kvaica za nos kupai kostim (sportski i natjecateljski) plivaka kapa i naoale elatina minka

KAZNE Kazne kod figura Kazne kod slobodnih rutina Kazne kod tehnikih rutina

SLUBENE OSOBE

1.vrhovni sudac 2.pomonik vrhovnog suca 3.bodovni suci 4.zapisniari 5.glazbeni tehniar 6.najavljiva 7.kompjuterski tehniar 8.ostale osobe (ptice trkaice)