SVEUILITE U ZAGREBU

KINEZIOLOKI FAKULTET






KONDICIJSKI TRENING DJECE U ODBOJCI


KONDICIJSKA PRIPREMA DJECE I MLADIH SPORTAA












Gordana Vrhovac
U Zagrebu, 2014.
2

SADRAJ

1. UVOD
2. STRUKTURALNA ANALIZA ODBOJKE
3. ULOGA BRZINSKO EKSPLOZIVNIH SVOJSTAVA U ODBOJCI
3.1.BRZINA
3.1.1. METODSKE SMJERNICE ZA TRENING BRZINE (WEINECK, 1995):
3.2.AGILNOST
3.3.EKSPLOZIVNOST
3.3.1. Vjebe za razvoj eksplozivne snage tipa udarca
3.3.2. Vjebe za razvoj eksplozivne snage tipa skonosti

4. ZAKLJUAK




















3

1. UVOD
Glavno pravilo u treningu djece i mladih sportaa mora biti viestrani tjelesni i motoriki razvoj
bez ikakvih rizika (Milanovi, 2010). Bez obzira o kojoj se sportskoj grani ili disciplini radi,
trening prije svega mora biti primjeren senzitivnim fazama razvoja za pojedine funkcionalne i
motorike sposobnosti, tj. Mora biti usklaen sa znaajkama kronolokei bioloke dobi
(Milanovi,2010).
Zahtjevi koji se postavljaju pred sportae iz godine u godinu kontinuirano rastu tako, javlja se
sve izraenija potreba za kvalitetnom kondicijskom pripremom koja e osigurati da sporta
odigra cijelu sezonu bez povrede. Odbojku karakteriziraju: visoki tehniki zahtjevi, veliki broj
akcija i taktikih varijanti, izuzetno velika brzina i dinamika igre.

Odbojka je sport koji obiluje brzinom i svestranim pokretima tijela pa se od igraa oekuju brze
reakcije, sabranost i trenutna snalaljivost. Glavna obiljeja dananjih nacionalnih selekcija su
snaga i visina, ali sposobnost ekipe i trenera da razvije nove taktike i strategije igre je ono to
donosi uspjeh na utakmicama.
Kondicijska priprema ima vanu ulogu u suvremenom svijetu vrhunskog sporta.
Kondicijska priprema je sastavni dio treninga odbojkaa. Odabir sadraja kondicijske pripreme
provodi se na osnovu promatranja odbojkaa na natjecanju. Vano je analizirati kretnje
odbojkaa koje su kljune za uspjeh na natjecanju, te na osnovu njih kreirati vjebe koje e
poboljati izvoenje tih pokreta. Broj ponavljanja pojedine vjebe, broj serija, duina odmora
izmeu serija i ukupno trajnje vjebanja odreuju se na osnovu uestalosti izvoenja pojedinih
elemenata na natjecanju, kao i trajanja pojedinih segmenata natjecanja. Posljednjih godina
odbojka je doivjela znaajne promjene u pravilima igre, to se mora uzimati u obzir prilikom
planiranja i programiranja kondicijskog treninga. (Grgantov, Zoran)

2. STRUKTURALNA ANALIZA ODBOJKE
Odbojka je sport kompleksnih polistrukturalnih gibanja, ekipna igra koju igra dvanaest ili manje
igraa. Samo estorici igraa je dozvoljeno u tijeku igre biti u terenu. Preostali igrai nazivaju se
izmjene. Cilj igre je odbiti loptu preko mree u suprotno polje bilo lojim dijelom tijela, na taj
nain da protivnika ekipa nije u stanju uspjeno vratiti loptu odnosno izvriti protunapad.
4

Svakoj ekipi dozvoljeno je tri uzastopna odbijanja lopte u zraku. Svaki kontakt mora biti
trenutaan, lopta se ne smije gurati, nositi, ili dvojno odbiti.
Najnovijim promjenama pravila skratilo se ukupno trajanje utakmice i pojedinih setova
(3,6,12,13,14,15). Ovisno o broju odigranih setova, veina utakmica traje izmeu 60 i 100
minuta. Setovi traju oko 20 minuta. U jednom setu odigra se oko 50 akcija. 75% akcija traje od 4
do 10 sekundi. Odmor izmeu pojedinih akcija traje oko 15 sekundi.(Jankovi,
G.,Jankovi,V.,urkovi,T.). Osnovni tehniko-taktiki elementi u odbojci su: Servis - prijem
servisa - dizanje za sme sme blok - obrana polja - dizanje u protunapadu - sme u
protunapadu.
Servis lopta se servira od desnog zadnjeg igraa (igra na poziciji 1). Serviranje se izvodi iz
zone za servis, razdaljina iza osnovne crte ograniena je samo slobodnim prostorom ili taktikim
uzrokom. Servis moemo smatrati sredstvom napada, premda servis slui i da olaka obranu
polja i izvoenje protunapada. Ima dva osnovna cilja: osvojiti poen ili protivniku onemoguiti
izvoenje brzog i kombiniranog napada. (Jankovi,V., Mareli,N.)
Prijem servisa proces napada poinje fazom prijema servisa. Glavni cilj prijema protivnikog
servisa je uputiti loptu dizau u specifinu, unaprijed odreenu zonu. Ako prijem servisa nije
precizan, tada su dizaeve opcije reducirane, a kreiranje vlastitog napada postaje sporo i
predvidljivo.. Izvodi se najee tehnikama niskog i srednjeg podlaktinog odbianja,
podlaktinim prijemom kroz povaljke unazad i u stranu i vrnim prijemom.
Dizanje u procesu napada zavrna faza procesa napad najee zavrava jednom od tehnika
smea. Izuzev pravolinijskog smea, razlikuju se i sme skretanjem smjera lopte okretom trupa,
sme skretanjem smjera lopte okretom trupa ujednu a ruke u drugu stranu, sme skretanjem
smjera lopte iz zapea, plasirani sme te tzv. ''kuhanje'' (varka smea ili varka dizanja najee
prebacivanjem lopte vrcima prstiju jedne ruke u protivniko polje). Ukoliko se protivnik
obranio i izvodi protunapad, ekipa koja je izvela napad nakon prijema servisa izvodi tzv.
produeni napad. .( Jankovi, G., Jankovi, V., urkovi,T.)
Blok obzirom na broj igraa koji sudjeluju u bloku razlikujemo individualni, dvojni ili trojni
blok. Meutim obzirom na nain postavljanja ruku iznad mree razlikujemo aktivni i pasivni
blok. U vrhunskoj odbojci blok ima i zadatak zatvaranje odreenog prostora na mrei, npr.
''dijagonale paralele'' te se takav blok naziva zonski blok. Blok koji ima zadatak u prvom redu
zatvoriti smjer pravocrtnog udarca naziva se pokretni blok ili blok pravolinijskog smea.
5

Obrana polja igrai koji ne sudjeluju u blokiranju zauzimaju na terenu odreene pozicije
formirajui obranu polja. Glavni zadatak faze obrane polja je sprijeiti da lopta koja je prola
vlastiti blok dotakne dio terena. Raspored igraa obrane zavisi od taktike ekipe, mjesta
blokiranja, odnosno protivnikog napada i pojedine situacije u igri. Pravilo igre da se lopta moe
odbiti bilo kojim dijelom tijela upravo je nastojalo favorizirati igru u obrani polja, kako bi igra
poprimila nove, atraktivne dimenzije. Tehniki elementi obrane polja su : podlaktinim
odbijanjem, odbijanje dlanovima, povaljke, upijai, klizei upijai, poluupijai, rolanja.
(Jankovi, V.)
Dizanje u procesu kontranapada ekipa koja se uspjeno obranila izvodi dizanje za kontranapad.
Slinost je izmeu dizanja u procesu napada i dizanja u procesu protunapada. Kod organizacije
dizanja u procesu napada tehniar izvodi preko 70% kontakata s loptom u tzv. idealnoj poziciji
za dizanje, dok u fazi dizanja za protunapad diza najvei broj dizanja izvodi iz nepovoljne
pozicije tj. iz dubine odbojkakog polja.
Sme u procesu kontranapada zavrna faza procesa kontranapada izvodi se istim tehniko
taktikim elementima kao i finalna faza procesa napada, dok je razlika u tome to se veina
smeeva u procesu kontranapada izvodi s visokim loptama koje su dignute od strane dizaa iz
dubine odbojkakog polja, te protivnik ima vremena formirati grupni blok i formaciju u obrani
polja. (Jankovi, V., )
U posljednje vrijeme velika se panja pridaje i zatiti smea u napadu i protunapadu koje takoer
moemo smatrati tehniko - taktikim elementima igre. U utakmici od 5 setova ekipa izvede i do
150 udaraca u napadu, preko 100 servisa i neto manje od 100 prijema. Ako ekipa ima jednog
istaknutog igraa u napadu, on moe smeirati i do 50 puta. Iako u odbojci postoji igraka
specijalizacija obzirom na pozicije u ekipi (diza, dijagonalni igra, osnovni prima i napada iz
pozicije 4, srednji bloker i libero igra), velik broj tehniko - taktikih elemenata u toku igre
izvode igrai na razliitim pozicijama (servis, blok, sme, zatita smea, obrana polja), dok su
neki elementi karakteristini samo za manji broj igrakih pozicija (dizanje, prijem servisa).
( Jankovi, G., Jankovi, V., urkovi,T.)




6

3. ULOGA BRZINSKO EKSPLOZIVNIH SVOJSTAVA U ODBOJCI

3.1.BRZINA
Brzina se definira kao sposobnost brzog reagiranja i izvoenja jednog ili vie pokreta, koji se
ogleda u svladavanju to dueg puta u to kraem vremenu( Milanovi, 2009.knjiga). Ovisno o
tipu brzine, razlikujemo:
brzina reakcije( reaktibilnost),
startnu brzinu( akceleracija) koja ovisi o eksplozivnoj snazi,
brzinu zaustavljanja( deceleracija),
max.brzinu,
brzinsku izdrljivost
Kod veine maksimalno brzih aktivnosti razlikujemo dvije faze:
1. FAZA POVEANJA BRZINE (FAZA "ZALETA")
2. FAZA RELATIVNE STABILIZACIJE BRZINE
Za postizanje to efikasnije brzine mora se ostvariti optimalno djelovanje centralnog ivanog
sustava, elastinih karakteristika miia, inter i intra muskularna koordinacija, fleksibilnost,
tehnika kretanja, anaerobni alaktatni energetski procesi( ATP i CP) i motivacija. Brzinu je
potrebno razvijati u vrlo ranoj dobi zbog njenog velikog koeficijenta uroenosti. Treningom je
mogue utjecati na samo 5 %. Brzinski potencijal sportaa ostvaruje se primjenom razliitih
metoda treninga: metoda tranja sa ubrzanjem, metoda tranja iz leteeg starta, tranje niz
kosinu, reakcija na zvuni i vizualni podraaj, tafetni oblici brzinskog kretanja, kretanje uz
otpor itd. Kao metoda vjebanja primjenjuje se intervalna metoda rada u kojoj bi intezitet rada
trebao biti blizu maximuma( oko 95 % ).
3.1.1. METODSKE SMJERNICE ZA TRENING BRZINE (WEINECK, 1995):
S TRENINGOM BRZINE TREBA POETI RANO (OD RANE KOLSKE DOBI) JER
SE NA CNS I STRUKTURU MIINIH VLAKANA U TO VRIJEME JO MOE
UTJECATI
7

ELEMENTI BRZINE I BRZINSKE SNAGE TREBAJU SE NAI U SVAKOJ
TRENANOJ CJELINI
ZBOG PREVENCIJE OZLJEDA PRIJE TRENINGA BRZINE I BRZINSKE SNAGE
TREBA REDOVITO IZVODITI ZAGRIJAVANJE. TO JE RANIJE UJUTRO I TO
JE NIA TEMPERATURA, TO SE TEMELJITIJE I INTENZIVNIJE TREBA IZVESTI
ZAGRIJAVANJE. KOD STARIJIH IGRAA TREBA ZAGRIJAVANJE TRAJATI
DUE NEGO KOD MLAIH. EFEKTIVNA PROFILAKSA OZLJEDA:
ZAGRIJAVANJE-ISTEZANJE-PREDOPTEEENJE-OPTEREENJE.
TRENING BRZINE PROVODI SE NA POETKU TRENING CJELINE (U
ODMORNOM STANJU).
TRENING BRZINE BIT E EFIKASAN SAMO AKO SE IZVODI MAKSIMALNIM
TEMPOM. USPJEH TRENINGA BRZINE PRIMARNO OVISU O INTENZITETU
OPTEREENJA POVEZANIM S TONOU RADNJE I PRECIZNOU
KRETANJA.
POJAVA UMORA JE ZNAK ZA PREKID TRENINGA.
TREBA PAZITI NA OPTIMALAN ODNOS OPTEREENJA I OPORAVKA (NPR.
OPTEREENJE 3-5", AKTIVAN ODMOR 1-1.5')
KOD EKIPA KOJE TRENIRAJU DVA PUTA DNEVNO NE TREBA IZVODITI
INTENZIVNE TRENINGE BRZINE U OBA TRENINGA.
TRENING BRZINE NE BI TREBALO IZVODITI DAN POSLIJE UTAKMICE.
DAN PRIJE UTAKMICE MOE SE IZVESTI KRATKA START CJELINA (NPR.
2X5-10M).
DA BI SE IZBJEGLA STAGNACIJA TRENING TREBA BITI RAZNOVRSTAN I
MNOGOSTRAN.
TREBA PAZITI DA OPTEREENJA ODGOVARAJU POTREBAMA
KONKRETNOG SPORTA.
UZ BRZINU PARALELNO TREBA PROVODITI TRENINGE SNAGE,
KOORDINACIJE, IZDRLJIVOSTI.


8

3.2.AGILNOST
Agilnost je sposobnost brze promjene pravca kretanja. U agilnosti su integrirane sposobnosti
brzine, koordinacije i ravnotee. Osnovni sadraji za unapreenje agilnosti su:
1. Promjene smjera naprijed-natrag i lijevo-desno razliitim nainima kretanja
2. Promjene smjera naprijed-natrag i lijevo-desno istim nainima kretanja
3. Sadraji s otrim promjenama smjera
4. Sadraji s polukrunim i krunim promjenama smjera
5. Sadraji s horizontalno vertikalnim promjenama smijera
6. Sadraji promjena smjera okretima oko uzdune osi (najmanje 180)
7. Kombinirani sadraji sa zaustavljanjem i kretanjem razliitim nainima
8. Sadraji s promjenama smjera skokovima
Zahtjevi koje moderna odbojka stavlja pred natjecatelje izuzetno su visoki. Odbojka je igra u
kojoj dominraju tehniko taktiki kapaciteti, ali optimalna kondicijska priprema je temelj i
garancija da e ti kapaciteti doi do izraaja. Uz dominantnu explozivnu snagu ( tipa skonosti i
udarca ) i aerobno anaerobnu izdrljivost, agilnost je zasigurno sposobnost koja dominira u
odbojci. Prema Bompi ( 1999. ) dva su imbenika koja odreiju doprinos bimotorikih
sposobnosti kod postizanja vrhunske izvedbe: omjer meu biomotorikim sposobnostima koji
odraava specifinost odreenog sporta, te razvoj svake sposobnosti u skladu s njezinim
stupnjem djelovanja u izvoenju sporta ili discipline. S obzirom na Bompin teoretski model
meuovisnosti biomotorikih sposobnosti moemo zakljuiti da agilnost kao biomotoriku
sposobnost treba sagledati u jednom irem kontekstu odnosa i meuodnosa s drugim
sposobnostima gdje snaga kao jedna od njih ima kljunu ulogu.
Prema Metikou i sur. (2003. ) , agilnost se moe definirati kao sposobnost brzog i uinkovitog
premjetanja tjela u prostoru i uvjetima naglog zaustavljanja i promjena pravca kretanja.
este i intenzivne promjene smjera u igri manifestiraju se sljedeim situacijama: izvlaenje iz
faze bloka u fazu obrane, izvlaenje s poetne u finalnu poziciju obrane, brza kretanja blokera
uzdu mree, brze kretnje primaoca servisa s poetne prema poziciji prijema servisa, promjene
smjera kretanja dizaa pri ulasku nakon nepreciznog prijema servisa, brzi transfer iz faze obrane
u fazu kontranapada i sl. S obzirom na brzinu igre , najuinkovitija tehnika kretanja u veini
9

spomenutih situacija je tzv. step hop korak, tj. specifini nain kretanja u odbojci koji
podrazumijeva korak i naskok. Tehnika kretanja se u ritmu step hop (tj. korak dokorak ) javlja
u gotovo svim fazama odbojkake igre, te iz tog razloga bi konstrukcija testa s takvim
karakteristinim kretanjem pomogla kvalitetnijoj procjeni agilnosti u odbojci.

3.3.EKSPLOZIVNOST
Pod pojmom eksplozivnosti mislimo na eksplozivnu snagu. To je sposobnost koja omoguava
sportau da da maksimalno ubrzanje vlastitom tijelu, nekom predmetu ili partneru. Manifestira se
u aktivnostima tipa bacanja i suvanja, udaraca i sprinta.
Od svih motorikih sposobnosti koje bi trebale karakterizirati kvalitetnog odbojkaa veina
strunjaka na prvo mjesto stavlja explozivnu snagu, naime, budui da se u odbojci svaka akcija i
svaka kretnja izvodi maksimalno brzo,sasvim je logino da eksplozivna svojstva zauzimaju
najvie mjesto u hijerarhiji motorikih sposobnosti.
Sme, kao najefikasniji, ali i najatraktivniji element koji omoguava postizanje poena, vrlo je
kompleksan to se tie motorike strukture. Sastoji se od nekoliko faza (faza zaleta, odraza,
udarca po lopti, i faza doskoka ) koje od sportaa zahtjevaju visoku tehniku i fiziku spremnost
(Jankovi i Mareli, 1995). Jedan od prioritetnih imbenika pri kvalitetnoj izvedbi smea je
maksimalni skok koji iziskuje visoku razinu eksplozivnosti, i stoga je vrlo bitno u treninzima
naglasak staviti na razvoj navedene motorike sposobnosti. U daljnjem tekstu su dani primjeri
odabranih vjebi za razvoj skonosti i jaine udarca lopte.

3.3.1. Vjebe za razvoj eksplozivne snage tipa udarca
Vjebe za razvoj jaine udarca su vrlo jednostavne, ali zahtjevaju od vjebaa kvalitetnu
tehniku izvedbu. S obzirom na to da se izvode s optereenjem, vrlo je bitno pravilno izvoditi
eljeni pokret kako ne bi dolo do neeljene povrede. Vjebe koje su dolje navedene izvode se s
optereenjima poput guma i buica, a namjenjene su razvoju eksplozivne snage tipa udarca.

1. Vjeba se nalazi u laganom iskoraku leima okrenut prema vedskim ljestvama, desna
ruka je skvrena u uzruenju i dri jedan kraj gume, dok je drugi kraj vezan za
10

ljestve.Vjeba explozivno prua ruku uz zavrno brzo preklapanje zgloba ake
principom ''bia''.
2. Vjeba se izvodi isto kao prethodna ali se umjesto gume koriste buice od jedan, dva ili
tri kg
3. Vjeba se izvodi u parovima. Vjebai su okrenuti leima jedan od drugoga i nalaze se u
dubokom pretkolonu. Zadatak je baciti medicinku kroz noge to vie u zrak (bitan zavrni
rad zgloba ). Kod mlaih katregorija mogu se koristiti koarkake lopte.
4. Vjeba se izvodi u parovima na udaljenosti dva do tri metra. Izvodi se lagani iskorak te se
medicinka baca jednom rukom o pod prema drugom vjebau ( imitacija smea ). Kod
ove vjebe naglasak nije na bacanju medicinke u dalj ve na jaini udarca prema tlu.
5. Sme lopte o zid
6. Vjeba stoji na povienju ispred odbojkake mree. Za zglob ruke mu je zavezan jedan
kraj gume za vjebanje, dok je drugi kraj privrem za nogu od stolice. Vjeba
explozivno prua ruku uz zavrno brzo preklapanje zgloba ake principom bia i tako
udara loptu koju mu podbacuje trener.

3.3.2. Vjebe za razvoj eksplozivne snage tipa skonosti
Navedene vjebe za razvoj eksplozivne snage tipa skonosti sadre neto zahtjevniju motoriku
izvedbu, koja od vjebaa trai dobru koordinaciju te to bre i dinaminije svladavanje
prepreka.

1. Strunjae su postavljene na udaljenosti od 2m jedna od druge. Vjeba radi odbojkaki
zalet : lijeva, desnom nogom preko strunjae, prikljui lijevu, sunoni odraz i tako redom.
2. Vjeba se izvodi isto kao prethodna samo umjesto strunjaa koristimo okvire vedskog
sanduka postavljene leei na tlo.
3. Okviri vedskog sanduka postavljeni su okomito na tlo na udaljenosti od 2.5 3 m jedan
od drugoga. Vjeba radi odbojkaki zalet L DL i sunono preskae okvire vedskog
sanduka jedan po jedan
4. Tri okvira vedskog sanduka postavljeni su u nizu, jedan uz drugog, a na raju niza, na
udaljenosti od 2,5 3 m nalazi se vedska klupica ii sanduk. Vjeba radi dinamino
11

niski skip kroz okvire vedskog sanduka a zatim odbojkaki zalet te sunoni naskok na
klupicu i na kraju sunoni saskok, s naglaskom na maximalni odraz.
5. Pet vedskih klupica postavljeno je paralelno i na razmaku 2,5 3 m jedna od druge.
Vjeba radi odbojkaki zalet L DL, sunoni naskok na i saskok s klupice.
6. Vjeba se nalazi u dubokom unju iz kojeg sunono preskae strunjau, te radi
odbojkaki zalet, tj. imitaciju smea.
7. Vjeba radi imitaciju koraka za sme na koarkaki ko s optereenjem na nogama.
4. SAQ TRENING

PRIMJER 1.
Trajanje: 90 minuta ( intenzitet optereenja 80-90%)
20 minuta : tranje s razliitim zadacima ( niski skip. Visoki skip, zabacivanje
potkoljenica, izbacivanje potrkoljenica, bono kretanje, razliiti skokovi) te dinamiko
istezanje
15 minuta : obrada trupa ( stabilizacija lumbalnog i skapularnog dijela, torakalna
mobilnost, mobilnost kuka,)vjebe snage, propriocepcija
20 minuta : vjebe s podnim ljestvama sa razliitim zadacima: niski skip,visoki skip,niski
skip bono,visoki skip bono,niski skip unutra van,bono kretanje unutra
van,sunoni poskoci,sunoni poskoci unutra van (te razne varijante vjebica kroz
podne ljestve )
15 minuta : sprint iz razliitih pozicija 5 x 5, 5 x 10 m: niski odbojkaki stav, osnovni
odbojkaki stav, kleei poloaj, iz sjeda, leanje na leima, leanje na prsima
10 minuta : promjene smjera 4x5m : naprijed natrag, lijevo desno, s okretom
10 minuta - vjebe dinamikog i statikog istezanja .
PRIMJER 2.

Trajanje : 90 minuta
20 minuta - tranje sa zadacima, dinamiko istezanje
15 minuta - vjebe snage, propriocepcija
12

20 minuta - razliite vjebe promjene smjera kretanja- 10 x 20 metara: niski skip, na znak
trenera promijeniti smjer kretanja, visoki skip, na znak promijeniti smjer kretanja, niski
skip bono, na znak promijeniti smjer kretanja, visoki skip bono, na znak promijeniti
smjer kretanja, svaku vjebu ponoviti 2 puta
15 minuta - sprint iz razliitih poetnih pozicija (sjed, leanje na leima, leanje na
prsima )
10 minuta - 3 x 5 metara : iz visokog odbojkakog stava, iz niskog odbojkakog stava, iz
sjeda, iz leanja na trbuhu, iz leanja na leima
10 minuta - vjebe istezanja i oputanja

5. ZAKLJUAK
Odabir sadraja rada provodi se na osnovu promatranja odbojkaa na natjecanju. Vano je
analizirati kretnje odbojkaa koje su kljune za postizanje uspjeha, te na osnovu njih kreirati
vjebe koje e poboljati izvoenje tih pokreta. Naravno, zahtjevi koji se postavljaju pred
sportae sustavno rastu, ali s njim zajedno raste i vjerovatnost od povrede. Kako bi sprijeili bilo
kakva ozljeivanja ili nelagode tokom treninga potrebno je na pravilan nain oblikovati trening
da djeci bude uz rad istovremeno zanimljivo i ne prenaporno, zato je bitno paziti na vrijeme pri
planiranju sata treninga kako bi imali dovoljno vremena za odmor, vrijeme se nesmije skraivati.
Uz vrijeme bitno je i potovati odreene principe i pravila kako bi se zadovoljio pravilan trening.
Iz tog razloga je potrebno pravilno planirati i programirati treninga. Do vrhunskih rezultata
potreban je naporan rad i put koji svaki sporta koji eli biti u vrhu mora proi. Upravo u tom
djelu treba motivirati sportaa da odradi i onaj tei dio sa maksimalnim angamanom kako bi se
kasnije sav taj naporni rad i trud isplatio.







13

6. LITERATURA
1) Grgatov Z (2003). Kondicijska priprema odbojkaa. Zagreb: Kinezioloki fakult
2) Juki,I. ( 2010). Kondicijska priprema sportaa, ispitna graa za studente kondicijske
pripreme sportaa. Zagreb: Kinezioloki fakultet u Zagrebu.
3) urkovi, N., Mareli,N., Reetar,T.,(2008). Kondicijska priprema sportaa. Konstrukcija
i validacija testa za procjenu specifine agilnosti u odbojci. Zagreb
4) Milanovi, D., 2010., Teorija i metodika treninga
5) Zbornik radova Kondicijska priprema sportaa 2007., - Juki,I.,Milanovi,D.,imek,S.,
Kondicijski trening djece i mladih- razlozi i dokazi
6) http://tosbi.webs.com/Dokumenti/Fizicke%20pripreme.pdf
7) http://odbojka1.blog.hr/
8) http://labudinfo.iz.rs/index.php?option=com_content&view=category&layout=blog&id=
9&Itemid=18