KINEZIOLOKA ANALIZA

SPORTA

Prof. Nenad Rogulj

KINEZIOLOGIJA
KINEZIOLOGIJA = ZNANOST O LJUDSKOM
KRETANJU

Kinezis = kretanje, pokret

Logos = zakon, znanost

Kineziologija je znanost koja prouava ljudsko

kretanje, a naroito zakonitosti upravljanja
procesom vjebanja i posljedice tih procesa na
ljudski organizam.

KINEZIOLOKO-NEKINEZIOLOKO

Kinezioloka aktivnost ili aktivnost

interesantna za kinezioloku znanost je
samo ona koja proizvodi korisne i
cjelovite utjecaje na organizam.

Nekinezioloke aktivnosti su usko

usmjerene na jednu strukturu i
proizvode samo parcijalne utjecaje (npr.
radni pokret na traci).

OSNOVNE KOMPONENTE KRETANJA

UPRAVLJAKA (ivani
sustav)

MIINA (miini sustav)

MORFOLOKA
(morfoloka obiljeja)

ENERGETSKA (stvaranje i
koritenje energije)

TO JE KINEZIOLOKA ANALIZA?

Analiza kretanja, odnosno svih aspekata pokretnih,

tj. kineziolokih elemenata nekog sporta
Analiza uzroka, karakteristika i posljedica kretanja

SASTAVNICE KINEZIOLOKE ANALIZE

Strukturalna analiza
Antropoloka analiza
Funkcionalna analiza
Kvantitativna analiza
Analiza motorikih znanja
Analiza taktike i strategije
Analiza sukoba i modeliranje
Metodoloki modeli kinezioloke analize sporta
Analiza uspjenosti u kineziolokim aktivnostima
Ekspertna analiza

STRUKTURALNA ANALIZA

Kakva je osnovna struktura sporta (trajanje, broj

uesnika)
Kojoj vrsti kinezioloke aktivnosti pripada sport

(monostrukturalna, polistrukturalna, ....)

VRSTE KINEZIOLOKIH AKTIVNOSTI

MONOSTRUKTURALNE CIKLIKE
MONOSTRUKTURALNE ACIKLIKE
POLISTRUKTURALNE ACIKLIKE
POLISTRUKTURALNE SLOENE AKTIVNOSTI
POLISTRUKTURALNE ESTETSKE AKTIVNOSTI

MONOSTRUKTURALNE CIKLIKE

jedna kretna struktura koja se

stalno ponavlja: tranje,
biciklizam,plivanje,veslanje,....

MONOSTRUKTURALNE ACIKLIKE

jedna kretna struktura

koja se povremeno
ponavlja:streljatvo,
dizanje
utega,bacanje koplja,
skok u vis, ...

POLISTRUKTURALNE ACIKLIKE

vie kretnih struktura koje

se povremeno ponavljaju:
boks, maevanje, judo,...

POLISTRUKTURALNE SLOENE
AKTIVNOSTI

vei broj struktura

kretanja i izmjene
ciklikih i aciklikih
sadraja:sportske
igre s loptom
(koarka, nogomet,
odbojka, rukomet,
vaterpolo, ...)

POLISTRUKTURALNE ESTETSKE
AKTIVNOSTI

vei broj struktura

kretanja i izmjene
ciklikih i aciklikih
sadraja s
naglaskom na
estetsko
izraavanje
pokretom: ritmika
gimnastika,ples,um
jetniko klizanje,....

VRSTE SPORTOVA U ODNOSU NA

VREDNOVANJE REZULTATA

Egzaktni sportovi u kojima se sportai natjeu sami sa sobom, a

rezultat se vrednuje mjerenjem (npr. atletika, plivanje, skijanje, ...)
Sportovi sukoba u kojima se sportai meusobno sueljavaju, a
rezultat se vrednuje dogovorenim indikatorima (npr. sportske igre,
tenis, borilaki sportovi, ..)
Sportovi u kojima se rezultat vrednuje subjektivnim ekspertnim
procjenama (npr. ritmika gimnastika, umjetniko klizanje, ...)

STRUKTURALNA ANALIZA
NAZIV AKTIVNOSTI

RUKOMET

TRAJANJE AKTIVNOSTI

2X30 MIN (10 minuta odmora)

DIMENZIJE IGRALITA

40X20 m

BROJ IGRAA

14-7

OSNOVNI REKVIZIT

LOPTA

FAZE IGRE

NAPAD, TRANZICIJA,OBRANA

CILJ IGRE

POSTIZANJE POGOTKA

VRSTA AKTIVNOSTI

SLOENA POLISTRUKTURALNA
AKTIVNOST

CIKLIKI SADRAJI

OSNOVNO KRETANJE, OTKORANODOKORANO KRETANJE, ...

ACIKLIKI SADRAJI

BACANJA, SKOKOVI,BLOKOVI, ....

ANALIZA KINEZIOLOKIH
MODELA
Uoavaju se karakteristine ponavljajue strukture,

faze, ritmovi kretanja, stereotipi aktivnosti

Npr. u veslanju: faze jednog zaveslaja
Npr. u koarci: ritmina promjena strukture aktivnosti

- obrambeno kretanje, pretravanje igralita,

napadako kretanje, pretravanje igralita (povratak
u obranu), itd.

Kinezioloki modeli su naroito vani za planiranje i

programiranje kineziolokih tretmana (procesa

treninga)

ANTROPOLOKA ANALIZA
Kakve specifine antropoloke znaajke zahtjeva
pojedini sport (motorike, morfoloke, umne, ..)
Koje topoloke regije tijela najvie angaira pojedini
sport
Kako trenani proces i opetovano upranjavanje
specifinih kineziolokih aktivnosti u pojedinom
sportu utjee na antropoloke znaajke sportaa

ANTROPOLOKI STATUS = SKUP

ANTROPOLOKIH OBILJEJA

Zdravstvena obiljeja
Socioloka obiljeja
Konativna obiljeja (osobine) crte
linosti
Morfoloka obiljeja (osobine)

Motorika obiljeja (sposobnosti)

Funkcionalna obiljeja (sposobnosti)
Kognitivna obiljeja (sposobnosti)

ZDRAVSTVENA OBILJEJA

Skup pokazatelja o zdravstvenom stanju

Za kineziologiju su posebno vane oni
pokazatelji koji se odnose na sustave
organizma koji neposredno sudjeluju u kretanju
(miii, krvoilni sustav, ....)
Takoer posebno su vane informacije o
zdravstvenom stanju i bolestima koje su
kontraindicirane za bavljenje kineziolokim
aktivnostima

SOCIOLOKA OBILJEJA
OBJEKTIVNI SOCIOLOKI STATUS
POJEDINCA U KINEZIOLOKOJ
GRUPI

Objektivno vrednovanje vrijednosti i

sposobnosti pojedinca unutar grupe
u odnosu na funkciju

Ovaj aspekt definiraju npr. odgovori

na pitanja: tko najbolje igra, s kim
najbolje surauje u igri, tko je
najkorisniji igra itd.

SOCIOLOKA OBILJEJA
SUBJEKTIVNI SOCIOLOKI STATUS
POJEDINCA U KINEZIOLOKOJ GRUPI

Subjektivno vrednovanje osobina pojedinca

unutar kinezioloke grupe

Ovaj aspekt definiraju npr. odgovori na pitanja:

tko ti je najdrai u ekipi, tko najljepe igra, s kim
se najradije drui itd.

KONATIVNE OSOBINE

Osobine linosti - crte linosti

U velikoj mjeri genetski uvjetovane
Znaajno odreuju uspjenost u kineziolokim
aktivnostima, posebno sposobnost motivacije i
psiholoka stabilnost
Kineziolokim aktivnostima mogue je pozitivno utjecati
na konativni status
Neki od izoliranih faktora: neurotizam, psihotizam,
aksioznost, opsesivnost,...

MORFOLOKA OBILJEJA
Osobine koje odreuju tjelesnu grau ovjeka
Izuzetno su vane za uspjenost u kineziolokim
aktivnostima
Razliite kinezioloke aktivnosti zahtijevaju specifinu
tjelesnu grau (koarka - visinu, bacanje kugle miinu masu, gimnastika - nii rast, itd.)

MORFOLOKA OBILJEJA
POSTOJE 4 GLAVNE MORFOLOKE
DIMENZIJE:
Longitudinalna dimenzionalnost
Transverzalna dimenzionalnost
Voluminoznost
Masno tkivo

LONGITUDINALNA DIMENZIONALNOST

Oznaava rast kostiju u duljinu

Najee mjere: tjelesna visina,
duina ruke, duina noge, ...
Nasljedno je determinirana
Kineziolokim aktivnostima nije
mogue utjecati na ovu
dimenziju

TRANSVERZALNA DIMENZIONALNOST

Oznaava rast kostiju u irinu

Najee mjere: irina
(dijametar) koljena, irina
(dijametar) lakta, ...
Nasljedno je determinirana i
Kineziolokim aktivnostima
mogue je samo u manjoj mjeri
utjecati na ovu dimenziju

VOLUMINOZNOST

Oznaava tjelesne opsege

Tjelesni opsezi ovise o
miinoj masi, koliini masnog
tkiva i transverzalnoj
dimenzionalnosti skeleta
Najee mjere: tjelesna
teina, opseg nadlaktice,
opseg struka, opseg
potkoljenice, ...)
Djelomino je genetski
predisponirana
Kineziolokim aktivnostima
mogue je u velikoj mjeri
utjecati na ovu dimenziju

MASNO TKIVO

Oznaava koliinu potkonog

masnog tkiva
Najee mjere: koni nabor
trbuha, koni nabor lea, koni
nabor nadlaktice, ....
Djelomino je genetski
predisponirana
Kineziolokim aktivnostima
mogue je u velikoj mjeri
utjecati na ovu dimenziju

MOTORIKE SPOSOBNOSTI
Sposobnost uinkovite provedbe motorike
aktivnosti u odnosu na fizikalne parametre
(prostor, vrijeme, sila)
Motorike sposobnosti su dakle mjerljive.
Na motorike sposobnosti utjeu svi
fizioloki i anatomski imbenici: genetski
potencijal, razina motorike informiranosti
(znanja), morfoloke znaajke, energetski
potencijal, kognitivne sposobnosti,
konativne osobine, ...)
S obzirom na njihovu sloenost, najtei
zadatak koji se postavlja pred kineziologe
jest kako efikasno razvijati ove
sposobnosti

MOTORIKE SPOSOBNOSTI
SPOSOBNOSTI KOJE OVISE O MEHANIZMU ZA
REGULACIJU INTENZITA PODRAAJA
Tzv. NEURO-MUSKULARNE sposobnosti:

brzina jenokratnih pokreta

eksplozivna i maksimalna snaga
fleksibilnost
podraaj traje kratko, a cilj je generirati maksimalnu
silu, brzinu ili amplitudu u to kraoj jedinici vremena
ove sposobnosti preteno ovise o anatomskim i
fiziolokim znaajkama ivanog i miinog sustava

MOTORIKE SPOSOBNOSTI
SPOSOBNOSTI KOJE OVISE O MEHANIZMU ZA
REGULACIJU TRAJANJA PODRAAJA I
ENERGETSKU REGULACIJU
Tzv. NEURO-ENERGETSKE sposobnosti:

repetitivna snaga

statika snaga

agilnost

brzina frekvencije pokreta

Podraaj se ponavlja due vrijeme ili u ritmu

Ove sposobnosti u velikoj mjeri ovise o energetskim

potencijalima i nekim konativno-kognitivnim znaajkama

MOTORIKE SPOSOBNOSTI
SPOSOBNOSTI KOJE OVISE O MEHANIZMIMA ZA
REGULACIJU PODRAAJA, SINERGIJSKU
REGULACIJU I REGULACIJU TONUSA
Tzv. INFORMACIJSKE sposobnosti:

koordinacija

preciznost

ravnotea

Podraaj se stalno regulira i korigira

Ove sposobnosti u velikoj mjeri ovise o nervnom

sustavu i nekim kognitivnim sposobnostima

SNAGA
MAKSIMALNA SNAGA
EKSPLOZIVNA SNAGA
REPETITIVNA SNAGA
STATIKA SNAGA

MAKSIMALNA SNAGA

Sposobnost apsolutne eksitacije maksimalnog broja

motornih jedinica u cilju stvaranja maksimalne sile za
savladavanje vanjskog otpora (npr. dizanje utega)
U velikoj je mjeri genetski uvjetovana
Razvija se maksimalnim optereenjima

EKSPLOZIVNA SNAGA
Sposobnost apsolutne eksitacije maksimalnog
broja motornih jedinica u jedinici vremena u
cilju jednokratnog maksimalnog ubrzanja
vlastitog tijela ili vanjskog objekta
U velikoj je mjeri genetski uvjetovana
Razvija se submaksimalnim optereenjima

REPETITIVNA SNAGA
Sposobnost ponavljanja eksitacije odreenog broja
motornih jedinica kroz due vrijeme
Slabo genetski uvjetovana
Razvija se srednjim i velikim optereenjima uz veliki
broj ponavljanja

STATIKA SNAGA
Sposobnost odravanja visoke razine podraivanja
motornih jedinica za odreeno vrijeme tijekom
savladavanja vanjske sile pri emu se mii ne skrauje
Slabo genetski uvjetovana
Razvija se statikim izdrajima

FLEKSIBILNOST
Sposobnost izvoenja pokreta maksimalnom
amplitudom
Postoji dinamika, statika i pasivna fleksibilnost
Djelomino genetski uvjetovana
Ovisi o anatomsko-fiziolokim znaajkama miinog
tkiva i veza
Na fleksibilnost je mogue utjecati u veoj mjeri
putem kineziolokih operatora

PRECIZNOST
PRECIZNOST CILJANJEM (sposobnost pogaanja
vanjskog objekta voenim pojektilom)
PRECIZNOST GAANJEM (sposobnost pogaanja
vanjskog objekta izbaenim projektilom)
U velikoj mjeri je genetski uvjetovana
Razvija se dugotrajnim vjebanjem i velikim brojem
ponavljanja
Uvjetovane su kontrolom
eksitacije i pravovremenosti
aktiviranja motornih jedinica

RAVNOTEA
RAVNOTEA OTVORENIM OIMA (sposobnost odravanja
ravnotenog poloaja koritenjem kinestetikih i vidnih
informacija)
RAVNOTEA ZATVORENIM OIMA (sposobnost odravanja
ravnotenog poloaja koritenjem iskljuivo kinestetikih
informacija)
U velikoj mjeri je genetski uvjetovana
Razvija se vjebama odravanja ravnotee
u statikim i dinamikim poloajima
(kretanje)
Uvjetovane su kontrolom
eksitacije i pravovremenosti
aktiviranja motornih jedinica

BRZINA JEDNOSTAVNOG POKRETA

Sposobnost maksimalnog savladavanja puta u jedinici
vremena
Genetski visoko uvjetovana
Uvjetovana prvenstveno neuro-muskularnim
znaajkama
Razvija se iskljuivo vjebama u kojima dominira
maksimalna brzina pokreta

BRZINA FREKVENCIJE POKRETA

Sposobnost maksimalnog viekratnog savladavanja puta
u jedinici vremena
Uvjetovana prvenstveno pravovremenou i ritminou
eksitacije agonistikih i antagonistikih miinih skupina
U veoj mjeri genetski uvjetovana
Razvija se vjebama u kojima dominira
maksimalno brzo ponavljanje jednostavnih
pokreta (npr. taping rukom ili nogom)

AGILNOST
Sposobnost brze promjene smjera kretanja u
ogranienom prostoru
Ovisi znaajno o brzini, brzini frekvencije pokreta i
eksplozivnoj snazi
U veoj mjeri genetski uvjetovana
Razvija se maksimalno intenzivnim
kretanjem i promjenom smjera kretanja
u ogranienom prostoru

KOORDINACIJA
Sposobnost racionalnog izvoenja motorikog
zadatka (prostorno, vremenski i energetski)
Dijeli se na koordinaciju cijelog tijela, ruku i nogu
U velikoj mjeri genetski uvjetovana, a znaajno ovisi i
o koliini prethodno usvojenih motorikih programa
Razvija se uenjem to veeg broja i
to razliitijih i sloenijih motorikih
zadataka, sa to eim izmjenama
naina i uvjeta provedbe zadataka

FUNKCIONALNE SPOSOBNOSTI
Sposobnosti odgovorne za transport i iskoritavanje
energije u ljudskom organizmu (izdrljivost,
kondicija)
Dijele se na:
AEROBNE FUNKCIONALNE SPOSOBNOSTI
ANAEROBNE FUNKCIONALNE SPOSOBNOSTI

AEROBNE FUNKCIONALNE SPOSOBNOSTI

Sposobnost organizma da dopremi i potroi
maksimalnu koliinu kisika za dugotrajan miini rad
Djelomino genetski uvjetovana
Ovisi o fiziolokim znaajkama organizma
(biokemijska sposobnost iskoritenja kisika u
stanicama, respiracijski kapaciteti, ...)
Mogue je u veoj mjeri utjecati na razvoj ove
sposobnosti putem kinezioloke aktivnosti
Razvija se dugotrajnim ciklikim aktivnostima malog i
umjerenog intenziteta

ANAEROBNA FUNKCIONALNA SPOSOBNOST

Sposobnost organizma da maksimalno iskoristi
neanaerobne izvore energije za kratkotrajniji miini
rad, dakle bez prisustva kisika
Djelomino genetski uvjetovana
Ovisi o koliini neaerobnih spojeva u organizmu i
biokemijskoj sposobnost iskoritenja ovih spojeva.
Anaerobna sposobnost javlja se kada je miini rad
takvog intenziteta da nije mogue osigurati dovoljno
energije iz aerobnih procesa (tzv. kisikov dug)
Mogue je utjecati na razvoj ove sposobnosti putem
kineziolokih aktivnosti velikog intenziteta putem
intervalne metode rada

KOGNITIVNE SPOSOBNOSTI
Intelektualne (mentalne) sposobnosti-sposobnosti
snalaenja u novonastalim situacijama
Odnose se na sposobnost prikupljanja, obrade,
memoriranja i interpretacije informacija
Neki od izoliranih kognitivnih faktora: brzina percepcije,
vizualizacija, spacijalizacija, verbalno razumijevanje,
logiko procesiranje, kratkorono memoriranje,
numeriko rezoniranje, ...

KOGNITIVNE SPOSOBNOSTI
Znatno genetski uvjetovane
Kineziolokim aktivnostima mogue je samo u manjoj
mjeri utjecati na neke vidove kognitivnih sposobnosti
Za uspjenost u kineziolokim aktivnostima, naroito u
sportskim igrama posebno je vana tzv. motorika
inteligencija-sposobnost procjene prostorno-vremenskih
odnosa i simultane obrade kinestetikih informacija

ANTROPOLOKE ZNAAJKE
IGRA:

P. D.

POZ:

VANJSKI
Z value

TEST

GOD.
ROENJA:
KLUB:
TEST

1985
MISINOPS

Z value

MISINTEZ
MASTJ

BEEP

-1,014

EKSTRAV

,437

ODRAZ

-1,049

NEUROT

1,379

DALJ

-1,861

DISIMUL

-,557

NABORI
KOSTUR
DISIMUL
NEUROT
EKSTRAV

BACMED

-1,078

KOSTUR

-,345

TAPZID

-,646

NABORI

1,035

RASKOR

,806

MASTJ

1,085

PSIHOT
TRIMET
JAPAN
KUS
RASKOR

KUS

,830

MISINTEZ

-,847

JAPAN

,330

MISINOPS

-,912

TRIMET

-,709

BMI

25,97

TAPZID
BACMED
DALJ
ODRAZ
BEEP

PSIHOT

-,536

ID. TEZINA

74,5

-2

-1,5

-1

-0,5

0,5

1,5

ANTROPOLOKI MODEL
Skup i razina antropolokih znaajki koje na najbolji
nain definiraju vrhunskog sportaa u nekom sportu

POJEDNOSTAVLJENI ANTROPOLOKI MODEL

VRHUNSKOG RUKOMETAA VANJSKI IGRA
Morfoloka obiljeja
Tjelesna visina

195

Tjelesna teina

93

Masno tkivo

7%
Motorika obiljeja

20 m sprint

2,85

Skok u dalj iz mjesta

290

Skok u vis iz mjesta

91

Funkcionalna obiljeja
Cooperov test

3200 m

Maksimalni primitak kisika

72 ml/kg

Psiholoka obiljeja

Ekstravertnost

17

Neuroticizam

ENERGETSKA ANALIZA

Analiza strukture, koliine i intenziteta kretanja, te

osnovnih fiziolokih indikatora optereenja

ENERGETSKA ANALIZA
Kolika koliina kretanja je zastupljena
Kakva je struktura kretanja
Kakav je intenzitet aktivnosti
Koji su vidovi izdrljivosti zastupljeni u odnosu na
trajanje, intenzitet i veliinu prostora na kojem se
odvija aktivnost
Kakvi su osnovni fizioloki indikatori optereenja
(puls, primitak kisika,...)

PARAMETRI ZA UTVRIVANJE
VELIINE OPTEREENJA
Ekstenzitet (koliina, broj ponavljanja, put)
Intenzitet (brzina, sila)
Volumen (ukupno optereenje = ekstenzitet X
intenzitet)

EKSTENZITET OPTEREENJA

Npr. atletiar pretre 15 kilometara

Npr. diza utega na treningu ukupno podigne 8 tona
tereta u 10 serija po 20 ponavljanja
Npr. pliva ispliva 800 metara

INTENZITET OPTEREENJA
Npr. atletiar tre brzinom od 12 km/h
Npr. diza utega die uteg od 40 kg
Npr. pliva pliva brzinom od 1,2 m/sec

VOLUMEN OPTEREENJA

Npr. atletiar tre 15 km brzinom od 12 km/h

Npr. diza utega napravi 10 serija po 20 ponavljanja s
utegom od 40 kg
Npr. pliva prepliva 800 metara brzinom od 1,2 m/sec

ENERGETSKA ANALIZA

Analiza u terenskim uvjetima

Analiza u labaratorijskim uvjetima

ELEMENTARNAOPSERVACIJSKA ENERGETSKA
ANALIZA
NAZIV AKTIVNOSTI

NOGOMET

UKUPNO KRETANJA PO
IGRAU

6-12 000 metara

KRETANJE U SPRINTU

1000-3000 metara

SREDNJE KRETANJE

2000-5000 metara

LAGANO KRETANJE

2000-4000 metara

PROSJENI PULS

174 otkucaja u ninuti

INTENZITET AKTIVNOSTI Promjenjiv: srednji-maksimalan

VID IZDRLJIVOSTI

AEROBNO-ANEROBNI

ENERGETSKA ANALIZA
Analiza koliine kretanja za pojedinu igraku poziciju u rukometu

POZICIJA

KRETAJE

Lijevo krilo

3557 m

Desno krilo

4083 m

Lijevi bek

3464 m

Desni bek

2857 m

Pivot

3531 m

ANALIZA TRAJEKTORIJE KRETANJA U

TERENSKIM UVJETIMA desno krilo u
rukometu

ANALIZA PULSA NA UTAKMICI RUKOMET

ANALIZA OSNOVNIH FIZIOLOKIH

INDIKATORA OPTEREENJA U
TERENSKIM UVJETIMA (BEEP test)

ANALIZA OSNOVNIH FIZIOLOKIH

INDIKATORA OPTEREENJA U
LABARATORIJSKIM UVJETIMA

KVANTITATIVNA ANALIZA
(ANALIZA INDIKATORA I
PARAMETARA SITUACIJSKE
AKTIVNOSTI)
Analiza kvantitativnih (statistikih, brojanih)
pokazatelja efikasnosti provedbe kineziolokih
aktivnosti u situacijskim uvjetima
Posebno je vana za procjenu uinka-efikasnosti
pojedinca u sportu

NEKI PARAMETRI SITUACIJSKE

AKTIVNOSTI - KOARKA
PARAMETAR

FRE.

IGRA

KOE.

BODOVI

P.P.

USPJENA BACANJA ZA TRI POENA

3,0

6,0

NEUSPJENA BACANJA ZA TRI POENA

-1,0

-5,0

USPJENA BACANJA ZA DVA POENA

2,0

10,0

NEUSPJENA BACANJA ZA DVA POENA

-1,0

-3,0

ODUZETE LOPTE

0,8

1,6

ASISTENCIJE

1,5

6,0

BLOKADE

1,0

1,0

KRIVO DODAVANJE

-0,8

-0,8

GREKA U KORACIMA

-0,8

-1,6

EFIKASNOST IGRAA

14,2 = DOBAR

NEKI PARAMETRI SITUACIJSKE AKTIVNOSTI U RUKOMETU

AKTIVNOST
Maksimalno brzo (sprint) i submaksimalno osnovno pravocrtno
kretanje (protunapad, poluprotunapad, spreavanje protunap.)
Srednje brzo osnovno pravocrtno kretanje (prelazak iz faze
obrane u fazu napada pozicijski napad)
Lagano osnovno pavocrtno kretanje (prelazak iz faze obrane u
fazu napada primljen pogodak)
Maksimalno i submaksimalno situacijsko kretanje u napadu i
obrani u fazi pozicijskog napada (obrane)
Lagano situacijsko kretanje u napadu i obrani u fazi pozicijskog
napada (obrane)
Bacanja u svrhu dodavanja

OPSEG

FREKV
51 x 25m

1275 m

20 x 25m

510 m

28 x 25m

700 m

160 x 3-4m

560 m

92 x 3-4m

322 m
107

Bacanja u svrhu utiranja

Odrazi

13

Svladavanje otpora protivnika

20

Promjena pravca kretanja pri maksimalnoj i submak. brzini

211

Promjena pravca pri srednjem i laganom kretanju

140

NEKI POKAZATELJI SITUACIJSKE

AKTIVNOSTI U RUKOMETU
POKAZATELJ

FRE

Broj prekida u pozicijskom napadu

1,5

Broj dodavanja izmeu dva prekida pozicijskog napada

5,6

Vrijeme distribucije lopte od krila do krila

4,1

Vrijeme tranzicije lopte iz faze obrane u fazu napada

4,7

Vrijeme zadravanja lopte kod igraa tijekom

zabadanja

1,2

Broj koraka kod zaleta prije primanja lopte tijekom

zabadanja

4,1

ANALIZA MOTORIKIH ZNANJA

Vizualna opservacija motorikih znanja

Video snimanje i naknadna detaljna analiza motorikih znanja

ANALIZA MOTORIKIH ZNANJA

Postoje li druge objektivnije metode analize pojedinih

motorikih znanja od opservacije ili snimanja
Naravno, postoje razliite biomehanike analize kretanja

ANALIZA MOTORIKIH ZNANJA

BIOMEHANIKA ANALIZA

KINEMATIKA
ANALIZA

ELEKTROMIOGRAFSKA
ANALIZA

DINAMOMETRIJA

KINETIKA
ANALIZA

TENZIOMETRIJSKA
ANALIZA

KINEMATIKA ANALIZA
ANALIZA PROSTORNO-VREMENSKIH
PARAMETARA KRETANJA
Putem vie specijalnih kamera i posebnog
programa
Analizira se kretanje dijelova tijela u odnosu na
prostor i vrijeme u trokoordinatnom sustavu
referentne toke
Rauna se brzina, ubrzanja, kutna brzina, ...

KINETIKA ANALIZA - DINAMOMETRIJA

Mjerenje miine jakosti sile koju moe proizvesti
mii
Sofisticirani ureaji (CYBEX, BIODEX)
Tenziometrijske ploe (veliina i smjer sile, visina
odraza)

ELEKTROMIOGRAFSKA ANALIZA

Mjerenje miine aktivnosti putem elektrinog potencijala

Otkriva koji je mii aktivan, kojim se intenzitetom aktivira, kada
zapoinje i koliko traje kontrakcija

KINEMATIKA ANALIZA NISKOG ISPADA RUKOMETNOG VRATARA

ZGLOB KUKA

ZGLOB KOLJENA

SKONI ZGLOB

v (m/s)

X
1300,8
1329,4
1296,7
1270
1257,4
1272,6
1228,4
1237,6
1234,6
1224,2
1183
1131,6
1056,9
981,21
872,94
767,47
687,02
589,92
506,38

Y
967,13
946,14
913,02
890,57
844,21
846,18
816,82
807,93
801,8
758,48
782,88
717,68
709,74
725,73
711,86
704,01
739,05
771,19
708,29

Z
1033,1
1092,9
1091,5
1102,7
1076,2
1027,3
1001,2
939,33
865,17
788,62
740,14
710,4
683,7
695,87
705,64
678,09
691,58
679,27
660,87

X
1331,8
1297,3
1291,3
1291,3
1271,8
1205,2
1274,6
1250,9
1268,6
1232,7
1177
1062,7
931,34
790,67
628,49
480,46
386,47
277
227,52

Y
1014,2
978,81
968,29
968,29
958,52
867,52
962,57
944,9
997,99
1030,8
982,51
930,99
923,99
857,63
877,36
876,85
846,21
769,87
716,58

Z
514,997
572,073
559,006
559,006
569,974
598,53
509,499
470,928
390,576
392,13
361,868
390,558
422,905
450,806
498,04
582,798
578,498
570,607
526,923

X
1315,4
1321,5
1294,9
1319
1329,5
1361,4
1361
1399,4
1437,9
1430,7
1419,5
1350,7
1238,3
1057,1
848,38
589,98
322,66
54,181
-82,666

Y
813,029
823,843
801,694
771,143
741,363
748,947
748,355
742,931
787,525
750,104
803,557
803,075
750,653
703,491
687,764
694,103
741,928
797,215
824,123

Z
131,833
145,379
178,881
164,743
186,937
164,439
176,627
128,747
122,573
118,603
135,507
169,116
159,378
172,149
149,469
177,457
145,418
178,403
201,5

0
0,46
1,20
1,03
0,97
0,99
0,31
1,54
1,48
0,96
1,43
1,91
3,11
4,69
5,26
6,50
6,84
6,90
3,53

377,63

716,75

646,18

127,99

773,24

463,909

-77,803

829,985

98,0494

2,59

313,38

779,62

584,96

66,058

772,58

475,158

-98,712

844,807

85,5439

0,71
0,00
2,62

Prosjena brzina
BRZINA NISKOG ISPADA

brzina (m/s)

8
7
6
5
4
3
2
1
0
1

11

13

15

vrijeme (1/25 sec)

17

19

21

EKSPERTNI SUSTAVI ZA ANALIZU

KRETANJA
Postoje sloeni ekspertni sustavi koji objedinjuju kinematiku,
kinetiku i video analizu
Putem posebnog programa uporeuju se zabiljeeni parametri s
modelnim (idealnim) parametrima i daje ekspertna ocjena
kvalitete odreenog motorikog znanja

PROVEDBA POKRETA

U tri ravnine i oko tri osovine:

Poprena (frontalna) ravnina
Uzduna (sagitalna) ravnina
Vodoravna (transverzalna) ravnina
Poprena osovina
Uzduna osovina
Okomita osovina

PROVEDBA POKRETA
Gibanje oko poprene osovine vri se u uzdunoj
ravnini:
Npr. pregibanje i opruanje podlaktice, pregibanje i
opruanje natkoljenice, pregibanje i opruanje trupa
(pretklon, zaklon)

PROVEDBA POKRETA

Gibanje oko uzdune osovine vri se u poprenoj

ravnini:
Npr. otklon trupa u stranu, odmicanje i primicanje
nadlaktice, odmicanje i primicanje natkoljenice,

PROVEDBA POKRETA

Gibanje oko okomite osovine vri se u vodoravnoj

ravnini:
Npr. rotacija trupa (zasuk, odsuk), rotacija
natkoljenice (unutranja,vanjska), pronacijasupinacija podlaktice

ANALIZA TAKTIKE I STRATEGIJE

ANALIZA UINKOVITOSTI TAKTIKE U

SPORTSKIM IGRAMA

POSTUPAK
1.
2.
3.

4.
5.
6.

Dekompozicija utakmice
Numeracija modela
Grupiranje modela
Analiza frekventnosti modela
Analiza efikasnosti modela
Rangiranje modela

1. DEKOMPOZICIJA UTAKMICE
(RUKOMET)
r.b.

napad

obrana

ishod

pozicija

brani

pripremno
kretanje

smjer
utiranja

izlazak
vratara

obrana
vratara

aktivnost
brani

1.

lijevi
vanjski

preko
brania

pribliavanje

nisko

kratki

ekanje

blokiranje

obrana vratara

2.

desno
krilo

bez
brania

otvaranje

Poluvisoko

srednji

postavljanje

pasivnost

gol

3.

kruni
napada

bez
brania

zatvaranje

visoko

veliki

otvaranje

pasivni
kontakt

gol

4.

lijevi
vanjski

preko
brania

pribliavanje

nisko

kratki

ekanje

blokiranje

obrana vratara

5.

lijevo
krilo

prolaz
brania

otvaranje

nisko

srednji

postavljanje

aktivni
kontakt

promaaj gola

desni
vanjski

prolaz
brania

otvaranje

visoko

kratki

ekanje

ometanje

gol i iznueno
iskljuenje

model

2. NUMERACIJA MODELA

No.

napad

uspjenost
(Csucc)

obrana

pozicija

brani

pripremno
kretanje

smjer
utiranja

izlazak
vratara

obrana
vratara

aktivnost
brania

(2)

(3)

(2)

(3)

(1)

(1)

(4)

(,00)

(5)

(1)

(1)

(2)

(2)

(2)

(1)

(1,00)

(6)

(1)

(3)

(1)

(3)

(3)

(3)

(1,17)

(2)

(3)

(2)

(3)

(1)

(1)

(4)

(,00)

(1)

(2)

(1)

(3)

(2)

(2)

(3)

(,00)

(4)

(2)

(1)

(1)

(1)

(1)

(5)

(1,00)

1.

2.

3.

4.

5.

3. GRUPIRANJE MODELA

isti model

No.

napad

uspjenost
(Csucc)

obrana

pozicija

brani

pripremno
kretanje

smjer
utiranja

izlazak
vratara

obrana
vratara

aktivnost
brania

(2)

(3)

(2)

(3)

(1)

(1)

(4)

(,00)

(5)

(1)

(1)

(2)

(2)

(2)

(1)

(1,00)

(6)

(1)

(3)

(1)

(3)

(3)

(3)

(1,17)

(2)

(3)

(2)

(3)

(1)

(1)

(4)

(,00)

(1)

(2)

(1)

(3)

(2)

(2)

(3)

(,00)

(4)

(2)

(1)

(1)

(1)

(1)

(5)

(1,00)

1.

2.

3.

4.

5.

4. ANALIZA FREKVENTNOSTI MODELA

Raunanje frekvencija za svaki model.
Unoenje numerike vrijednosti kriterijskog praga (n>30).
Eliminacija modela s nezadovoljavajuom frekventnou.

5. ANALIZA EFIKASNOSTI MODELA

Izraun koeficijenta efikasnosti

Ceff = Csucc / n

6. RANGIRANJE MODELA

Sukladno visini koeficijenta efikasnosti.

INTERPRETACIJA
- koje su taktike aktivnosti sadrane u efikasnim, a

koje u neefikasnim modelima.

- postupak takoer omoguava da se za odabrani

submodel napada ili obrane (npr. najefikasniji ili

najzastupljeniji submodel) pronae optimalni
oponentni submodel.

ANALIZA SUKOBA I MODELIRANJE

ANALIZA SUKOBA VRATARA I

IZVOAA SEDMERCA

vratar
efikasnost strategija
pucaa

puca

min

veliki

srednji

mali

visoki

,81

,90

,91

,81

poluvisoki

,27

,31

,50

,27

niski

,87

,94

,98

,87

max

,87

,94

,98

sedlasta toka rjeenje igre

Maksimum

od minimuma po retcima je minimum od maksimuma po stupcima

Optimalna strategija za pucaa je utiranje u niske dijelove vrata
Optimalna strategija za vratara jer maksimalni izlazak
Najnepovoljnija strategija za pucaa je utiranje u poluvisoke dijelove vrata
Najnepovoljnija strategija za vratara je mali izlazak

SEDMERAC
VRATAR U NAGLAENOM IZLASKU

Obrana ekanjem

Obrana postavljanjem

utirati visoko

utirati nisko

Bez obzira na vid obrane i veliinu izlaska vratara,

poluvisoko utiranje u sredinje dijelove vrata je krajnje
negativna opcija.

MODELIRANJE PROSTORNOG
POLOAJA VRATARA
CILJ: Utvrditi optimalan prostorni poloaj vratara u rukometu za
obranu odreenog udarca

MATEMATIKI ALGORITAM: Odabir optimalnog prostornog

poloaja vri se na temelju izrauna razlike izmeu vremena
leta lopte i vremena provedbe obrambenog pokreta kod razliitih
izlazaka vratara, za odreeni udarac

KOMPJUTERSKI PROGRAM

ULAZNI PARAMETRI

daljina utiranja
visina utiranja

kinematika analiza

kut utiranja

brzina obrambenog pokreta

vratara

brzina leta lopte

PROGRAM

REZULTATI

za primjer maksimalno preciznog niskog udarca u donji kut

vrata, uz brzinu lopte od 95 km/h, visinu izbaaja od 230 cm, te
pravovremenu intervenciju vratara, dobijeni su za udarac s 9
metara za pojedine kuteve utiranja, sljedei optimalni izlasci
vratara.

kut utiranja
30o

45o

60o

90o

130 cm

106 cm

75 cm

0 cm

METODOLOKI MODELI KINEZIOLOKE

ANALIZE SPORTA
Faktorski model
Relacijski regresijski model
Diskriminacijski model

FAKTORSKI MODEL
ANALIZA PRIKRIVENE (LATENTNE STRUKTURE)
KINEZIOLOKIH AKTIVNOSTI FAKTORSKI MODEL
-

kada elimo veliki broj prikupljenih informacija (varijabli) svesti na manji

broj, odnosno izvui iz njih ono to je zajedniko FAKTORE,
koristimo faktorsku analizu

faktorskom analizom istrauje se, dakle, latentna

(prikrivena) struktura kinezioloke aktivnosti

FAKTORSKI MODEL
Npr. pratili smo 30 nogometih utakmica i prikupili podatke
u 12 varijabli:

Posjed lopte u napadu

Broj postavljenih zalea
Broj udaraca na vrata
Broj izbaenih lopti iza uzdune crte
Broj golova
Broj oduzetih lopti
Broj izvedenih kornera
Broj nainjenih prekraja
Broj dodavanja
Broj dobijenih zranih duela
Broj opomena (utih kartona)
Broj povratnih dodavanja

FAKTORSKA ANALIZA
Zanima nas moemo li ovih 12 varijabli svesti (saeti,
kondenzirati) na manji broj
Naravno, koritenjem upravo faktorske analize

FAKTORSKA ANALIZA
Faktorskom analizom sveli smo 12 manifestnih varijabli na 2
latentne varijable (faktora)

OFANZIVNA IGRA

DEFANZIVNA IGRA

Broj dodavanja

Dobijeni zrani duel

Broj golova

Oduzete lopte

Udarci na vrata

Broj prekraja

Broj kornera

Broj opomena

Broj povratnih dodavanja

Posjed lopte

Izbaene lopte
Postavljeno zalee

UTJECAJ ANTROPOLOKIH
ZNAAJKI I DRUGIH IMBENIKA NA
REZULTATE U KINEZIOLOKIM
AKTIVNOSTIMA RELACIJSKI
(REGRESIJSKI MODEL)
esto nas zanima kako pojedina antropoloka
obiljeja ili neki okolinski faktori utjeu na uspjenost
(rezultate) u kineziolokim aktivnostima
U tom sluaju koristimo regresijski model
istraivanja, odnosno regresijsku analizu

REGRESIJSKI MODEL

Npr. istraujemo kako morfoloke znaajke (teina,

visina, opseg natkoljenice, irina ramena, ...) utjeu
na rezultat u plivanju slobodnim stilom na 100
metara

Morfoloke znaajke predstavljaju predikcijske

(nezavisne) varjable, a rezultat u plivanju kriterijsku
(zavisnu) varijablu

JEDNADBA SPECIFIKACIJE

DEFINIRA VELIINU UTJECAJA (DOPRINOS)

POJEDINOG FAKTORA NA USPJENOST U
NEKOJ KINEZIOLOKOJ AKTIVNOSTI
Antropoloki imbenici (motorika, antropometrijska,
funkcionalna .......... obiljeja)
Okolinski imbenici na koje moemo utjecati (uvjeti
ivota, odmora, prehrane, ....)
Okolinski imbenici na koje ne moemo utjecati error faktor (protivnik, suenje, vremenski uvjeti, ....)

JEDNADBA SPECIFIKACIJE

Y=axX1 + bxX2 + cxX3, ....... + zxXn + e

Gdje je:
X1 - Xn antropoloki i okolinski faktori
az
ponderi doprinosa odreenog faktora
efaktor greke

ISTRAIVANJE RAZLIKA ANTROPOLOKIH

ZNAAJKI SPRAM RAZINE KVALITETE
SPORTAA DIKRIMINACIJSKI
(RAZLIKOVNI MODEL)
Zanima nas npr. u kojim se to antropolokim
obiljejima razlikuju tri skupine odbojkaa razliitog
kvaliteta (drugoligaki igrai, prvoligaki igrai i igrai
koji igraju za reprezentaciju)
Koristimo diskriminacijski model (model razlika):
diskriminacijska analiza, analiza varijance, ...

DIKRIMINACIJSKI (RAZLIKOVNI MODEL)

Npr. zanima nas koji je tretman najuinkovitiji za

unapreenje fleksibilnosti: statike vjebe, pasivne vjebe,
dinamike vjebe

Ili nas zanima koji je trening najuinkovitiji za poveanje

jakosti (vjebe apsolutne snage, relativne snage, statike)

DIKRIMINACIJSKI (RAZLIKOVNI MODEL)

Ili npr. s razliitim grupama ispitanika provodimo
tretman s potpuno istim vjebama (operatorima), ali
s razliitim rasporedom treninga, brojem ponavljanja,
pauzama itd., te nas zanima koji je tretman
najuinkovitiji
Ili npr. tri grupe judaa poetnika treniramo na tri
razliita naina: situacijskom, analitikom i
sintetikom metodom i zanima nas koja je metoda
najefikasnija, odnosno koja e grupa po zavretku
tretmana biti najuspjenija u borbama

ANALIZA USPJENOSTI U
KINEZIOLOKIM AKTIVNOSTIMA

ANALIZA USPJENOSTI U KINEZIOLOKIM

AKTIVNOSTIMA
U sportu esto imamo potrebu analizirati uspjenost
Kriterij moe biti rezultatska uspjenost, situacijskonatjecateljska uinkovitost ili uspjenost u pojedinim
dimenzijama antropolokog statusa
U sljedeem primjeru dat je pojednostavljeni prikaz postupka za
utvrivanje uspjenosti ispitanika u bazinim motorikim
sposobnostima

Utvrivanje uspjenosti polaznika

Ako elimo izraunati i rangirati uspjenost
ispitanika npr. u testovima za procjenu bazinih ili
situacijsko-motorikih sposobnosti moramo uiniti
sljedee:

a) unijeti rezultate ispitanika u tablicu

r.b. ime i prezime

20 m sprint
(sec)

skok u dalj iz
mjesta (cm)

koraci u stranu
(sec)

1.

Peri Ivo

4,3

185

10,2

2.

Frani Tomo

4,4

175

10,7

3.

Topi Ante

4,1

205

9,4

4.

imi Ivan

3,9

215

9,2

5.

Ivi Petar

4,8

165

12,0

b) izraunati osnovne deskripcijske parametre za svaki test

r.b.

test

MIN

MAX

_
X

1.

20 m sprint

4,8

3,9

4,3

,34

2.

skok u dalj iz mjesta

165

215

189

20,74

3.

koraci u stranu

10,7

9,2

10,3

1,12

gdje je:
MIN najslabiji rezultat u pojedinom testu
MAX - najbolji rezultat u pojedinom testu
_
X aritmetika sredina ili prosjeni rezultat koja se izraunava formulom:
_
X = Xi / n
gdje je Xi = zbroj rezultata svih ispitanika u pojedinom testu, a n = broj
ispitanika
standardna devijacija, odnosno prosjeno odstupanje rezultata od aritmetike
sredine pojedinog testa koja se izraunava formulom:
_ 2
= ((Xi X)/ (n 1)

c) izvriti standardizaciju rezultata, odnosno razliite mjere

svesti na jedinstvenu metriku, to znai izraunati z
vrijednost svakog rezultata prema formuli:
_
Z = (Xi X) /

r.b.

ime i prezime

20 m sprint

skok u dalj
iz mjesta

koraci u
stranu

1.

Peri Ivo

,00

-,19

-,09

2.

Frani Tomo

,29

-,68

,35

Topi Ante

-,59

,77

-,80

4.

imi Ivan

-1,18

1,25

-,98

5.

Ivi Petar

1,47

-1,16

1,51

d) invertirati vremenske testove, odnosno pomnoiti z

vrijednosti u vremenskim testovima (u ovom sluaju to su 20 m
sprint i koraci u stranu) s (-1) jer u tim testovima manja
vrijednost znai bolji rezultat
r.b.

ime i prezime

20 m sprint

skok u dalj
iz mjesta

koraci u
stranu

1.

Peri Ivo

,00

-,19

,09

2.

Frani Tomo

-,29

-,68

-,35

Topi Ante

,59

,77

,80

4.

imi Ivan

1,18

1,25

,98

5.

Ivi Petar

-1,47

-1,16

-1,51

e)sada moemo zorno vidjeti koji je ispitanik u kojem testu bolji, a u kojem
loiji. to je z vrijednost vea, ispitanik je u tom testu bolji i obrnuto. Svaka
pozitivna z vrijednost znai da je ispitanik u tom testu nadprosjean i
obrnuto. Ako elimo utvrditi uspjenost ispitanika u svim testovima
jednostavno emo zbrojiti z vrijednosti po stupcima za pojedinog ispitanika
i zatim ih rangirati.
r.b.

ime i prezime

svi testovi ()

1.

imi Ivan

3,41

2.

Topi Ante

2,16

Peri Ivo

-0,10

4.

Frani Tomo

-1,33

5.

Ivi Petar

-4,14

EKSPERTNA ANALIZA SPORTA

EKSPERTNI SUSTAVI

Temeljeni na znanju eksperata

Znanje je kombinacija aktivnosti neurona koju treba
zabiljeiti i na vanjskim medijima

TKO SU EKSPERTI

Strunjaci ili znanstvenici?

Najbolje struni znanstvenici ili znanstveni
strunjaci

PRIMJENA EKSPERTNIH SUSTAVA U

KINEZIOLOKOJ ANALIZI
Primjena ekspertnog znanja za ocjenjivanje kvalitete
motorikih znanja
Primjena ekspertnog znanja za kreiranje modelnih
motorikih znanja
Koritenje ekspertnog znanja za ocjenjivanje i
vrednovanje taktike i strategije u sportu
Koritenje ekspertnog znanja za vrednovanje
parametara situacijske uinkovitosti u sportu

PRIMJENA EKSPERTNIH SUSTAVA U

KINEZIOLOKOJ ANALIZI

Primjena ekspertnog znanja za definiranje kriterija za

vrednovanje izvrsnosti sportaa ili klubova
Primjena ekspertnog sustava za vrednovanje
antropolokih znaajki sportaa u procesu odabira u
sportu

PRIMJENA EKSPERTNIH SUSTAVA U

KINEZIOLOKOJ ANALIZI
Jedan od bitnih ciljeva kinezioloke znanosti je
minimiziranje znaaja eksperata i subjetkivnog
miljenja, odnosno zamjena subjektivnih pondera
objektivnim, izmjerenim i eksperimentalno utvrenim
vrijednostima.

TALENT - EKSPERTNI SUSTAV ZA

OTKRIVANJE TALENATA U SPORTU

Dr. Sc. Nenad Rogulj

Dr. Sc. Vladan Papi

EXPERTNI SUSTAV TALENT

Sustav je zamiljen kao podrka kineziolozima i trenerima u

njihovoj najzahtjevnijoj zadai odabiru i prepoznavanju
talenata u sportu

Sustavom je mogue prikupiti veliki broj podataka o

antropolokim znaajkama djece u RH i provoditi longitudinalno
praenje stanja i razvoja njihovih antropolokih znaajki

VERZIJE SUSTAVA
Razvijene su dvije inaice sustava
prva radna verzija ekspertnog sustava nainjena je u stand alone
verziji u CD formatu koja radi pod Windows operativnim sustavom
druga je nainjena kao Web aplikacija na Internetu

BAZA I LOGIKE OSNOVE EKSPERTNOG

SUSTAVA TALENT
Baza znanja

Baza sportova

Baza testova

Normativne vrijednosti

Ekspertno znanje

Ponderi testova

Pravila odluivanja

BAZA I LOGIKE OSNOVE EKSPERTNOG

SUSTAVA
BAZA NORMATIVNIH VRIJEDNOSTI

Normativne orijentacijske vrijednosti kolske djece

BAZA TESTOVA

11 varijabli za evaluaciju antropolokih karakteristika, od ega 6

testova za procjenu bazinih motorikih sposobnosti
(koordinacija, brzina frekvencije pokreta, fleksibilnost,
eksplozivna snaga nogu, statika snaga ruku i repetitivna snaga
trupa), 4 za procjenu morfolokih karakteristika (tjelesna masa,
tjelesna visina, opseg potkoljenice i koni nabor nadlaktice) te
jedan za procjenu funkcionalne sposobnosti u vidu aerobne
izdrljivosti.

BAZA TESTOVA

BAZA SPORTOVA
Sustav daje prognozu za 14 razliitih sportova

nogomet
rukomet
koarka
odbojka
vaterpolo
tenis
plivanje
veslanje
sportska gimnastika
atletika-sprint/skok
atletika-bacanje,
atletika-duge pruge
borilaki sportovi tipa udaranja
borilaki sportovi tipa nadvlaenja

PONDERI ZA TESTOVE

Vanost pojedine antropoloke znaajke za uspjeh u

odreenom sportu utvrena je kombinacijom triju pristupa:
Znanjem univerzalnih kineziolokih eksperata (odabrani

profesori kineziologije)
Znanjem eksperata specijalista za odreeni sport (vrhunski

treneri i sveuilini profesori)

Dosadanjim znanstvenim spoznajama

PRAVILA ODLUIVANJA

Rezulati pristupnika u testovima se kompariraju s normativnim

vrijednostima za pripadajui spol i mnoe s teinskim
optereenjima (ponderima) za pripadajui sport

Na taj nain se dolazi do hipotetske kvantitativne procjene

uspjenosti pristupnika u svakom od 14 sportova

Expert system sport talent

SPORT TALENT
APLIKACIJA

Web server s
aplikacijom

MS SQL
Database
- measurements
database
- expert
knowledge

Processing
+
translation

Sport Talent
Web application
(ASP.NET)

Internet

User computer
with Web browser

User computer
with Web browser
User computer
with Web browser

STRUKTURA SPORT TALENT WEB

APLIKACIJE
Menu
Students

Add student

Edit

View student

Delete

Measurements
New measurement
Authorization

Tests
Saved measurements

Delete

View tests

Activate/deactivate

Help

User
(teacher/trainer)

Logout

Mogui korisnici:

Profesori kineziologije u osnovnim i srednjim kolama

Profesori kineziologije u univerzalnim sportskim kolama
Kineziolozima, sportskim trenerima i strunim osobama u klubovima i
sportskim udrugama

KORITENJE EKSPERTNOG SUSTAVA

Sustav je instaliran na serveru fakulteta Prirodoslovnomatematikih znanosti i kineziologije u Splitu na adresi

http://politehnika.pmfst.hr/talent
Korisnik pristupa sustavu putem korisnikog imena i lozinke
koje mu dodjeluje administrator

KORITENJE EKSPERTNOG SUSTAVA

Korisnik najprije odabire testove koje e koristiti. Preporua se

koristiti svih 11 testova.

KORITENJE EKSPERTNOG SUSTAVA

Zatim se unose rezultati testiranja u odabranim testovima za

pojedinog ispitanika

KORITENJE EKSPERTNOG SUSTAVA

Na kraju sustav daje kvantitativnu procijenu potencijalne

uspjenosti (talentiranosti) ispitanika za razliite sportove (%)

HIBRIDNI MODELI KINEZIOLOKE

ANALIZE SPORTA

PRIMJER PROJEKTA
ISTRAIVANJA
Temeljni cilj istraivanja je definiranje optimalnog kinematikog modela izvedbe
elementa tehnike skok-uta u rukometu.
Optimalni model utvrdit e se kinematikom analizom provedbe navedenog
elementa kod vrhunskih (reprezentativnih) rukometaa. Evaluacija modela izvrit
e se usporedbom s hipotetskim modelom optimalne provedbe tog elementa
definiranog od strane eksperata.
Konani cilj istraivanja je temeljem definiranog i evaluiranog modela konstruirati
matematiki algoritam za valorizaciju motorikog znanja skok uta u rukometu.

METODE ISTRAIVANJA

Uzorak ispitanika predstavlja 10 vrhunskih reprezentativnih

rukometaa koji su osvajai medalja na olimpijskim igrama,
svjetskim i europskim rukometnim prvenstvima.

Za potrebe ekspertne evaluacije, uzorak eksperata predstavlja

10
eksperata sa dugogodinjim strunim i znanstvenim
radom u rukometu. Svi eksperti posjeduju znanstvene
kompetencije doktora ili magistra kineziolokih znanosti, te su
svojim strunim i znanstvenim radom u velikoj mjeri doprinijeli
razvoju rukometne igre.

KINEMATIKI PARAMETRI

U okviru kinematike analize utvrdit e se razliiti kinematiki

parametri temeljem 12 referentnih toaka. Referentne toke
definirane su zglobovima odnosno odgovarajuim distalnim
tokama na polugama u okviru pripadajueg kinematikog
lanca.

Temeljem koordinata referentnih toaka i njihovog pomaka u

vremenu izraunat e se kutevi meu segmentima tijela i
njihove brzine. Takoer e se izraunati kutne brzine temeljem
promjene kuta segmenata (prikupljenog izmeu dva uzastopna
vremenska trenutka (t=0.01s).

EKSPERTNA PROCIJENA
Ekspertima e biti ponueno po est razliitih varijanti za svaku fazu skok
uta, te e morati valorizirati date varijante prema pravilnosti i svrhovitosti
izvedbe na Likertovoj skali od 1 do 5:
1 krajnje nepravilna izvedba
2 nedovoljno pravilna izvedba
3 prosjena izvedba
4 u velikoj mjeri pravilna izvedba
5 tehniki najpravilnija izvedba

I FAZA - ZALET
ZALET KORAKOM NOGE SUPROTNOJ IZBAAJNOJ RUCI (EKZSUR)
Igra vri zalet s loptom u ruci na nain da je zavrni korak noge suprotan od izbaajne ruke. Kretanje se vri
pravocrtno sa kontroliranim ubrzanjem.
ZALET KORAKOM NOGE SUKLADNOJ IZBAAJNOJ RUCI (EKZSKIR)
Igra vri zalet s loptom u ruci na nain da je zavrni korak noge sukladan izbaajnoj ruci. Kretanje se vri
pravocrtno sa kontroliranim ubrzanjem.
ZALET DVOKORAKOM SA ZAVRNIM KORAKOM NOGE SUPROTNE IZBAAJNOJ RUCI (EKZDSIR)
Igra vri zalet s loptom koristei kretanje u dva koraka s tim da je zavrni korak noge onaj koji je suprotan
izbaajnoj ruci. Kretanje se vri pravocrtno sa kontroliranim ubrzanjem.

ZALET DVOKORAKOM SA ZAVRNIM KORAKOM NOGE SUKLADNOJ IZBAAJNOJ RUCI (EKZDSUR)

Igra vri zalet s loptom koristei kretanje u dva koraka s tim da je zavrni korak noge onaj koji je sukladan
izbaajnoj ruci. Kretanje se vri pravocrtno sa kontroliranim ubrzanjem.
ZALET TROKORAKOM SA ZAVRNIM KORAKOM NOGE SUPROTNE IZBAAJNOJ RUCI (EKZTSIR)
Igra vri zalet s loptom koristei kretanje u tri koraka s tim da je zavrni korak noge onaj koji je suprotan
izbaajnoj ruci. Kretanje se vri pravocrtno sa kontroliranim ubrzanjem.
ZALET TROKORAKOM SA ZAVRNIM KORAKOM NOGE SUKLADNIM IZBAAJNOJ RUCI (EKZTSUR)
Igra vri zalet s loptom koristei kretanje u tri koraka s tim da je zavrni korak noge onaj koji je sukladan
izbaajnoj ruci. Kretanje se vri pravocrtno sa kontroliranim ubrzanjem.

II FAZA - ODRAZ
ODRAZ S PRSTIJU NOGE SUPROTNE IZBAAJNOJ RUCI (EKODSUP)
Odraz se vri na nain da je teina igraa prebaena na prste noge koja je suprotna izbaajnoj ruci te se brzina
kretanja igraa pretvara iz horizontalnog kretanja prema vertikalnom.
ODRAZ S PRSTIJU NOGE SUKLADNE IZBAAJNOJ RUCI (EKODSUK)
Odraz se vri na nain da je teina igraa prebaena na prste noge koja je sukladna izbaajnoj ruci te se brzina
kretanja igraa pretvara iz horizontalnog kretanja prema vertikalnom.
ODRAZ VALJANJEM OD PETE PREMA PRSTIMA NOGE SUPROTNE IZBAAJNOJ RUCI (EKODVSU)
Odraz se odvija valjanjem od pete prema prstima noge suprotne izbaajnoj ruci prenosei silu od kraja stopala pete
prema vrhu stopala prstiju. Brzina kretnje igraa prelazi iz horizontalnog kretanja prema vertikalnom.

ODRAZ VALJANJEM OD PETE PREMA PRSTIMA NOGE SUKLADNE IZBAAJNOJ RUCI (EKODVSK)
Odraz se odvija valjanjem od pete prema prstima noge sukladne izbaajnoj ruci prenosei silu od kraja stopala
pete prema vrhu stopala prstiju. Brzina kretnje igraa prelazi iz horizontalnog kretanja prema vertikalnom.
SUNONI ODRAZ S PRSTIJU IZ PARALELNOG STAVA (EKODPPS)
Igra vri sunoni odraz iz paralelnog stava gdje se stopala nalaze u irini kukova. Brzina kretnje igraa prelazi iz
horizontalnog kretanja prema vertikalnom.
SUNONI ODRAZ S VALJANJEM STOPALA IZ PARALELNOG STAVA (EKODVPS)
Igra vri kretanje valjanjem stopala od kraja stopala pete prema vrhu stopala prstiju iz paralelnog stava gdje se
stopala nalaze u irini kukova. Brzina kretanja igraa prelazi iz horizontalnog kretanja prema vertikalnom.

III FAZA - LET

TRUP NAGNUT NAPRIJED S RAVNIM PARALELNIM POSTAVLJANJEM RAMENA (EKTNAPR)
U fazi leta trup je nagnut naprijed s ravnim paralelnim postavljanjem ramena lijeva i desna akromijalna toka se nalaze
u liniji, te je izbaajna ruka iznad razine ramena, dok se zamana ruka nalazi ispred tijela s podlakticom okomitom na
podlogu.
TRUP NAGNUT NAPRIJED S DIJAGONALNIM POSTAVLJANJE RAMENA (EKTDIPR)
U fazi leta trup je nagnut naprijed s dijagonalnim postavljanjem ramena lijeva akromijalna toka se nalazi ispred desne
akromijalne toke , te je izbaajna ruka iznad razine ramena, dok se zamana ruka nalazi ispred tijela s podlakticom
okomitom na podlogu.
TRUP USPRAVAN S RAVNIM PARALELNIM POSTAVLJANJE RAMENA (EKTUPPR)
U fazi leta trup je uspravan sa ravnim paralelnim postavljanjem ramena lijeva i desna akromijalna toka se nalaze u
liniji, te je izbaajna ruka iznad razine ramena ,dok se zamana ruka nalazi ispred tijela s podlakticom okomitom na
podlogu.
TRUP USPRAVAN S DIJAGONALNIM POSTAVLJANJEM RAMENA(EKTDPOR)
U fazi leta trup je uspravan sa dijagonalnim postavljanjem ramena lijeva akromijalna toka se nalazi ispred desne
akromijalne toke, te je izbaajna ruka iznad razine ramena ,dok se zamana ruka nalazi ispred tijela s podlakticom
okomitom na podlogu.
TRUP NAGNUT PREMA NAZAD S RAVNIM PARALELNIM POSTAVLJANJEM RAMENA (EKTNRPR)
U fazi leta trup je nagnut prema nazad sa ravnim paralelnim postavljanjem ramena lijeva i desna akromijalna toka se
nalaze u liniji , te je izbaajna ruka iznad razine ramena ,dok se zamana ruka nalazi ispred tijela s podlakticom
okomitom na podlogu.

TRUP NAGNUT PREMA NAZAD S DIJAGONALNIM POSTAVLJANJEM RAMENA (TNPNDPR)

U fazi leta trup je nagnut prema nazad s dijagonalnim postavljanjem ramena lijeva akromijalna toka se nalazi ispred
desne akromijalne toke, te je izbaajna ruka iznad razine ramena, dok se zamana ruka nalazi ispred tijela s
podlakticom okomitom na podlogu.

IV FAZA - IZBAAJ
LAKAT IZBAAJNE RUKE IZNAD RAZINE RAMENA S PRETJECANJEM
LAKTA (EKIRLIS)
U fazi izbaaja lakat izbaajne ruke se nalazi iznad razine ramena, s tim da dolazi do pretjecanja lakta koji
je u poziciji ispred tijela.
LAKAT IZBAAJNE RUKE IZNAD RAZINE RAMENA BEZ PRETJECANJA LAKTA (EKIRLIZ)
U fazi izbaaja lakat izbaajne ruke se nalazi iznad razine ramena, s tim da ne dolazi do pretjecanja lakta,
koji se nalazi u poziciji iza tijela.
LAKAT IZBAAJNE RUKE U RAZINI RAMENA S PRETJECANJEM LAKTA (EKURPRL)
U fazi izbaaja lakat izbaajne ruke se nalazi u razini sa ramenom, s tim da dolazi do pretjecanja lakta koji
je u poziciji ispred tijela.
LAKAT IZBAAJNE RUKE U RAZINI RAMENA BEZ PRETJECANJA LAKTA (EKURBPL)
U fazi izbaaja lakat izbaajne ruke se nalazi u razini ramena, s tim da ne dolazi do pretjecanja lakta, koji se
nalazi u poziciji iza tijela.
LAKAT IZBAAJNE RUKE ISPOD RAZINE RAMENA S PRETJECANJEM LAKTA (EKLISPL)
U fazi izbaaja lakat izbaajne ruke se nalazi ispod razine ramena, s tim da dolazi do pretjecanja lakta koji
je u poziciji ispred tijela.
LAKAT IZBAAJNE RUKE ISPOD RAZINE RAMENA BEZ PRETJECANJA LAKTA(EKLIBPL)
U fazi izbaaja lakat izbaajne ruke se nalazi ispod razine ramena, s tim da ne dolazi do pretjecanja lakta,
koji se nalazi u poziciji iza tijela.

V FAZA - IZBAAJ
DOSKOK NA LIJEVU ODRAZNUNOGU(EKDOSLN)
U fazi doskoka igra vri dodir sa tlom samo sa odraznom nogom ime itavu teinu tijela prebacuje na stopalo
odrazne noge, dok se zamana noga nalazi u zraku.
DOSKOK NA DESNU ZAMANUNOGU(EKDOSDZ)
U fazi doskoka igra vri dodir sa tlom samo sa zamanom nogom ime itavu teinu tijela prebacuje na stopalo
zamane noge, dok se odrazna noga nalazi u zraku.
DOSKOK NA OBJE NOGE ISTOVREMENO U PARALELAN STAV(EKDOSPS)
U fazi doskoka igra sa stopalima obiju nogu doskae u paralelan stav gdje se stopala nalaze u irini ramena,
ravnomjerno rasporeujui teinu tijela na obje noge istovremeno.
DOSKOK U DIJAGONALNI STAV SA ODRAZNOM NOGOM (LIJEVOM)NAPRIJED, TE ZAMANOM
(DESNOM)NOGOM NAZAD (EKDLNZN)
U fazi doskoka igra vri doskok u dijagonalni stav s tim da se odrazna noga lijeva nalazi ispred tijela, dok se
desna zamana nalazi iza tijela.
DOSKOK U DIJAGONALNI STAV SA ZAMANOM NOGOM (DESNOM) NAPRIJED, TE ODRAZNOM(LIJEVOM)
NOGOM NAZAD (EKDDOLN)
U fazi doskoka igra vri doskok u dijagonalni stav s tim da se zamana noga desna nalazi ispred tijela, dok se
lijeva odrazna nalazi iza tijela.
DOSKOK NA OBJE NOGE ISTOVREMENO U IROKI PARALELNI STAV (EKDPST)
U fazi doskoka igra sa stopalima obiju nogu doskae u paralelan stav, u kojem se stopala nalaze ire od razmaka
meu kukovima.

TIJEK ISTRAIVANJA PO FAZAMA

1. Faza
Provedba kinematike analize putem snimanja ogovarajuim kamerama i
koritenjem pripadajueg softvera, te analiza ekspertnog znanja o tehnikoj
pravilnosti izvedbe elementa.
2. Faza
Konstrukcija kinematikog modela izvedbe skok-uta i definiranje optimalnog
modela izvedbe temeljenog na ekspertnoj procjeni.
3. Faza
Evaluacija kinematikog modela komparacijom s modelom temeljenim na
ekspertnoj procjeni.
4. Faza
Temeljem definiranog i evaluiranog modela predloit e se matematiki algoritam za
objektivnu valorizaciju motorikog znanja skok uta.

PRIMJENA
Temeljem matematikog algoritma razvit e se sustav za objektivnu
valorizaciju kvalitete tehnike izvedbe skok uta u rukometu koji se moe
svrhovito koristiti u edukacijskim, trenanim i dijagnostikim postupcima u
rukometu.

ZAHVALJUJEM NA PANJI