Goran Spori, Branimr Ujevi, Vatroslav Mihai, Martin Novoselac

TESTIRANJE KONDICIJSKIH SPOSOBNOSTI NOGOMETAA

TESTIRANJE KONDICIJSKIH SPOSOBNOSTI NOGOMETAA

Goran Spori1, Branimr Ujevi1, Vatroslav Mihai2, Martin Novoselac2
1
Kinezioloki fakultet Sveuilita u Zagrebu
2
Hrvatski nogometni savez

DIJAGNOSTIKA

UVOD

266

Testiranje je vano za svakog trenera i nogometaa, jer se njime utvruje razina treniranosti (Bompa, 2001; Bangsbo, 1994; Drabik, 1994; Verheijen,
1997). Na treningu trener treba gledati je li postigao
eljene uinke. Najbolji pokazatelj razine specifine
treniranosti sportaa jest utakmica. Dobivena utakmica ne znai da su svi igrai dobro igrali ni da su
svi kondicijski dobro pripremljeni (Reilly i Thomas,
1976; Mohr i sur., 2003; Weineck, 1998; Weineck,
2000). Dui nedostatak kondicije moe biti fatalan
(Hansen i sur., 1999; Kreamer i Fleck, 1993; Milanovi i Juki, 2003; Milanovi, 1996; Milanovi,
1997; Morris, 1997; Picosky, 2002). Zato je zadaa
trenera da ga to prije uoi. Testiranje u pravilnim
vremenskim razmacima najbolje je pomono sredstvo za otkrivanje deficitarnih segmenta kondicijskih sposobnosti. Testiranje nogometaa ima i drugih prednosti. Testovi ine bazu za planiranje treninga, jer se program slae na temelju trenutanog
stanja nogometaa i eljenog stanja njihove treniranosti. Jedina metoda koja omoguuje uvid u stanje
treniranosti igraa jest testiranje. Cilj treninga je
poboljanje sposobnosti. To vrijedi za kondicijski
dio pripreme nogometaa. Specifinim podraajima pokuava se tijelo nogometaa dovesti u stanje
superkompenzacije. Da bismo bili sigurni da smo u
tome uspjeli, preporuuje se provoditi testiranje svaka 2-3 mjeseca. Testiranjem dobivamo informacije
o natjecateljskoj pripremljenosti nogometaa (Westcott, 1995; Westcott i Guy, 1996). Pogotovo nakon
rehabilitacije teko je znati odrediti kada igra smije
ponovno poeti trenirati s ekipom i potom zaigrati
na utakmicama. Rezultati prijanjih testova omoguuju trenerima da odrede u kojoj mjeri treba unaprijediti igraeve kondicijske sposobnosti da bi stekao
prijanju natjecateljsku efikasnost.
MOTIVACIJA NOGOMETAA
Kad se cijela momad testira, ni jedan igra ne
eli biti najloiji pa stoga igrai tu daju svoj maksi-

mum (Capranica i sur., 2001; Crisfield, 2001). Ako

se dogodi da igra na testu postigne lo rezultat, to
mu je smjernica to treba raditi da na sljedeem testiranju tako ne bude.
KOJI SE FIZIKI PARAMETRI MORAJU
TESTIRATI?
Kad je rije u brzini i izdrljivosti, tada treba
testirati:
startnu brzinu testom sprinta na 10 metara
ubrzanje (akceleracija) testom sprinta na 30 metara
brzinsku izdrljivost
sposobnost sprintanja u kratkim intervalima
acikliku aerobnu izdrljivost i
acikliku anaerobnu izdrljivost.

SPECIFINI NOGOMETNI TESTOVI

Najee primjenjivani testovi u nogometu za
procjenu aerobne izdrljivosti jesu Cooperov test
i maksimalni test. Kod jednog i drugog testa tri
se u istom tempu. Tim testovima mjeri se ciklika
aerobna izdrljivost. No kako struktura tih testova
nije dovoljno povezana sa situacijama u igri, uvedeni su novi testovi koji imaju visoku korelaciju sa
situacijama na terenu.
STARTNA BRZINA: TEST SPRINTA NA 10
METARA
Startna brzina je jedna od najvanijih sposobnosti nogometaa. Tijekom utakmice igrai sprintaju
u prosjeku svakih 90 sekundi, a svaki sprint prosjeno traje u prosjeku oko 2 do 4 sekunde (Mohr,
Krustrup i Bangsbo, 2003; Rienzi i sur., 2000; Reilly i Thomas, 1976).
Organizacija
Test se provodi tri puta. Prvi put ne kree se
maksimalno brzo, ali zato u druga dva ponavljanja

5. godinja meunarodna konferencija KONDICIJSKA PRIPREMA SPORTAA

Zagreb, 23. i 24. veljae 2007.

to mjerimo testom sprinta na 10 metara?

Test traje 2 sekunde. Energija se preteito dobiva iz fosfagenih energetskih izvora. Testom se mjere sprinterske mogunosti nogometaa, tj. koliko je
brz dovod energije, odnosno, fosfageni sistem. Naime, fosfagena energija je baza eksplozivnih nogometnih radnji.
UBRZANJE (AKCELERACIJA): TEST SPRINTA
NA 30 METARA
Ubrzanje ili akceleracija podrazumijeva sposobnost da se maksimalna brzina postigne to prije. Ovisno o individualnim karakteristikama, to se
dogaa nakon 15 - 25 metara. Zato je sprint na 30
metara izvrstan test za mjerenje sposobnosti ubrzanja.
Organizacija
Test se izvodi tri puta. Prvi put se ne tri maksimalno brzo, ali zato druga dva pokuaja moraju
biti maksimalno brzo istrana. Izmeu ponavljanja
igrai imaju pauzu od najmanje 5 minuta da umor
ne bi utjecao na rezultate mjerenja. I ovdje se preporuuje da se vrijeme mjeri elektronski.

test izvodili skokom. Na poetku testa igrai se upru

o pod rukama kako bi bili bri u startu. Taj start je
dobar jer pokazuje kakva je startna brzina igraa.
Organizacija
Test se izvodi tri puta. Prvi put se ne tri maksimalno brzo, ali zato druga dva pokuaja moraju
biti maksimalno brzo istrana. Izmeu ponavljanja
igrai imaju pauzu od najmanje 5 minuta da umor
ne bi utjecao na rezultate mjerenja. I ovdje se preporuuje elektronsko mjerenje vremena.
to se mjeri shuttle testom?
Testa traje oko 12 sekundi i procjenjuje kapacitet fosfagenog sustava. to je kapacitet vei, to je
rezultat na testu bolji.
SPOSOBNOST SPRINTANJA U KRATKIM
INTERVALIMA: INTERVALNI TEST
SPRINTANJA
Da bi se dobio uvid u brzinu oporavka nogometaa izmeu sprintova, primjenjuje se intervalni test
sprintanja. Test se izvodi tako da igrai sprintaju 10
metara pet puta, s pauzom od 10 sekundi. Izmeu
najboljeg i prosjenog vremena sprinta vidi se pad.
Pad je posljedica umora. to je pad manji, to je sposobnost regeneracije bolja.

to se mjeri testom sprinta na 30 metara?

Test traje 4 - 5 sekundi i pokazuje kapacitete
fosfagenog sistema.

Organizacija
Test se izvodi dva puta. Uzima se najbolje vrijeme drugog ponavljanja testa. Za ovaj test potrebna su dva mjeritelja vremena. Jedan mjeri vrijeme
sprinta, a drugi pauzu koja smije trajati 10 sekundi. Izmeu ponavljanja ovog testa mora biti pauza
od najmanje 7 - 8 minuta, da umor ne bi utjecao
na rezultat. Pauze od 10 sekundi mogu se mjeriti runo.

BRZINSKA IZDRLJIVOST: SHUTTLE TEST

SPRINTA
Tri se 5 puta 10 metara, da bi se vidjelo koliko
dugo igra moe zadrati brzinu. Na poetku primjene testa tralo se 10x5 metara jer su igrai naviknuti izvoditi sprintove od 5 metara. U praksi se
tada pojavio problem, jer su igrai s duim nogama

to se mjeri intervalnim testom sprintanja?

Test traje oko 60 sekundi. Kod ponovljenih
sprintova od 10 metara, troe se fosfagene rezerve,
a nakon toga nastupa glikoliza. to se te rezerve
sporije troe, to je mogunost pada sprinterskih sposobnosti manja. Organizam nogometaa mora imati
dobru sposobnost obnavljanja fosfatnih rezervi. to

DIJAGNOSTIKA

igrai tre maksimalnom brzinom. Izmeu ponavljanjA mora biti pauza od 1 do 2 minute. Na taj
nain umor nee utjecati na rezultat testiranja. Ako
se testiranje provodi unutar grupe, onda svaki igra
sebi odreuje vrijeme pauze, da ne bi bilo ekanja.
Ako se mjeri topericom, pogreka mjerenja je od
0,1 do 0,4 sekunde, to je velika pogreka. Zato je
najbolje mjeriti elektronski, ako je to mogue.

Primjer intervalnog testa sprintanja

Vrijeme

Sprint 1

Sprint 2

Sprint 3

Sprint 4

Sprint 5

1, 91

1, 98

2, 02

2, 14

2, 20

Najbolje vrijeme: 1, 91; prosjeno vrijeme: 2, 05; pad: 0, 29

267

Goran Spori, Branimr Ujevi, Vatroslav Mihai, Martin Novoselac

TESTIRANJE KONDICIJSKIH SPOSOBNOSTI NOGOMETAA

je obnavljanje bolje, to bolji e biti nogometaev rezultat na intervalnom testu sprintanja. Mali pad u
vremenu znai da su se rezerve brzo obnovile.

DIJAGNOSTIKA

ACIKLIKA AEROBNA IZDRLJIVOST:

SCHUTTLEROV TEST TRANJA (BIP TEST)
Do sad bi trebalo biti jasno da je nogometau
potrebna aciklika aerobna izdrljivost. Za njezino
mjerenje rabi se Schuttlerov test (bip test, test sa
zvunim znakom). Test je specifiniji od Cooperovog. Testom se mjeri izdrljivost. Dok ga izvode,
nogometai moraju ubrzavati i zaustavljati se tijekom promjena smjera. Na temelju rezultata bip testa moe se procijeniti primitak kisika (VO2max) po
formuli Legera i Lamberta iz 1982.

268

Organizacija
Igrai moraju trati izmeu dvije linije udaljene
20 metara. Brzina tranja odreuje se prema akustinim signalima, koji su snimljeni na kasetofonu
ili ih trener daje zvidaljkom. Igrai poinju trati
brzinom od 0,8 km/h. Brzina se svake minute poveava za 0,5 km. Na taj nain postupno umaramo
igrae. Igrai ne smiju trati ni bre ni sporije od
doputenog. Bone linije moraju se svaki put dotaknuti stopalom. Ako igra u trenutku signala nije
doao do linije, mora doi do nje, dodirnuti je i trati
dalje, ako kod sljedeeg signala zakasni na liniju, za
njega je test zavrio. Po zavretku testa nogometa
mora to bre napustiti polje na kojem se testira da
ne bi ometao igrae koji nastavljaju s testom. Rezultati testa pokazuju koju je razinu igra dosegao
i daju se svakom od njih.
to procjenjuje Shuttlerov test tranja
(bip test)?
Tijekom testa podie se frekvencija srca do maksimuma. Isto tako i vrijednosti prokrvljenosti i disanja doseu maksimum. Maksimalna frekvencija
srca je stanje u kojem tijelo reproducira najveu koliinu energije u jedinici vremena. U tom trenutku
ne moe organizam reproducirati vie energije, to
znai da vie ne moe ubrzavati na preostalim razinama Schuttlerova testa.
Mjerenje frekvencije srca
Preporuljivo je u toku Schuttlerova testa tranja imati mjera pulsa. Schuttlerov test je standardizirani test koji omoguuje trenerima usporedbu,
tj. da vide je li dolo do promjene u odnosu na prethodna mjerenja. Ako se frekvencija srca smanji na
viim razinama testa, to znai da se igraeva izdrljivost poboljala.

Submaksimalni test
Kod Shuttlerova testa tranja trai se od igraa
da idu do svog maksimuma. Kako znamo, to nije
uvijek potrebno. Treneri mogu igrae pustiti da naprave samo do 6 - 8 razina i to e im biti dostatno da
utvrde je li se poboljala igraeva izdrljivosti ili ne.
Takav oblik testa zove se submaksimalni test.
ACIKLIKA ANAEROBNA IZDRLJIVOST:
SHUTTLE - TEST TEMPA
Test slui za mjerenje anaerobne aciklike izdrljivosti. Nogometa tri dionicu od 10 metra tamo
i natrag, zatim dionicu od 20 metara i tako do 50
metara, sveukupno prijee 300 metara. Test traje
60 - 70 sekundi. Igraev organizam zapada u stanje potpune iscrpljenosti zbog nagomilavanja velike
koliine mlijene kiseline. Kako u igri nema takvog
tranja, ovim testom je mogue procjenjivati toleranciju organizma na koncentraciju laktata u krvi.

KOJI TEST TREBA PROVODITI I KADA?

Ako trener odlui da e testirati igrae, trebao
bi to initi 3 - 4 puta godinje. Nemogue je prethodno navedene testove provesti u jednom danu, jer
bi umor od jednog testa utjecao na rezultate drugog. Zato treba odrediti koji testovi nisu nuni, a
koji se jednostavno moraju provesti. U te zadnje
ulaze ovi testovi:
aciklike aerobne izdrljivosti
startne brzine
sprintova u kratkim intervalima
ubrzanja (akceleracije) i
brzinske izdrljivosti.
Od navedenih testova, u bateriji testova svakog
nogometnog trenera koji radi s mlaim dobnim skupinama, ali i seniorima, trebaju biti prva tri testa
(test aciklike aerobne izdrljivost, test startne brzine i test sprintova u kratkim intervalima)

5. godinja meunarodna konferencija KONDICIJSKA PRIPREMA SPORTAA

Zagreb, 23. i 24. veljae 2007.

STANDARDIZACIJA
Da bismo mogli usporeivati rezultate testova uvijek ih treba provoditi u istim uvjetima. Jedino tada rezultati mogu pokazati trenutano stanje
neke sposobnosti i promjenu. Da bi to bilo mogue,
mora se utvrditi standard. On bi trebao obuhvatiti sljedee:
Podlogu
Razlike u podlozi znae razlike u rezultatu.
Umjetna trava je takva podloga koja je u svim uvjetima ista. Ipak, podloga nije specifina nogometu,
ali je konstantna, dok za testiranja na travi postoje velike razlike izmeu ljetnih i zimskih mjeseci.
Zimi je trava, time i podloga, tvrda, dok je u jesen
i proljee mekana.
Zato se kod testiranja na takvoj podlozi uvijek
moe postaviti pitanje koliki udio ima podloga u
rezultatu testa.
Klimatske uvjete
Iako je teko na njih utjecati, ipak se treba potruditi da se testira u to slinijim vremenskim uvjetima. To znai da test treba otkazati ako je pretoplo
ili prehladno.
Ozljede i umor
Ozlijeeni nogometai ne bi trebali sudjelovati u testiranju jer bi im se stanje moglo pogorati.
Osim toga, ozlijeeni igra ne moe dati svoj maksimum. Ako bi takvog nogometaa testirali, postigao bi loije rezultate, to bi se onda povezalo s
padom kondicije. Drugi vaan uzronik loijih rezultata jest umor. Igrai trebaju biti donekle odmorni, makar bi idealno bilo da su na testiranje doli
potpuno odmoreni.
Obua
Nije samo vano obratiti panju na podlogu
nego i na obuu. Vano je za nogometae da imaju

odgovarajuu obuu za podlogu na kojoj e biti testirani. Za umjetnu podlogu koristimo se posebnim
sportskim tenisicama; za travu te tenisice nisu dobre
jer bi se u njima igraima previe sklizalo.

NORME TESTA
Gore navedeni testovi su relativno novi. Zato
jo ne postoje rezultati prema kojima bi se moglo
tono odrediti to je dobar, a to lo rezultat. Norme
moraju biti drugaije za profesionalca, a drugaije
za amatera ili rekreativaca. Razliite norme trebaju biti i unutar ekipe, jedne za napadaa, druge za
srednjeg ili obrambenog igraa.
Za shuttle test sprintanja vrijede sljedee norme
Shuttle-Sprint

Shuttle-Run

10,5 s

13,30 min

Dobro

11,0 s

12,30 min

Prosjeno

11,5 s

11,30 min

Loe

11,0 s

10,30 min

Vrlo dobro

RAZGOVOR POSLIJE TESTIRANJA

Prvo igraima treba skrenuti pozornost na koristi od takvog testiranja i na njegovu funkciju, tako
da sami mogu procijeniti svoje rezultate. Tada e
znati i jesu li dobro proli na testu ili ne. Tim se ujedno budi svijest kod igraa da su sami odgovorni
za stanje svojih kondicijskih sposobnosti. Tijekom
testiranja vano je igraima priopiti rezultate, jer
ih igrai usporeuju te se na taj nain meusobno
natjeu, pa tako motivirani postiu najbolje rezultate.

ZAKLJUAK
Testiranje je vano jer na temelju dobivenih
informacija izraujemo program treningA. Ono
je vano i za procjenu stanja treniranosti, vrednovanje uspjenosti trenanog razdoblja i motivaciju
igraa.
Kondicijski faktori koji se trebaju testirati u nogometu je: startna brzina, ubrzanje, brzinska izdrljivost, sposobnost sprinta u kratkim intervalima i
aciklika aerobna i anaerobna izdrljivost. Cooperov test i maksimalni test nisu specifini nogometni testovi. Startna brzina mjeri se testom sprinta na
10 metara. Ubrzanje se mjeri testom sprinta na 30
metara. Brzinska izdrljivost mjeri se testom 5x10
metara sprinta. Aciklika aerobna izdrljivost mjeri
se shuttle testom tranja. Shuttle test tempa slui za
mjerenje aciklike anaerobne izdrljivosti.

DIJAGNOSTIKA

Da bi se usporilo umaranje i skratilo vrijeme

testiranja, treba poeti s testom sprintanja na 10
metara. Taj test svaki nogometa radi tri puta. Prije negoli se pone s intervalnim testom sprintanja,
nogometai uzimaju pauzu od 5 minuta. Nakon to
su svi igrai ovaj test proli dva puta, slijedi pauza od 10 minuta. Seriju zavravamo Shuttle testom
tranja (bip testom). Testiranja treba provoditi 3 4 puta godinje: na poetku i na kraju pripremnog
razdoblja te poetku i kraju pripremnog razdoblja
u natjecateljskoj sezoni.

269

Goran Spori, Branimr Ujevi, Vatroslav Mihai, Martin Novoselac

TESTIRANJE KONDICIJSKIH SPOSOBNOSTI NOGOMETAA

U jednoj seriji testova mogu se primijeniti testovi za mjerenje startne brzine i sprinta u kratkim
intervalima te test aciklike aerobne izdrljivosti.
Ti testovi se primjenjuju 3 - 4 puta godinje, dok se
ostali testovi mogu povremeno primijeniti. Da bi se
rezultati mogli usporeivati, testovi se moraju standardizirati, tj. provoditi uvijek u istim uvjetima.
NAJEA PITANJA IZ NOGOMETNE
PRAKSE
1. U amaterskom nogometu grupe igraa su
velike, kako njih testirati, a da testiranje ne traje satima?
Najbolje je raditi sa 16 igraa. Tada je za jedan
test potrebno sat do sat i pol. esto je izbor igraa
velik (25 - 30 igraa). U takvim uvjetima najbolje
je prvu i drugu postavu testirati razliito. Druga
mogunost je formirati grupe od igraa prve i druge momadi tako da se igrai unutar grupa meusobno natjeu to je dodatna motivacija za dokazivanjem.

DIJAGNOSTIKA

2. Imaju li testovi kondicijskih sposobnosti

smisla kod mladih igraa?
U svih mladih rast se ne odvija na isti nain.
Djeca iz istog razreda i iste dobi esto se nalaze u
razliitim razvojnim fazama, zato je teko usporeivati rezultate testiranja. Najvanija funkcija
kondicijskih testova kod mladih jest otkriti jesu li
se dogodile promjene u odnosu na pravilan razvoj.

270

3. Ima li smisla testirati kondiciju za vrijeme

priprema i kad je pravo vrijeme za testiranje?
Korisno je testirati kondiciju neposredno nakon poetka pripremnog perioda jer tada dobivamo uvid u bazine sposobnosti igraa i vidimo kakva im je razina kondicijske pripremljenosti nakon
pauze. Kako testovi zahtijevaju maksimalni napor,
nije preporuljivo provoditi ih na samom poetku
pripremnog razdoblja, nego tek kad je lokomotorni
sustav pripremljen za takve napore. Drugi pogodni
trenutak za testiranje je 10-ak dana prije poetka
sezone, jer tada moemo vidjeti koliko su dobro
igrai za nju pripremljeni, tj. to smo postigli u pripremnom periodu.
4. Treneri u amaterskom nogometu nemaju
potrebnu opremu za provedbu prethodno nabrojenih testova. Koja im je alternativa?
Baterija testova je tako koncipirana da omoguuje jednostavna mjerenja i kad nema elektronske
opreme. Testirati se moe i samo pomagalima i obinom topericom. U tom sluaju, zbog velike mogunosti pogreke, rezultati slue samo kao individualni pokazatelj, a ne za usporedbu s modelnim
vrijednostima ili rezultatima koje postiu igrai na

toj razini. Za shuttle test tranja (bip test) neophodan je audioureaj radi prijenosa zvuka.
5. Postoj li test koji mjeri sva nogometna znanja i sposobnosti?
Bilo je pokuaja da se konstruira takav test, ali
su svi ostali samo to. To je zato to je nogomet prekompleksan sport da bi se sa jednim testom moglo
izmjeriti sve tehniko-taktike, kondicijske i druge
sposobnosti nogometaa.

LITERATURA
1.

2.

3.

4.
5.
6.

7.

8.

9.

10.

11.

12.

13.

Bangsbo, J. (1994). Fitness Training in Football

A Scientific Approach. Bagsvrd, Denmark:
HO+Storm.
Bompa, T. (2001). Periodizacija: teorija i metodologija treninga. Zagreb: Hrvatski koarkaki
savez - udruga hrvatskih koarkakih trenera.
Capranica, L. A., Tessitore, L., Guidetti i Figura, F.
(2001). Heart and match analysis in pre-pubescent
soccer players. Journal of Sport Science, 19, 379384.
Crisfield, P. (2001). The young athletes handbook.
Champaign, IL: Human Kinetics.
Drabik, J. (1996). Children and sport training.
Stadion Publishing Company.
Hansen, L., Bangsbo, J., Twisk, J.i Klausen, K.
(1999). Development of muscle strength in relation
to training level and testosterone in young male
soccer players. Journal of Applied Physiology, 87
(3), 1141-1147.
Kraemer, W.J. i Fleck, S.J. (1993). Strenght
training for young athletes. Champaign, IL:
Human Kinetics.
Leger, L. A. i Lambert, J. (1982). A maximal
multistage 20 m shuttle run test to predict VO2max ,
European Journal of Applied Physiology, 49, 1-5.
Milanovi, D. i Juki, I. (ur.) (2003). Kondicijska
priprema sportaa. Zagreb: Kinezioloki fakultet,
Zagrebaki velesajam, Zagrebaki portski
savez.
Milanovi, D. (1996). Trening snage za djecu i
mlade sportae. U: Fitness. Zagreb: fakultet za
fiziku kulturu, Zagrebaki velesajam, Zagrebaki
portski savez.
Milanovi, D. (1997). Osnove teorije treninga. U
D. Milanovi (ur.), Prirunik za sportske trenere,
(str. -603) Zagreb: Fakultet za fiziku kulturu.
Mohr, M., Krustrup, P. i Bangsbo, J. (2003). Match
performance of high-standard soccer players with
special reference to development of fatigue.
Journal of Sports Science, 21, 519528.
Morris F. L. (1997.): Prospective ten-month
exercise intervention in premenarcheal girls:

5. godinja meunarodna konferencija KONDICIJSKA PRIPREMA SPORTAA

Zagreb, 23. i 24. veljae 2007.

15.

16.

17.
18.
19.

20.

Weineck, J. (1998). Optimales Fuballtrainig.

Erlangen: Perimed Fachbuch.
Weineck, J. (2000). Optimales training. Balingen:
Spitta - Verlag.
Westcott, W. i Guy, J. (1996). A physical evolution:
Sedentary adults see marked improvements in as
little as two days a week. IDEA Today, 14 (9),
58-65.
Westcott, W. (1995), School-based conditioning
programs for physically unfit children. Strength
and Conditioning, 17, 5-9.

DIJAGNOSTIKA

14.

positive effects on bone and lean mass. Journal of

Bone and Mineral Research, 12 (9), 1453-1462.
Picosky, M. (2002). Effects of resistance training
on protein utilization in healthy children. Medicine
and Science in Sports and Exercise, 34 (5),
820-827.
Reilly, T. i V. Thomas. (1976). A motion analysis
of work rate in different positional roles in
professional football match-play. Journal of
Human Movement Studies, 2, 8797.
Verheijen, R. (1997). Handbuch fr Fussballkondition. Versand, Leer: BPF.

271