Vladimir Juri

Kurikulum podrazumijeva opseno

planiranje, ustrojstvo i provjeravanje
procesa rada i djelovanja s obzirom na
odgovarajue detaljne ciljeve, sadrajne
elemente, te kontrolu postignua prema
globalno postavljenim ciljevima i prema
pretpostavkama za odvijanje procesa.
Odnos izmeu oktroiranog i kolskog
kurikuluma

Kurikulumska sloboda i autonomija kole

Kompetencije strunih timova kole

Ovisnost o standardima (tko, kojim slijedom i
na kojoj razini)
IZGRADNJA JEDINSTVENOG PROFILA KOLE

INDIVIDUALNOG KONCEPTA KOLE IZ KOJEG
PROIZLAZE SMJERNICE NASTAVNOG PLANA

VIDLJIVOST KONKRETNE POVEZANOSTI
ZAJEDNICE UITELJA I ZAJEDNICE UENIKA
Uobiajen obrazac plana i programa rada
kole
Ne sadri elemente vrednovanja
Openito nedostaju bitne sastavnice
kurikuluma
Neophodnost promjene obrasca
kole i drutva
kole i gospodarstva
kole i roditelja
kole i drutvenih skupina









strategije

ciljevi


vizija

misija

uvjerenja

planovi

Kurikulum i tendencije razvoja kole
Kritika postojeeg kolskog sustava sa
stajalita razvojnog kurikuluma
Struktura budueg kolskog obrazovanja
Usporavajui momenti
Sudjelovanje pedagogijskih znanosti
Kurikulum i razliitost razvoja kola
kolski program prua nastavnicima perspektivu

kola mjesto stabilne motivacione strukture,
osobnog djelovanja i ukljuivanja u procese
razvoja kole

Odgovori na sloena pitanja nastave

Izgradnja dugorone strukture kooperativnosti u
kolegiju

Prognoze kolskog programa

Temelji oekivanja; stvarna osnova kole,
studija uspjenosti (dobro vodstvo, visok
stupanj zadovoljstva uenika, pedagoki radni
konsenzus uitelja)

Timovi i njihova kooperativnost
ciljevi
sadraji
postupci
(metode)
nositelji
(odgovornost)
ostvarenje
vrednovanje
Gdje smo kao kola? (Skupina individualaca?
Kolektiv? Tim?)

to elimo? to elimo postii?

Koje su nae etike vrednote?

Za koje se odgojne zadae osjeamo
odgovorni?
Koje postupke primjenjujemo u nastavi u
formiranju osobnosti?
to inimo kao tim da uenci razviju
socijalne kompetencije?
to je zajedniko u vrijednosnim
pretpostavkama o uinkovitosti i procjeni
u timu?
Kako provodimo procjenu i provjeru
uinkovitosti u smislu razvoja miljenja
izvan okvira nastavnog predmeta?
Kako se rezultati procjene vrjednuju u
timu?
Glavna zadaa izgradnja profila kole kao
individualnog koncepta kole

Razviti unutarnju inovacijsku dinamiku

Uiniti izvanjski transparentnim

REALISTINOST KOLSKOG KURIKULUMA
KOJE ELEMENTE TREBA SADRAVATI KOLSKI
KURIKULUM
KAKO ZAPOINJE OSTVARENJE KURIKULUMA,
NA TO SE NADOGRAUJE I NA KOJU
TRADICIJU
KOJE RAZVOJNE KORAKE MOE UINITI KOLA
TKO TREBA SUDJELOVATI
KAKO SE MOE PODRATI KOLSKI KURIKULUM



KOJE SE ZADAE POSTAVLJAJU PRED UPRAVU
KOLE
KOJE ZADAE IMA KOLSKI NADZOR
TO E PROMICATI KOLSKI KURIKULUM
KAKO STOJIMO S NJEGOVIM PRIHVAANJEM
KAKO UKLJUITI RODITELJE LOKALNU
ZAJEDNICU

1. Snimanje (registriranje okolnosti u koli i
procjena njihova utjecaja na budui program,
analiza kolskih dokumenata) - STANJE
2. Kvalifikacija (odreivanje vrste posla i
projektiranje moguih aktivnosti) - TO
3. Kvantifikacija (orijentacijsko utvrivanje
razdoblja i vremena trajanja moguih aktivnosti) -
KOLIKO
4. Orijentacijsko utvrivanje metoda, postupaka,
instrumenata - KAKO
5. Orijentacijsko utvrivanje subjekata za mogue
aktivnosti (nastavnik, struni suradnik, lijenik i
slino) - TKO

6. Odabiranje aktivnosti i poslova za godinji
plan i za perspektivni plan kole
7. Rangiranje utvrdenih aktivnosti prema
stupnju vanosti (zajednika procjena
nastavnika, strunih suradnika, ravnatelja)
8. Uvid u iskustva drugih kola i u literaturu
9. Eventualna analiza dosadanjih vlastitih
programa i uvaavanje praenja i biljeaka

10. Predvianje upotrebe postojeih
instrumenata i izrada novih
11. Procjenjivanje dimenzija programskih
sadraja (informativna, deskriptivna, analitika
razina i slino)
12. Utvrivanje povoljnih i nepovoljnih
okolnosti za provoenje pojedinih dijelova
programa (realni okviri programa)

13. Rasporeivanje i okupljanje aktivnosti prema
srodnim podrujima
14. Rasporeivanje dijelova kurikuluma s obzirom
na logine, tematske i vremenske okvire
15. Posebno oznaavanje dijelova kurikuluma koji
su izuzetno vani za tu godinu
16. Posebno oznaavanje dijelova kurikuluma koji
su veza s proteklim godinama.

17. Posebno oznaavanje dijelova
kurikuluma za koje je potrebna daljnja
programska razrada u obliku sloenijih
projekata
18. Posebno oznaavanje dijelova
kurikuluma koji se ne mogu vremenski
tonije odrediti
19. Planiranje vremenskih rezerva za svaki
pojedini dio segment i ukupnih vremenskih
rezerva.


Planiranje razvoja kole
Razvojni ciljevi kole za kolsku godinu
2008/2009
Najmanje: Neko podruje nastave, na
primjer odgojno
Plan i program rada
Plan usavravanja
Planiranje evaluacije
Koji su ciljevi kole?
to kola treba initi?
Koje pretpostavke treba
ispuniti?
Tko e ispitati uinke?
kolski kurikulum- jezgre
Prikaz kole
Elementi (na primjer)
Ideja vodilja kole
Temeljna pedagoka
orijentacija
Izvjetaj o dosadanjem radu
na razvoju
Daljnji aspekti odluka kole
Planiranje i razvoj kole

Obvezatni elementi:
1. Razvojni cilj
2. Plan rada za 1-2 godine
3. Planiranje strunog
usavravanja
4. Orijentacija spram razvojnog cilja i
plan rada

5. Planiranje evaluacije


Preporuka: orijentacija prema naslovnicima
funkcije i priprema spram posebnih ciljeva
Razvojni ciljevi
su konkretno oblikovani i namjerno promijenjeni,
srednjerono utvreni i zato za razvoj kole obvezni
Dobri razvojni ciljevi:
izvedeni su iz iroke baze kolskog okruenja
osigurana je podrka unutar i izvan kole
oni su konkretni i relevantni za nastavu
vode prema rezultatima koji su kratkorono, srednjerono i
dugorono provjerljivi

P l a n r a d a
orijentacioni i priruni plan najmanje za jednu (a bolje za dvije godine)
sadri sljedee elemente:
konkretne zamisli i ciljeve
predviene uinke
sudjelovanje/odgovornost
radne etape, vremenski slijed
postupke u evaluaciji
katalog aktivnosti: to obaviti, tko s kime, kada/do kada
LINIJE
VODILJE
KOLSKOG
KURIKU-
LUMA
OSIGURA-
VANJE
KVALITETE
NASTAVE

RODITELJI
I KOLA VISOK
STUPANJ
PRIBLIA
VANJA
BRIGA ZA
STALNO
UENJE I
NAPREDO-
VANJE
UNUTAR
NJA I
VANJSKA
POVEZA-
NOST
RACIONALNO
KORITENJE
RADNOG
VREMENA
BRIGA
ZA
IDEALNE
UVJETE
UENJA
POTICA
NJE
OTVORENE
KOMUNIKA
CIJE
Sam kurikulum kole se usmjerava u vie
pravaca i osigurava skrb za svaki pojedini smjer:
Uspjeh kole (osobne kompetencije, strune
kompetencije, socijalne i metodike kompetencije, zavretak
kole daljnji obrazovni put, zadovoljstvo kolom i slika o
koli).
Proces uenja i pouavanja (unutarkolski kurikulum,
ustrojstvo nastave, postupanje uitelja u nastavi, podrka
uenicima i unapreivanje ocjenjivanja, podrka uenicima i
poticaji u procesu nastave i uenja, kolsko savjetovanje i
skrb).
Kultura kole (socijalno ozraje u koli i razredu,
ustrojstvo kole kao ivotno okruenje, sudionitvo uenica,
uenika i roditelja, suradnja s drutvenim partnerima).
kolski menadment (upravljanje i kolska zajednica,
upravljanje kolom i kvalitetan menadment ravnatelj i nie
razine manadmenta, upravljanje i resursi menadmenta,
ustrojstvo nastave).
Profesionalnost i osobni razvoj uitelja (ciljno orijentiran
osobni razvoj, radna i komunikacijska kultura u kolegiju,
osobno zalaganje zaposlenika).
Ciljevi i strategije razvoja kvalitete (kolski program,
unutarkolska evaluacija, mjere za usporedbu s uenicima u
drugim kolama, dokumentacija i promjene plana).
Sustav komponenti

Zakonski okvir
KOLA


Vanjsko vrednovanje
KOLSKI SUSTAV
Krizni menadment
Meunarodni
pregled
Sustav praenja
Usmjerena
evaluacija
Razvojni plan
kole

Samovrednovanje
kolski menadment Unutarnje i vanjske
relacije
Razredna i kolska klima Profesionalizam i
usavravanje
5 kvalitativnih podruja

Pouavanje i
uenje

Vrijednosti,
- Naela,
- Ope obrazovne ciljeve i ciljeve
pouavanja,
- Koncepciju uenja i pouavanja, pristupe
pouavanju, obrazovne ciljeve po
obrazovnim podrujima i predmetima
definirane ishodima obrazovanja, odnosno
kompetencijama te vrjednovanje i
ocjenjivanje
Utvruje dugoroni i kratkoroni
plan i program kole s
izvannastvnim i izvankolskim
aktivnostima, a donosi se na
temelju nacionalnog kurikuluma i
nastavnog plana i programa
KOLSKI
KURIKULUM
Godinji plan i
program rada
kole
Izvannastavni i
izvankolski
kurikulum
Ostali
programi i
projekti
Kurikulum
nastave
(nastavni plan i
program)
Dugoroni i
kratkoroni
plan i program
KOLSKI ODBOR
donosi kolski
kurikulum na prijedlog
nastavnikog vijea i
ravnatelja
KOLSKI KURIKULUM utvruje:
- Aktivnost, program i/ili
projekt za koje definira:

- Ciljeve
- Namjenu
- Nositelje i odgovornost
- Nain realizacije
- Vremenik
- Detaljan trokovnik
- Nain vrjednovanja i
nain koritenja
rezultata vrjednovanja

GODINJI PLAN I PROGRAM RADA
utvruje:
- Podatke o uvjetima rada,
- Podatke o izvriteljima poslova
- Godinji kalendar rada
- Podatke o dnevnoj i tjednoj organizaciji
rada
- Tjedni i godinji broj sati po razredima
- Planove rada ravnatelja,
uitelja/nastavnika i strunih suradnika
- Planove rada kolskog odbora i strunih
tijela,
- Plan strunog usavravanja i
osposobljavanja u skladu s potrebama
kole
- Podatke o ostalim aktivnostima i
poslovanju kole

DOPUNSKA
NASTAVA
DODATNA
NASTAVA
IZVANNASTAVNE
AKTIVNOSTI
IZVANKOLSKE
AKTIVNOSTI
Za uenike
kojima je
potrebna
pomod
- obveza kole
Za uenike koji
ostvaruju
nadprosjene
rezultate
- obveza kole
Radi zadovoljavanja
interesa i potreba
uenika
Planira se kolskim
kurikulumom i godinjim
planom i programom
- nisu obvezni dio
uenikovog opteredenja,
ali se mogu priznati kao
ispunjavanje obveza u
koli
- moe se
priznati kao
ispunjavanje
kolskih
obveza
Razvijanje
svijesti o
potrebi za
promjenom
Ostvarenje
zamisli i
praktina
primjena
Vrednovanje
uinkovitosti i
primjena
rezultata
Odabiranje
metoda za
ostvarenje
cilja
Zahtjevi za
ostvarenje
promjena
Utvrivanje
sklopa
promena
Postavljanje
novih ciljeva
1
2
3
4
5
6
7
komunikacijske

matematike

informatiko-tehnologijske

Prirodoznanstvene

socijalne

poduzetnike

uiti kako uiti

opa kultura
Temeljne kompetencije
Obrazovna podruja za ope obvezno
obrazovanje
jezino-komunikacijsko
drutveno-humanistiko
matematiko-prirodoslovno
tehniko-tehnologijsko
tjelesno-zdravstveno
umjetniko
praktini rad i dizajniranje

Razvijene komunikacijske kompetencije (efikasna
upotreba i komunikacija na materinskom jeziku i stranim
jezicima u razliitim komunikacijskim situacijama)
Razvijena matematika kompetencija (konceptualna
znanja i primjena matematike u rjeavanju problema,
ukljuujudi i probleme u razliitim ivotnim situacijama)
Razvijena informatika pismenost (poznavanje i upotreba
informacijsko komunikacijske tehnologije)
Osposobljenost za uenje (steene navike, strategije i
vjetine uenja te odgovornost za rezultate vlastitoga
uenja)

Oekivana odgojno-obrazovna postignuda(ishodi) uenika nakon
zavretka opdega obveznog obrazovanja (po zavretku drugoga
razreda srednje kole) su:
Razvijena prirodoslovna kompetencija (steena
znanja i razumijevanje temeljnih koncepata i
metodologije istraivanja prirodnih pojava, njihova
primjena u tehnologiji i svakodnevnom ivotu,
pozitivan stav prema prema prirodnim znanostima i
zanimanjima)
Razvijene socijalne kompetencije (osposobljenost za
timski rad, mirno rjeavanje sukoba, i sl.)
Poznavanje ljudskih prava i prava djece i
osposobljavanje za njihovo potivanje i provoenje
Osposobljenost za ulogu graanina
Razvijena temeljna znanja, vjetine i pozitivan stav
prema umjetnikom stvaralatvu i izraavanju

Razvijena temeljna znanja i pozitivan odnos prema vlastitoj
kulturi, kulturi europskih i drugih naroda te osposobljenost
za interkulturnu interakciju i internacionalizaciju
Razvijena svijest o brizi o vlastitom zdravlju i zdravlju drugih
Razvijene praktine i tehnike vjetine potrebne za
svakodnevni ivot i daljnje obrazovanje
Razvijena temeljna poduzetnika znanja, vjetine i stavovi
Razvijena sposobnost donoenja odluka o vlastitom
profesionalnom razvoju
Osposobljenost za stjecanje prvog zanimanja i
zapoljavanje
Razvijeno samopouzdanje i samopotovanje te svijest o
vlastitim potencijalima
i granicama
Razvojni plan:
Pregled
Osvrt
na rezultate
Ciljevi i
projekt
Kontrola
Planiranje Evaluacija
Uvoenje mjera
KVALITETNA
RASPRAVA
to je plan razvoja kole?
To je dokaz i dokument rada koji e se izvriti u koli.

Razvojni plan kole
Plan razvoja kole je okvir i instrument za kontinuirano,
sustavno i detaljno planiranje i unapreivanje rada u
koli.

To je pismeni sporazum za odreeno vremensko
razdoblje, s unutarnjim i vanjskim utjecanjem, koje
potie osjeaj zajednitva i obveze.

To je dokument koji kreira transparentnost i obvezu
To je okvir odnosa koji prua orijentaciju i sigurnost
svim sudionicima
To je proizvod/proces koji generira istovjetnost namjera
nastavnika, uenika i roditelja
Razvojni plan kole
Koje su funkcije razvojnog plana kole?
Koje su funkcije razvojnog plana kole?
Usklaenost koja omoguava usmjerenost snaga
prema vanijim projektima

Reference i mjerila procjene kojima je mogue
mjeriti razvoj kole

Javnost rada kako bi se pruila jasna slika o koli i
njenim nastojanjima za razvojem
Povezivanje sa kolama sa slinim programima razvoja

Razvojni plan kole

to je sadraj razvojnog plana kole?
Objanjenje akcije
Status razvoja i ciljeva
Projekt za postizanje ciljeva
Plan aktivnosti za implementaciju rezultata
Preispitivanje
Razvojni plan kole
:
Kurikulum
Postignua
Uenje i pouavanje
Podrka uenicima
kolski etos
Resursi
Menadment, rukovoenje
i osiguravanje kvalitete
Struktura kurikuluma
opseg i usklaenost elemenata kurikuluma
integriranje, proimanje
kolski raspored i mogunosti izbora uenika

Predmeti i programi
opseg, usklaenost i izbor sadraja
integriranje sadraja, kontinuitet i napredak
podrka i savjetovanje uitelja


Sveukupna kvaliteta kolskih postignua -
uspjeh uenika na nacionalnim testovima
napredak kole u podizanju postignua
napredak uenika u uenju
postignua uenika s obzirom na dravnu
razinu i /ili na dravnim ispitima
povezanost s ostalim indikatorima kvalitete

Kurikularno i strukovno vodstvo

Podrka pri izboru predmeta, za budue
obrazovanje ili pri zapoljavanju
Ispravnost i relevantnost informacija i
savjeta

Povezanost s lokalnim vlastima ili drugim
upravnim tijelima, drugim kolama,
agencijama i poslodavcima
Povezanost s drugim obrazovnim
institucijama
Povezanost s dobrovoljnim organizacijama,
irom lokalnom zajednicom i poslodavcima

Partnerstvo s roditeljima, kolskim odborom i
lokalnom zajednicom
Poticanje roditelja na ukljuivanje u proces
uenja svoje djece i u ivot kole
Postupci za komuniciranje s roditeljima
Obavijetenost roditelja o radu kole
Povezanost kole sa kolskim odborom
Uloga kole u lokalnoj zajednici

Smjetaj i opremljenost

Dostatnost, opseg i prikladnost
Pretpostavke za osiguravanje zdravlja i
sigurnosti

Ciljevi i politika kole

Jasnoa i prikladnost ciljeva
Djelotvornost postupaka za formuliranje
politike kole

Kako znate? Argumentirajte vau procjenu.
U kojim predmetima su uenici najbolji i
zato?
U kojim je predmetima potrebno poboljanje
i to se poduzima da bi se ono ostvarilo?
Kako to znate? Na temelju kojih pokazatelja
ste tako procijenili?
Koji su najjai aspekti razvoja razvoja i zato?
to trai poboljanja i to se poduzima?
Kako znate? Na temelju kojih pokazatelja ste
tako procijenili?
Koja su najbolja obiljeja pouavanja, i
zato?
to trai poboljanja i to se poduzima?
Kako to znate? Na temelju kojih pokazatelja ste
tako procijenili?
Koja su najbolja obiljeja nastavnog plana i
programa, i zato?
Koji aspekti nastavnog plana i programa trae
poboljanja i to poduzimate?
Na temelju kojih pokazatelja ste tako procijenili?
Koja su najbolja obiljeja izvan nastavnog
programa, i zato?
to najvie trai poboljanja i to poduzimate?
Na temelju kojih pokazatelja ste tako
procijenili?
Koja su najbolja obiljeja savjetovanja i
podrke, i zato?
to najvie trai poboljanja i to
poduzimate?
Na temelju kojih pokazatelja ste tako
procijenili?
Koja su najsnanija obiljeja suradnje, i
zato?
to najvie trai poboljanja i to
poduzimate?
Na temelju kojih pokazatelja ste tako
procijenili?
Koja su najsnanija obiljeja suradnje, i
zato?
to najvie trai poboljanja i to
poduzimate?
Na temelju kojih pokazatelja ste tako
procijenili?
Koji dijelovi kole nude najbolje uvjete za rad
s uenicima i za uenje?
Koja podruja trebaju najvie poboljanja i
kakvi su vai planovi da ih ostvarite?
Na temelju kojih pokazatelja ste tako
procijenili?
Koji su kljuni elementi koji odreuju
upravljanje vaom kolom?
to bi se po vama trebalo mijenjati i kako?
Na temelju kojih pokazatelja ste tako
procijenili?
Koji aspekti rukovoenja su najbolji i zato?
Koje aspekte rukovoenja bi trebalo mijenjati
i to se poduzima?
Koji su najjai aspekti upravljanja kolskim
resursima (ljudskim i materijalnim) i zato?
Koji aspekti upravljanja kolskim resursima
trebaju poboljanje i to se poduzima?
Na temelju ega tako procjenjujete?
to najvie vole u svojoj koli?
to treba poboljati i to se poduzima?
Na temelju ega tako procjenjujete?
to najvie vole u svojoj koli?
to treba poboljati i to se poduzima?
Na temelju ega tako procjenjujete?
U emu je ostvaren najvei napredak i zato?
to i nadalje trai poboljanja i to se
poduzima?
Samovrednovanje je prikupljanje
i vrednovanje informacija o
djelatnosti i uincima.
Samovrednovanjem treba doi do podataka o
postojeem stanju i poloaju. Pored
prikupljanja informacija ona je istodobno
proces unutar kojeg postaje jasniji poloaj
kole, kolskog strunog osoblja (tima) ili
kolske uprave. Samovrednovanje pojanjava
postavljene ciljeve i vrijednosti.
Samovrednovanje se u pravilu orijentira na
formuliranje unutarnjih kriterija. To je ipak
mogue obazirui se na definirane ili
nasluujue vanjske kriterije.
Prije samovrednovanja potrebno je utvrditi
koji su bili ciljevi, u koju su svrhu prikupljeni
podaci. Tada valja utvrditi, to, gdje i kako i
koliko esto treba vrednovati. Konano treba
izabrati postupke. Nakon provedbe treba
rezultate vrednovati, konzekvence izvesti iz
povezanosti ciljeva i cjelokupnih rezultata
kako bi rezultati djelovali na postavljanje
novih ciljeva.
Samovrednovanje u koli se
neposredno dovodi u vezu s
praenjem koje se pak odnosi
na prikupljanje i vrednovanje
neke djelatnosti i
uinaka.Vrednovanje, bilo
unutarnje ili vanjsko, prati i
vrednovanje djelatnih osoba.
Samovrednovanje treba pruiti podatke o
trenutnom stanju nekog segmenta djelatnosti
kole ili njene ukupne djelatnosti. Pored
prikupljanja informacija samovrednovanje je
istodobno proces s pomou kojega postaju
jasnija rjeenja nekog kritinog stanja u
nekoj koli, to za kolu ima veliko znaenje.
Stoga se kae da je vrednovanje sustavno
prikupljanje, analiza i ocjenjivanje informacija
o kolskom radu i istodobno je nastojanje za
razumijevanjem kvalitete kole, s namjerom
daljnjeg razvoja.
Vrednovanje openito pomae u
preispitivanju polazita i pretpostavki,
postavljanju novih pitanja, realistinom
pristupu kojeg zahtijeva neka praksa i
ukazivanju na brojne detalje koji utjeu na
kolsku svakodnevicu.
Obiljeja vrednovanja ukazuju i na to da je
ona odreena vremenskim terminima,
obuhvaa analizu i vrednovanje, orijentira se
spram egzaktnih kriterija kao polaznih toaka
za analizu i vrednovanje i donosi konkretnu
korist.
Samovrednovanje omoguava jasnije
postavljanje ciljeva i smjer daljnjeg
djelovanja. To znai da samovrednovanje
treba poluiti vidljive i jasne
sudove/zakljuke kako djelatnicima u koli
tako i onima izvan kole koji djeluju u
podruju odgoja i obrazovanja.
Vrlo je znaajna detekcija izvora
informacija, koji unutar kole mogu biti;
samopromatranje
izravne izjave uenica i uenika i
samovrednovanje indikatora i rezultata.

Podruje vrednovanja moe biti nastava,
ustrojstvo kole, kvalifikacija djelatnika,
kolsko ozraje i slino, a provodi se u pravilu
nakon samostalno definiranih kriterija.
Temeljna garnitura samovrednovanja sastoji
se od postavljanja cilja, opisivanja, razrade
sustava KIS (kategorije, indikatori,
standardi), izrade instrumenata, primjene,
postupanja. Svi su koraci neophodni da bi se
poluili objektivni pokazatelji i time odredilo
daljnje postupanje s rezultatima u smislu
daljnjeg razvijanja kvalitete kole.
Ovi koraci su jednako potrebni i za
unutarnje i za izvanjsko vrednovanje jer
se time osigurava usporedivost podataka
na svim razinama i u svim relacijama.
Budui da vrednovanje predstavlja
sustavno prikupljanje, analizu i
ocjenjivanje informacija o kolskom
radu, ona pridonosi i nastojanju za
razumijevanjem kvalitete kole, s
namjerom njenog daljnjeg razvoja.
To, drugim rijeima znai da se
vrednovanjem osigurava i kvalitet razvoja jer
ona pomae u preispitivanju polazita i
pretpostavki razvoja, postavljanju novih
pitanja, realistinom pristupu kojeg
zahtijeva neka praksa i ukazuje na brojne
detalje koji utjeu na kolsku svakodnevicu.

Funkcije vrednovanja omoguavaju
samospoznaju jer vrednovanje zahtijeva to
toniji opis i procjenu kolskoga rada koji se
odnosi na rad unutar kole i odjeke izvan
kole. To se jednako odnosi na razvoj kole,
pripremanje odluka o jasnim standardima
kvalitete (indikatori) i daljnjim sustavnim
razvojem, te na uspostavljanje odgovornosti
u kolskom radu.
Pretpostavke za to su transparentnost,
povjerenje, pouzdanost, jasno planiranje
namjera, sudjelovanje svih na koje se ona
odnosi, postavljanje jasnih ciljeva, jasnih
normi provedbe i raspravu o razliitim
vienjima.
U tehnikom pogledu standardi za
samovrednovanje odreuju prikupljanje i
koritenje podataka, mogunost brzog
obavjetavanja svih sudionika,
osiguravanje vremena za sreivanje
konzekvenci, to prethodi novom ciklusu
vrednovanja.

To nadalje, podrazumijeva postavljanje jasnih i
relevantnih pitanja, utvrivanje datuma,
definiranje metoda i izbor pristupa.
Izbor
podru-
ja i
ciljeva
namjera
Formuli-
ranje
namjera
Dono-
enje
zaklju-
aka
Utvriva
nje
kriterija
Utvri-
vanje
kriterija
Povrat-
na infor-
macija
Defini-
ranje
indika-
tora
Analiza
rezulta-ta
Prikup-
ljanje
podataka
Evaluacijski krug
Primje-
na u
praksi
Izbor podruja vrednovanja i objanjenje
ciljeva evaluacije
Usaglaavanje kriterija vrednovanja i
indikatora kvalitete
Pristupanje podruju skupljanja i analize
podataka i plana vrednovanja podataka
Prikupljanje podataka i pohranjivanje
podataka
Analiza i vrednovanje (vrednovanje -
ocjenjivanje) podataka
Izvoenje zakljuaka i planiranje sljedeih
koraka

Obiljeja kvalitete se mogu grupirati i tako
tvoriti matricu vrednovanja. Na primjer,
jedan kriterij moe se odnositi na vodee
ideje koje koli omoguavaju profiliranje.
Nekoliko primjera indikatora za spomenuti
kriterij ilustriraju polazita vrednovanja.
Vodee ideje se mogu istaknuti u podruju
nastave
Razumijevanje poziva uitelja/nastavnika
kola kao organizacija (ozraje, zajednitvo,
struktura)
Pojanjavanje profila i posebnosti kole
Jasnoa i vidljivost stava o zapoljavanju

Kolegij treba vodee ideje i zamisli
zajedniki razraditi
Uitelji/nastavnici usaglaavaju vodee ideje
Oni koji imaju pravo na odgoj trebaju bit
ukljueni u proces u nekoj prikladnoj formi
kolska uprava takoer treba biti ukljuena u
proces u nekoj primjerenoj formi
Nadlena uprava treba biti upoznata s
vodeim idejama
Miljenja i potrebe djece (uenika) trebaju
biti ukljuena u razvijanje vodeih ideja

kolski program i interni razvoj kvalitete
orijentira se spram vodeih ideja
Uitelji mogu s vodeim idejama konkretno
postupati
kola moe pokazati kako se miljenje i potrebe
uenika mogu uvaiti i provesti u djelo
Novi uitelji/nastavnici takoer trebaju davati
ideje
Izmeu kole i javnosti vodi se dijalog o vodeim
idejama
Uitelji i drugi strunjaci za odgoj vode rauna o
suglasnosti postupanja s vodeim idejama

Pristupi vrednovanju su mnogostruki i
procjenom se utvruje najprimjerenija
metoda. Sve se metode odnose u pravilu na
kvantifikaciju nekih bitnih kategorija
praenja pri emu to moe biti jednostavno
utvrivanje postojanja kvalitete pa sve do
brojanja sluajeva i vrlo preciznog
biljeenja frekvencije neke pojave unutar
vrednovanog predmeta.
Tome slue razliiti protokoli koji su dostupni
posredstvom literature i bili su, na primjer, u
funkciji nekog istraivanja, ali e se esto
instrumenti konstruirati za konkretne potrebe
vrednovanja u nekoj koli.

Vano je imati alat!
Znanje
Vjetine (praktine,
intelektualne, socijalne)
...
Strune i nastavne kompetencije
Stilovi rada
Prihvaenost od uenika
Prihvaenost od roditelja
...

Kvalifikacija
Opisno graduiranje i razvrstavanje u stupnjeve
Pripisivanje vrijednosnih sudova
irenje kruga procjenitelja
Fokus grupa, odnosno istraivanje putem fokus
grupa predstavlja organiziranu raspravu unutar
odabrane grupe pojedinaca, kojoj je cilj
prikupiti informacije o njihovim gleditima i
iskustvima vezanim uz odreenu temu.

Koristi fokus grupa ukljuuju dobivanje
unutarnjih gledita ljudi koji dijele svoja
shvaanja svakodnevnog ivota i naine na
koji su pojedinci pod utjecajem drugih i
grupnoj situaciji.
Problem se pojavljuje kada treba odjeliti
individualna gledita od gledita grupe, kao i
razliiti praktini problemi pri organiziranju
fokus grupe


Koji
postu
pak?
Upitnik
Analiza
dokume
nata
Foto
doku
mentaci
ja
Crna
ploa
Mrea
evaluac
ije
Evalua
cijska
kruna
ploa
Karta
ispitiva
nja
Proma
tranje
Statis
tika
analiza
Razgo-
vor
intervju
Analiza
jake
slabe
strane
Uenje i pouavanje
ivotno okruenje razreda i kole
kolsko partnerstvo
kolski menament
Profesionalizam i profesionalni razvoj
Uenje i pouavanje

Odgojno obrazovni uinci ostvaruju se u
primjerenim zadaama uenika i
uitelja/nastavnika.
ivotno okruenje razreda i kole

U ovom podruju radi se o dobrom osjeanju,
socijalnom ozraju u razredu i koli, pristup
problemima i konfliktima, ureenju fizikog
okruenja.
kolsko partnerstvo i veze izvan kole

Prvenstveno se misli na sudjelovanje
roditelja, zadovoljstvo partnerstvom,
zajednike aktivnosti s djelatnicima kole,
komunikacija o kooperacija s izvankolskim
institucijama.
kolski menadment

Ovo podruje obuhvaa voenje,
organizaciju i administraciju kole kao i
pristup resursima pedagoko savjetnikim
kompetencijama voenja, stilu voenja,
raspodjelu zadataka u kolskom kolegiju,
protoku informacija i procesu odluivanja u
koli.
Profesionalnost i razvoj osobnosti
Pretpostavka je izvrenje zadataka i
zajedniki rad u kolegiju, pedagoki razvoj i
plan nastave, spremnost za inoviranje i
sustavna orijentacija spram osobnog razvoja.
kolski razvoj treba biti u uskoj vezi sa
kolskim sustavom koji je obiljeen trajnim
rastom i samorazvojem kole.