ZATO JE MILJENJE U SLIKAMA

MISLITE U SLIKAMA
to znai misliti u slikama? Npr. 7-5-3 Rim iz jaja viri. (godina osnutka Rima izlaskom iz jajeta). To se zove magarei most. Naelo magareeg mosta vrijedi i za spremanje informacije miljenjem u slikama. to je lu a i originalnija vaa poveznica, to bolje slui kao magarei most. eli li npr. upamtiti pojam geografska duina slovo D koje oznaava duinu spoji sa slovom M koje oznaava meridijane u jednoj rijei koju e lako zapamtiti. Npr. MED.
moemo uiti.

PREDNOST?

Prednosti imaju veze sa strukturom naeg mozga. On se sastoji od dviju polutki. Lijeva je polovica zaduena za teorijsko uenje, desna pohranjuje slike. to bolje uspijemo ta dva dijela mozga navesti na suradnju, to vie moe mozak raditi i to bolje

NAUITI UITI
O Budaevo-Topolovac-Gue P Topolovac

Dakle, gdje god je rije o tome da se pohrane apstraktne informacije, trebali biste aktivirati svoju desnu polovicu mozga. Vjebajte da apstraktne informacije poveete s konkretnim slikama..

O Budaevo-Topolovac-Gue P Topolovac
Trg Marijana okevia 1 Topolovac 44 202 Tel/ fax 044/776-078 e-mail kole os-budasevo-008@skole.htnet.hr dubravka.granulic@skole.hr

Brouru izradila u. Dubravka Granuli

e-mail: dubravka.granulic@skole.hr

TO JE TO UENJE?
Tko ui, prikuplja nova iskustva. To mogu bitit razliite stvari. Ue se rijei, reenice, informacije o nekoj temi, ui se raditi u skupinama, raspravljati, potivati pravila. Ui se dobro izraavati, govoriti novi jezik, drati predavanje. Ui se plivati ili svirati neki instrument, voziti bicikl, sluiti se raunalom. Zapravo, ovjek nikada ne prestaje uiti. Ma to uili, poslije toga znamo i moemo vie nego prije toga. Uenje je, dakle, djelatnost u kojoj se ovjek tjelesno i duhovno razvija i mijenja. Budui da uvijek dolazi neto novo, uenje je osobno obogaivanje. Onaj tko ui ima vie mogunosti nego onaj tko ne zna uiti ili ne eli uiti. Uenje je neto pozitivno. TREBA SAMO HTJETI!

Ka ko n au it i ui ti ?
Uenici koji dobro i uspjeno ue ine to jer imaju elju neto nauiti. Oni su nauili kako se usvaja gradivo da se to dulje pamti. Oni ue po vlastitu planu. Svatko moe nauiti uiti. No najprije trebaju znati poneto o vraicima uenja. Oni su krivi to uenje ne moe funkcionirati.

US PJ E NO U IT I, A L I KA KO? To je el j a svih u enik a u koli. Nejj edno stavnij e b i b il o kad bi uspjeh dol azio sam o d seb e bez napor a i do sadno g utro ka vr emena i tr uda. Svatko uvi a da se mor a tr uditi ako eli po boljati tj el esnu ko ndiciju. T ako er se treb a truditi kako bi po pr avio duho vnu ko ndic ij u jer j e o na pr etpo stavka za uspjeno uenje u koli. Nema ni eg l jepeg od uspjeha, zar ne! ? Rij e j e o staj al itu pr ema u enj u. Z a to napo kon nisu o dgo vo rni ni nastavnici, ni ro ditelj i, ve VI sami! Ako vam po e za rukom da dugoro no potujete pet temlj enih po stavki za uspjeno uenj e, sigur no ete u koli pobol jati uspj eh u u enj u.

8 VRAIAKA KOJI OMETAJU UENJE: 1. Jednostavno ti se nikada ne da uiti! 2. Ne zabiljei to ima za zadau! 3. 4. 5. 6. 7. 8. Zaboravlja to bi tr ebalo uiniti! Lako ti je odvra titi pozornost! Nisi rasporedio posao! Ne nalazi svoje stvari! Radi aljkavo i neur edno! Pr ekasno poinje!

M OR A M : 1. el j eti neto no vo na u iti 2. B iti spr e ma n po tr uditi se z a to 3. Odvo j iti do vo l j no vr emena z a u enj e 4. Pr i u enj u po stupa ti to pa l j ivij e 5. S h va titi da sa m sa m o dg o vo r a n z a uspj eh i neuspj eh