UVOD

Knjiga Super-nastava autora Erica Jensena sastoji se iz 25 poglavlja, odnosno iz 25 osnovnih

pitanja i odgovora koji su potrebni da bi se postigao odreeni i zadovoljavajui nivo nastave.
Autor je posvetio panju problemima sa kojima se susreu nastavnici. On daje odreene predloge
i rjeenja koja bi mogla pomoi nastavnicima da se uspjeno izbore sa problemima sa kojima se
susreu. Sve ove predloge nastavnici usvajaju i pokuaju primjenjivati kako bi obrazovanje bilo
uspjeno.
Prvo poglavlje:
IGRA SE PROMIJENILA
Kao to sam ve naveo, u knjizi se radi o problemima sa kojima se susreu nastavnici. Radi se o
viziji i mogunostima koje se mogu iznijeti kako bi obrazovanje bilo to uspjenije. Nastavnici
osjeaju optu nemo, gorinu i rezignaciju. Umjseto da sa uenicima razgovaraju o onom
najljepem to prua obrazovanje oni su posveeni uenicima koji napuaju kolu, loim
iskustvima, loim testovima i svemu negativnom u obrazovanju. Ovo sve se mora promijeniti i
uenici, prije svega, moraju da naue kako treba uiti, a ne to to treba uiti. Kada se postave
pitanja ta treba raditi nastavnici obino daju dvosmislene odgovore koje autor naziva slijepim
ulicama.
Drugo poglavlje
UENJE I LJUDSKI MOZAK
U drugom poglavlju autor nas upoznaje sa potencijalima uenja, kao i sa tim da mozak najbolje
ui.
Naunici dijele mozak na eiri renja: zatiljni, eoni, senzorni i temporalni. Uenje poinje na
mikroskopskoj staninoj razini. Da bi mozak postigao dobre rezultate potrebno ga je odmarati.
Nai osjeaji takoe utiu na uenje. Veina onoga to je kljuno za mozak i uenje teko je
ocijeniti. Na kraju, moemo zakljuiti da svako uenje ukljuuje nae tijelo, emocije, stavove i
nae zdravlje.

Tree poglavlje
JEDNOSTAVNO O STAVOVIMA UENJA
Stil uenja je preferirani nain razmiljanja, obrade i razumijevanja informacija. Da bi se na
najlaki nain stupilo u komunikaciju sa uenicima potrebno im je dati raznolikost i izbor.
Nezavisni uenici daju prednost samostalnom uenju, dok zavisni uenici ue u parovima ili
grupama.
Trebamo naglasiti da postoji vie modela uenja, neki od njih koje autor pominje su:
1

Bandler - Grinderov model,

Dunn i Dunnov model,

Hermanov model,

Gregorc - Butlerov model,

4 - MAT sistem

etvrto poglavlje
RAZNOLIKOST I RAZLIKE
Uenici razliito razmiljaju i ue na razliite naine, dok nastavnici ponekad naprave greku i
okarakteriu takve uenike kao probleme. Autor ukazuje na razlike izmeu mukaraca i ena,
jer je dokazano da je brzina razvoja kod deaka i djevojica razliita.
Razlike meu polovima ne smetaju i ne utiu bitno na pravilan nain uenja, one se uvijek mogu
dovesti u ravnoteu i prilagoditi, kako djeacima tako i djevojicama.
Peto poglavlje
MENTALNI MODELI USPJEHA
Tajna uspjenog uenja sadrana je upravo u mentalnim modelima. Nekada su nastavnici bili ti
koji su pouavali i ocjenjivali uenikovo znanje koje je on pokazivao, dok je sada nastavnik
katalizator uenikovog uenja i samovrednovanja. Takoe je nastavnik prije predstavljao svoj
pogled na svijet a uenik je morao prihvaiti to bilo da se on slae ili ne. Nastavnik mora od
uenika da sazna koji on stil uenja preferira kao i to kakve su njegove sposobnosti da bi mogli
unaprijediti njegovu komunikaciju i uenje.

esto poglavlje
POBRINITE SE ZA POSLOVNU STRANU POUAVANJA
Ovo poglavlje se bavi poslovnom ulogom nastavnika kao profesionalca. Nastavnik koji sebe
doivljava kao profesionalca svog posla, bolje e biti pripremljen za posao obrazovanja svojih
uenika. Pravog profesionalca moraju svi potovati, on mora biti taan, profesionalno obuen,
mora pratiti dogaaje u svojoj struci. Uspjean nastavnik mora izgradii pozitivan odnos sa
roditeljima, redovno odravati roditeljske sastanke i davati ak i najmanje bitnu informaciju o
njihovom djetetu. Uenik koji je nauio kako da govori o sebi i kako to utie na njegovo uenje,
on e dobiti moan alat za njegovo uenje.
Sedmo poglavlje
PLANIRANJE NASTAVNE JEDINICE
Nastavnici su tradicionalno pouavani o sastavljanju nastavnog plana. Najbolje funkcioniu
fleksibilni, interdisciplinarni planovi i planovi iz stvarnog ivota. Uenje se mora planirati iz
perspektive uenika i u glavni plan mora biti metodika. Autor istie tri glavna podruja uenja:
kognitivno, psihomotoriko i afektivno.
Plan nastavne jedinice mora sadrati sedam stupnjeva: 1. priprema; 2. globalizacija; 3.
inicijacija; 4. elaboracija; 5. inkubacija; 6. verifikacija; 7. proslava.
Osmo poglavlje
SREDINA ZA UENJE
Mnogi tradicionalnu uionicu smatraju osnovnom preprekom za uenje. Pogodna sredina za
uenje moe mnogo doprinijeti. Moe podstaknuti pozitivan odnos izmeu uenika i nastavnog
predmeta, a samim tim se stvara bolji odnos izmeu uenika i nastavnika. Moramo prilagoditi
prostoriju i sami sebi napraviti ugodnu atmosferu kako bi o bolje uili i pamtili. Prije poetka
nastave bilo bi poeljno da nastavnik provjeri uionicu u kojoj e se izvoditi a nastava.

Deveto poglavlje
UMIJEA IZLAGANJA
Odreenje komunikacije je ujedno i prenos znaenja, a to je ustvari odreeni odgovor koji
dobijamo.
Komunikacijski proces obuvata tri osnovna elementa, a to su:
1. sadraj,
2. prenoenje,
3. kontekst.
Autor naglaava koliko je bitan dobar odnos sa nastavnikom, jer pojedini uenici ne mogu uiti
dok njihov odnos ne bude na odgovarajuem nivou. Nastavnikovo miljenje o ueniku je od
velikog znaaja za njegov uspjeh.
Deseto poglavlje
MONA UMIJEA SLUANJA
Sluanjem postavljamo sebi obavezu da razumijemo stvarnost drugoga. Inteligencija nam slui
da spoznamo svoje pozitivne i negativne strane. Svi elimo da nam se pokloni panja pa je zato
jako vano da sluamo druge i pomaemo im u rjeavanju njihovih problema. Uzajamno sluanje
u razgovoru vodi nas do uspjene komunikacije.
Jedanaesto poglavlje
USPJENE INTERAKCIJE
Interakcija izmeu uenika i nastavnika ima veliki znaaj za uenikov ivot ma koliko to pojedini
nastavnici ne uzimali za ozbiljno. Za uenika je, izgleda, najbolje da ga ne prekidaju dok on
izlae ili odgovara iz odreenog nastavnog predmeta, da ga nastavnik ne ispravlja sve dok on ne
da svoju zavrnu rije o odreenoj temi koju je poeo komentarisati. Autor predlae da je
najbolje izabrati dobrovoljca koji e neto odgovarati, pa tek kada se stvori odgovarajua
atmosfera i kada se privue panja uenika u interakciji treba ukljuii i druge uenike kako bi se
postigli zadovoljavajui rezultati.

Dvanaesto poglavlje
AKTIVNOSTI UENJA I AKTIVNOSTI KOJE PODIU ENERGIJU
kole su, prije svega, intelektualno orjentisane. Najei oblik nastave bio je predavanje. Posoji
vie dobiti iskustvenog uenja kome autor pridaje panju: srategija je veoma bitna da bi se
postigao odgovarajui cilj, pored toga bitno je stanje, bliskost, uticaj, kreativnost, uzbuenje,
testovi, integracija grupni rad je ipak najbolje sredstvo da se razvija uenje.
Autor u ovom poglavlju navodi etiri koraka do uspjenih aktivnosti uenja:
odabir i planiranje, postavljanje i uvod, izvoenje i odravanje, debriefing i zavretak.
to se veom raznolikou inteligencija sluimo time dopiremo do veeg broja uenika. Uenici
e biti zadovoljniji i iskazivae vie znanja, samim tim e i komunikacija biti bolja.
Trinaesto poglavlje
STRATEGIJE UENJA
U izlaganju je mnogo vano pratiti samog sebe. Od velikog znaaja je da govornik pored sebe
ima papir gde e zapisivati odreene ideje i sugestije. Vizualizacija moe biti izvrsno sredstvo za
uenje. Odreivanje ciljeva je takoe bitno, najbolje je da ciljeve odreuju uenici, kada su ciljevi
konkretni i specifini, oni takoe moraju imati i svoj rok. Pored svega ovoga dobro je mijenjati
ciljeve. Vaan znaaj za uenje ili dosjeanje prilikom uenja predstavljaju boje, tj. ako je olovka
u boji ueniku e dati motivaciju odnosno laku dosjetljivost. Svrha cijelog poglavlja je to da i
kada se upotrebljavaju biljeke i zapisuju odreene ideje od nastavnika moe nastati
super - nastavnik.
etrnaesto poglavlje
RITUALI I POTVRDE
Svako od nas ima odreene rituale koje primjenjuje i kojima se slui. U ovom poglavlju autor
nam je istakao kako se ti rittuali mogu primijeniti u razredu i doprinijeti uenju i uspjenoj
komunikaciji izmeu nastavnika i uenika. Postoji vie riuala, autor je pomenuo neke od njih:

sezonski, jutarnji i globalizacijski. Svi ovi rituali nam mogu posluiti da iz njih izvuemo ono
najbolje, da to primijenimo i podstaknemo uenike na uspjeh.
Petnaesto poglavlje
VIESTRUKE INTELIGENCIJE
Ineligencija ima jednu od bitnih uloga u uenju. Ineligencija nije nita drugo do sposobnost da se
spoznaju jake i slabe strane, te da se one primijene i iskoriste. Autor navodi sedam izvornih
kategorija inteligencije prema Gardneru, a to su: logino - matematika, interpersonalna,
specijalna, glazbeno - ritmika, intra - personalna, tjelesno - kinestetika i verbalno lingvistika. Inteligencije se vie razvijaju nego to se nasljeuju, a razliie kulture mogu jaati
odreene vrste inteligencija.
esnaesto poglavlje
GLAZBA U UENJU
Postoji vjerovanje da smo u ivotu mnogo stvari nauili kroz pjesme. Sluanje i sviranje muzike
moe uspjeno podstai uenje. Ona ubrzava uenje, omoguuje oputanje nakon stresa,
motivie grupu da se pokrene, povezuje i gradi pozitivne odnose u grupi, potie i usmerava
kreativnost. Sama priroda na naoj planeti nam je dala bogat spektar zvukova da je bilo
neizbeno da ih ljudi oponaaju i iskoriste.
Sedamnaesto poglavlje
TIMOVI I SURADNIKE GRUPE
Stari nain uenja ogledao se u tome da je uielj stajao pred razredom i drao as dok su ga
uenici pratili. U uionici je mirna atmosfera, svi su skoncentrisani samo na to ta nastavnik
govori. Sada takvu sliku ne moemo vidjeti, jer su se razredi i sistemi promijenili. Uenici su
ivahni, mogu se nai u ulozi nastavnika i sami pripremiti jedan as. Autor skree panju na
saradniko uenje, a to nije nita drugo do aktivni proces uenja u kojem se njeguju akademske i
socijalne vjetine kroz interakciju uenika, individualnu odgovornost i pozitivnu meuzavisnost.

Saradniko uenje je mnogo vie od grupnog uenja. Timovi takoe mogu dobro
funkcionisati, ako su zadovoljeni sljedei kriterijumi: 1. paljivo planiran sastav tima; 2.
omoguiti timovima da se poveu; 3. nai voditelja tima; 4. razvijanje timskog duha; 5. odrediti
ciljeve tima; 6. uspostaviti odnose; 7. stvoriti sastav upravljanja; 8. otkriti osobine i skrivene
prioriete; 9. napravii javnu tablicu rezultata; 10. opustiti se i igrati se zajedno
Osamnaesto poglavlje
MILJENJE I INTELIGENCIJA
Nastavnik igra jako bitnu ulogu u vrsti inteligencije koju razvija njegov uenik. Nastavnik je
upravo tu da bi otkrio njegove potencijale, da bi ih njegovao. Nastavnik moe bitno uticai na
uenikov stav koji on ima o inteligenciji. Prema svakom ueniku nastavnik treba da postupa kao
prema darovitom biu, biu koje ima nekih talenata, samo mu je potrebna pomo da razvije i
iskae taj talenat. Miljenje i naini miljenja su od velikog znaaja za uenje, uenik koji
pravilno razvija svoje miljenje i svoje sposobnosi osigurao je svoj uspjeh.
Devetnaesto poglavlje
PAMENJE I DOSJEANJE
Ako se od uenika trai da oni samo ue i pamte sve to im nastavnik izgovori a ne daju im se
sredstva pomou kojih e postii bolje rezultate, uenici se vode u neuspjeh. Semantiko
pamenje nije priroeno mozgu, to je vrlo neprirodan nain uenja. Trebamo smanjiti primenu
semantikog uenja a poveati koliinu kontekstualnog uenja u kojem se informacije prirodno
pamte. Korienjem razliitih metoda i podsticanjem uenika da koriste svoje najdrae strategije,
uenje e biti zabavnije i dae bolje rezultate.
Dvadeseto poglavlje
MOTIVACIJA I NAGRAIVANJE
Nagrada se definie kao kompenzacija ili posljedica koja je istovremeno predvidiva i ima trinu
vrijednost. Da je ona samo predvidiva a da nema trinu vrijednost, onda bi ona bila samo

priznanje a nikada ne nagrada. Nagrade smanjuju kreativnost kod djece. Zbog nagrada neki
uenici postiu mnogo manje rezultate nego to se od njih oekuje. Iz ovog poglavlja moemo
zakljuii da nagrade nose vie tete nego koristi. Ne postoji nemotivisan uenik, ali se mogu
javiti privremena nemotivisana stanja koja mogu da izazovu kole, nastavnici ili sami uenici.
Dvadeset prvo poglavlje
LAKO JE POSTII DISCIPLINU
Autor naglaava da bi ovo poglavlje moglo biti jedno od vanijih za svakog nastavnika.
Disciplinski problemi nisu stvarni problemi. U kolama ne postoje problematini uenici, jer svi
njihovi ispadi su povezani sa stanjem u kojem se oni nalaze, a ono se svakog trenuka moe
promijeniti. U razredu nastavnik ne treba pretjerano da naglaava njegovu sposobnost moi da
bude voa i da ne doputa puno grupama, jer e ga grupa ili razred uvek sabotirati. Imamo i est
disciplinskih modela: 1. modifikacija ponaanja; 2. osobni uticaj; 3. logike posljedice; 4.
uvjebavanje svijesti o sebi; 5. kooperativna disciplina; 6. disciplina utemeljena na
funkcionisanju mozga.
Dvadeset drugo poglavlje
ODNOSI
Uspjeh svakog nastavnika lei u odnosima koji moraju biti brini i zasnovani na povjerenju, jer
takvi odnosi mogu biti samo pozitivni i mogu pomoi, kako nastavniku tako i uenicima.
Nastavnik mora stalno uiti o svojim uenicima, mora cijeniti svoje uenike, sasluati ih i dati
priznanje svakom od uenika. Najbolji je otvoren odnos prema uenicima, kao i uzajamno
potovanje. Nastavnik se nekada mora staviti i na mestu uenika u tom razredu kako bi ga bolje
razumeo i mogao mu pomoi. Za izgradnju odnosa sa uenicima potrebno je puno vremena, ali
svaka sitnica moe to promijeniti.

Dvadeset tree poglavlje

BOLJE PROCJENJIVANJE
Trebamo koristiti razliite oblike testiranja i uvek dati povratnu informaciju to je prije mogue.
Povratnu informaciju moramo razlikovati od testa. Nema objektivnog testa, svi testovi su
subjektivni. Svaki uenik nastoji savladati odreenu jedinicu, a najei oblik pisane procjene je
domai zadatak. Najvei uspjeh nastavnika je kada njegovi uenici ostvare svoje ciljeve i budu
uspjeni na odreenim poljima.
Dvadeset etvrto poglavlje
OD PREIVLJAVANJA DO PROCVATA
U ovom poglavlju se susreemo sa strategijama i sredstvima koja mogu osigurati uspjeh i dovesti
do procvata razreda. Najvanije je da vodimo rauna o svom zdravlju, da se zdravo i redovno
hranimo kako bi dobili energiju koja nam je potrebna da postignemo uspjeh na planu uenja.
Dvadeset peto poglavlje
TA JE SLjEDEE?
Trebamo prestati da govorimo o tome ta treba initi, moramo traiti injenice i mogunosti da
uinimo neto ime emo poboljati sistem kolovanja. Trebamo nai pravi trenutak za reformu
nastave, samo na taj nain moemo sebi obezbijediti energiju i snagu da se suoimo sa
problemima koji nam se mogu nai na putu do postizanja pozitivnih rezultata. Moramo se
posveiti uenju onoga to smatramo da je stvarno potrebno, onda tek obraati panju na detalje i
ono to je manje bitno.

ZAKLJUAK
Kao to se iz svega ovoga moe vidjeti, ova knjiga nije nita drugo do prirunik za nastavnike
kako bi ostvarili uspjenu komunikaciju sa uenicima i na to bolji nain ih podstai da postiu
bolje rezultate. Stari sistem kolovanja trebamo promijeniti, odnosno, trebamo uzeti samo ono to
je korisno i truditi se da to unaprijedimo i prilagodimo navikama i sposobnostima uenika.
Uspjena saradnja i komunikacija sa uenicima se ne deava preko noi, za to je potrebno mnogo
vie dok je jedna greka ili pogrean pristup ueniku dovoljan da se sve uniti. Kako uenici, tako
i nastavnici moraju ulagtai odreeni trud da odnos bude samo pozitivan. U koliko nastavnici
ozbiljnije pristupe razmatranju odreenih pitanja koje autor nudi, te ih pone primjenjivati,
stvorie jedan savren razred koji e odgovorii i zadovoljiti sve njegove ciljeve. Ova knjiga je
idealna za poetnike, jer sadri mnotvo primjera koji mogu pomoi uspjenom obrazovanju.
Najvei uspjeh svakog nastavnika je uspjeh njegovih uenika