UNIVERZITET "DEMAL BIJEDI" U MOSTARU

NASTAVNIKI FAKULTET

Struni studij iz oblasti sporta

IZVOENJE TEHNIKA LAKTOM U

TAJLANDSKOM BOKSU
(Seminarski rad)

STUDENT: PROFESOR:

Miro Velagi Dr. sci. Azer Korjeni, van. prof.

Mostar, 15.12.2016. godine

SADRAJ:

1.UVOD .................................................................................................................................................................. 3

2. PREDMET I PROBLEM RADA ..................................................................................................................... 4

3. CILJ I ZADACI RADA .................................................................................................................................... 5

4. METOD RADA ................................................................................................................................................. 6

4.1. Kratka istorija tajlandskog boksa ................................................................................................................ 6
4.2. Strukturalna analiza tajlandskog boksa ....................................................................................................... 8
4.3. Tehnike napada i obrane laktom (Sork) ..................................................................................................... 10
4.3.1. Tehnike napada laktom....................................................................................................................... 10
4.3.2. Tehnike obrane od lakta ..................................................................................................................... 14
4.4. Metodika obuke u tajandskom boksu ......................................................................................................... 15
4.5. Specifini oblici obuke u tajlandskom boksu ............................................................................................. 17
4.5.1. Rad na spravama ................................................................................................................................ 18
4.5.2. kolovanje sa trenerom ...................................................................................................................... 18
4.5.3. Rad sa sjenkom (shadow boxing) ....................................................................................................... 19
4.5.4. Sparing sa zadatkom i slobodnim stilom ............................................................................................ 19
4.5. Greke u izvoenju tehnike laktom ............................................................................................................ 19

5. TEORIJSKA I PRAKTINA VRIJEDNOST RADA ................................................................................. 21

6. ZAKLJUAK.................................................................................................................................................. 22

7. LITERATURA ................................................................................................................................................ 23

2
1.UVOD

Tajlandski boks ili muay thai je kontaktna borilaka vjetina koja originalno vue korijene iz Tajlanda.
Smatra se da je star preko 1000 godina u vremenima kada su ratnici Tajlanda koristitli superiorni nain
borbe da bi se izborili za slobodu i uinili ono to predstavlja danas Tajland, a to je Zemlja slobodnih.
Najstariji pisani dokumenti govore o 9 osnovnih oruja koje se upotrebljavaju u tajlandskom boksu i
to glava, ake, laktovi, koljena i stopala. Moderni tajlandski boks zabranjuje udarce glavom i danas
nosi ime umjetnost osam udova.

Tajlandski boks, kao i svi drugi borilaki sportovi, pripada skupini polistrukturalnih,
aciklikih sportova. Gibanja su aciklina, zato to se izvode u dinaminim i varijabilnim
uvjetima direktnog sukoba s protivnikom, a cilj im je destrukcija i kontrola protivnika.
Tijekom borbe, borci destrukciju izvode kroz irok repertoar udaraca, a njen rezultat je
pobjeda jednog borca i poraz drugog borca (Serti 2004). Borac pobjedu moe ostvariti na
bodove ili nokautom, a sam tijek borbe kontroliran je od suca u ringu i bodovnih sudaca oko
ringa (Tai 2006).

Tehnika tajlandskog boksa sastoji se od tehnika udaraca rukom (akom i laktom), tehnika
udaraca nogom (stopalom, potkoljenicom i koljenom), tehnika hvatova tj. klina i obrana.

Zbog velikog repertoara tehnike u tajlandskom boksu jako je teko navesti sve njene dijelove
tako da e u nastavku rada biti opisana tehnika udaraca i obrana laktom to ujedno i
karakterie tajlandski boks i daje mu prepoznatljivost u svijetu borilakih sportova.

Takoer biti e opisana metodika obuke izvoenja tehnike laktom kao i neke specifine
greke i nain na koji se one ispravljaju.

3
2. PREDMET I PROBLEM RADA

Tajlandski boks kao jedan od modernijih borilakih sportova svoje mjesto je zauzeo na meunarodnoj
sceni priznanjem sporta od strane svjetskog autoriteta MOO (meunarodnog olimpijskog odbora).
Zbog aktuelnosti ove tematike i sve veeg broja praktikanata u svijetu odluio sam da obradim temu o
upotrebi tehnike napada i obrane laktom koji je jedan od glavnih obiljeja tajlandskog boksa.

Zbog toga e predmet ovog rada biti tehnike udaraca i obrane laktom od pouavanja i uenja
tehnike izvoenja do najee upotrebljavanih metoda rada i pogreaka koje se javljaju
prilikom vjebanja.

Problem ovog rada bi bio jasno preciziranje i opisivanje metoda rada koji su potrebni kako bi
se uspjeno savladale tehnike laktom i uvrstile u iru sliku tehnika koje su potrebne da bi se u
konanici savladao tajlandski boks.

4
3. CILJ I ZADACI RADA

Cilj ovog rada je da se prikau tehnike upotrebe lakta u tajlandskom boksu koji je jedno od
najefikasnijih oruja u borbi. Na osnovu cilja zadaci su jasno podijeljeni na sekcije o pojmu
tajlandskog boksa kao sporta i njegovoj strukturi, metodama uenja i pouavanja tehnike i
otklanjanju najeih greaka koje mogu nastati u procesu uenja tehnike laktom.

5
4. METOD RADA

4.1. Kratka istorija tajlandskog boksa

Muay thai ili tajlandski boks je borilaka vjetina stara vie od 1000 godina, koja u borbi
koristi udarce nogama i rukama. Stari manuskripti govore o 9 osnovnih oruja tajlandskog
boksa: glava, ake, laktovi, koljena i stopala. Moderni muay thai kako amaterski tako i
profesionalni zabranjuje udarce glavom dok se kod tradicionalnih muay thai borbi na nekim
od dravnih Thai praznika ipak dozvoljava takmianje sa svih 9 oruja i bez upotrebe
rukavica.

Istorija tajlandskog boksa ispreplie se sa seobom plemena Thai (u prijevodu - slobodni) u 12.
i 13. stoljeu nae ere iz pokrajina Kjang-Si, Sichuan i Hubei na jugu Kine u dananje podruje
Tajlanda. Seoba je bila osobito intenzivna u 13. stoljeu pod pritiskom mongolskih horda sa
sjevera. Neki izvori zato pretpostavljaju da tajlandski boks vue korijene iz kineskog boksa
(kung-fu), ali da je kasnije pretrpio znatne izmjene. Postoje takoer miljenja da je tajlandski
boks nastao u toku neprestanih borbi Tajlanana sa susjednim Burmancima, Kmerima i
Vijetnamcima, to se ini vjerojatnijom pretpostavkom, budui da je potreba za ratnikom
vjetinom u tom burnom razdoblju tajlandske istorije bila najvea. Muay thai je bio prvobitno
ukomponiran u takozvane "maya" vjetine (ratnike vjetine): maevanje ("fan dabb" s dva
kratka maa), jahanje, rukovanje kopljem, lukom i strijelom itd.

Tajlandski boks bio je tada predmet u svim kolama, kao i dio vojnike obuke. U to vrijeme
nisu postojale teinske kategorije ili runde. Borbe su bile veoma surove. Borci su nastupali
bosonogi, na rukama su nosili bandae od konoplje ili pamuka, a titnik za genitalije bio je
izraen od ljuske kokosovog oraha ili od ljuture tropske koljke. Doputene su bile sve vrste
udaraca rukama i nogama uz svega par ogranienja. Metode treninga izmeu ostalog su
sadravale i udaranje u palmino drvo ili razbijanje kokosovih oraha u svrhu jaanja nogu i
aka, tranja na velike udaljenosti, treniranje u vodi, penjanje na palmino drvo, udaranje i
izbjegavanje limuna na konopcu itd. Obavezna je bila specijalna ishrana, uglavnom
vegetarijanska.

Nakon Drugoga svjetskog rata tajlandski boks doivio je velike promjene. Modifikacija
pravila uz uvoenje rukavica, pretvorila ga je u atraktivan borilaki sport, a mnogi se njime

6
bave i u svrhu samoobrane ili rekreacije. Tajlanani su veoma ponosni na svoj tradicionalni
sport. Njegova popularnost moe se usporeivati s nogometom u Europi ili ragbijem u
Americi. Gotovo svaki muki stanovnik Tajlanda upoznat je barem s osnovama ovog sporta.
Za razliku od karatea ili kung-fua udarci se u meu zadaju punom snagom i bez zadravanja. I
danas borci kao nekad nastupaju bosonogi, ali na rukama nose boksake rukavice. Osim
akama doputeni su udarci laktovima, koljenima i stopalima, takoer i odreena bacanja
protivnika, dok je udaranje protivnika na podu zabranjeno. Forme ili tzv. kate ne postoje u
tajlandskom boksu. Fokus, kretanje i refleksi razvijaju se konstantnim sparingom, te
udaranjem u vree i fokusere. Za vrijeme sparinga nosi se zatitna oprema radi izbjegavanja
nepotrebnih ozljeda. Uz ovakav nain treninga nije teko shvatiti zato su Tajlanani gotovo
uvijek pobjeivali u susretima s protivnicima iz ostalih borilakih vjetina. Posebno obiljeje i
dra tajlandskom boksu daje muzika koja svira za vrijeme mea, te tradicionalni ritual (Wai
Khru) koji boksai izvode prije poetka borbe.

Orkestar koji se sastoji od bubnjeva, cimbala i javanskih svirala ritmiki prati, pa ak i potie
borbu. Naravno da svaki svira mora biti vrstan poznavalac tajlandskog boksa. Ritual prije
poetka borbe (wai khru), izvodi se prema starom obiaju tako da boksa najprije pozdravlja
kralja i publiku gracioznim poklonom s rukama iznad glave. Zatim se na slian nain izraava
potovanje trenerima, a nakon toga slijedi serija usporenih pokreta koji nalikuju na ples, ali
ustvari simboliziraju pokrete iz tajlandskog boksa. Postoje sjedei ples (molitva mitskom
kralju Garudi ili pozicije etiri lica Brahme i jo mnoge druge) i stojei ples (koji se takoer
sastoji od razliitih pozicija; npr. narai klak jai pozicija u etiri smjera ili hanumarn pozicija
itd.). Ukoliko jedan od boksaa zapone "sjedei ples", drugi preutno zapoinje "stojei ples"
i obrnuto. Wai khru ima viestruko znaenja i u grubom prijevodu s tajlandskog moe se
tumaiti i kao "istjerivanje straha iz srca", a danas mu je osnovna svrha pozdrav i
koncentracija boksaa prije borbe. Cijeli ritual moe potrajati i nekoliko minuta, a dobar
poznavatelj tajlandskog boksa moe po pokretima prepoznati kojoj koli ili kampu pripada
boksa. Nakon to su zavrili svatko svoj ritual, boksai odlaze u suprotne kutove ringa, gdje
primaju posljednje upute od svojih trenera i sekundanata te ekaju na znak gonga za poetak
borbe. Neposredno prije poetka borbe, boksai skidaju s glave tradicionalnu arenu traku
(mongkon) koju su nosili za vrijeme rituala, dok arene trake na nadlaktici ruke (prajied) koje
ujedno simboliziraju sreu imaju pravo nositi u borbi. Isto tako dio tradicije je i nadimak koji
boksa dobiva nakon prvih nekoliko borbi, a daje mu ga njegov trener uzimajui u obzir
njegovu borbenost, temperament ili karakterne osobine. Kao prezime boksa uzima ime

7
kampa gdje trenira. Tako bi na primjer boksa Muangsurin kole imao puno ime Denthamnee
Sensak Muangsurin). Naravno da nadimci imaju preneseno znaenje, a esti su nadimci kao:
tigar, kobra, crna pantera itd., a simboliziraju neke od osobina koje posjeduju spomenute
ivotinje, kao hrabrost, brzinu ili okretnost.

Profesionalni meevi traju 5 rundi po 3 minute s prekidima izmeu rundi od po dvije minute
dok je kod amaterskih prvenstava krovna Muay Thai organizacija IFMA (International
Federation of Muaythai Amateur) odredila da meevi traju 3 runde po 3 minute s prekidima
izmeu rundi od po jednu minutu. U glavnom gradu tajlanda Bangkoku meevi se odravaju
svaki dan na jednom od glavnih stadiona Rajadamnern ili Lumpini. Dravna televizija
Tajlanda prenosi borbe ak 3 puta sedmino to dovoljno svjedoi o tome kakvu popularnost
uiva tajlandski boks.

Jedna stara tajlandska legenda spominje vojnika po imenu Nai-Khanom Tom (otac
tajlandskog boksa), kojeg su zarobili Burmanci, a izborio se za slobodu pobijedivi goloruk
12 burmanskih gladijatora. Danas se njemu u ast svake godine 17.3. odravaju turniri u
tajlandskom boksu i taj dan je prepoznat kao Muay Thai dan.

Tajlandski boks se moe podijeliti u dva glavna tipa: Muay Lak (odbrana napad stil) i Muay
Kiew (stil upotrebe tehnike varki).

Tajlandski boks ima svoju i tradicionalnu inaicu koja se naziva Muay Boran (drevni muay), a
do danas se sauvalo dosta tradicionalnih regionalnih stilova i to Muay Korat, Muay Lopburi,
Muay Pra Nakorn i Muay Chaiya.

4.2. Strukturalna analiza tajlandskog boksa

Tehniku smatramo specifinim nainom izvoenja tjelesne vjebe. Ona je zbir postupaka koji,
putem svojih oblika i sadraja, omoguava i olakava kretanje. to je tehnika blia
savrenstvu manje je energije potrebno da se postigne odreeni rezultat to znai dobra
tehnika je jednaka visokoj uinkovitosti.

Svaki sport pa tako i tajlandski boks ima neki prihvaeni standard savrene tehnike koji svaki
trener i sporta trebaju slijediti. Taj model mora biti biomehaniki utemeljen i fizioloki
uinkovit da bi se nairoko prihvatio.

8
Kao posljedica inovacija trenera i sportaa, tehnika se neprekidno razvija. Ono to se danas
smatra naprednim sutra moe biti zastarjelo. Sadraj i tehnika tehnikog treninga nikad ne
ostaju isti. Bez obzira na izvor iz kojeg potjeu svi tehniki noviteti imaju cilj zadovoljiti
zahtjeve sportskog takmienja.

Tehnika se mora trenirati do savrenstva. to je njezina razina via, to e borac trebati manje
energije da izvede vjetinu. U tajlandskom boksu gdje je izdrljivost vana komponenta,
tehniko umijee poveava sportaevu tjelesnu uinkovitost. Dobar tehniar e za istu
izvedbu doivjeti manju razinu umora.

Tajlandski boks, kao i svi drugi borilaki sportovi, pripada skupini polistrukturalnih,
aciklikih sportova. Gibanja su aciklina, zato to se izvode u dinaminim i varijabilnim
uvjetima direktnog sukoba s protivnikom, a cilj im je destrukcija i kontrola protivnika.
Tijekom borbe, borci destrukciju izvode kroz irok repertoar udaraca, a njen rezultat je
pobjeda jednog borca i poraz drugog borca (Serti 2004). Borac pobjedu moe ostvariti na
bodove ili nokautom, a sam tijek borbe kontroliran je od suca u ringu i bodovnih sudaca oko
ringa (Tai 2006).

Tehnika tajlandskog boksa sastoji se od: stava (npr. frontalni stav ili jot muay), kretanja (npr.
kratki korak ili seub), tehnika udaraca rukom (akom i laktom), tehnika udaraca nogom
(stopalom, potkoljenicom i koljenom), tehnika padova i hvatova tj. klina i obrana (Slika 1).

Slika 1. Tehnike tajlandskog boksa redom: stav, kretanje, udaraca rukom i nogom, klin tehnike i
obrane od ruke i noge

9
Velik broj tehnikih elemenata omoguava i velik broj varijanti u kojima se oni mogu izvesti,
pojedinano i u kombinacijama. Te varijante najbolje dolaze do izraaja u borbama u kojima
se susreu borci razliitih morfolokih karakteristika ili specifinih stilova borbi.

U tajlandskom boksu, kao i u veini borilakih sportova sa irokim repertoarom tehnikih

elemenata, nemogue je kvalitetno svladati sve tehnike. Zbog toga veina kvalitetnih boraca,
do visoke tehnike razine, usavrava samo najefikasnije tehnike elemente koje mogu
primjeniti u svakoj situaciji tijekom borbe (Tai 2006).

4.3. Tehnike napada i obrane laktom (Sork)

Tajlandski boks je u svijetu borilakih sportova uvijek imao visoko mjesto ali ipak je jako malo ljudi
bilo u mogunosti da trenira izvorne tehnike koji su unikatni samo u kolama na Tajlandu. Jedna od
posebno skrivenih tehnika jeste upotreba laktom koji su obiljeje tajlandskog boksa. Tehnike
koritenja laktova smo podijelili na tehnike napada i tehnike obrane laktom.

4.3.1. Tehnike napada laktom

Udarci laktom su jedni od obiljeja tajlandskog boksa. Prilikom izvoenja ovih tehnika
obavezno je da se otvori dlan ruke kako bi udarac bio bri i jai. Udarci laktom se mogu raditi
iz mjesta, u kretanju, iz okreta ili iz skoka.

Ovisno o kutu napada moemo ga podijeliti na: udarac laktom odozdo prema gore (Sork
Ngad), horizontalni udarac laktom (Sork Dhad), udarac laktom odozgo prema dole (Sork
Sap), udarac laktom iz okreta (Sork Glab) i udarac laktom iz skoka (Gra-dode Sork).

Postoji jedna stara vojna tajlandska izreka koja kae Ukoliko ostane bez maa upotrijebi
lakat kao sjeivo to dovoljno govori koliko su udarci laktovima bili cijeljeni u vojnim
pohodima.

10
a) Udarac laktom odozdo prema gore (Sork Ngad)

Udarac laktom odozdo prema gore se izvodi prednjom stranom lakta prema gore. Moe se
raditi u glavu ili trup (Slika 2). Prilikom izvoenja udarca druga ruka uvijek mora tititi
glavu. Kao polazna osnova za izvoenje udarca se uzima muay thai frontalni stav (jot muay).
Pri tom lea trebaju biti ispravljena, te pogled usmjeren prema protivniku. Potrebno je rotirati
tijelo prilikom udarca i udarati kroz metu, a ne do mete. Veoma je vano izdisati prilikom
udarca i biti oputen cijelo vrijeme. Ruka je otvorena u trenutku udarca. Prilikom udaranja u
trup potrebno je malo unuti kako bi izbjegli protivnikov kontra udarac. Najei oblici
kretanja iz kojih se udarac laktom odozdo prema gore izvodi su: Sueb, Zig-zag, tiger walk.

Slika 2. Udarac laktom odozdo prema gore u glavu i trup

b) Horizontalni udarac laktom (Sork Dhad)

Horizontalni udarac laktom se izvodi prednjom stranom lakta sa strane pod uglom od 90
stupnjeva. Moe se raditi u glavu ili trup (Slika 3). Prilikom izvoenja udarca druga ruka
uvijek mora tititi glavu. Kao polazna osnova za izvoenje udarca se uzima muay thai
frontalni stav (jot muay). Pri tom lea trebaju biti ispravljena, te pogled usmjeren prema
protivniku. Potrebno je rotirati tijelo prilikom udarca i udarati kroz metu, a ne do mete.
Veoma je vano izdisati prilikom udarca i biti oputen cijelo vrijeme. Ruka je otvorena i u
trenutku udarca. Prilikom udaranja u trup potrebno je malo unuti kako bi izbjegli
protivnikov kontra udarac. Najei oblici kretanja iz kojih se udarac laktom odozdo prema
gore izvodi su: Sueb, Zig-zag, tiger walk.

11
Slika 4. Horizontalni udarac laktom u glavu i trup

c) Udarac laktom odozgo prema dole (Sork Sap)

Udarac laktom odozgo prema dole se izvodi poleinom lakta prema dolje. Moe se raditi u
glavu, trup i u nekim sluaju u nogu (Slika 5) . Prilikom izvoenja udarca druga ruka uvijek
mora tititi glavu. Kao polazna osnova za izvoenje udarca se uzima muay thai frontalni stav
(jot muay). Pri tom lea trebaju biti ispravljena, te pogled usmjeren prema protivniku.
Potrebno je rotirati tijelo prilikom udarca i udarati kroz metu, a ne do mete. Veoma je vano
izdisati prilikom udarca i biti oputen cijelo vrijeme. Ruka je otvorena i u trenutku udarca.
Najei oblici kretanja iz kojih se udarac laktom odozdo prema gore izvodi su: Sueb, Zig-
zag, tiger walk.

Slika 5. Udarac laktom odozgo prema dole u glavu, trup i noge

d) Udarac laktom iz okreta (Sork Glab/Sawk Glahb)

Udarac laktom iz okreta iz okreta je tehnika udaranja laktom koji se izvodi tako to
zakoraimo suprotnom nogom 45 stupnjeva u stranu od lakta koji e vriti udarac i rotirajui
tijelo prema nazad udaramo protivnika poleinom lakta. Prilikom izvoenja udarca laktom iz
okreta napad se moe izviti pod bilo kojim kutom. Moe se raditi u glavu ili trup (Slika 6).

12
Prilikom izvoenja udarca druga ruka uvijek mora tititi glavu. Pri tom lea trebaju biti
ispravljena, te pogled usmjeren prema protivniku. Potrebno je rotirati tijelo prilikom udarca i
udarati kroz metu, a ne do mete. Veoma je vano izdisati prilikom udarca i biti oputen cijelo
vrijeme. Ruka je otvorena i u trenutku udarca. Prilikom udaranja u trup potrebno je malo
unuti kako bi izbjegli protivnikov kontra udarac. Najei oblici kretanja iz kojih se udarac
laktom odozdo prema gore izvodi su: Sueb, Zig-zag, tiger walk.

Slika 6. Udarac laktom iz okreta u glavu i trup

e) Udarac laktom iz skoka (Gra-dode Sork)

Udarac laktom iz skoka (Gra-dode Shok) je tehnika udaranja laktom prema naprijed nakon to
se odrazimo od zemlje i skoimo prema protivniku. Moe se raditi u glavu ili u rjeim
sluajevima u trup (Slika 7). Prilikom izvoenja udarca druga ruka uvijek mora tititi glavu.
Kao polazna osnova za izvoenje udarca se uzima muay thai frontalni stav (jot muay). Pri tom
lea trebaju biti ispravljena, te pogled usmjeren prema protivniku. Potrebno je rotirati tijelo
prilikom udarca i udarati kroz metu, a ne do mete. Veoma je vano izdisati prilikom udarca i
biti oputen cijelo vrijeme. Ruka je otvorena i u trenutku udarca. Najei oblici kretanja iz
kojih se udarac rukom iz skoka izvodi su: Sueb, Zig-zag, tiger walk, Kretanje u skokovima.

Slika 7. Udarac laktom iz skoka u glavu ili u rjeim sluajevima u trup

13
4.3.2. Tehnike obrane od lakta

Pored napada u tajlandskom boksu obrana ini kljuni faktor u kojem borac pored nastojanja
da pogodi protivnika uva sebe i osigurava kontinuitet u borbi.

Napadi se u tajlandskom boksu mogu sprijeiti nekim od obrambenih tehnika koje se mogu
podijeliti na tri tipa:

Obrane sa kontaktom ili tvrda obrana (obrana koja podrazumijeva fiziki kontakt na
protivnikov udarac),
Obrane bez kontakta ili meka obrana (odbrana izmicanjem koja podrazumijeva da se na
protivnikov udarac izmaknemo i tako izbjegnemo fiziki kontakt) i
Obrane kontra napadom (obrana koja podrazumijeva istovremeni kontra udarac u trenutku
kada je protivnik uputio neki od svojih udaraca).

Obrana od lakta prati iste ope principe koji su vani kako bi se uspjeno mogli boriti i izbjei
eventualni udarac laktom koji kao jedno od najopasnijih udaraca u tajlandskom boksu moe
izazvati posjekotinu ili nokaut, a samim time i okonati borbu (Slika 5).

Slika 5. Prikazuje primjere tvrde obrane, meke obrane i kontranada

U razumijevanju bilo koje tehnike tajlandskog boksa kako obrane tako i napada veoma je
vano kod njihovog usvajanja i vjebanja potovati metodike principe. Prilikom izvoenja
tehnike treba odbaciti loe navike kao to su grevitost, napetost, zadihanost i tehniku
nastojati izvoditi oputeno.

14
4.4. Metodika obuke u tajandskom boksu

Metodika sportskog treninga prouava zakonitosti u svezi nainima, vrstama i formama

trenanog rada. Ona predstavlja skup znanja koja omoguavaju: izbor trenanog rada,
doziranje optereenja, odreivanje metoda vjebanja i uenja, odreivanje organizacijskih i
metodikih oblika treninga, izbor lokaliteta treninga i izbor trenanih pomagala i trenaera.

Metode rada su konkretni naini i oblici rada u tajlandskom boksu. Dvije su osnovne skupine
metoda: metoda uenja i metoda vjebanja.

Metode uenja se koriste u usvajanju i usavravanju tehnikih znanja, a dijelimo ih prema:

nainu prenoenja informacija i nainu uenja odnosno usvajanja motorikog zadatka.

Prema nainu prenoenja informacija razlikuju se: verbalna metoda, vizuelna metoda,
motorika metoda (demonstracija), problemska metoda, kombinirana metoda.

Prema nainu uenja odnosno usvajanja informacija razlikuju se: sintetika metoda,
analitika metoda, situacijska metoda, ideomotorika metoda i kombinirana metoda.

Da bi se motoriko gibanje uistinu nauilo, valja ga vjebati, usavravati do stabilizacije i

automatizma. To se postie primjenom metoda vjebanja koje omoguuju ispravno doziranje,
distribuciju i kontrolu optereenja.

Metode vjebanje dijelimo na: metodu standardno ponavljajueg vjebanja (iterativna

metoda), metodu promjenjivog vjebanja (varijabilna metoda), situacijsku metodu vjebanja i
kombiniranu metodu vjebanja.

Trenani proces je veoma vaan za ukupno ostvarivanje ciljeva i zadataka treninga. Krajnji
efekti rada svakog trenera, uitelja i instruktora ovise i o tijeku odgojno-obrazovnog procesa.
Odgojno-obrazovni proces trebao bi se odvijati tako da njegovi sudionici usvoje odreeno
motoriko gibanje ne samo bre i lake, nego i u takvim uslovima koji e osigurati najvei
mogui utjecaj na njihov organizam. Kako bi se to uistinu i postiglo, valja prilikom
organizacije i provoenja odgojno obrazovnog procesa brinuti da se proces odvija prema
prirodnom redu, uvjetno reeno odreenoj shemi, u kojem razlikujemo pet etapa: 1.
upoznavanje (najavljivanje, opisivanje, demonstracija i objanjavanje) novog motorikog
zadatka, 2. izvoenje motorikih gibanja, 3. ispravljanje greaka, 4. ponavljanje, uvjebavanje
i individualno vjebanje, 5. praenje i realizacija efekata.

15
Etape tijeka odgojno-obrazovnog procesa treba shvatiti i prihvatiti samo uvjetno. Naime,
unato injenici to se odgojno-obrazovni proces odvija (uz manja ili vea odstupanja) prema
navedenom slijedu, ipak svaka pojedina etapa nije sama sebi cilj, ve sve zajedno ine
organsku cjelinu.

Prije prijelaza na uenje novog motorikog gibanja, potrebno je stvoriti uvjete za njegovo
usvajanje. S jedne strane, valja pripremiti organizam, dakle, izvriti tjelesnu pripremu, a s
druge strane, treba izvriti psihiku pripremu. to osigurava povoljne uslove za odvijanje
procesa uenja.

Proces pouavanja odnosno uenja u sportu provodi se u etiri zavisne faze:

Faza usvajanja ( to je poetno pouavanje gdje se formira osnovna predodba o

kretanju, radi se o gruboj koordinaciji pokreta, a gibanje se odvija uz punu svjesnu
kontrolu. Trener stalno daje dodatne informacije o izvedbi. Sporta, uz pomo trenera,
uoava, shvaa i ispravlja motorike pogreke. Kretanje se izvodi u povoljnim
olakanim uslovima. U poetku je rezultat minimalan i sporta ne razlikuje dobru od
loe izvedbe te se javljaju apsurdni pokreti)
Faza usavravanja (to je napredno pouavanje gdje se znanje sportaa proiruje i
postaje kvalitetnije. Posebno je vano fino koordiniranje pokreta. Uspjeh je povezan
sa brojem ponavljanja. I dalje je prisutna svjesna kontrola izvedbe. Javlja se potreba za
verbalnim i misaonim reproduciranjem motorikog zadatka. esto se u detaljima
razlikuju dobre od loih izvedbi to karakterizira detaljizirano uenje. Od 10 pokuaja
7-8 je dobrih izvedaba)
Faza stabilizacije (to je stabilizacijsko usavravanje gdje je uenje tehnikih znanja u
varijabilnim uslovima. Doputa se individualni pristup i formiraju se stilske
specifinosti izvedbe. Potrebno je strogo kontrolirani ritam motorikog djelovanja.
Sporta sam osjea i ispravlja motorike pogreke.)
Faza automatizacije (to je usavravanje za takmienje i ova faza predstavlja najviu
razinu motorike izvedbe u sportu. Motorika vjetina prelazi u naviku (automatizam).
Efikasnost gibanja je maksimalna)

U procesu pouavanja tehnikih znanja, bez obzira kojom se metodom provodi, potrebno je
osigurati pretpostavke da sportista stvori odgovarajuu predstavu o strukturi gibanja ili

16
situacije, odnosno o tome kako bi one trebale izgledati, u skladu s njegovim mentalnim i
kondicijskim sposobnostima. Vano je da trener zna uspostaviti pravu verbalnu i neverbalnu
komunikaciju sa sportistom koji se nalazi pred konkretnim motorikim problemom. To
podrazumijeva izbor odgovarajueg naina prenoenja, odnosno davanja motorikih
informacija (verbalni, vizualni, motoriki ili problemski).

Sveobuhvatna i temeljita priprema trenera, uitelja i instruktora za svaki sat treninga ili
vjebanja najsigurniji je odgovor na razliite i nepredviene situacije na treningu. I obrnuto,
svaki drugi pristup, a pogotovo uvjerenje kako se moe raditi bez pripremanja ne samo da je
korak do improvizacije, nego i iskorak sportskog pedagoga u provaliju prakticizma.
Neposredno pripremanje trenera, uitelja i instruktora za rad podrazumijeva: 1. Teorijsko
pripremanje, 2. Metodiko pripremanje, 3. Organizacijsko pripremanje i 4. Osobno
pripremanja.

Da bi se bilo koji trening mogao uspjeno provesti potrebno je izvrti planiranje. Proces
planiranja je metodiki, znanstveni postupak koji pomae sportaima da postignu visok stepen
treninga i takmienja. To je najvanije sredstvo koje trener ima za voenje dobro
organiziranog trenanog programa. Trener je efikasan koliko su efikasni njegova organizacija
i planiranje. Planirani program treninga eliminira sluajni pristup koji je bez cilja.
Najpoeljniji metod planiranja treninga je dugorono planiranje. Kroz dugorono planiranje
moe se vidjeti brzina napretka borca i na osnovu tih podataka usmjereiti trening prema
eljenim ciljevima. Organizirani trener moe koristiti sve ili neke od sljedeih trenanih
planova: plan pojedinog treninga, mikrociklusa, makrociklusa, godinji plan i etverogodinji
plan (olimpijski plan).

4.5. Specifini oblici obuke u tajlandskom boksu

Osim brojnih metoda koje se primjenjuju u nastavnom i trenanom procesu uenja motorikih
vjetina u procesu usvajanja i usavravanja tehnike u tajlandskom boksu primjenjuju se i
specifine metode. Tu spadaju rad sa spravama, kolovanje sa trenerom, rad sa sjenkom i
sparing (Slika 6).

17
Slika 6. Specifine metode obuke: rad na spravama, kolovanje sa trenerom, rad sa sjenkom i sparing

Savladavanjem tehnike pomou specijalnih oblika obuke stjeu se uslovi za njihovu uspjenu
primjenu na takmienju.

4.5.1. Rad na spravama

Kada ocjenimo da je sporta u dovoljnoj mjeri savladao tehniku izvoenja udaraca laktom,
kao i njegovu obranu, postupno treba prei na izvoenje udaraca na spravama. Pod spravama
se najee podrazumijevaju vree za tajlandski boks (lake i teke), zidni jastuk i sl. U
obuavanju na spravama potrebno je voditi rauna da sportai primjenjuju postupnost u
redoslijedu obuavanja udaraca laktom. Udarce treba izvoditi prvo iz mjesta i pod komandom
trenera s tim to treba voditi rauna da se ne deava guranje sprave ili propadanje prema
naprijed. Nakon uvjebavanja udaraca sa mjesta treba prei na udarce sa iskorakom, zatim u
kretanju naprijed, nazad i u stranu. Prilikom poetnog obuavanja na spravama sportae prvo
treba obuavati na onim spravama koje su manje pokretne (zidni jastuk). Ovo je potrebno
kako bi sportai u prvom dodiru sa spravama mogli da uoe potrebno odstojanje
(poludistanca) prilikom izvoenja udaraca laktom.

4.5.2. kolovanje sa trenerom

Rad sa trenerom ima zadatak da kod sportaa, provjeri steeno znanje tokom obuavanja. Ono
ima za cilj da otkloni uoene nedostatke koji su se eventualno pokazali u toku obuavanja i
rada na spravama.

18
4.5.3. Rad sa sjenkom (shadow boxing)

Na poetku obuke rada sa sjenkom mogu se prvo uvjebavati osnovni elementi u prazno
ispred ogledala. Budui da je sporta ve savladao osnovne udarce laktom sada je u
mogunosti da samostalno provjerava i korigira svoj stav i pokrete gledajui se u ogledalu.
Poslije savladavanja tehnike na ogledalu moe se poeti sa obukom rada sa sjenkom u kojem
sporta nastoji vizualizirati i simulirati borbu te primjenjivati samostalno steena znanja
osnovnog stava, kretanja, napada i obrana u prazno. Prilikom izvoenja tehnike rada sa
sjenkom sporta uvijek treba da ima pomisao da se ispred njega nalazi odlian protivnik.

4.5.4. Sparing sa zadatkom i slobodnim stilom

Kao konani cilj obuke se podrazumijeva primjena tehnika u sparingu sa zadatkom i

slobodnim stilom. U poetnom uvjebavanju sparinga sa zadacima najbolje je vjebe izvoditi
sa partnerom, s tim da jedan partner primjenjuje napad, a drugi obranu sa povremenim
promjenama uloga. Potrebno je dati jasne zadatke partnerima i upoznati ih sa detaljima
primjene. Kod druge varijante sparinga sa zadatkom potrebno je dati zadatke , bez
upoznavanja jednog sa zadatkom drugog partnera. Ukoliko se ocijeni da su sportai kroz
primjenu sparinga sa zadatkom uspjeli da u dovoljnoj mjeri savladaju preeno gradivo, treba
prei na sparing slobodnim stilom. Prelazak na sparing slobodnim stilom treba cijeniti kao
vrlo vaan momenat za sportaa, jer e na taj nain doi do izraaja kvaliteta svakog
pojedinca i time pokazati u kojoj je mjeri savladao obuku.

4.5. Greke u izvoenju tehnike laktom

Da bi mogao otkriti vrstu pogreke, trener mora paljivo pratiti nain izvoenja elemenata
tehnike, a zatim uoiti uzrok zbog kojeg je pogreka nastala. U praksi se za vrijeme
obuavanja suoavamo sa etiri vrste pogreaka:

Tipine pogreke
Netipine pogreke

19
 Automatizirane pogreke
Fine pogreke

Tipine pogreke uobiajne su pri prvobitnom pokuaju izvoenja tehnika laktom. Teko se
mogu izbjei, a u veini sluajeva brzo se nadilaze ako se ispoetka stalno na njih upozorava i
ako se pokazuje ispravan nain pokreta. Jedna od uobiajnih greaka je situacija u kojoj
sporta prilikom izvoenja udarca laktom drugu ruku sputa ispod nivoa brade ostavljajui
prostora za protivnikov protunapad u glavu. Sljedea esta pogreka je da se prilikom
izvoenja udaraca laktom slabo procijeni poludistanca tako da sporta sa velike udaljenosti
nastoji pogoditi protivnika i pri tome gubi ravnoteu dovodei sebe u nepovoljan poloaj.

Netipine pogreke pojavljuju se samo u pojedinih sportaa. Najee su jasno uoljive i

individualno su razliite. Odmah po pojavljjivanju ovakvih greaka trener treba da nastoji da
ih otkloni prije nego one postanu automatizirane. U ovakve pogreke spadaju zatvaranje oiju
prilikom izvoenja udaraca laktom, zatim visoko podizanje brade itd.

Automatizirane pogreke pojavljuju se kao posljedica nauenog elementa i postaju navika.

esto je teko ovakve greke ispraviti jer one zahtijevaju jako mnogo trenerovog strpljenja jer
se moraju ispraviti stvari koje su pogreno nauene. U tajlandskom boksu postoji jedna
poslovica koja jasno opisuje ovu problematiku a glasi Ako ti ne ide tehnika vrati se na
poetak i ui tehniku ponovo. Kod ispravljanja tehnike kod sportaa vano je sistematski
raditi na ispravljanju tehnike jer se steene pogreke mogu vratiti u oteanim uslovima borbe,
a na teningu su bile ispravno izvoene.

Fine pogreke pojavljuju se kod ve formiranih boraca i njihovo ispravljanje ini tehniku
efikasnijom. Iskusni sportai esto sebi dozvoljavaju pogreke koje rade svjesno u nadi da e
zavarati protivnika. Neke od ovakvih pogreaka moemo nai u sputanju ruka ispod nivoa
trupa s ciljem izazivanja protivnika na napad ili namjerno promaivanje udarca i propadanje
kako bi mogli namjestiti udarac laktom iz okreta itd. Iako se ovakve pogreke mogu koristiti
kao trikovi, treneri esto zabranjuju sportaima da ih koriste zbog njihove sigurnosti.

Za vrijeme poduavanja i uvjebavanja udaraca laktom trener mora pravodobno uvidjeti i

ispraviti pogreke jer one u suprotnom postaju navika i poslije ih je teko ispraviti. Uoene
pogreke mogu se ispraviti verbalnim putem, demonstracijom ili prekidom uvjebavanja
ukoliko je dolo do umora i sporta nije u stanju da prati i izvodi vjebu.

20
5. TEORIJSKA I PRAKTINA VRIJEDNOST RADA

Iako tajlandski boks danas uiva veliku popularnost u svijetu borilakih sportova on je jo
nepoznanica iroj svjetskoj javnosti koja tek u dananje vrijeme sa brzim irenjem informacija putem
Internet medija uspijeva da se zainteresira za ovaj sport.

Teorijska vrijednost ovog rada se ogleda u tome da se jasno opie nain uenja jedne od najvanijih
tehnika u tajlandskom boksu, a to je upotreba laktova. Ovdje se eli kroz opis tehnike i metoda rada
ukazati na sistemski pristup prenoenja znanja koji treneri esto zanemaruju i poduavaju sportae po
svom vlastitom uvjerenju.

S druge strane praktina vrijednost rada se moe upotrijebiti na dosta naina jer konkretno
opisuje metode i naine upotrebe tehnika laktom koje se mogu primjeniti uz mjere sigurnosti
na treninzima, a poslije uvjebavanja i u borbi.

21
6. ZAKLJUAK

Tajlandski boks je u svijetu borilakih sportova uvijek imao visoko mjesto ali ipak je jako malo ljudi
bilo u mogunosti da trenira izvorne tehnike koji su unikatni samo u kolama na Tajlandu. Jedna od
posebno skrivenih tehnika jeste izvoenje udaraca laktom koji su obiljeje tajlandskog boksa.

U prvim susretima sa zapadnim borcima tajlanani su odnosili pobjede, a nerijetko zavrni nokaut
udarci su bili udarci laktom koji nisu bili sasvim poznati borcima sa zapada. Vrlo brzo svi su htjeli
trenirati taj novi nain borbe koja dolazi iz siromane zemlje sa bogatim borilakim naslijeem.

U ovom radu je opisana kratka istorija tajlandskog boksa kao i strukturna analiza tehnika koje se u
njemu koriste. Zbog velikog obima tehnikih elemenata odluio sam da navedem tehnike napada i
obrane laktom jer smatram da je ova tehnika unato rairenosti Interneta i dostupnosti informacija jako
malo prakticirana na treningu. Razlog moe leati u tome da je jako teko upotrebljavati tehnike
laktom u sparingu jer je rizik od povrede jako veliki.

Bez obzira na razloge smatram da sistemskim radom i postepenim uenjem tehnika napada i obrana
laktom te zatitne opreme koja se moe koristiti ove tehnike se mogu uvjebati i primjeniti kao
nepobjedivo oruje u arsenalu tehnika kojima raspolae sport.

Rad opisuje najee tehnike upotrebe laktova kako u napadu tako i obrani te metodiku pouavanja i
usvajanja novih pokreta koji su siguran put ka savladavanju bilo koje tehnike pa i gore navedene.

Dotakao sam se i specifinih metoda koje krase svaki trening tajlandskog boksa, a to je rad sa
sjenkom, rad na vreama, kolovanje sa trenerom i sparing kao neizostavni dio obuke. Kao vaan dio
obuke naveo sam uobiajne greke prilikom savladavanja tehnike kako bi kompletirao sve faze koje
ine najbolji put ka uspjehu.

Sa savladanim znanjem upotreba tehnike laktom sporta je jo jedan korak blie cilju savladavanja
umjetnosti osam udova kako obiavaju zvati tajlandski boks.

22
7. LITERATURA

1. olakhodi, E., & Rao, I. (2011). Metodologija naunoistraivakog rada u

kineziologiji. Mostar: Nastavniki fakultet Univerziteta Demal Bijedi u Mostaru.
2. Rebac, Z. (2003). Tajlandski boks ful kontakt Azije. Zagreb: Euroasia
3. Serti, H. (2004). Osnove borilakih sportova: judo, karate, hrvanje. Zagreb: Kinezioloki
fakultet Sveuilita u Zagrebu
4. Safet Kapo, Branko Cikati, (2011), K-1 Put do vrha, kolska knjiga Zagreb
5. Kraitus, P. i Kraitus, P. (1988). Muay Thai The Most Distinguished Art Of Fighting.
Bangkok: Asia Books
6. Junlakan Lesley, (2005), Muay Thai: A Living Legacy, Spry Publishing
7. Vladimir Findak, (1999) Metodika tjelesne i zdravstvene kulture : prirunik za nastavnike
tjelesne i zdravstvene kulture, kolska knjiga, Zagreb.
8. Milanovi, D. (2009). Teorija i metodika treninga. Zagreb: Odjel za izobrazbu trenera
Drutvenog veleuilita u Zagrebu i Kinezioloki fakultet Sveuilita u Zagrebu.
9. Miki, B., & Huremovi, D. (1998). Boks tehnika-taktika-pravila. Tuzla: Filozofski
fakultet u Tuzli.
10. Velagi, M., (2010). Seminar za trenere tajlandskog boksa-skripta. Mostar: MUAY THAI
CLUB HUNTER MOSTAR BOSNA I HERCEGOVINA. Postavljeno 13.12.2016 sa
sajta: http://www.hunter.ba/
11. Delp, C. (2013). Muay thai training exercises: The Ultimate Guide to Fitness, Strength
and Fight Preparation. Barkley California: Blue Snake Books
12. Tai, D. (2006). Tromjeseni mezociklus treninga u tajlandskom boksu. Zagreb:
Drutveno veleuilite u Zagrebu.

23