UNIVERZITET "DŽEMAL BIJEDIĆ" U MOSTARU

NASTAVNIČKI FAKULTET

STRUČNI STUDIJ IZ OBLASTI SPORTA

FARMAKOLOŠKA SREDSTVA U
TAJLANDSKOM BOKSU
(Seminarski rad)

STUDENT: MENTOR:

Miro Velagić Doc. dr. Ćamil Habul

Mostar, 14.01.2018. godine

SADRŽAJ:

UVOD ..................................................................................................................................................................... 3

2. PREDMET I PROBLEM RADA ..................................................................................................................... 5

3. CILJ I ZADACI RADA .................................................................................................................................... 6

4. METOD RADA ................................................................................................................................................. 7

4.1. Pojam farmakoloških sredstava ili suplemenata ......................................................................................... 7
4.2. Podjela farmakoloških sredstava ................................................................................................................. 7
4.2.1. Suplementi koji utječu na sportsku sposobnost ili grupa A .................................................................. 8
4.2.2. Suplementi koji su pod razmatranjem ili grupa B ................................................................................ 8
4.2.3. Suplementi za koje ne postoji jasan dokaz o korisnom djelovanju ili grupa C ..................................... 9
4.2.4. Zabranjeni suplementi ili grupa D ........................................................................................................ 9
4.3. Razlozi uzimanja suplemenata ..................................................................................................................... 9
4.4. Načešće korišteni suplementi u tajlandskom boksu ................................................................................... 10
4.4.1. Dozvoljeni suplementi prema WADA (World Anti-Doping Agency) ............................................... 11
4.3.2. Nedozvoljeni suplementi prema WADA (World Anti-Doping Agency) ........................................... 14
4.4. Opasnost od korištenja suplemenata ......................................................................................................... 15

5. TEORIJSKA I PRAKTIČNA VRIJEDNOST RADA ................................................................................. 19

6. ZAKLJUČAK.................................................................................................................................................. 20

7. LITERATURA ................................................................................................................................................ 21

2
UVOD

Tajlandski boks ili muay thai je borilačka vještina stara više od 1000 godina, koja u borbi
koristi udarce nogama i rukama. Stari manuskripti govore o 9 osnovnih oružja tajlandskog
boksa: glava, šake, laktovi, koljena i stopala. Moderni tajlandski boks kako amaterski tako i
profesionalni zabranjuje udarce glavom dok se kod tradicionalnih muay thai borbi na nekim
od državnih Thai praznika ipak dozvoljava takmičenje sa svih 9 oružja i bez upotrebe
rukavica.

Tajlandski boks je ringovni sport u kojem profesionalni mečevi traju 5 rundi po 3 minute s
prekidima između rundi od po dvije minute dok je kod amaterskih prvenstava krovna
organizacija za tajlandski boks IFMA (International Federation of Muaythai Amateur)
odredila da mečevi traju 3 runde po 3 minute s prekidima između rundi od po jednu minutu.

Kao sport u kojem dominiraju motoričke sposobnosti kao što su brzina, snaga i izdržljivost
bavljenje tajlandskim boksom za spotaša predstavlja veliki kondicijski izazov, te je veoma
važno pronaći odgovor na stalno prisutni umor koji ovaj sport donosi. Kao jedno od rješenja
oporavka nameće se i potreba za upotrebom farmakoloških sredstava.

Upotreba supstanci za poboljšanje performansi u sportu odavno je poznata. Stari Grci i

Rimljani su koristili razne vrste biljaka za poboljšanje performansi. Sportaši često koriste
supstance radi što bržeg oporavka kako bi bili sposobniji odgovoriti na sve veće fizičke
zahtjeve koje vrhunski sport nosi. Često imamo pogrešno shvatanje značenja i značaja
oporavka sportaša nakon treninga ili natjecanja. Bit oporavka je da se sportaš za što kraće
vrijeme, uz određene principe i sredstva oporavka, što brže pripremi za slijedeći stres. Stres je
termin koji se često u kineziološkoj terminologiji koristi kao sinonim za fizički napor koji
može biti trening, natjecanje, rekreacija, i sl. Kako bi se postigli što bolji rezultati u sportu,
glavna tendencija u sportskoj pripremi jeste povećanje volumena i kapaciteta rada i što duže
odgađanje sportskog umora.

Oporavak počinje odmah nakon prekida rada ili smanjenja intenziteta aktivnosti. Ukoliko
želimo dobro isplanirati oporavak sportaša te ga što prije pripremiti za sljedeću aktivnost
moramo u obzir uzeti nekoliko faktora koji će utjecati pozitivno ili negativno na sami tok
oporavka, a to su: dob sportaša, spol, tip mišićnog vlakna koji se aktivira tokom aktivnosti, tip
energetskog sustava koji se aktivira, psihološki faktori, faktori okoline, itd.

3
Već smo spomenuli kako oporavak počinje odmah po svršetku tjelesne aktivnosti, a da bismo
ubrzali taj proces oporavka možemo koristiti i neka sredstva koja se nazivaju farmakološka
sredstva oporavka, a mogu se podijeliti na dozvoljena i nedozvoljena sredstva.

Nacionalni institut za zdravlje SAD-a (National Institute of Health) je farmakološka sredstva

ili dodatke prehrani opisao u sljedećoj definiciji: „To je svaki proizvod (osim duhana) koji je
namijenjen nadopuni prehrane, a sadrži jednu od sljedećih komponenti - vitamine, minerale,
bilje ili ljekovito bilje, njihove koncentrate ili ekstrakte ili pak njihove smjese. Suplementi
mogu biti vitamini (B-kompleks, vitamini A, D i K, folna kiselina, biotin), minerali
(magnezij, kalij, natrij cink, željezo, bakar), masne kiseline (linolna, linolenska, EPA, DHA,
arahidonska, GLA, alfa lipoična), proteinski koncentrati (mliječni, sojini, jajčani,
aminokiseline), enzimi, ekstrakti biljaka, žive kulture mikroorganizama, pa čak uvjetno i
hormoni.“

Aktivni sportaši uzimaju suplemente iz sljedećih razloga:

 da zadovolje povećane potrebe za hranjivim tvarima

 da poboljšaju fizičke performanse tijela
 da povećaju snagu i izdržljivost
 da skrate vrijeme oporavka
 da olakšaju tegobe zbog napornih treninga
 da poboljšaju rehidraciju.

Naravno, prirodna prehrana je ključni faktor oporavka, i oporavak će početi unosom

nutrijenata putem planiranog prirodnog obroka, ali da bi se ubrzao taj proces mogu se koristiti
i farmakološka sredstva ili suplementi, koja će detaljnije biti opisana u nastavku.

4
2. PREDMET I PROBLEM RADA

Tajlandski boks ili muay thai je borilačka vještina stara više od 1000 godina, koja u borbi
koristi udarce nogama i rukama. Tajlandski boks je ringovni sport u kojem dominiraju
motoričke sposobnosti kao što su brzina, snaga i izdržljivost i u veoma kratkom roku dovode
do iscrpljenosti boraca i umora. Zato je važno da se pronađe način kako se što brže oporaviti.
Jedno od rješenja za oporavak sportaša predstavljaju i farmakološka sredstva ili suplementi.

Predmet ovog rada predstavljaju farmakološka sredstva ili suplementi i njihove prednosti i
nedostaci prilikom oporavka sportaša.

Problemom ovog rada obuhvaćeno je objašnjenje upotrebe farmakoloških sredstava koja su

trend u oporavku, kao i opasnosti koje se kriju prilikom prekomjerne konzumacije.

Problem rada je koncipiran kroz sljedeće nivoe:

-objasniti pojam farmakoloških sredstava

- prikazati i objasniti na koji način se dijele farmakološka sredstva

-opisati razloge uzimanja farmakoloških sredstava

-objasniti najčešće korištene suplemente kao i one koji nisu dozvoljeni

-objasniti opasnosti od uzimanja suplemenata

5
3. CILJ I ZADACI RADA

Cilj ovog rada je objasniti i prikazati farmakološka sredstva koja su u modernom načinu trenirana
postala neizostavna praksa kada je u pitanju oporavak sportaša. Osim prednosti koje ona pružaju u
radu će osim pozitivnih učinaka biti posebno skrenuta pažnja na i negativne učinke suplemenata kao i
njihovu zloupotrebu.

Na osnovu cilja zadaci su jasno podijeljeni na sekcije od osnovnih pojmova i podjela pa do pozitivnih
i negativnih učinaka farmakoloških sredstava.

6
4. METOD RADA

4.1. Pojam farmakoloških sredstava ili suplemenata

Dodatak prehrani (suplement) je svaka ona aktivna tvar koja se uzima na usta s svrhom
obogaćivanja prehrane, preveniranja bolesti, pojačavanja snage, povećavanja mišićne mase
ali uz preduvjet da nije lijek (Kulier, 2000).

Suplementi mogu biti vitamini, minerali, masne kiseline, aminokiseline, enzimi, ekstrakti
biljaka, žive kulture mikroorganizama i uvjetno hormoni. Ovu definiciju postavio je Centar za
sigurnost prehrane (CFSAN) tj. specijalizirana američka agencija za suplemente pri
Ministarstvu zdravlja. Oni mogu biti u obliku kapsula, tableta, kapi, čajeva, tekućina i u
drugim oblicima. Suplementi moraju imati propisnu deklaraciju. Za razliku od lijekova
suplementi se ne moraju registrirati kod FDA (U.S. Food and Drug Administration)što
istovremeno znači da ne moraju proći proceduru koja traje 2-3 godine kao kod lijekova.
Sadržaj suplementa mora biti vidno označen na propisanom obrascu (etiketi). Ne postoji
obaveza analize gotovih preparata kod državnih institucija, dakle to je prepušteno samim
proizvođačima.

4.2. Podjela farmakoloških sredstava

Najjasniju podjelu farmakoloških sredstava ili suplemenata dao je Australijski institut za sport
(AIS) koji još od 2000. godine, sprovodi program za suplementaciju sportista sa sljedećim
ciljevima:

 Omogućiti sportistima da se fokusiraju na jednostavno korištenje suplemenata i

specijalne sportske hrane kao sastavnog dijela njihovog nutritivnog plana.
 Osigurati da se suplementi i sportska hrana koriste ispravno i odgovarajuće da bi se
postigla maksimalna korist za imuni sistem, oporavak i sportsku sposobnost.
 Davanjem ispravnih savjeta utjecati na samopouzdanje sportista i postizanje ispravnih
nutritivnih navika.
 Smanjivanje rizika od nenamjernog dopinga nakon korištenja suplementa.

7
Glavni dio AIS programa je sistem rangiranja suplemenata i sportske hrane koji se bazira na
analizi odnosa rizika i koristi svakog proizvoda od strane eksperata u sportskoj ishrani,
medicini i nauci. Ovaj sistem rangiranja ima četiri nivoa tj. četiri grupe:A, B, C i D. Iako su te
kategorije razvijene tako da se koriste u dužem periodu, postoji redovna provjera suplemenata
i sportske hrane da bi se ustanovilo da li su dobro kategorisani prema dostupnoj naučnoj
literaturi. Sama klasifikacija vodi računa o pojedinačnim brendovima i njihovom oglašavanju.
U suštini podjela uzima u obzir samo pojedinačne supstance. Proizvodi sa velikim brojem
sastojaka se posebno razmatraju zbog nedostataka efikasne analize nekih aktivnih sastojaka,
potencijalnih štetnih interakcija između sastojaka i povećanog rizika od nenamjerne
kontaminacije zbog sastojaka sa različitih lokacija.

4.2.1. Suplementi koji utječu na sportsku sposobnost ili grupa A

Obezbjeđuju korisne ipravovremene izvore energije i hranljive sastojke za ishranu sportiste,

odnosno u naučnim istraživanjima se pokazalo da poboljšavaju sposobnost, kada se koriste po
određenom protokolu u specifičnojsportskoj situaciji.

U grupu A spadaju: sportska hrana (sportsko piće, sportski gel, tečni obrok, whey protein,
sportski bar, nadoknada elektrolita), medicinski suplementi (suplementi željeza, suplementi
kalcija, multivitamin/multimineral, vitamin D, probiotici) i sportski suplementi (kofein, beta
alanin, bikarbonati, sok od cvekle, kreatin)

4.2.2. Suplementi koji su pod razmatranjem ili grupa B

Za ovu grupu sumplemenata se kaže da imaju preliminarne dokaze koji nagoveštavaju

njihovu moguću korist ali su potrebni dodatni naučni radovi da potvde njihovu efikasnost.

U grupu B spadaju: polifenoli iz hrane (kiseli sok od višnje, egzotične bobice npr. akai, goji
itd, đumbir) i ostali (antioksidansi, vitamin C i E, karnitin, ß-hidroksi ß-metilbutirat - HMB,
glutamin, riblje ulje, glukozamin)

8
4.2.3. Suplementi za koje ne postoji jasan dokaz o korisnom djelovanju ili grupa C

Ovi suplementi, bez obzira na to što uživaju određenu popularnost i široko su upotrebljavani,
nisu naučno pokazali da povećavaju sportsku sposobnost.

U grupu C spadaju: suplementi iz A i B grupe dati izvan propisanog protokola i ostali -

ukoliko se ne može da nađe suplement u grupi A, B ili D, on se najverovatnije nalazi ovdje
npr. žen šen, bijeli luk, koenzim Q10, piruvat, vitaminB12 injekcije itd.

4.2.4. Zabranjeni suplementi ili grupa D

Ovdje spadaju suplementi koji su visokorizični po pitanju kontaminacije zabranjenim

supstancama. Ove supstance se nalaze na WADA (World Anti-Doping Agency) zabranjenoj
listi.

U grupu D spadaju: stimulansi (Efedra, strihnin, sibutramin, metilheksanamin (DHEA), ostali

biljni stimulansi), prohormoni i hormonski modulatori (DHEA, androstendion, 19-
norandrostenedion/ol, ostali prohormoni, tribulus terestris i ostali modulatori testosterona,
prašak korjena maka), modulatori hormona rasta i peptida i ostali (glicerol radi povećanja
volumena plazme, kolostrum - ne preporučuje WADA zbog faktora rasta).

4.3. Razlozi uzimanja suplemenata

Iako postoji velik broj istraživanja s ciljem ispitivanja uzimanja suplemenata među
adolescentima, postoji relativno mali broj podataka o povezanosti motiva za uzimanje
suplemenata i stvarnog korištenja suplemenata. Zašto bi mladi sportaši uzimali proizvode i
tvari koji mogu negativno utjecati na njihovo zdravlje te, povezano s tim, na njihovu izvedbu?
Moguć odgovor je zato što vjeruju u njihovu sigurnost i učinkovitost. Preciznije, istraživači su
otkrili da mladi sportaši imaju velika očekivanja od suplemenata. Od suplemenata očekuju da
izgrade njihove mišiće, povećaju masu te poboljšaju sportsku izvedbu.

9
Konkretno, kao razloge zbog kojih uzimaju suplemente, sportaši adolescentne dobi su naveli:

- primijećene kratkotrajne dobrobiti za zdravlje,

- prevenciju bolesti,

- bolji imunološki status,

- nadomještanje nedostataka u prehrani,

- poboljšanu sportsku izvedbu.

Istraživanja su pokazala da je najčešći motiv za uzimanje suplemenata želja za izbjegavanjem

bolesti, što je navelo 63.6% ispitanika. Kao suplement koji im u tome pomaže većina je
navela multivitamine (72.7%), odnosno vitamin C (70.4%). U nekim slučajevima motiv za
uzimanje suplemenata i stvarna konzumacija se uvelike ne podudaraju.

To upućuje na nedostatak znanja i razumijevanja o utjecajima suplemenata na zdravlje, osim

vitamina C, čija konzumacija je povezana, ali ne jako, s motivom, odnosno prevencijom
bolesti. Konzumacija niti jednog drugog suplementa se nije mogla povezati s opravdanim
motivom(Petroczi i sur., 2007).

4.4. Načešće korišteni suplementi u tajlandskom boksu

Tajlandski boks, kao i svi drugi borilački sportovi, pripada skupini polistrukturalnih,
acikličkih sportova. Gibanja su aciklična, zato što se izvode u dinamičnim i varijabilnim
uvjetima direktnog sukoba s protivnikom, a cilj im je destrukcija i kontrola protivnika. Tokom
borbe, borci destrukciju izvode kroz širok repertoar udaraca, a njen rezultat je pobjeda jednog
borca i poraz drugog borca (Sertić 2004).

Dominantno mjesto u tajlandskom boku zauzimaju aerobno - anaerobni potencijali i kapaciteti s

naglaskom na specifičnu alaktatnu izdržljivost.

10
Zbog velike energetske potrošnje koje dosežu vrijednosti sportaši često posežu za energetskim pićima
(vitaminsko - mineralnim napicima, sportskim napicima) koji će revitalizirati i rehidrirati cijeli
organizam.

Kod uzimanja suplemenata u tajlandskom boksu važno je napraviti bitnu podjelu koju je odredila
Svjetska antidopinška agencija (WADA ili World Anti-Doping Agency) koja je vodeći autoritet kada
su u pitanju dozvoljena i nedozvoljena sredstva koje sportaši koriste u cilju poboljšavanja svojih
performansi.

4.4.1. Dozvoljeni suplementi prema WADA (World Anti-Doping Agency)

Budući da je svaka osoba posebna biokemijska jedinka, određivanje optimalne kombinacije nutrijenata
u optimalnim dozama neobično je teško. Ipak, postoje standardne vrijednosti za potreban dnevni unos
nutrijenata koje se odnose na populaciju zdravih odraslih ljudi. Kratica za preporučen dnevni unos
koju možemo vidjeti na deklaraciji svakog vitaminsko -mineralnog dodatka prehrani je RDA.

RDA je standard kojim se propisuju preporučene dnevne količine vitamina i minerala potrebne za
ispravnu prehranu.

Međutim, u svijetu se uvode novi izračuni i novi terminološki sustav DV (Daily Value) dnevnih
vrijednosti, odnosno DRI (daily recommended intake), dnevni preporučeni unos. To je novi sustav koji
predlaže potrebne količine vitamina i minerala izražene na dinamički način, uz najnižu i najvišu
granicu bez opasnosti za zdravlje ljudi.

Iako navođenje GDA vrijednosti na namirnicama nije obavezno, sve je veći interes krajnjih
kozumenata odnosno sportaša o informacijama takvog tipa.

GDA (Guideline Daily Amounts) su smjernice koje pokazuju koliko kalorija i hranjivih tvari
(bjelančevine, ugljikohidrati, šećeri, masti, zasićene masne kiseline, vlakna i sol) sadrži određena
količina hrane (obrok) u odnosu na referentni dnevni unos od 2000 kcal pa i više u slučaju sportista.

Prilikom odabira dodatka prehrani važno je dobro proučiti deklaraciju na proizvodu.

Vitamini A, D, E i K u vitaminsko - mineralnim pripravcima ne bi trebali biti zastupljeni u

vrijednostima višim od RDA, dok vitamini iz B skupine i vitamin C mogu biti zastupljeni i u višim
dozama (prihvatljiva je i trostruko viša dnevna doza vitamina). Minerali su obično prisutni u dozama
nižim od preporučene dnevne vrijednosti, a posebnu pažnju treba posvetiti željezu. Treba izbjegavati

11
pripravke koji sadrže više od 60 % dnevne potrebne količine željeza, ukoliko ih nije preporučio
liječnik temeljem dijagnoze nedostatka ovog minerala.

Iako uzimanje visokih doza vitamina, znatno iznad preporučene dnevne doze, postaje sve popularnije,
treba imati na umu da nasumično uzimanje visokih doza nekih vitamina, minerala i fitokemikalija
može biti štetno za zdravlje. Terapijski učinak viskodoziranih pripravaka moguće je provesti jedino u
kliničkim uvjetima ili uz savjet liječnika.

Ukoliko se početnik sportaš, koji se sportom ne želi baviti samo rekreativno, već žele postizati
vrhunske rezultate shvatit će da uobičajena prehrana sa dnevnim preporučenim vrijednostima hranjivih
tvari nije dovoljna kako bi postizao vrhunske rezultate. Oni iskusniji sportaši te činjenice imaju već u
„malom prstu“ kao i sva znanja o suplementima koje koriste kako bi njihovi rezultati govorili o njima.
Nacionalni institut za zdravlje SAD-a tako je definirao suplemente kako ne bi bilo zabune, a ona
obuhvaća sve proizvode koji su namijenjeni nadopuni prehrane, a sadrže vitamine, minerale, ljekovito
i ino bilje; koncentrate ili ekstrakte te njihove smjese. Oni su, prema definiciji vitamini B - kompleksa,
A, D i K, folna kiselina, biotin; minerali – magnezij, kalij, natrij, cink, željezo i bakar; masne kiseline
– linolenska, linolna, EPA, DHA, arahidonska, GLA, alfa lipoična; proteinski koncentrati – mliječni,
sojini, jajčani, aminokiseline; enzimi, ekstrakti biljaka, žive kulture mikroorganizama, hormoni.

Svakom sportašu mora se pristupati individualno što se tiče dodavanja suplemenata prehrani zbog
različite potrošnje energije, snage i izdržljivosti te različitih potreba za poboljšanjem fizičkih
performansa ovisno o sportu kojim se bave. U nastavku će biti opisani najčešće korišteni suplementi u
tajlandskom boksu.

Proteinski suplementi - Proteinski su suplementi prije svega potrebni za izgradnju mišićne mase, a
sastoje se od aminokiselina koje služe upravo tome. Preporučava se uzimanje 2-3 grama po kilogramu
dnevno. Postoje različiti izvori proteina – oni iz sirutke koji se brzo probavlja, stoga ga je najbolje
uzimati nakon treninga kada je organizmu i potrebno najviše proteina, zatim oni iz soje koja je izvor
proteina za vegetarijance iako se ne apsorbira toliko brzo, te iz jajeta (albumina) koji se probavlja
srednjom brzinom stoga ga se može konzumirati u bilo koje doba. Tu je i kazein, koji se probavlja vrlo
sporo pa se preporuča konzumirati prije odlaska na spavanje kako bi tijelo imalo izvor proteina cijelu
noć. Koncentrati ili smjese svih ovih proteina bolji su od zasebnog konzumiranja bilo kojeg od
navedenih proteina zbog različitog vremena probave, odnosno prilagođavanja vremena koje vam
najviše odgovara s obzirom na raspored treninga. Gaineri su proteinski produkti za osobe koje žele
povećati tjelesnu masu, najlakše ovim visokokaloričnim preparatima.

Kreatin – koristi se prije svega kako bi se povećala mišićna masa; prirodno se nalazi u organizmu,
sastoji se od aminokiselina arginina, glycina i methionina, a dodatnim uzimanjem razvija se

12
eksplozivnost, odnosno veća snaga za više težih vježbi jer povećava razinu ATP-a. Kreatin se
konzumira nakon treninga, a najbolje je onaj koji sadrži dekstrozu i amino.

Glutamin - Glutamin se preporučuje uzimati prije treninga ukoliko ga konzumirate kad i kreatin zato
jer ga apsorbiraju isti izvori. Pomaže očuvanju i popravljanju oštećenih mišićnih vlakana,
funkcioniranju imunološkog sustava te pojačava izlučivanje hormona rasta, čuva vašu jetru te
funkcionira kao pogon za srce i krvožilni sustav. Najbolje ga je uzimati tokom jedne godine, nakon
treninga iako ga se može konzumirati u bilo koje doba dana osim prije spavanja jer može uzrokovati
nesanicu.

Multivitamini – neizbježni su za zdravlje aktivnih sportaša, prije svega jer djeluju na slobodne radikale
koji se oslobađaju jakom oksigenacijom stanica prilikom intenzivnih treninga stoga se antioksidanti
moraju konzumirati u većim količinama.

Bcaa - Aminokiselina BCAA lančano je vezana aminokiselina koja se sastoji od leucina, isoleucina i
valina. Ona intenzivnije pomaže izgradnju i obnovu mišićnih vlakana stoga se preporučuje kao
neizostavni dodatak prehrani.

Zma - ZMA je proizvedena mineralna formula koja sadrži cink monomethion plus magnezij i vitamin
B6, a služi prije svega kako bi povećala nivo anaboličklih hormona i snagu bodybuildera te pomogla
kod podizanja nivoa testosterona. Poznato je da manjak cinka dovodi do neplodnosti stoga se
preporučuje uzimati, ali ne u pretjeranim količinama jer može utjecati na hidraciju organizma.
Također, magnezij je neizostavan u održavanju ravnoteže elektrolita u organizmu, podizanje energije i
održavanje neuromišićne veze. U nedostatku istog, moglo bi doći do slabljenja organizma i raznih
grčeva u mišićima. Preporučuje se uzimanje prije spavanja na prazan želudac.

Hmb - HMB se sastoji od leucina, skraćenica je hidroksi-beta-metil-butirat, jedne od aminokiselina, a

služi izgradnji mišićnih vlakana te pomaže pojačanoj razgradnji masnih stanica u organizmu i jačanju
imuniteta. HMB prirodni je sastojak našeg organizma koji nastaje derivacijom komponente BCAA
leucina.

Weight gainer i fat burneri - Weight gaineri služe, kako im i ime govori povećanju tjelesne težine, vrlo
kalorični, a sastoje se od mješavine proteina, šećera, aminokiselina i kreatina. Za razliku od njih, fat
burneri služe kako bi „pospješili“ sagorijevanje višak masnih stanica u organizmu te ubrzali
metabolizam.

13
4.3.2. Nedozvoljeni suplementi prema WADA (World Anti-Doping Agency)

U posljednje vrijeme uzimanje nedozvoljenih farmakoloških sredstava u sve većoj mjeri je prisutno
kod sportaša. Definicija dopinga nije u skladu sa suvremenim dostignućima u oblasti medicine sporta,
ali i pored toga navesti ću neke koje pretendiraju to da budu:

- nedozvoljeno unošenje farmakoloških stimulativnih sredstava u cilju podizanja psihofizičkih

sposobnosti;

- zloupotreba lijekova i droga u sportu koji štete organizmu i mogu izazvati smrt;

- zloupotreba supstanci ili bilo kojih sredstava namijenjenih vještačkom povećanju fizičkih
sposobnosti sportaša, a koji mogu štetiti zdravlju;

- kažnjivo uzimanje nekog kemijskog sredstva koje doprinosi nadvladavanju osjećaja umora i
povećanju izdržljivosti;

Motivi koji su vezani za korištenje dopinga su: sama osobnost, nezadovoljstvo učinkom i napretkom,
želja sportaša da se izbori sa anksioznošću i stresom, etičke vrijednosti, vjerovanje da drugi koriste
doping, lako potpadanje pod utjecaj drugih osoba, nedostatak samopouzdanja i nedostatak znanja o
neželjenim efektima upotrebom dopinga.

Motivi koji proizlaze iz okruženja sportaša su: treneri, biti ravan ostalima, porodica i prijatelji,
navijači, masovni mediji, organizatori natjecanja, društvo, financijske i materijalne nagrade i
nacionalni, politički i ideološki razlozi.

Olimpijski pokret je ustanovio antidoping pravilnik:

Zabranjene grupe supstanci:

- stimulansi,

- narkotici,

- anabolički agensi,

- androgeni anabolički steroidi,

- beta 2 agonisti,

- diuretici,

- peptidni hormoni, mimetici i analozi.

14
Zabranjene metode:

- krvni doping,

- administracija arteficijalnih (primjena umjetnih) nosača kisika i plazma ekspandera,

- farmakološke, kemijske i fizičke zlouporabe.

Grupa zabranjenih supstanci - u određenim situacijama:

- alkohol,

- kanabinoidi,

- lokalni anestetici,

- glukokortikosteroidi,

- beta blokatori.

Sport koji je danas prestao biti samo zabava i igra, postao je profesija (industrija novca), što
podrazumijeva mnogo toga nedozvoljenog i opasnog. Anaboličke steroide koji su tokom sedamdesetih
i osamdesetih godina ovog stoljeća bili najčešće korišteno doping sredstvo u profesionalnom sportu,
danas je zamijenio hormon rasta.

Sportaši, posebno oni vrhunski, imaju pored ostalih i obavezu da se ponašaju u skladu sa utvrđenim
sportskim pravilima i vode računa o antidoping kontroli.

4.4. Opasnost od korištenja suplemenata

Prije korištenja suplemenata, potrebno je da se urade odgovarajuće analize krvi kako bi se

znalo šta nam nedostaje u organizmu. Samo na taj način možemo bez opasnosti da ih
koristimo.

Prednostima i nedostacima uzimanja suplemenata se zadnjih desetljeća pridaje značajna

pažnja, djelomično i zato što se u literaturi pojavljuju suprotstavljajući zaključci. Kompleksna
priroda nereguliranog korištenja suplemenata uvelike otežava istraživanje s čvrstim ishodima
koja se temelje na odobrenim kliničkim ispitivanjima. Tamo gdje postoje podaci o utvrđenoj

15
sigurnoj dozi pojedinog suplementa, oni se periodično negiraju slučajevima iz prakse koji
pokazuju da se suplementi uzimaju iznad preporučene, sigurne doze. Uvriježena praksa je
uzimanje nekoliko suplemenata zajedno, što povećava mogućnost i učestalost međusobnih
različitih reakcija.

Vezano uz korištenje suplemenata kod sportaša, parametri koji su pod povećalom uključuju
interakcije između lijekova i suplemenata te povezanost s pojavnošću ozljeda i bolesti(Palmer
i sur., 2003).

Unatoč navedenim problemima, točno je da je većina suplemenata sigurna i korištenje neće

rezultirati niti zdravstvenim problemima niti kršenjem pravila o dopingu. Problem se skriva u
činjenici da postoji značajna manjina proizvoda na tržištu koja je dostupna sportašima, a
skriva navedene rizike. Iako su postojali brojni pokušaji osvjetljavanja tih problema, trenutno
ne postoji garancija da je bilo koji proizvod u potpunosti siguran. Djelomično je tome tako
zato što je dovoljna jako mala količina određenih supstanci koje mogu izazvati pozitivan test
na doping. Takvu situaciju najbolje pokazuje sljedeći primjer: unos 19 - norandrostenediona,
zabranjene supstance koja je prekursor nandrolona, anaboličkog steroida koji se komercijalno
prodaje kao dekanoat ester ili rjeđe kao fenilpropionat ester, a, između ostalog, uzrokuje rast
mišića, stimulira apetit te povećava produkciju eritrocita i gustoću kostiju, rezultirat će
pojavom 19 - norandrostenediona, dijagnostičkog metabolita, u urinu. Ako koncentracija 19 -
norandrostenediona u urinu prelazi 2 ng/ml, smatra se da je sportaš dopingiran. Dodatak
količine od 2,5 µg 19 - norandrostenediona suplementu može rezultirati višom
koncentracijom 19 - norandrostenediona u urinu od dopuštene kod nekih pojedinaca.

Međutim, taj učinak je prolazan, tako da u slučajevima kada se unese i veća koncentracija
steroida (10 µg), vjerojatno je da će samo prvi ili eventualno drugi uzorak urina nakon unosa
suplementa sadržavati dovoljno metabolita steroida koji bi dali pozitivan test. To znači da
sportaš koji je unio zabranjenu supstancu može ili ne mora biti pozitivan na doping testu,
ovisno o tome kada se uzorak sakupi u odnosu na konzumaciju suplementa. Količina dodanog
steroida je bliska granici detekcije, primjenjujući analitičke metode koje se trenutno
primjenjuju za analizu suplemenata te nije sigurno bi li analiza konačnog produkta detektirala
navedeno.

Zabilježena je vrlo mala količina drugih ergogenih agenasa prisutnih u mnogim suplementima
koja neće imati utjecaja na fiziološke funkcije, iako može rezultirati pozitivnim doping
testom. U odsutnosti bilo kojeg fiziološkog efekta, ne postoji jasan razlog za namjerno

16
dodavanje tih supstanci. Čini se vjerojatnijim da je njihova prisutnost posljedica slučajne
kontaminacije u nekoj od faza proizvodnog procesa, pohrane ili distribucije sirovina ili
gotovog proizvoda. Uzrok tome može biti unakrsna kontaminacija preko proizvodnih linija
gdje su procesirane zabranjene supstance zajedno sa suplementima ili loša kontrola kvalitete u
proizvodnji sirovina(Palmer i sur., 2003).

Uloženi su različiti napori kako bi se imenovali problemi te minimizirao rizik od nenamjernog

dopinga kod sportaša identificirajući proizvode koje sportaši mogu pouzdano koristiti. Ne
može postojati sto postotna garancija da je bilo koji proizvod u potpunosti siguran, ali takvi
programi pomažu sportašu u procjeni rizika. Zbog izričitih pravila o odgovornosti koja se
primjenjuju u slučaju dopinga, nenamjeran unos zabranjene supstance kroz unos
kontaminiranog suplementa sportaša ne oslobađa krivnje. Stoga sportaši koji razmišljaju o
korištenju suplemenata moraju vrlo dobro razmotriti nadmašuju li potencijalne dobrobiti rizik
od pozitivnog doping testa koji može dovesti do kraja karijere. Opasnost od nekontroliranog
korištenja suplemenata i uzimanja suplemenata iz nepouzdanih izvora ne leži samo u
mogućnosti pozitivnog doping testa. Nekontrolirano korištenje suplemenata može sportaša
suočiti s rizikom od obolijevanja uzimanjem nekih suplemenata, jer su neki suplementi i biljni
preparati povezani s kardiovaskularnim, neurološkim, metaboličkim i hematološkim
problemima(Palmer i sur., 2003).

Primjerice, prevelike količine vitamina A mogu biti otrovne za nerođeno dijete, previše
vitamina C može uzrokovati probleme s probavom, a previše vitamina B6 oštetiti živce.
Postoje i sumnje da dodatak namijenjen izgradnji kostiju može povećati rizik od srčanog
udara za čak 30 posto; dodatak glukozamin, koji navodno čuva ligamente i zglobove, može
izazvati probleme s probavom, a povezan je navodno i s jednim smrtnim slučajem.

Prema podacima Američkog instituta za zdravlje iz 2003. godine, pola je Amerikanaca

uzimalo najmanje jedan vitaminsko-mineralni pripravak na dan.

Dodaci prehrani inače su regulirani Zakonom o hrani kojim je, kao i Pravilnikom o dodacima
prehrani, strogo zabranjeno pripisivanje svojstava prevencije, terapije i liječenja bolesti, što je
usklađeno s europskim zakonodavstvom.

Strogo je propisan unos svakog dodatka prehrani, te se na svakoj deklaraciji napominje da se

preporučene dnevne doze ne smiju prekoračiti, da dodatak prehrani nije nadomjestak ili

17
zamjena uravnoteženoj prehrani, a i to da ih treba čuvati od dohvata djece. Ako potrošač ne
poštuje navedene napomene, to je na njegovu odgovornost.

Prije svakog uzimanja suplemenata potrebno se savjetovati sa liječnikom kako bi se izbjegli

neželjini efekti za organizam.

18
5. TEORIJSKA I PRAKTIČNA VRIJEDNOST RADA

Teorijska vrijednost rada se može gledati na način da se kroz ovaj rad proba približiti pojam
farmakoloških sredstava i dati smjernice sportašima koji namjeravaju da kao metodu oporavka
odaberu upotrebu suplemenata kako bi odgovorili na sve veće izazove modernog sporta.

Praktična vrijednost rada ogleda se u tome što su pored navedenih osnovnih podjela
farmakoloških sredstava navdeni i opisani suplementi koji se najčešće koriste u tajlandskom
boksu te se takva saznanja mogu primjeniti u svakodnevnom životu sportaša. Bitno je
napomenuti da se uzimanju farmakoloških sredstava mora pristupiti sistematično i prije
njihove upotrebe posavjetovati sa liječnikom kako ne bi došlo do neželjenih posljedica po
zdravlje sportaša.

19
6. ZAKLJUČAK

Prije svakog uzimanja suplemenata sportisti treba da pokušavaju da optimiziraju ishranu, životni stil i
način treninga. Neophodna je konsultacija sa nutricionistima, ljekarima, ekspertima koji mogu pomoći
sportisti da procijeni njegove potrebe i koristi od upotrebe suplemenata. Edukacija sportista i
pomoćnog sportaševog osoblje o mogućim izvorima zabranjenih supstanci može smanjiti rizik za
sportistu, ne samo zbog pozitivnog doping testa, nego i zbog negativnih efekata po njihovo zdravlje.

Većina sportaša uzima suplemente u preporučenim dozama. Kada je riječ o savjetima vezanima uz
unos suplemenata, sportaši najviše vjeruje roditeljima, a suplemente nabavlja u ljekarni. Značajan
podatak je da sportaši ne primjećuju zdravstvene probleme otkad uzimaju suplemente.

Sportaši se slažu s tvrdnjom da je većina suplemenata bezopasna za njihovo zdravlje, da je u svrhu

povećanja izdržljivosti i snage nužno uzimati suplemente te tvrde kako su rjeđe bolesni ukoliko koriste
suplemente.

Iako se od strane različitih kompanija i proizvođača na marketinški privlačan način reklamiraju razni
suplementi, njihov unos nije neophodan, niti doprinosi poboljšanju sportskih rezultata, a može dovesti
i do štetnih efekata.

Bitno je ukazati na važnost pravilne prehrane, koja sportašu donosi više koristi od izoliranih
komponenata u obliku suplemenata. Treba poticati unos hrane, jer se tako unose kompletne tvari koje
omogućuju bolji učinak za sportaša.

20
7. LITERATURA

1. Čolakhodžić, E., & Rađo, I. (2011). Metodologija naučnoistraživačkog rada u

kineziologiji. Mostar: Nastavnički fakultet Univerziteta “Džemal Bijedić” u Mostaru.
2. Kulier, I. (2000). Suplementi u prehrani i športu – dodaci koji život znače. Zagreb:
Impress Zagreb
3. Avdagić, A. & Ahmetović, N., (2016). Monitoring program supstanci u borbi protiv
dopinga u sportu. Agencija za antidoping kontrolu Bosne i Hercegovine.
4. Štefan, L. (2015). Korištenje suplemenata kod mladih vrhunskih sportaša ekipnih
sportova. Diplomski rad. Kineziološki fakultet u Zagrebu
5. Milanović, D. (2009). Teorija i metodika treninga. Zagreb: Odjel za izobrazbu trenera
6. Malacko, J., & Rađo, I. (2004). Teorija sporta i sportskog treninga. Sarajevo: Fakultet
sporta i tjelesnog odgoja Univerziteta u Sarajevu.
7. Findak, V. (1997).Priručnik za sportske trenere.Zagreb: Fakultet za fizičku kulturu
Sveučilišta u Zagrebu.
8. Bajramović, Đ., & Čolakhodžić, E. (2009). Oporavak u sportu. Mostar: Nastavnički fakultet
Univerziteta “Džemal Bijedić” u Mostaru.

9. Pašalić, E. (1999). Farmakološka sredstva za oporavak (dozvoljena i nedozvoljena

sredstva). Sarajevo: Fakultet sporta i tjelesnog odgoja Univerziteta u Sarajevu.
10. Palmer, M.E., Haller, C., McKinney, P.E., Klein-Schwartz, W., Tschirgi, A.,Smolinske,
S.C., Woolf, A., Sprague, B.M., Ko, R., Everson, G., Nelson, L.S.,Dodd-Butera, T.,
Bartlet, W.D., Landzberg, B.R. (2003). Adverse eventsassociated with dietary
supplements: an observatinal study. Lancet, 11, 101-106.
11. Kulier, I. (2003). Postavljeno 7.12.2017 sa web
sajta:https://www.coolinarika.com/clanak/suplementi-u-prehrani-sportasa/
12. Centar za sportsku ishranu i suplementaciju (2015). Postavljeno15.12.2017 sa web
sajta:https://www.cis.edu.rs/vesti/ais-podela-suplemenata-dinamicno-menjanje-u-skladu-
sa-naucnim-dokazima/
13. Drašković, D. (2016). Postavljeno16.12.2017 sa web sajta:http://glossy.espreso.rs/zdravi-i-
srecni/zdravlje/76312/strucnjaci-otkrivaju-kada-mozemo-bez-opasnosti-uzimati-dodatke-
ishrani
14. Urban cult (2011). http://www.urbancult.hr/uzimanje-dodataka-prehrani-moze-biti-
opasno-po-zivot-8303.aspx

21