EKONOMSKA KOLA FRA JOZE MARTINOVIA

ADMINISTRATIVNI TAJNIK
MOSTAR

DROGA I SPORT
Seminarski rad iz Tjelesno zdrastvene kulture

Uenica:

Profesor:

Ana Gali

Goran Prodanovi

Mostar, studeni 2015.

SADRAJ:
1. UVOD ........................................................................................................................................ 1
2. DOPING .................................................................................................................................... 2
3. DOPING VELIKA KORIST ILI OPASNOST PO ZDRAVLJE SPORTAA ..................... 2
4. VRSTE DOPINGA ................................................................................................................... 3
4.1. ANABOLICI .......................................................................................................................... 3
4.2. HORMONI I RF .................................................................................................................... 3
4.2.1. ERITROPOETIN ................................................................................................................ 3
4.2.2. HUMANI HORMON RASTA ........................................................................................... 3
4.2.3. PEPTIDNI I GLIKOPROTEINSKI HORMONI I ANALOZI .......................................... 3
4.2.4. BETA 2 AGONISTI ........................................................................................................... 3
4.2.5. DIURETICI ........................................................................................................................ 4
4.3. AMFETAMINI I OSTALI STIMULANSI ........................................................................... 4
4.4. NARKOTICI I KANABINOIDI ............................................................................................ 4
4.5. KORTIKOSTEROIDI ............................................................................................................ 4
5. SUPSTANCIJE ZABRANJENE U NEKIM SPORTOVIMA .................................................. 5
5.1. ALKOHOL I BETA-BLOKATORI ....................................................................................... 5
6. ZABRANJENE METODE ........................................................................................................ 5
6.1. KRVNI DOPING .................................................................................................................... 6
6.2. FARMACEUTSKA, KEMIJSKA I FIZIKALNA MANIPULACIJA .................................... 6
6.3. GENETSKI DOPING .............................................................................................................. 7
7. SKANDALI U SPORTU ZBOG DOPINGA ............................................................................. 6-8
8. SVE ZA REZULTAT?! .............................................................................................................. 8-10
9. MOK ........................................................................................................................................... 10
9.1. MOK U BIH ............................................................................................................................ 10
10. ZAKLJUAK ........................................................................................................................... 11
LITERATURA

1. UVOD
U svom seminarskom radu pisati u o dopingu u sportu, o tome na koje sve naine sportai danas
pobjeuju. Od sportaa se danas previe oekiva, i moda ba zato imaju potrebu dokazivati se i
initi sve kako bi bili bolji, pa i ii u krajnost kao to je uzimanje droge. Takoer, mislim da to
rade zbog novaca i slave. Pisati u i o vrstama dopinga i utjecaju na sportaevo tijelo.
Mnogi sportai su unitili svoje dugogodinje karijere zbog droge, to nam je jako poznata
injenica, pa u i o tome pisati u jednom poglavlju svog seminara.
Glavno pitanje koje postavljam svim sportaima na poetku je, vrijedi li zbog droge izgubiti sve
to si gradio, svoj trud i uloenu snagu, svoj ivot i ugled, svoj poziv i posao?

2. DOPING

Doping je nain na koji sportai zloupotrebom kemijskih sredstava, ali i drugim vrstama
medicinskih intervencija (npr. zamjena krvi), pokuavaju da nadmae u rezultatima ostale
sportae ili vlastite najbolje rezultate na tetu vlastitog zdravlja.
Doping nije karakteristian samo za sport, mada je tu najvie koriten, a nije ni nastao u sportu.
Doping su navodno koristile prvo neke vojske u ratovima da bi na umjetni nain podigle hrabrost
i izdrljivost svojih vojnika. Danas je doping redovna pojava u ekstremnom sportu, naroito
biciklizmu i atletici. Osim ljudi doping se koristi i kod konja i pasa u trkama.

3. DOPING VELIKA KORIST ILI OPASNOST PO ZDRAVLJE SPORTAA

Doping je tema o kojoj se jako puno pria, ali u stvarnosti, opa populacija, pa tako i sportai o
tome jako malo znaju. Definicija dopinga se tijekom vremena mijenjala i nadopunjavala.
Prvobitno se pod ovim pojmom smatralo samo umjetno poboljanje uinka na nekom natjecanju i
to posredstvom stimulativnih i narkotikih sredstava. Tijekom vremena doping je dobio jedno
dopunsko i ire znaenje tako da danas definicija dopinga Meunarodnog Olimpijskog Komiteta
glasi: Pod dopingom se podrazumijeva koritenje, uzimanje i davanje ljudskom organizmu
stranih supstancija ili vea koliina supstancije koju organizam normalno sadri, s ciljem da se na
umjetan nain stimuliraju, odnosno poveavaju natjecateljske sposobnosti sportaa, to je u
suprotnosti sa sportskom etikom kao i fizikim i mentalnim integritetom sportaa.
Prvi podaci o dopingu u sportu potjeu iz antike Grke gdje su stari Grci u vrijeme Olimpijskih
igara koristili odreene vrste gljiva da poboljaju fizike performanse, a Azteci su u istu svrhu
konzumirali ljudsko srce.
Sve masovnije koritenje doping sredstava i metoda prisutno je kako meu vrhunskim
sportaima, tako jo vie meu amaterima i rekreativcima sve mlae ivotne dobi.
Danas, u uvjetima velikog fizikog optereenja i ivanog naprezanja, u sportu se koristi veliki
broj supstanci u cilju poboljanja rezultata, smanjenja ivane napetosti, poveanja miine snage
i mase, gubitka na teini, otklanjanja umora i breg oporavka ili maskiranja neke neke druge
supstance prilikom testiranja. Podlijeui razliitim pritiscima od vlastitog samodokazivanja do
utjecaja roditelja, trenera i ire drutvene zajednice radi slave i novca, sportai ne prezaju od
uzimanja dopinga, ak i po cijenu vlastitog zdravlja.

4. VRSTE DOPINGA
5

4.1. ANABOLICI
Anabolici su zloupotreba u sportu za poveanje miine mase i masivnosti. Nuspojave su
oteenja jetre, koe, srano ilnog i endokrinog sustava, a moe doi i do pojaanog rasta
tumora i nastanka psihikih promjena. Uobiajeni znakovi u sluaju due uporabe steroida ili
krae uporabe velikih doza su grenje miia, agresivnost, glavobolja , malakalost, krvarenje iz
nosa, osip i alergijske reakcije, bolne bradavice, ginekomastija, poremeaj rada titnjae, rak
jetre, probavni poremeaji.
4.2. HORMONI I RF
4.2.1. ERITROPOETIN
Prirodni hormon koji se stvara u bubregu i regulira stvaranje eritrocita( crvenih krvnih stanica
zaduenih za prijenos kisika). Danas postoji i sintetiki EPO pod imenom CERA koji dovodi do
slinih promjena kao i krvni doping.
4.2.2. HUMANI HORMON RASTA
Protein koji se normalno stvara u ljudskom tijelu a lui ga prednji reanj lijezde hipofize koja se
nalazi u mozgu. Osobe sa manjkom HHR su niske rastom, a kod onih koje ga imaju pevie
izaziva gigantizam, prevelik rast. Iz tih razloga sportai su poeli uzimati HHR, nadajui se
stimulaciji procesa koji e pojaati rast i izgradnju miine mase. Vrlo ih je teko dokazati ve
nekoliko dana nakon primjene.Zlouporaba HHr u sportu nije etina i opasna je zbog nuspojava
poput kardimiopatije, povienja krvnog tlaka, eerne bolesti, poveanja okraina (stopala,
dlanovi, nos, ui...- akromegalija). Danas se osim humanog hormona rasta proizvodi i sintetiki,
koji je takoer zabranjen koo i svi faktori koji dovode do otputanja hormona rasta.
4.2.3. PEPTIDNI I GLIKOPROTEINSKI HORMONI I ANALOZI
Primjena dovodi do poveanjastvaranja vlastitih androgenih steroida i posljedino do istog uinka
kao i primjena testosterona i anabolika izvana. Kortikotropin(ACTH) zlouporaba za poveanje
razine vlastitih kortikosteroida, prvenstveno za postizanje euforinog uinka kortikosteroida.
4.2.4. BETA 2 AGONISTI
Ovo su inae lijekovi za lijeenje spastinog bronhitisa i astme. Dozvoljeni su samo formoterol,
salbutamol i terbutalin i to samo putem inhalacije uz popunjenu prijavu i odobrenje ovlatenog
medicinskog tima.

4.2.5. DIURETICI
6

Koriste se u terapijske svrhe za ostranjenje vika tekuine iz masnog tkiva u odreenim

patolokim stanjima, te u lijeenju visokog krvnog tlaka. Dva glavna razloga uzimanja diuretika
od strane sportaa:

brzo smanjivanje tjelesne mase u sportovima u kojima masa odreuje kategoriju

smanjivanje koncentracije lijeka razrijeivanjem mokrae(prikrivanje uzimanja
anabolika).

4.3. AMFETAMINI I OSTALI STIMULANSI

Obuhvaaju razliite tipove ljekovitih supstanci koje pojaavaju metabolizam i troenje masti,
pojaavaju budnost i otpornost na umor. Neslubeni podaci govore kako su postali sastavni
djelovi sportskih svlaionica ve od 60-ih godina prolog stoljea. Kako njihova uporaba moe
dovesti do gubitka sposobnosti rasuivanja, imamo eu sklonost ozljedama u nekim
sportovima.Simpatikomimetski amini (efedrin, pseudoefedrin itd.) u velikim dozama dovode do
mentalne stimulacije i poveanja krvnog optoka.
Nuspojave su povean krvni tlak, glavobolja, ubrzan puls, tjeskoba i drhtanje. esto se ove
supstancije nalaze u lijekovima protiv prehlade i peludne groznice, koje se kupuju u ljekarnama
bez recepta.
4.4. NARKOTICI I KANABINOIDI
Morfij i druge supstancije iz ove skupine su jaki analgetici i primjenjuju se kod izrazite boli. Ovi
lijekovi imaju izrazite nuspojave kao depresija disanja, aesto izazivaju psihiku i fiziku
ovisnost. Kanabinoidi ( hai i marihuana) su zabranjeni u sportu.
4.5. KORTIKOSTEROIDI
Hormoni kore nadbubrenih lijezda koji se danas dobivaju sintetski. Farmakoloki se koriste
zbog svog antiupalnog i imunosupresivnog djelovanja, a mogu se primjenjivati lokalno na kou,
inhalacijom i intraartikularno uz TUE (Therapeutic Use Examptions izuzee zbog terapijske
uporabe zabranjene supstancije). Sve vrste sistemskih aplikacija (oralno, intramuskularno,
intravenski, rektalno) nisu dozvoljene.
Dugotrajna uporaba korttikosteroida je udruena sa ozbiljnim i nekad ireverzibilnim neeljenim
efektima kao supresija hipotalamo hipofizne sprege, osteoporoza, redukcija rasta kostiju kod
mladih, poveanje krvnog tlaka, oportunistike infekcije, promjene ponaanja, poremeaj
metabolizma masti i sl. Dislipidemija se javlja kao rezultat poremeaja u nivou inzulina u plazmi,
to smanjuje razgradnju lipida i poveava produkciju u jetri.

5. SUPSTANCIJE ZABRANJENE U NEKIM SPORTOVIMA

7

5.1. ALKOHOL I BETA-BLOKATORI

KREATIN
Nije ilegalan preparat, ve se prodaje kao dodatak prehrani.Njegova popularnost i rairenost
uporabe namee potrebu da ga spomenemo.Otkriven je 1832.godine, a prvi puta se koristi na
olimpijskim igrama u Barceloni 1992.godine.Primarno se stvara u jetri,guterai i bubrezima.
Oko 95% tako stvorenog kreatina pohranjeno je u miiima. Vanjski izvori kreatina su svjea riba
i meso.
Uloga kreatina je da doprinosi brzoj resintezi molekule adenozin trifosfat(ATP) tijekom
kratkotrajne anaerobne aktivnosti.Mnoge studije su potvrdile znaajno poveanje jednostavnih,
kratkotrajnih anaerobnih kapaciteta sportaa. Prema podacima iz literature ini se da je
kratkotrajna primjena kreatina sigurna, no svakako treba biti oprezan jer nisu do kraja istraene
sve mogue nuspojave dugotrajne primjene ovog preparata.

6. ZABRANJENE METODE
6.1. KRVNI DOPING
Podrazumjeva primjenu krvi, eritrocita i drugih krvnih derivata sportau.Danas se uglavnom
koriste prije spomenuti sintetiki hormoni eritropoetina koji poveavaju broj i masu eritrocita,
ime se poveava i unos kisika. Posljedica moe biti i trenutna smrt zbog poveane viskoznosti
krvi.
6.2. FARMACEUTSKA, KEMIJSKA I FIZIKALNA MANIPULACIJA
Uporaba sredstava i metoda koje mijenjaju ili mogu mijenjati vrijednosti ili sastav mokrae koji
se koriste u kontroli dopinga. Manipulacija ukljuuje kateterizaciju, zamjenu uzorka mokrae,
odgaanje izluivanja odreenih supstancija probenecidom(Indocid antireumatik) ili sl.
sredstvima, te primjenu epitestosterona.
6.3. GENETSKI DOPING
Predstavlja vrstu dopinga koja se zasniva na genetskoj (genskoj) terapiji, koja ukljuuje upotrebu
modifikovanog genetskog materijala. Ona se zasniva na dodavanju ili menjanju gena koji se
nalazi u eliji. Genska terapija je jo uvek u eksperimentalnoj fazi mada ima i onih koji smatraju
da se ova vrsta dopinga uveliko koristi u elitnom sportu.
Oko genske terapije vlada veoma podeljeno miljenje, sa jedne strane su naunici koji rade na
njenom daljem razvoju i koji naglaavaju veliki potencijal i korisnost ovakve terapije, dok sa
druge strane postoji veliki broj kritiara koji to sve osporavaju, iskazuju svoju zabrinutost i koji
ukazuju na moralnu i etiku stranu dosadanjeg ali i budueg istraivanja u ovoj oblasti.
8

7. SKANDALI U SPORTU ZBOG DOPINGA

Ben Johnson nije ni sumnjao da e postati sinonim za doping u sportu. Nakon to je istrao 100m
za tada nevjerovatnih 9.79 sec, Kanada je slavila novog heroja. Ali stanozolol koji je pronaen u
njegovom urinu dan nakon utrke unitio mu je karijeru te je protjeran s OI kao najvei zloinac i
udovite iz laboratorija. Njegovi kasniji pokuaji povratka u vrhunsku atletiku su propali.
Trenutno radi na svojoj autobiografiji Seul to soul i uiva u mirnom ivotu s svojom keri i
unukom u Kanadi.
Marion Jones se smatrala nasljednicom Florence Griffith Joyner. Ova sprinterica imala je
fenomenalna vremena na 100m te je javnost s nestrpljenjem ekala kada e pasti i taj rekord.
Ono to se dogodilo bila je ista suprotnost. Nakon osvojenih 5 medalja na OI u Sydneyu pala je
na doping kontroli i otvorila pandorinu kutiji zvanu BALCO. Sve medalje su joj oduzete te je
provela par mjeseci u zatvoru radi laganja federalnim vlastima SAD-a.
BALCO - Bay Area Laboratory Co-operative iji je osniva Victor Conte 2003 dolazi pod istragu
o zloupotrebi droga u sportu. Nalazi su pokazali da je laboratorij stvorio i distribuirao THG
(tetrahydrogestrinone). Takoer poznat pod nazivom clear. Ono to je najzanimljivije i svakako
zabrinjavajue jest injenica da postojanje ovog derivata testosterona nije ustanovila niti jedna
doping kontrola. Istraga je pokrenuta na temelju anonimne dojave za koju se poslije ispostavilo
da je autor Trevor Graham (atletski trener).
Ricardo Agricola. Javnosti relativno nepoznat doktor. Ali njegov sluaj uzdrmao je talijanski
nogomet. 2004. godine osuen je na 22 mjeseca zatvora radi administriranja zabranjenih
supstanci nogometaima Juventusa tijekom devedesetih godina prolog stoljea. Na suenju
svjedoile su brojne zvijezde tog kluba koje su redom negirale da su znale da koriste zabranjene
supstance.
U tom razdoblju Juventus je osvojio:

3 naslova talijanskog prvaka

1 talijanski kup
2 superkupa
pobjednik lige prvaka
2 puta igrali u finalu lige prvaka
1 kup UEFE
1 UEFA superkup
1 intertoto kup

Nitko iz kluba osim Agricole nije kanjen niti su im oduzeti trofeji iz tog razdoblja.

Razni sluajevi pozitivnih nalaza na doping kontrolama u biciklizmu su postale svakodnevna

pojava i pravi mali imenik krivih bi trebao da ih se sve nabroji. No prije nego to odapnemo
strijele osude spram tih ljudi moramo proi par injenica.
Iskljuivo mali broj biciklista zarauje dovoljne koliine novaca za mirnu mirovinu. Veliki broj
biciklista konkurira sa svako mjesto u momadi. Postoje samo 3 velike utrke u godini (Giro de
Italia, Tour de France i Vuelta). Velike utrke imaju prosjeno 19 etapa u 21 dan. Duljina Toure de
France je prosjeno 3642 km. Uzimajui samo ove parametre, nije teko zakljuiti zato je
biciklizam bio poligon za testiranje raznih preparata.
Spomenuti emo incident s Alberto Contadorom. Za sve koji ne znaju, on je ponajbolji biciklist
dananjice koji je pao na doping testu i to na supstancu Clenbuterol. Ima raznih teorija kako takva
supstanca moe zavriti u hrani, ali to ne opravdava sportaa koji je izravno odgovoran za sve to
unese u organizam i samim time podloan sankcijama nadlene federacije (u ovom sluaju
biciklistike). Ali kako nita u ivotu nije jednostavno, pojavile su se nove okolnosti sluaja.
Uzorak koji je uzet dan ranije je bio negativan. Kako onda objasniti tako malu koliinu
Clenbuterola u uzorku samo dan kasnije. Ovaj sluaj e zasigurno postati jedan od lagera sezone
za sve novinare.
No da ne zaboravimo rekreativce u cijeloj prii. Glavno pitanje se samo namee. Zato bi neki
prosjean ovjek koji se rekreativno bavi sportom uzeo potencijalno opasne tvari. Odgovori ue
skriveni, ali poruke koje se naziru izmeu redaka su oigledne.
Kult tijela, ljepote te zdravog i sportskog izgleda su ideal koji veina eli postii. Zatim, uspjeni
sportai-manekeni koji kroz svoju karijeru prodaju svoj nain ivota (vie ili manje glamurozan),
razne proizvode, su postali ideali savrenog ivota. Naravno, svatko tko je uao u meritum stvari,
zna koliko je istina daleko od prikazane stvarnosti.
Negativne strane zabranjenih supstanci su ve poznate i nema potrebe se baviti previe njima, ali
ih nikako ne treba iskljuiti. Posljedice se nikada ne deavaju ljudima koji su vam prodali
preparat ili prijatelju iz teretane koji vam ih je preporuio. Desiti e se vama. Potpuno
razumijevanje istih je krucijalno. Banaliziranje problema je prisutno samo kod neznalica i
totalnih ignoranata.

8. SVE ZA REZULTAT?!
10

Droga u sportu i borba protiv droge bila je i bit e tema za diskusiju i u budunosti. Da bi bio jak,
prebrz i vie nego uspjean od rivala sportai se ne rijetko okreu nedozvoljenim sredstvima.
I pored toga to je sport jedan od najefikasnijih sredstava za borbu protiv tog smrtonosnog
poroka, na alost, mnogi svjetski asovi ne samo to koriste, ve i preprodaju drogu.
Centar za borbu protiv droge sa sjeditem u Londonu sproveo je anonimnu anketu meu
sportaima, a rezultati su bili vie nego frapantni. Od ukupnog broja anketiranih 22 posto sportaa
uiva marihuanu, 9 posto ecstasy ili speed, 7 posto heroin, 2 posto kokain. Najvei broj
anketiranih koji koriste drogu su nogometai.
Potpredsjednik Nogometnog saveza Engleske Brendon Batson, jedan od estokih boraca u borbi
protiv droga, kae da svaki sporta koji koristi nedozvoljena sredstva treba biti udaljen iz sporta.
Potvrda ove Batsonove izjave je sluaj sa Chrisom Armstrongom, nogometaem Crystal Palace-a,
koji je pri jednoj antidoping kontroli bio pozitivan na heroin. Prvo mu je izreena doivotna
diskvalifikacija, ali je Armstrongu ponuen jednogodinji ugovor sa treceligaem Chesterfieldom,
pod uslovom da ode na estotjedno lijeenje.
Kazna je bila simbolina, a Armstrong se "izlijeio" i poeo da zarauje na nain koji najbolje
zna - nogometom. Paul Marson, Tony Adams i Paul Gascoyn, popularni Gaza, meu najveim
zvjezdama "otonog" nogometa, esto su bili na prvim stranicama engleskih tabloida zbog estih
tua, pijanki, nereda. Paul Marson (Aston Vila), koji je lijeen od alkohola, priznao je da je
zajedno sa Adamsom i Gazom koristio marihuanu.
Najpoznatiji nogometa koji je javno priznao da je narkoman bio je Diego Armando Maradona.
Njegov pad u karijeri poeo je posijle poraza u finalu Svjetskog prvenstva u Italiji kada je
reprezentacija Argentine izgubila od Njemacke. Brzo se debljao, postajao je trom, rijetko je
postizao golove, a van terena bio je majstor za skandale. Konano, 29. svibnja bio je udaljen sa
utakmica narednih 15 mjeseci jer je na urino-testu utvren veliki postotak kokaina.
Njegov menader Franco Marcos pokuao je da dokae kako je sve to bio "montirani proces", ali
je samo poslije dva mjeseca Maradona bio uhien u apartmanu hotela "Caballito" u Buenos
Airesu zbog posjedovanja i rasturanja droge.
I njegov kolega iz reprezentacije Claudio Caniggia, poznat je kao skandal majstor na javnim
nastupima i izjavama pod utjecajem droga.
Ni poznati koarkai nisu ostali "nevini" na drogu. Primer je Chris Veber, koarka Sacramento
Kingsa, koji je ve dva puta uhien zbog posjedovanja, koritenja i rasturanja droge.
Mjesec dana prije poetka ovogodinjeg "NBA - soua", na aerodromu u San Juanu u Portoricu,
cekajui prijevoz za Barbados gdje je trebao snimiti reklamu za proizvoaa sportske opreme
"Fila", Veber je na javnom mjestu uivao drogu.
11

Lokalne vlasti odmah su ga uhitile, zajedno sa Jerryjem Stockhousom (Detroit Pistons). U

Veberovom prtljaniku pronaeno je 11 grama "trave", za to je platio kaznu od svega 500 dolara.
Nekoliko mjeseci kasnije, ovog koarkaa je u Marinelandu zaustavila prometna policija. Pod
utjecajem droge, ne samo to se protivio uhienju, ve je i fiziki napao policajca. Kauciju je
naravno platio sponzor - firma "Fila". Da ne spominjemo i kontroverznog koarkaa Denisa
Rodmana.
Droga nije zaobila ni zimske sportove, a primer je Andreas Goldeberg, prvak u skijakim
skokovima i osvaja dijve bronane medalje na Olimpijadi '94. I on je koristio kokain, priznajui
to prije dijve godine, kada je pred svjedocima u jednoj diskoteci u Beu uivao drogu.
Pored nogometaa i koarkaa, drogu u sve veoj mjeri koriste i atletiari, plivai i boksai.
Trostruki prvak u desetoboju drava Commonvelta Saymon Pelman, bio je uhien zbog
posjedovanja i dilanja ecstasy pilula, ukupne vrijednosti oko 100 tisua dolara. Osuen je na pet i
pol godina zatvora.
Prisustvo narkotika u jednom od najplaenijih i na alost, najkriminalnijih sportova - boksu,
takoer, postoji. Primer je Wilfredo Gomez, trostruki boksaki prvak, koji na mjestu suvozaa,
umjesto neke lijepe preplanule djevojke, stalno nosi kesicu kokaina, kao i Parnell Witaker,
estostruki prvak u raznim verzijama, u etiri kategorije.
Ni plivaa Michaela Fibensa (31), rekordera Velike Britanije, nije zaobila jednogodinja
suspenzija sa natjecanja zato to je prolog ljeta bio na testu pozitivan na kombinaciju ljepka i
kokaina.
Proslavljena atletiarka sa Jamajke Marlyn Otti (39), nekadanja prvakinja svijeta u tranju na
200 metara, nije startala na ovogodinjem prvenstvu svijeta odranom u Sevilli poto je bila
pozitivna na doping-kontroli 5. lipnja poslije mitinga u Luzernu. Ustanovljeno je da je
Jamajanka upotrebljavala zabranjeni anaboliki steroid "nandrolin", sredstvo koje se koristi za
brzi rast ivotinja.

9. MOK

12

Meunarodni olimpijski komitet (MOK) je organizacija s sjeditem u Laussani, vicarska.

Osnovao ga je Pierre de Coubertin ljeta 1894. Organizacija sastavlja 205 nacionalnih olimpijskih
komiteta - za Sloveniju je to Olimpijski komite Slovenije. Od rujna 2013. MOK vodi deveti
predsjednik Thomas Bach.
Meunarodni olimpijski komitet (MOK) osnovao je Fond za borbu protiv droge u sportu,
izdvojivi za to 25 milijuna dolara kao pomo sportaima koji ele da se lijee od narkomanije, a
sa druge strane da promoviraju zdrav ivot.
9.1. MOK U BIH
Olimpijski komitet Bosne i Hercegovine) je osnovan 4. srpnja 1992. godine. Nakon osnivanja i
prvog nastupa sportaa nae drave na Olimpijskim igrama u Barceloni 1992.godine, usljedilo je i
zvanino priznanje od strane Meunarodnog olimpijskog komiteta, koji je svoju Odluku donio na
zasjedanju svog Izvrnog komiteta u Monaku 24.09.1993.godine.
Nakon osnivanja i meunarodnog priznanja, Olimpijski komitet Bosne i Hercegovine je
08.12.2002. godine upisan u registar Ministarstva pravde kao prva sportska organizacija u koju se
udruuju nacionalni sportski savezi. Upisom u ovaj registar, kao i potpisom Lozanske deklaracije
od 28. Jula 1999. godine, Olimpijski komitet Bosne i Hercegovine je konstituisan u krovno
sportsko tijelo drave Bosne i Hercegovine.
OK BiH kao lan MOK-a je obavezan u svom radu potovati pravila Olimpijske povelje, Statuta
MOK-a, Etikog kodeksa MOK-a, Svijetskog anti-doping kodeksa, zajednike Izjave iz Lozane,
Zakona o udruenjima i fondacijama BiH, te Zakona o sportu Bosne i Hercegovine.
Struna sluba OK BiH ima 6 stalno uposlenih radnika podijeljenih po odjelima: odjel za sport,
odjel za meunarodne odnose, odjel za administraciju, odjel za finansije, odjel za marketing,
odjel za umjetnost i kulturu.

10. ZAKLJUAK

13

to na kraju rei? Treba li uspjeti pod svaku cijenu? Na alost, ve dugo u sportu nije vano samo
sudjelovati ve je potrebno i pobjeivati. Potrebno je mobilizirati cjelokupnu zajednicu i sve
strunjake koji se bave sportom i mladima da kod mladih razvijaju sportski duh u punom smislu
te rijei, te da se do rezultata dolazi mukotrpnim radom i odricanjem, a ne preko noi.
Iz priloenog pregleda oito je da postoji niz preparata koji su u irokoj upotrebi meu
sportaima, a sve u svrhu poboljanja vlastitih performansi i samim tim i rezultata. Na alost, ve
dugo u sportu nije vano samo sudjelovati ve je potrebno i pobjeivati. Pobjeda donosi slavu, a
slava donosi novac i zbog toga sportai ne prezaju od uzimanja dopinga, ak i po cijenu vlastitog
zdravlja. S druge strane crno trite ubire millijune dolara zarade od prodaje ovih preparata, te je i
to jedan od razloga rairenosti dopinga.
Iako je iluzorno oekivati da e doping nestati, potrebno je educirati sve sudionike u sportu to
mogu oekivati prilikom uzimanja dopinga, posebno u smislu neeljenih nuspojava opasnih za
zdravlje. Na kraju, iako je ideja olimpizma i izvrsnosti kao posljedice mukotrpnog rada i
treniranja dobrano uzdrmana posvemanjom komercijalizacijom modernog sporta, svakako treba
ustrajati na sportu bez dopinga.

LITERATURA

Lugonja, Miljenko, suradnici, ovjek i zdravlje, Svjetlost, Sarajevo, 1986.

14

Milanovi, Dragan, Teorija i metodika treninga, kolska naklada, Mostar, 2010.

Kuvai, Mate, Olimpizam i doping, Naklada Bokovi, Zagreb, 2008.

15