SEMINARSKI RAD

KORITENJE NEDOPUTENIH SUPSTANCI U SPORTU

11. NARATAJ NI 3. vod

Nastavnik: Goran Rogalo prof.

Izradio: natporunik eljko Poli

Sadraj

1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8.

Saetak ...................................................................................................... 3 Uvod ........................................................................................................... 3 Povijest dopinga ......................................................................................... 4 Sport kao profesija ..................................................................................... 6 Zdravlje vrhunskih sportaa ....................................................................... 8 Ukidanje dopinga ....................................................................................... 9 Zakljuak .................................................................................................... 9 Literatura .................................................................................................. 10

2
KORITENJE NEDOPUTENIH SUPSTANCI U SPORTU

1. Saetak Ovaj seminar obrauje problem uporabe nedoputenih supstanci (doping) u suvremenom vrhunskom sportu. Taj problem je aktualan i poeo se razvijati znaajnije tek u zadnje vrijeme s pojaanom profesionalizacijom u sportu. Osvrnut emo se na povijest uzimanja dopinga, razvoj profesije sporta i predrasuda drutva koje ima prema zdravlju sportaa i njihovom idealiziranju. Uloga sporta u dananjem svijetu je sve vea i on se drastino kree prema profesionalizmu koji iziskuje sve vea ulaganja pojedinaca i njegovog strunog osoblja u njega. Njegovo zdravlje se dovodi u opasnost naprezajui vlastito tijelo preko granica mogunosti. Uzimanje dopinga je rairena pojava i ono je pratitelj svih vrhunskih sportova i rezultata. Drutvo nije svjesno rasprostranjenosti te pojave i njezine problematike. Ovaj seminar nadalje govori o potrebi ukidanja lista zabranjenih tvari i metoda odnosno o izbacivanju nekih tvari i metoda s navedenih liste kako bi se zatitilo zdravlje samih sportaa i ispravila kriva slika o ne koritenju dopinga. . 2. Uvod Sport je kao drutvena institucija nastao vrlo kasno. Razvio se s pojavom industrijalizacije kao koritenje slobodnog vremena u radnikoj klasi. Prije toga je bio povezan uz visoku klasu koja je mogla svoje vrijeme posvetiti rekreaciji i bavljenju nekim sporednim stvarima jer nisu determinirani borbom za svoju egzistenciju. Razvoj masovnih medija i tehnologije prati i unapreuje sport u univerzalnu drutvenu pojavu. Razvoj masovnih medija donosi lako dostupne informacije o sportovima i vizualno prikazivanje sportova, koje su postala zabava za iroko puanstvo i ukorijenila se u drutvu tako da se pojedinci emocionalno veu uz neke sportae i ekipe. Oni su jako emocionalno vezani uz njih makar nemaju nikakve veze s tim sportaem osim simpatije (veze mogu biti orijentirane po nacionalnosti ili odreene mjestom prebivanja). Razvoj tehnologije je napravio pojavu mnotva sportova koji ovise o suvremenoj tehnologiji ili unaprijedio rekvizite vezane uz neki sport koji pomau postizanju boljih rezultata. Institucionaliziranje sporta, razvoj masovnih medija i tehnologije napravili su od sporta drutveni fenomen, ali pretvorili su ga u posao velikih novaca. On e i dalje napredovati, razvijati e se tehnologija i sve vei novac e se ulagati, ali ljudsko tijelo je ogranieno u svojim mogunostima i ne moe preko granice tih mogunosti. Tehnologija je donijela razvoj medicine i sredstava koji pomau pacijentima da bre oporave ili prikriju tragove bolesti ili ozlijede. Te su se tvari poele primjenjivati u sportu i oznaile psiholoke i fizike prednosti nekih sportaa nad drugima, ali su i donijele negativne uinke na zdravlje. Zbog toga je Meunarodni Olimpijski Odbor donio odluke o zabrani upotrebe nekih sredstava zbog tetnog uinka na zdravlje i neetikog potovanja drugih sportaa, a 3
KORITENJE NEDOPUTENIH SUPSTANCI U SPORTU

zabranjena sredstva su nazvana dopingom Doping je postao jedina nada mnogim sportaima da postignu vrhunske rezultate jer su tjelesno slabiji od drugih, a norme i novac vezani uz vrhunske sportove postaju sve vei. Sportai koji ne koriste doping a naporno treniraju i vjebaju troe svoje tijelo i zdravlje u nepovrat. Znanost je napredovala i danas postoji mnotva zabranjenih tvari koje manje tete zdravlju od nekih doputenih sredstava. 3. Povijest dopinga Pod dopingom se smatra uzimanje ili koritenje zabranjenih skupina tvari i metoda (sukladno vaeoj listi zabranjenih tvari i metoda MOO -a) koji se kontrolom pronalaze kod sportaa u tkivu ili tjelesnoj tekuini. MOO uvijek istie i etiko krenje morala pri upotrebi dopinga jer nije korektno prema ostalim sportaima koji ne koriste doping. MOO se stavlja kao glavni borac u svijetu protiv nepotenih sredstava koja unitavaju sport ne znajui da su oni kao takvi unitili sport svojom krilaticom "bre, vie, jae " i kvantificiranjem rekorda i normi. Oni su od rekreacije, zabave i odravanja forme pretvorili sport u bespotedno natjecanje pojedinaca koji unitavaju svoje zdravlje u elji za to veom zaradom i slavom. Sport se pretvorio u profesiju u kojoj su ozljede sastavni dio profesionalizma. Lista zabranjenih tvari i metoda propisuje se za svaku slijedeu godinu od strane WADC (world anti-doping code), izgleda ovako: u prvu skupinu spadaju tvari ije je koritenje u potpunosti zabranjeno jer uz uzimanje tih tvari moe dovesti do zdravstvenih problema i potekoa, a to su: a) b) c) d) e) STIMULANSI NARKOTICI ANABOLNI AGENSI DIURETICI PEPTIDNI I GLIKO PREPARATI

U drugu skupinu spadaju metode koje su protuprirodne po nainu rada ili zavaravaju rezultate doping kontrole, to su : KRVNI DOPING FARMAKOLOKA, KEMIJSKA I FIZIKALNA MANIPULACIJA

4
KORITENJE NEDOPUTENIH SUPSTANCI U SPORTU

U treu skupinu spadaju tvari koje su u opoj upotrebi pa su odreene posebnim ogranienjima, to su: 1. 2. 3. 4. 5. ALKOHOL MARIHUANA LOKALNI ANESTETICI KORTIKOSTEROIDI BETA-BLOKATORI

Jo davno u starim drutvima dolazilo je do pojava da odreeni pojedinci uzimaju neka sredstva da bi bili bolji u svojoj vjetini. Veinom su to bili ratnici i sportai na olimpijskom igrama u staroj Grkoj. O tim supstancijama ne moemo govoriti kao dopingu jer nisu niti bili zabranjeni a nisu ni bili protuprirodni (MOO pod dopingom podrazumijeva da su to i protuprirodna sredstva). Prve pojave dopinga mogu se vezati uz konjike trke jer su se one prve komercijalizirale i privukle velik novac od klaenja pa su se neki konji stavljali pod razne stimulanse da bi postigli to bolji rezultat. S tom pojavom dolo je do pojave da su neki sportai uzimali stimulanse jer su njihovi sportovi bili iscrpljujui. Rezultat je bio par smrtni h sluajeva. Za vrijeme 2. svjetskog rata neki su vojnici dobivali amfetamine (vrsta stimulansa radi smanjenja umora i poveanja agresivnosti, a njemaki vojnici su ak dobivali anabolne stereoide). Poslije toga mnogi sportai upotrebljavaju te supstancije radi poboljavanja rezultata, uklanjanja fizike boli od napora koji donosi sport. Mnogi su treneri sami davali svojim sportaima amfetamine da bi smanjili uinak umora i poveali agresivnost u igri. Dolazilo je do situacija da zbog poveane agresivnosti sportai izazivali incidente pa su mnoge utakmice (ovdje se misli prvenstveno na primjer amerikog nogometa gdje su takvi preparati bili u irokoj upotrebi) zavravali s velikim brojem ozlijeenih. Amfetamini (kao i drugi stimulansi ) nemaju osobine regeneracije tijela nego oni umor psihiki uklanjaju tako da ga samo prikrivaju i dovode zdravlje u opasnost. Sve vei broj ozljeda, bolesti i smrtnih sluajeva dovode do potrebe kontroliranja tvari koje sportai uzimaju, tako je do prvih doping kontrola na velikim sportskim natjecanjima dolo 1968.god. na Zimskim Olimpijskim Igrama u Grenobelu i na Ljetnim OI u Meksiku iste godine. Od tada se metode za pronalaenje dopinga sve vie razvijaju, ali i poskupljuju zbog razvijanja doping supstanci koje postaju sve tee za otkriti. Doping se povezivao uz sport sve vie i pripadnici DDR-a i NR Kine su u tome prednjaili. Pripadnicima DDR-a su na dravnoj razini davali anabolne stereoide u elji da oni dokau nadmo "arijevske" rase u superiornosti. To se i pokazalo jer pripadnici DDR-a i NR Kine su sruili vie rekorda nego sve zemlje zajedno. Konzumiranje dopinga u DDR-u je izalo na vidjelo kada su se otvorili tajni dokumenti STASI-a (tajna policija DDR-a) i nali podati da je 10000 sportaa te zemlje primalo stereoide, a to je u ono doba bilo strogo povjerljivo. Kanjavali su se dokazani uzorci sportaa oduzimanjem medalje i zabranom bavlj enja profesionalnim sportom. No ima primjera da pojedinci nisu bili kanjeni, najbolji primjer je osvajanje medalja biciklista SAD-a na OI 1984. godine gdje je estero od deset sportaa 5
KORITENJE NEDOPUTENIH SUPSTANCI U SPORTU

eksperimentiralo s kofeinom. To je kasnije i dokazano nakon priznanja jednog od biciklista, no medalje nisu oduzete. U zadnjih 15 godina mogunost zarade u atletici se znatno poveala pa je atletika kao sport koji iziskuje svako dnevno treniranje bez nekoga irokog raspona pokreta kojim pojedinac mora ovladati postala puna pojedinaca koji koriste doping. Nije bolje ni u drugim sportovima, najvie dokazanih sluajeva uzimanja dopinga je u sportovima koji ne trebaju neko velika tehnika umijea: biciklizam, body-building, dizanje utega i mnogi drugi. Ni momadski sportovi nisu osloboeni dopinga makar za njih se mora ovladati pokretima i njihovo konstantno ponavljanje, tempo igranja utakmica trai od pojedinaca da se u dva -tri dana u potpunosti oporavljaju je uz pomo doputenih sredstava. .

4. Sport kao profesija Sport se pretvorio u profesiju koja kao i svaka profesija ona eli stei svoj ugled. Ljudi u njoj su tu radi novca, manje zbog ljubavi prema tom sportu. Vrednuje se kvaliteta izvedenog posla to u ovom sluaju znai izvedbu sportaa u samom natjecanju. Oni sportai koji se pokau bolji i kvalitetniji ulaze u sve ui krug sportaa koji mogu zbog onoga to rade zaraditi mnogo novaca u kratkom roku i stei ugled u drutvu koji e mu omoguiti bolji i lagodniji drutveni ivot. Pojedinac koji postigne vrhunski rezultat je uzor u drutvu u kojemu se nalazi i njegov ivot i miljenje se shvaa kao putokaz za mnoge mlade. Mnogi sportai to ele, a razlike izmeu prvog i zadnjeg, izmeu slave i anonimnosti mogu biti samo par stotinki sekunde. Oni se nalaze pod pritiskom javnosti, trenera, rodbine, prijatelja i svojih elja da naprave bolji rezultat. Tijela nekih pojedinaca nije u stanju napraviti takav rezultat pa dolazi do ozljeda koje su prisilni odmor ljudima jake volje i slabih mogunosti. Pojedinac dolazi u dilemu dali koristiti zabranjene tvari metode ili ivjeti u anonimnosti. Tu se pojavljuju lijenici, treneri i kolege sportai koji ga mogu savjetovati o dopingu. Takav sporta nije vie ogranien svojim tjelesnim sposobnostima i moe pokazati neke druge svoje sposobnosti. Razlike postoje izmeu momadskih i pojedinanih sportova; dok za poraz momadi krivnja je kolektivna, za neuspjeh u pojedinanom sportu kriv je pojedinac na kojemu lei vea odgovornost. Zbog toga i zbog prije navedenih razlika u treniranju tih sportaa uzimanje dopinga u pojedinanim sportovima ee nego u momadskim, premda i tamo ima dopinga koji je u porastu to dokazuju primjeri nogometaa kanjenih zbog dopinga. Vlada uvjerenje da je dananji vrhunski sport ispunjen dopingom, tonije da su svi na dopingu. To je lako i dokazati primjerom trkaa na 100 metara; kako je ljudsko tijelo determinirano ono moe doi do neke granice i ne moe ii dalje. Vrhunski trkai na 100 metara bi svi trebali biti podjednako dobri jer su doli do istih granica i kada bi samo jedan od njih uzimao zabranjene tvari ili koristio zabranjene metode on bi se isticao od drugih , poto to nije sluaj i poto su oni svi podjednaki i stalno se izmjenjuju na vrhu govori da svi oni uzimaju doping. Ben Johnson je sam rekao da moe tuiti svakoga trkaa koji istri 6
KORITENJE NEDOPUTENIH SUPSTANCI U SPORTU

100 metara ispod 10 sekundi i 20 stotinki, jer je to nemogue bez dopinga. Sami sportai i treneri govore kako su u vrhunskom sportu svi na dopingu, a meu njima vlada krilatica "no dope, no hope", jer su bez dopinga minimalne. Miljenja drutva prema suvremenom sportu su zastarjela, oni ga jo uvijek vide kao rekreaciju, zabavu i zdrav ivot, a ne kao profesiju koja se sve vie birok ratizira. Za njih su sportai junaci koji su naporno trenirali i postigli to su htjeli u ivotu. Njih se idealizira, smatra kao moralno istim, ne ele vjerovati da je upotreba dopinga rairena vie od nekoliko pojedinanih sluajeva koji su otkriveni. Zato je sramota biti otkriven na dopinkoj kontroli jer toga pojedinca drutvo vie ne vrjednuje. Takav odnos miljenja moemo usporediti s miljenjem Williama Ogburna o pojmu "kultural lag" kao pojavu gdje se pri drutvenim promjenama (direktno povezanim s tehnologijom i procesom modernizacije) javlja pojava da se materijalna kultura bre mijenja od nematerijalne. Razvoj medicine doprinosi porastu sposobnosti sportaa, doping je teko otkriti i samo natjecanje je zanimljivije i atraktivnije. Odnosi unutar sporta se mijenjaju, sportai su tu samo radi novca dok drutvo od njih proizvodi ideale. Miljenje drutva o sportu bi se moralo mijenjati s porastom profesije sporta jer bi se po ovome odnosu sporta koji postigne vrhunski rezultat dok je upotrebljavao zabranjene tvari i metode i pri tome zaradio novac od samog natjecanja i od iskoritavanja svoje steene popularnosti bio varalica i prevarant. On je prikazao sebe kao neto to nije i natjerao ljude da u to povjeruju to mu je i uspjelo. Ne razlikuje se od drugih koji u svojoj profesiji kradu i varaju, samo to to oni rade javno pred oima svih. Ako je dokazano da na zadnjem SP u atletici naeni 50% pozitivnih nalaza (toliko ih je dokazano, no broj je vjerojatno vei jer su koristili nedoputene supstance u vremenu pripreme ili su koristili tvari i metode kojeg se ne moe otkriti) onda je dananji vrhunski sport prijevara za iru javnost. Dok ta javnost ima visoko miljenje o njima oni do svojih rezultata dolaze varanjem svojih kolega koji ne konzumiraju nedozvoljene supstance. Oni ne moraju svjesno uzimati iste, niti dobar rezultat mora biti zbog utjecaja dopinga, ve zbog mogueg "placebo" efekta. Psihosocijalni razlozi uzimanja dopinga su brojni i neovisne samo o pojedincu, sportau. Uvrijeeno je miljenje suvremeni vrhunski sport poistovjeuje s osobama koje koriste nedozvoljena sredstva i metode.Iz toga proizlazi da bi za zdravlje onih koji ne uzimaju doping, te ga ugroavaju u borbi s neravnopravnim protivnicima, trebalo ukinuti listu zabranjenih tvari i metoda ili je barem ograniiti.

7
KORITENJE NEDOPUTENIH SUPSTANCI U SPORTU

5. Zdravlje vrhunskih sportaa Sport je obuhvaao slobodno vrijeme bogataa i radnika, njegovom profesionalizacijom postao je profesija i izvor zarade. Pojedinac se u novonastaloj situaciji moe u potpunosti posvetiti sportu, cijelo svoje radno vrijeme i izvan toga vremena. Sport ne bi trebalo tretirati kao instituciju koja doprinosi zdravlju jer je uvjet da bi se bavilo sportom upravo zdravlje. Sporta dananjice u stalnoj brizi za svoje zdravlje jer mu je ono dobivanja prihoda. On je i spreman i riskirati svoje zdravlje samo da bi postigao znaajan rezultat. Pojedinci su spremni uzimat i i nedozvoljene supstance da bi postigli neki rezultat, iako znaju za njegovo tetno djelovanje. Konkurencija je jaka i ona tjera pojedinca da konzumira zabranjene tvari jer se svi bolji rezultati postiu uz pomo dopinga. Takvih je pojedinaca sve vie i oni imaju bolje fizike mogunosti nego ostali, mogu se bre oporaviti poslije napornog treninga i mogu trenirati veim intenzitetom. Danas je sve vie preparata koji manje tete zdravlju od nekih doputenih preparata. Postavlja se pitanje to je zdravo u dananjem sportu; jer svakodnevno treniranje po 8 sati, dizanje tona i tona tereta, odgaanje puberteta i spreavanje menstrualnih ciklusa kod ena nije primjer zdravog naina ivota. Sporta radi sve kako bi malo poboljao rezultat; blokira osjeaj boli, sprjeava imunoloke reakcije i troi tijelo koje e za nekoliko godina oslabiti i biti slabije od tijela prosjenog ovjeka. Oni ne smiju raditi neke stvari koje obian ovjek radi svakodnevno jer bi moglo dovesti do pozitivnog nalaza na doping kontroli. Sporta koji eli postizati vrhunske rezultate nema ni drugog izbora, on mora paziti to unosi jelom i piem. Kako ne bi konzumirao neto to moe izazvat pozitivni nalaz na doping kontroli (obini lijekovi na bazi acetisalne kiseline mogu dovesti do pozitivnog nalaza kao i konzumiranje malo veih koliina kave i Coca -cole). Konkurencija u sportu je sve jaa i spremna je uiniti sve. Norme na Olimpijskim Igrama su sve vee i stalno se pomiu to tjera pojedinca da se vie trudi i ulae u svoje tijelo. U ostalim profesijama postoje profesionalne bolesti ali one su rasporeene na dui vijek i nastoje se izbjei zatitom na radnom mjestu. Sportai moraju od najranijih nogu vjebati svoju vjetinu i mogu dobiti profesionalne bolesti vezane uz svoj sport kao to su "teniski lakat" i iskrivljenje kraljenice kod rukometaa zbog forsiranja jedne strane tijela. Ne moe se zn ati koliko je spremna otii jedna osoba da bi moda bila malo bolja u sportu kojim se bavi, ali se znaju neke granice koje su pojedinci postavljali i vrlo su visoki. Primjeri za to su; upuhivane zraka u debelo crijevo plivaa da bi bili vie plovni ili namjerno zaee atletiarki i prekidanje trudnoe nakon dva mjeseca jer prirodno ono odlino pomae miiima . Takvi primjeri su rijetki, ali jasno prikazuju da dananji sport zahtjeva potpunu predanost i riskiranje zdravlja pod cijenu boljih rezultata. Cijena treniranja svakog dana je da se tijelo u vremenu odmora ne moe oporaviti prirodnim putem i upotrebom doputenih sredstava. Pojedinci mogu uzimati anabolne stereoide za lake oporavljanje i manje riskirati s zdravljem. Doping meu irokom populacijom predstavlja nepoznatu temu dok je vrhunskim sportaima ono svakodnevna pojava. 8
KORITENJE NEDOPUTENIH SUPSTANCI U SPORTU

6. Ukidanje dopinga U prethodnim poglavljima doping je prikazan kao vrlo rairena pojava u sportu, da je njegovo uzimanje postala normalna stvar i da zdravlje sportaa je ugroeno i bez dopinga. Pretpostavljeno je da bi s dopingom ono bi moglo postati manje ugroeno. Doping je tema koju nitko ne voli, a o njegovom ukidanju nitko ne eli ni priati. MOO stavlja na popis sve tvari koje bi im se inile tetne, koje porijeklo vuku od hormona iako u sutini ne moraju tetne uinak. Popis se poveava, broj zabranjenih tvari raste, doping kontrole postaju sve skuplje, a sve ih se tee otkriva. Ustanove koji proizvode sredstva za analizu krvi i urina takoer proizvode i nove podvrste stereoida i ostalih zabranjenih tvari. Miljenja sam da bi se popis sa zabranjenim tvarima i metodama trebao smanjiti, ako ne i u potpunosti ukinuti. U sportu ve postoje anorganski preparati koji su doputeni. Doping bi se mogao i u potpunosti ukinuti pa da sam sporta sam pronalazi koji mu je najbolji i sam uz savjet lijenika trai najzdraviji nain treniranja. S tim ukidanje skinula bi se maska o vrhunskom sportu kao o istom i potenom i pitanje bi bilo koliko bi ljude zanimalo gledanje ljudi na neprirodnim sredstvima. Nutricionisti, lijenici i treneri ne ele unititi svoga sportaa jer o njemu ovise.

7. Zakljuak Sport je profesija koja pojedincu uz veliki trud moe viestruko isplatiti i donijeti mu slavu i novac. Zbog toga se vee konkurencija tjera pojedine sportae da se vie trude i troe svoje tijelo. Zdravlje u vrhunskih sportaa postaje upitno jer se ono ugroava poveanim treninzima i metodama rada i zahtjeva potpunu p redanost pojedinaca svome zdravlju i sportu. Neki pojedinci nisu sposobni da dosegnu vrhunske rezultate sa svojim trenutanim fizikim mogunostima i poseu za upotrebom zabranjenih tvari i metoda. Broj takvih pojedinaca je sve vei i uzrokuje pojavu da se zabranjene tvari i metode moraju konzumirati kako bi se mogao ostvariti vrhunski rezultat jer ih je nemogue postii na "prirodan" nain. Drutvo odrava miljenje da je sport zabava, rekreacija i nain postizanja zdravlja, te ne eli prihvatit o upotrebu nedoputenih supstanci i metoda u njemu. Sportai konzumenti dopinga varaju to drutvo jer se predstavljaju neto to nisu. S druge strane savjesni sportai naruavaju svoje zdravlje napornim treniranjem i bavljenjem sportom u cilju dostizanja vrhunskih rezultata. Problem bi se mogao rijeiti potpunim ukidanjem ili djelominim smanjivanjem liste zabranjenih tvari i metoda MOO. Pojedinci bi bili osloboeni skrivanja da uzimaju doping, bilo bi korektnije prema onima koji ne uzimaju doping iz etikih i zdravstvenih razloga, a drutvo bi bilo poteeno varanja sportaa i njihovog idealiziranja.

9
KORITENJE NEDOPUTENIH SUPSTANCI U SPORTU

8. Literatura 1. ugi Zoran : ''Sociologija sporta'', Fakultet za fiziku kulturu Sveuilita u Zagrebu, Zagreb 2000 god. 2. Horga Smiljka : ''Psihologija sporta'', Fakultet za fiziku kulturu Sveuilita u Zagrebu, Zagreb 1993 god. 3. Madunovi Josip : ''Puenje, pijenje alkoholnih pia i doping meu sportaima u Hrvatskoj'', Magistarski rad, Zagreb 1997 god. 4. Doinke Manfred : ''Aktuelle Probleme des Dopings im Leistungssports'', ''Hrvatsko portskomedicinski vjesnik'', Vol. 7, 1992, No. 1-2,(32-39). 5. Mataja eljko : ''ivot za sport i od sporta'', Nakladni zavod Matice Hrvatske, 2003 god."Pravilnik o provoenju dopinke kontrole HOO-a'', Zagreb, 1997.god. 6. Damir Erceg, Ivan Fattorini: HADA - naa iskustva u borbi protiv dopinga u sportu, UDK: 616.89-008.441.33:796/799, Professional Article/Struni lanak, Received/Primljeno 14/03/2011 The 2011 Prohibited List 18 September 2010, The World Anti-Doping Code,THE 2011 PROHIBITED LIST INTERNATIONAL STANDARD. 7. http://upiti.bloger.hr/post/doping-u-sportu/649471.aspx 8. http://medicinskicasopis.org/pdf/br%208/sr/Full/Nezeljena%20dejstva%2 0supstanci%20koje%20se%20koriste.pdf 9. http://www.sportforma.com/index.php?option=com_content&task=view&id=221&Itemid=2 83 10. http://www.google.hr/url?sa=t&rct=j&q=%22pravilnik%20o%20provo%C4 %91enju%20dopin%C5%A1ke%20kontrole%20hooa&source=web&cd=3&ved=0CCcQFjAC&url=http%3A%2F%2Fwww.hoo .hr%2Fdownloads%2FOI_LONDON_2012_projekt_pripreme_hrvatskih_s portasa_8.12.08.doc&ei=NuDbTuPyCcXKhAfXmOnCw&usg=AFQjCNGpg3UfdpljNCVrTfmPmC19a9vvQw&cad=rja 11. http://www.hsps.hr/dokumenti/Natjecateljski_propisnik_HSPSa10012010. pdf

10
KORITENJE NEDOPUTENIH SUPSTANCI U SPORTU