LIBERTAS MEĐUNARODNO SVEUČILIŠTE

ZAGREB

STUDIJ:
Menadžment sporta

TEMA SEMINARSKOG RADA:

Spolna diskriminacija u sportu

KANDIDAT: Franjo Blažanović

KOLEGIJ: Seminarski rad
MENTOR: Ivor Altaras Penda

Zagreb, 21.6.2021.
Sadržaj

Uvod............................................................................................................................................1
1. Sport........................................................................................................................................2
1.2. Sistematizacija sporta.......................................................................................................2
2. Diskriminacija.........................................................................................................................4
2.1. Dobna diskriminacija.......................................................................................................5
3. Rasizam u sportu.....................................................................................................................7
3.1. Rasizam u Europi.............................................................................................................8
3.2. Rasizam u Hrvatskoj........................................................................................................8
4. Spolna diskriminacija..............................................................................................................9
4.1. Položaj žena u sportu.....................................................................................................10
4.1.1. Stereotipi o ženama u sportu...................................................................................11
4.1.2. Način odijevanja žena u sportu...............................................................................12
5. Diskriminacija na primjeru nogometne sutkinje...................................................................13
6. Položaj transrodnih osoba u sportu.......................................................................................13
Zaključak...................................................................................................................................14
Literatura...................................................................................................................................15
Popis slika.................................................................................................................................16
Uvod

Sport je prisutan od samih začetaka civilizacije. Danas je glavna grana ljudskog života u koju
osoba ulazi slobodnom voljom zbog poboljšanja vlastitog zdravstvenog i psihičkog stanja.
Najraniji zapisi o sportu među društvo potiču još iz Perzije i Egipta. Od prvih sportski
natjecanja,preko gladijatorskih igara pa sve do danas najvećeg sportskog natjecanja-
Olimpijskih igara, sport okuplja milijune različitih ljudi s istom strasti. Ukratko se sport može
definirati kao sredstvo održavanja primarno sposobnosti tijela koje se usavršuju kroz
raznovrsne fizičke aktivnosti. Vrhunski sport okuplja kompleksu zajednicu od organizatora
preko gledatelja sve do samih sportaša. Iako je većini samo rekreacija i povremeni hobi,velika
količina novca stvara se i troši u svrhu sporta. Ljepota sporta je što okuplja najviše različitosti
u homogenu smjesu natjecanja, borbe i podrške.

Sam pojam diskriminacije teško je definirati s obzirom da se pojavljuje u raznim kontekstima

i prisutan je u svim porama ljudskog života pa nije moguće odrediti ga samo s jednog
stajališta. Naziv diskriminacija dolazi iz latinskog jezika,a označava odvajanje,odnosno
pravljenje razlike po socijalnim, društvenim, dobnim,spolnim i sličnim karakteristikama.
Diskriminacija se pojavljuje kao proizvod neostvarivanja ljudskih prava koje na sve trebaju
biti primjenjena na isti način te u istoj mjeri. Diskriminacija za posljedicu ima cijele društvne
skupine koje su marginalizirane. Neke od marginaliziranih skupina u hrvatskom društvu su
rasne i nacionalne manjine, osobe slabijih novčanih mogućnosti, još uvijek postoji
marginalizacija i stereotipi usmjereni ka ženama,osobama s posebnim potrebama i sl.

Iako je sport osmišljen kao organizacija koja okuplja sve ljude neovisno o dobu, spoli,
društvenih i socijalnih predispozicija, još uvijek postoji diskriminacija koja se projicira u
kontekstu manje plaćenih sportaša s manjom vjerojatnošću i težim putem ka profesionalnom
sportu.
1. Sport

Sport nije samo tjelesna aktivnost, to je posebna i sveprisutna društvena pojava koja je
nerijetko tijekom svog razvoja i povijesti davala odraz ekonomskog,političkog i socijalnog
života brojnih država cijelog svijeta. Iako postoji od samih začetaka ljudske civilizacije,
nikada u povijesti nije bio toliko cijenjen i kompleksan kao danas pa se može reći da je sport
zapravo svjetski fenomen. Sport ne djeluje samo na fizičko zdravlje onih koji ga prakticiraju
već se njegov blagodati odražavaju i u psihološkom te duhovnom smislu.Kao što je prethodno
navedeno, mnogi su pokušali definirati sport i krucijalnost pojma sporta.Utemeljitelj
modernih Olimpijskih igara te cijenjeni povjesničar i sportski djelatnik Pjer de Kuberten je
definirao sport kao dobrovoljnu aktivnost i kult koji djeluje u intenzivnom vježbanju mišića,a
motiviran je napretkom te nije lišen rizika (Šiljak, 2007.).

1.2. Sistematizacija sporta

Nužnost i potreba sistematizacije sporta ima u sebi brojne motive, ali najvažniji razlog jest da
sistematizacija sporta pomaže manje kompleksnom proučavanju zasebnih sportskih skupina
koje u svojoj biti imaju značajno iste ili slične karakteristike.

Sistematizacija sporta može biti prema mnogim kriterijima, a neki od njih su:

 Broj sudionika u sportu

 Prostoru u kojem se odvija sportska djelatnost, odnosno aktivnost
 Strukturiranost natjecateljske aktivnost
 Način i pravila utvrđivanja sportskih rezultata

Jedan od primjera karakterizacije sporta je pripada li određen sport olimpijskoj ili

neolimpijskoj skupini sportova.

Olimpijski sportovi:

 Rukomet, skijanje, tenis, streljaštvo, vaterpolo, veslanje, odbojka, nogomet, golf,

hokej

Neolimpijski sportovi:
  Šah, karate, ples, penjanje, bridge, biljar, boćanje

Slika 1: Karate-neolimpijski sport

Izvor: https://sites.google.com/site/rukometahzj/

Slika 2: Vaterpolo-olimpijski sport

Izvor: https://www.sportilus.com/sportopedia/vaterpolo-zanimljivosti/
  Predmet povijesti sporta-sport u kontekstu socijalno-povijesnog fenomena
 Cilj povijesti sporta-izučavanje i dobivanje novih znanja kako o prošlosti sporta tako i
o sadašnjosti i budućnost

Sport je vremenom evoluirao u djelatnost koja se izučava diljem svijeta te je karakteriziran

kao naučna discpilina koja se izučava i predaje na fakultetima. Povijest sporta podijeljena je u
više razdoblja koja su specijalizirana za točno određeni dio razvoja sporta. Važnost
pručavanja povijesti sporta i njegova sistematizacija projicira se u tome da to pomaže ne samo
praktičnom nego i teorijeskom radu sve od trenera do sportskih menadžera (Bjelajac, 2006.).

2. Diskriminacija

Diskriminacija je gotovo neriješiv problem još od početaka civilizacije pa sve do modernog

doba. Sama riječ potječe iz latinskog i označava odvajanje nečega od cijeline. Mnogobrojne
su definicije diskrminacije i što ona konkretno označava za društvo i pojedinca,ali ukratko se
može reći da je to guranje osobe na marginu zbog neke njene karakteristike kojom se
potencijalno razlikuje od skupine čime joj se ukida osnovno pravo na slobodu i pravo na
ravnopravnost.

Zakon diskriminaciju opisuje kao položaj koji nije povoljan za pojedinca,a ondje ga je stavilo
društvo zbog spola, rase, vjerskog ili političkog uvjerenja, nacionalnost,financijski
mogućnosti i sl. U svakom kontekstu, diskriminacija je apsolutno nedopušteno i
neprihvatljivo ponašanje prema nekome zbog nekih od karakteristika navedenih ranije. Zakon
jasno zabranjuje bilo koji oblik diskriminacije, nije bitno jel on bio izravan ili neizravan. Neki
od načina na koji pojedinici diskriminirajuće djeluju jesu spolno uznemiravanje, izuzimanje,
ohrabrivanje drugih na diskriminaciju i dr.

Pojedinci koji djeluju diskriminirajuće imaju namjeru povrijediti čast drugoga,poniziti ga,
izazvati strah kod druge osobe, učiniti ga socijalno anksioznim. Diskriminacija može biti
verbalna, neverbalna, fizička. Iako mnogi pretpostavljaju da fizički nasrtaji u kontekstu
diskriminacije izazivaju najviše štete kod žrtve,često je ono verbalno i psihičko maltretiranje
oblik koji više oštećuje žrtvu. Sistemsko ponižavanje nekoga zbog stvari na koje ne može
utjecati, ili može, kod pojedinca ostavlja duboku nesigurnost i nezadovoljstvo te ga u
konačnici nerijetko čini da se osjeća kao loš član socijalnog života (Horvat, 2018.).

Kao što je ranije navedeno, nemoguće je pronaći jedinstvenu definiciju diskriminacije zbog
brojnih konteksta u kojima se ona pojavljuje te je također nemoguće odrediti jedinstvene
karakteristike diskriminacije jer u raznim društvenim pojavama ona ima razne motive i
osobine. Primjerice,sociologija će okarakterizirati diskriminaciju kao isključivanje pojedinaca
iz društvenih skupina ili njihova marginalizacija. Dakle, pojedinac ili skupina koja
diskriminira to radi samovoljno.

Brojne osobine mogu biti uzrok diskriminaciji:

 Spolna diskriminacija
 Rodna diskriminacija
 Dobna diskriminacija
 Nacionalna ili etička diskriminacija
 Profesionalna diskriminacija
 Obrazovna diskriminacija
 Diskriminacija koja proizlazi iz postojanja nekih pravila koja isključuju druge

Kao što je već rečeno, ne postoje propisana pravila koja određuju diskriminativno ponašanja.
Nekada prije, diskriminacija je bila opće prihvaćena,pa čak i pravilo. Primjerice, za vrijeme
vladavine Adolfa Hitlera njemačko stanovništvo je podupirano u diskriminaciji na vjerskom,
nacionalno i rasnom i rasnom temelju (Labus, 2012.). U 21. stoljeću postoje još politike
vladajućih koje potiču na diskriminaciju te ih sami i primjerenjuju, primjerice položaj
muslimana u Narodnoj Republici Kini.

2.1. Dobna diskriminacija

Uzdizanje kapitalizma,razdvajanje šire obitelj u nuklearne obitelji te samostalnost pojedinaca

kao krucijalna stvar u modernom dobu promijenilo je stav društva prema starijim osobama
koje se sve češće nalaze na marginama društva.

Diskriminacija utemeljena na dobnoj skupini vidljiva je u:

 Zdravstvenoj skrbi
  Pristupu informacijama-pristup informacijama se promjenio u skladu s razvojem
tehnologije pa je sam pristup informacijama osobama starije dobi uskraćen
 Pristup raznim dobrima i nekim uslugama
 Osobe starije dobi teško proanalaze radno mjesto

Posotoji netolerancija usmjerena prema starijim osobama jer ih se često krivi zbog odnosa
broja zaposlenih i umirovljenih koji je u Republici Hrvatskoj kritičan. Iracionalnim
razmišljanjem pojedinci ne shvaćaju da osobe starije dobri ne mogu upravljati dobnom
strukturom stanovništva. Također, istraživanja su pokazala da u usporedbi sa svojim

vršnjakinjama iz Euopske unije,žene starije životne dobi u Hrvatskoj žive znantno

kraće s manje novca te su podložnije raznim bolestima i konzumiraju više

tableta. Tek 30% kućanstava koje su sastavljena od osoba treće životne dobi

imaju dovoljno financijskih sredstava za pristojan život. Pristup obrazovanju i

ostvarenja u profesionalnom životu imala su utjecaj na zdravlje starijih jer

znantno više oboljevaju starije osobe nižeg stupnja obrazovanja, osim fizičkog

zdravlja i psihičko zdravlje im je lošije od onih obrazovanijih.

Diskriminacija u zapošljavanju ogleda se u tome da čak 33,33% nezaposlenih čine

osobe starije od 55 godina koje su često dobile otkaz na prethodnom poslu jer su

smatrani nedovoljno produktivnima ili viškom. Kako bi se bar malo poboljšalo

stanje starijih uvedena je mogućnost da umirovljenici rade na pola radnog

vremena bez gubitka prava na mirovinu.

U Hrvatskoj nedostaje dovoljno ustanova koje bi se skrbile za starije i nemoćne.

Nedostatak ustanova koje bi pružile skrb i pomoć onima u potrebi najviše

pogađa ruralne djelove Hrvatske i otoke što uzrokuje nastajanje ilegalnih i

nezakonitih smještaja u kojima su uvjeti nerijetko blago rečeno nepovoljni. Način

na koji se pokušava ublažiti nepostojanje dovoljnog broja domova za starije jest

zakon koji određuje da osobe koje skrbe o svojim starijima mogu dobiti status

njegovatelja.
Još jedan od pogleda diskriminacije u kontekstu razvijanja tehnologije koju osobe

starije dobi ne mogu pratiti je uzimanje naknada za podizanje novca u

poslovnicama banaka. Stariji ljudi se nerijetko ne znaju koristiti bankomatima i

iako je preporučeno od HNB da banke ne uzimaju tu proviziju, u praksi i dalje to

rade (Novak, 2017.)

Slika 3: Požar u ilegalnom domu za starije

Izvor: https://www.24sata.hr/news/proboj-virusa-ilegalni-domovi-pozari-deset-mrtvih-u-par-
dana-720180

3. Rasizam u sportu
Etnocentrizam se definira kao iracionalan strah i sumnjičavost prema onima koji pripadaju
drugoj kulturi. Osobe koje su izrazito etnocentristički nastrojene imaju tedenciju da kulturu
drugih mogu gledati samo kroz svoju kulturu i time ju smatrat bezvrijednom i nedostatnom.
Poražavajuća je činjenica da su i danas u svijetu, koji je visoko povezan na globalnoj razini, i
dalje su različite kulture većinom etnocentrične te uvijek vladaju stereotipi. U povijesti su se
mnogi sukobi vodili upravo zbog toga jer su kulture manjine smatrale inferiornima.
Etnocentrizam vodi do zatvorenosti kultura. Kulture koje su zatvorene često naglašavaju
nevidljivu granicu koja ih jasno dijeli od ostatka. Iako zatvorenost kultura u ekstremnim
slučajevima, kao što su zabrana sklapanja brakova između dvije etničke skupine, rijetke danas
ipak ih i dalje ima.

Najbolji primjer rasizma jest položaj Afroamerikanaca u SAD-u. I ne tako davno, čak i u
drugoj polovici 20.stoljeća, bijelci u Americi u nekim saveznim državama zakonski nisu
mogli stupati u brak sa Afroamerikancima. Jug Amerike u prošlosti bio je najproblematičniji
dio po pitanju rasizma gdje su Afroamerikanci u svakom sloju socijalnog života bili inferiorni
i s manjim pravima nego bijelci. Posljedice ozakonjenog rasizma u prošlosti i dalje su
neriješiv problem u Sjedinjenim Američkim Državama. Primjerice, zbog manjih ekonomskih
i društvenih mogućnosti došlo je do stvaranja velikih crnačkih zajednica u pojedinim
gradovima gdje su članovi financijski i društveno na samim marginama društva. Alokacija
resursa izravno je utjecala na slabljenje ekonomske moći rasnih manjina, odnosno novac iz
državnog proračuna u puno manjoj mjeri se slijevao prema manjinama. Manjine zbog
nejednakog obrazovanja, slabije zdravstvene skrbi i drugoga često se opredjeljuju za nasilje i
ilegalne poslove. Osim manjina i povlašteni primjenjuju nasilje kao sredstvo da se održe na
vrhu društvene ljestvice. Rasizam se često definira kao način obrane od inflitracije novih
običaja, jezika, religije (Bukal Sobočan, 2018.).

3.1. Rasizam u Europi

Jedan od najpopularnijih sportova u Europi već je dugi niz godina nogomet. Budući da
nogomet okuplja veliki broj ljudi koji su igrači, navijači, organizatori, on bi trebao biti primjer
kulture i prihvaćanja. Danas, više nego ikada prije, nogomet u Europi je okupio ljude
različitih vjera, nacionalnosti i rasa. Jasno je da je nogomet idealiziran dio društvene
svakodnevice te su mnogi članovi klubova uzor masama širem svijeta. Nažalost, vrlo često se
događaju stvari koji su primjer izravne diskriminacije u obliku nazivanja pojedincaca
neprikladnim imenima zbog rasne pripadnosti, natpisi koji omalovažavaju manjine i
podcijenjuju pojedince. Nepravedno bi osudili Europu kada bi se reklo da ne čine ništa
povodom rasističkog ponašanja osoba, ali ipak stvari koje su do sada učinjene nisu nikako
iskorijenile rasizam u europskom sportu.

Italija je zemlja koja je poprilično poznata po rasističkim ispadima talijanskih navijača. Jedan
od poznatih vrhunskih sportaša, Aaron Mohammed Winter, suočio se s rasističkim gnjevom
navijača kluba u kojemu je igrao. Pojedinci su otišli toliko daleko da je ubrzo na talijanskim
ulizama osvanuo grafit koji je jasno upućen Winteru i poručuje da nitko ne želi židove ili
crnce u poznatom klubu Lazio. Osim diskriminacije osobe koje je cijeloživotnim odricanjem
došla do zasluženog uspjeha na kojeg se s namjerom djeluje demotivirajuće, poznati su i
sukobi između klubova koji se opet svode na rasne prozivke. Osim Wintera, poznatiji slučaj
rasne diskriminacije su i oni prema igračima Marca Zoroa i Maria Balotellija. Osim Italije, po
rasističkim skandiranjem navijača ističe se značajnije i Španjolska te Francuska (Lisac 2015.).

3.2. Rasizam u Hrvatskoj

Rasizam među hrvatskim navijačama i u hrvatskim sportskim klubovima snažno je prisutan

Ponajviše je usmjeren prema Romima,a i na meti su često članovi srpske nacionalne manjine.
Negativna nastrojenost prema Romima nije nova stvar, ali ipak je kraćeg vijeka od one prema
Srbima koja postoji oduvijek. Navijačke skupine često ne stavljaju sami sportski derbij i
utakmicu kao prioritet već sportski događaj smatraju mjesto gdje slobodno iskazuju svoje
sramotne društvene stavove uz korištenje verbalnog i fizičkog nasilja.

Jedan od najvećih nogometnih legendi Eduardo da Silva na počecima svoje karijere u

Republici Hrvatskoj bio je nepriznat i izložen rasističkom diskriminacijom. Eduarda da Silvu
možemo koristit kao primjer osobe koja nije poklekla pod negativnim utjecajem društvene
okoline jer je usprkos svemu ostao član hrvatske sportske zajednice te je naposlijetku postao i
zakonit državljanin Republike Hrvatske.
Iako igrači konkretno nemaju utjecaja na ponašanje navijačkih skupina koji stoje iza njih,
Hajduk je bio kažnjen iznosom od 50 000 kuna zbog ponižavanja Jorgea Sammira Camposa
na rasnoj osnovi.

Hrvatski nogometni savez je institucija koja snosi posljedice ponašanja hrvatskih navijača. Po
isplaćenim kaznama zbog neprimjerenog ponašanja navijača UEFA-a je Hrvatsku kaznila s
više od 4 milijune kuna i to samo u zadnjih 10 godina. Najsramotniji događaj u povijesti
neprofesionalnog i nekorektnog ponašanja zabilježen je 2016. godine kada je na splitskom
stadionu osvanuo kukasti križ. Simbol nacizma bio je ocrtan kosilicom u travi i ubrzo je
obišao svjetske medije osramotivši cijeli Hrvatsku (Lisac, 2015.).

Rasizam djeluje vrlo negativno na mlade sportaše koji se uspinju prema vrhunskom sportu.
Put do vrhunskog sportaša uvjetovan je disciplinom, radom i odricanjem. Vrlo često članovi
velikih sportskih klubova trpe zbog neobrazovanosti i primitivizma ostalih. Rasizam ne
djeluje demotivirajuće samo na one prema kojima je on direktno upućen, rasizam ostavlja
duboki strah i osjećaj nepravde i među onima koji tek trebaju postati vrhunski sportaši, ali i na
sve druge.

4. Spolna diskriminacija

Spolna diskriminacija, baš kao i svaka druga, u potpunosti je neprihvatljiva i u teoriji za nju
ne bi trebalo biti mjesta u modernom društvu. No, poražavajuća je činjenica da je upravo
spolna i rodna diskriminacija još uvijek dio društva u cjelini. Žene se često susreću s rodnom
diskriminacijom što je negativan odraz načina odgoja koji je široko prihvaćen. Od malena se
uči djecu da dečki ne plaču i ne pokazuju emocije, a djevojčicama se daje da se igraju lutkama
te imitiraju ulogu majke i domaćice. Naizgled bezopasna igra vodi do opće prihvaćenih
društvenih uloga koje na koncu rezultiraju rodnom diskriminacijom. Razlikuju se očekivanja
okoline usmjerena prema ženama i muškarcima.

Mnogi ne razlikuju pojam spola i roda:

 Spol- karakteristika predodređena naslijeđem, funkcija koja se izravno povezana s

biološkom reprodukcijom i razlikuje muški spol od ženskog
  Rod- karakteristika koja ni u kojem slučaju ne određuje tjelesne funkcije već označava
neka društveno prihvatljiva i normalizirana ponašanja koja se vežu uz spol

Stereotipi vezani za spolove nisu nepoznanica, pogotovo ne na području Hrvatske. Često je

razvijeno javno mijenje, odnosno stereotipi o profesionalnom životu žena, stvari koje se
očekuju od njih, pokušava se nametnuti način ponašanja i manira koje žene trebaju imati i sl.
Primjerice, alkoholiziran muškarac će naići na znatno manje osuda od alkoholizirane žene ili
seksualno aktivni muškarac koji mijenja često partnerice je manje osuđivan nego kad to rade
žene. I u profesionalnom smislu žene često budu uskraćene za radno mjesto zbog muškarca
koji je manje kvalificiran. Uzrok ovoga je što poslodavci računaju na to da će žena vjerojatno
biti trudna, smatraju ju manje fleksibilnom jer misle da će bit previše predana obitelji.

4.1. Položaj žena u sportu

Žene su u svijetu sporta sustavno isključivanje i manje priznate od muškaraca. Često su

karakterizirane kao fizički slabije, inferiornije, seksualizirane su te društvo često smatra kako
je ženski sport manje zanimljiviji od muškog. Tek 60-ih godina prošlog stoljeća problem s
lošim položajem žena u svijetu sporta krenuo se donekle riješavati, iako i danas u modernim
vremenima nisu značajnije priznate zbog utvrđenog mijenja koje ih karakterizira kao slabiji
spol u svakom pogledu.

Iako se sve više žena ohrabruje i kreće stopama vrhunskog sporta, broj i postotak žena koje su
zastupljene u važnim sportskim tijelima i dalje je poražavajuće nisko, tek 14%. Ono što
zapravo stopira napredak u izjednačavanju uloge muškaraca i žena jesu društveni stereotip o
usađenom mijenju o tome što je ženstveno, a što muževno. Kao što je već rečeno, prema tim
predrasudama žene nisu dovoljno brze, psihički i fizički otporne te im manjka natjecateljskom
duha i borbenosti. Ironičnost se najviše ogleda u tome da žene koje su u profesionalnom
sportu su odmah smatrane manje privlačnima za muški spol, a vrhunski sport muškarce pak
kod žena čini izuzetno poželjnima.

Žene koje su na položaju trenera su izuzetno rijedak slučaj i to poglavito treniraju plesne i
gimnastičarske skupine. Treba imati na umu da žena na visokim pozicijama u sportu zapravo
godinama ima sve manje. Opće je poznato da mediju upravljaju društvenim mijenjem. Često
su oni zapravo ti koji promiču rodnu i spolnu nejednakost,izravno ili neizravno. Izravnim
promicanjem nejednakosti mediji često seksualiziraju sportašice, umanjuju njihove uspjehe i
sl. Neizravnim promicanjem nejednakosti mediji ne daju ženskom sportu prostor u medijima
(Babiak, 2005.).

4.1.1. Stereotipi o ženama u sportu

Jedan od glavnih stereotipa s kojima se suočavaju žene u sportu jest znanstveno neutemeljeno
uvjerenje da intenzivna tjelesna aktivnost oštećuje reprodukcijske organe. Osim neistinitih
informacija da sport oštećuje maternicu i izaziva komplikacije prilikom porođaja, javnost
izražene mišiće na ženskom tijelu prikazuje kao nepoželjne i neprimjerene. Tek u novije doba
počeo se intenzivnije razvijati ženski timski sport. Zbog rodnih predrasuda da su žene slabiji
spol koji teže podnosi ozljede, u prošlosti su žene u sportu uglavnom bile uključene u
sportove kao što su:

 Tenis
 Umjetničko klizanje
 Plivanje
 Gimnastika
 Golf
 Karate
 Skokovi u vodu
 Judo
 Atletika

Slika 4: Umjetničko klizanje

Izvor: https://zimskisportovi.weebly.com/umjetnicko-klizanje.html
Potrebno je obrazovati ljude u području biologije te ljudske anatomije da bi lakše shvatili
iracionalnost svojih uvjerenja. Uloga koju neobrazovanost ima u postojanju ovakvog mita
najbolje pokazuje činjenica da je on najrašireniji u zemljama gdje je niska razina
obrazovanosti, a velika kontrola informacija od strane muškaraca. Ranije spomenut osnivač
modernih Olimpijskih igara, De Coubertin, nije se proslavio izjavom koja stavlja žene u
degradirajući položaj izjavivši da žene na Olimpijskim igrama nisu samo natjecateljice nego
su tamo i da bodre te navijaju za muške natjecatelje (Gmajnić, 2015.).

4.1.2. Način odijevanja žena u sportu

U prošlosti su žene uvijek na sportskim natjecanjima koristile neka obilježja koja se pripusuje
ženama kao što su:

 Vrpce u kosi
 Kratke suknje
 Lijepo stilizirana kosa

Na taj način žene su se oblačile kako bi izbjegle da ih se naziva maskulinitetnima.

Pridržavale su se nekih društveno određenih uvjerenja koja definiraju kako žena treba
izgledati. No, na svu sreću danas to više nije slučaj u većini sportova. Žene napokon
slobodno pokazuju rezultate napornog treniranja koje rezultira u snažne žene (Lenard,
2016.).
5. Diskriminacija na primjeru nogometne sutkinje

U Hrvatskoj je zabilježena diskriminacija u slučaju jedne nogometne sutkinje. Naime,

usprkost velikoj količini znanja i visokoj razini profesionalnost, sutkinja nikako nije mogla
napredovati. Požalila se da su joj dodijeljene utakmice niske/nikakve važnosti zbog čega se
sutkinja osjetila izuzetno diskriminiranom s obzirom na predispozicije u suđenju koje ima.
Klub se pokušao opravdati da ju je samo htio zaštititi što nema nikakvog smisla jer sutkinja tu
navodnu zaštitu nikada nije zatražila. I nakon žalbe klub je nastavio primjenjivati istu praksu
nakon čega je žalba poslana HNS-u te MZOS-u (Bukal Sobočan, 2018.).

6. Položaj transrodnih osoba u sportu

Međunarodni olimpijski odbor dozvoljava sudjelovanje svim transrodnim osobama dok god
one zadovoljavaju uvjete s hormonske strane. Upravo taj zakon je omogućio sudjelovanje
prvoj transrodnoj osobi na Olimpijskim igrama. Naime, radi se o Novozelanđanki Laurel
Hubbard koja će se sa svoje 43 godine natjecati kao dizačica utega u ženskoj kategoriji.
Mišljenja o ovome slučaju su podijeljene. Neki snažno podržavaju Hubbard smatrajući da je
bilo koji drugi stav u potpunosti neprihvatljiv. Zagovornici Hubbard izlažu tezu koja tvrdi da
se u procesu tranzicije gube sve one prednosti koje bi potencijalno mogla imati jer je rođena
kao muškarac. Oni koji su u oprečnom stavu s njima tvrde kako to nije istina te da ona
apsolutno ima prednosti pred natjecateljicama koje su rođene kao žene. 2019. godine Hubbard
je porazila prvakinju Feagaigu Stowers što je izazvalo veliki bijes javnosti. Znanstvenici kažu
da je moguća prednost transrodnih žena u sportu, ali ona nije uvjetovana. Dakle, prednost
može postojati, ali i ne mora (Teetzel, 2020.).
Zaključak

Sport je nedvojbeno izuzetno važan dio društvenog života. Prati civilizaciju od njenih
početaka sve do modernog doba gdje se razvio kao zasebna cjelina koja se podučava i
teoretski i u praksi sve od lokalnih nogometnih klubova do uglednih svjetskih fakulteta.
Vrhunski sport okuplja kompleksnu zajednicu koja se sastoji sve od roditelja sportaša do
trenera i vlasnika nekih klubova. Nažalost, baš kao i u svakom drugom obliku života i u
sportu je prisutna diskriminacija. Bez obzira što je osmišljen kao nešto što će okupljati sve
neovisno o rasi, spolu i dobu, sportska kao organizacija nerijetko je otežao put mnogim
pojedincima. Diskriminacija je društveno neprihvatljivo ponašanje kojim se svim mjerama
pokušava što više suzbiti, ali ne pokazuju se naznake da je i blizu potpunom iskorijenju.
Postoji nogo vrsta diskriminacije kao što su rodna, spolna, dobna i sl. U prethodnom radu smo
se ponajviše fokusirali na rasizam i diskriminaciju žena u sportu. Najpopraćeniji rasistički
incidenti su u slučaju Mohameda Wintera i Zoroa te Ballotelija. Navedeni igrači bili su žrtve
rasizma od navijača. U Hrvatskoj najviše od takve vrste diskriminacije pate Romi.
Nogometna legenda Eduardo da Silva bio je izložen rasizmu dok je igrao u RH čiji je
državljanin na koncu i postao. Žene su često izložene spolnoj i rodnoj diskriminaciji prema
kojima one ne bi trebale igrati grube sportove jer su ranjive i jer navodno trebaju održati
feminitet koji im stereotipno po rođenju pripada. U prošlosti su žene imale puno lošiji položaj
u sportu nego danas. Na svu sreću, položaj žena se u sportu mijenja, one postaju hrabrije i
odvažnije te s ponosom izražavaju rezultate napornog vježbanja i bavljenja sportom.
Literatura

Babiak, Jan, Aktuelno u praksi, Pokrajinski zavod za sport, Novi Sad, 2005.

Bjelajac, Slobodan, Sport i društvo, Split: Redak, 2006.

Bukal Sobočan, Andreja, Diskriminacija u sportu, Završni rad, Međimursko veleučilište u

Čakovcu, Čakovec, 2018.

Gmajnić, Suzana, Razvoj ženskog sporta, Završni rad, Međimursko veleučilište u Čakovcu,
Menadžment turizma i sporta, Čakovec, 2015
Horvat, Petar, Spolna i rasna diskriminacija u sportu, Završni rad, Međimursko veleučilište
u Čakovcu, Čakovec, 2018.

Labus, Mladen, Diskriminacija, Filozofski leksikon, Leksikografski zavod Miroslav Krleža,

Institut za društvena istraživanja , Zagreb, 2012.

Lenard, Ana, Spolna i rasna diskriminacija u sportu: primjer karatea, Diplomski rad,
Sveučilište u Zagrebu, Kineziološki fakultet, Zagreb, 2016.

Lisac, Kristina, Rasizam u sportu, Diplomski rad, Kineziološki fakultet Sveučilišta u

Zagrebu, Zagreb, 2015.
Novak, Nina, Diskriminacija i zlostavljanje starijih osoba, Završni rad, Zdravstveno
veleučilište, Zagreb, 2017.
Teetzel, Sarah, Allyship in Elite Women’s Sport, Sport, Ethics and Philosophy,Volume 14,
2020 - Issue 4: Women in Sport, str. 432.-448.

Šiljak, Violeta, Istorija sporta, Fakultet za menadžment u sportu Univerziteta ''Braća Karić'',
Beograd, 2007.
Popis slika

I Slika: Karate-neolimpijski sport 3

II Slika: Vaterpolo-olimpijski sport 3
III Slika: Požar u ilegalnom domu za starije 7
IV Slika: Umjetničko klizanje 12