SVEUČILIŠTE U MOSTARU

PRAVNI FAKULTET

KRIMINALISTIKA I SIGURNOSNI MENADŽMENT

SEMINARSKI RAD

SLOŽENE DRŽAVE

Seminarski rad iz predmeta Osnove države i prava

Mentor: doc.dr.sc. Zlatko Brkić Student: Petar Lesko KPM-811/ Rpl

MOSTAR, 2020.
Sadržaj:

1. UVOD..................................................................................................................................1
2. SLOŽENA DRŽAVA.........................................................................................................2
3. OBLICI SLOŽENIH DRŽAVA..........................................................................................3
3.1. Personalna unija...............................................................................................................3
3.2. Realna unija..................................................................................................................4
3.3. Konfederacija...............................................................................................................5
3.4. Federacija.....................................................................................................................6
4. RAZLIKOVANJE KONFEDERACIJE I FEDERACIJE...................................................9
5. PRIMJER FEDERATIVNOG UREĐENJA U BOSNI I HERCEGOVINI......................11
5.1. Federalizam u Bosni i Hercegovini............................................................................11
6. ZAKLJUČAK....................................................................................................................14
1. UVOD

Složene države su države koje tvore više političko-teritorijalnih jedinica, bez obzira na
ustavnopravni položaj tih jedinica.

U povijesti, različiti oblici udruživanja država javljaju se već u antičkom razdoblju. Grčki
polisi često su se, sklapajući saveze, udruživali u lige, simahije ili simpolitije, a razlog je bila
zajednička obrana od vanjskog neprijatelja. Zajednička obrana bila je i razlogom povezivanja
tri alpska kantona Uri, Switz i Unterwalden, da bi očuvali svoju neovisnost nasuprot snažnim
germanskim susjedima.

Taj se savez postupno tijekom stoljeća širio sklapanjem novih ugovora, a rezultirao je
nastankom Švicarske konfederacije, te njezino kasnije pretvaranje u federaciju (tijekom 19.
stoljeća). Američka federacija nastala je pak 1787. godine, donošenjem američkog Ustava, a
svoj temeljni ustavni model zasnovan je na shvaćanju o dva konstitutivna elementa federacije
- građana i država članica. Od nastanka američke federacije datira i razlikovanje federacije i
konfederacije.
2. SLOŽENA DRŽAVA

Složena država je sastavljena od više državnih organizacija, zapravo od tri ili više
potpunih aparata svih četriju državnih djelatnosti. Naime, u složenoj državi postoji jedna
državna organizacija koja djeluje na cjelokupnom državnom teritoriju – a to je savezna
država, te najmanje dvije državne organizacije što djeluju na dijelovima teritorija savezne
države – a to su države članice.

Tako npr. na cjelokupnom teritoriju SAD djeluje jedna savezna država, s glavnim gradom
Washingtonom, a ujedno na dijelovima toga teritorija postoji 50 država članica (npr.
California, Texas, New York, Hawaii itd.) kao posebnih organizacija vlasti. Jednako je bilo u
bivšoj SFR Jugoslaviji,gdje je postojala jedna savezna država na cjelokupnom njenom
teritoriju , a ujedno šest država članica (Slovenija, Hrvatska, Bosna i Hercegovina, Srbija,
Crna Gora i Makedonija) na pojedinim dijelovima toga teritorija. Pri tome i savezna država i
svaka od država članica imaju svoje ustavno-zakonodavne, izvršno-političke, pravosudne i
upravne organe,kao i svoje ustave, zakone i druge pravne akte, državne simbole , državljane i
teritorije, a u nekim slučajevima i zasebne policijske i druge oružane jedinice.Između savezne
države i država članica postavljena je saveznimustavom podjela nadležnosti i to tako što neki
državni poslovi pripadaju isključivo saveznoj državi, drugi isključivo državama članicama, a
treći se dijele između savezne države i članica. Savezna država je po pravilu moćnija po
nadležnostima od država članica, budući da obično njoj pripadaju vojni, carinski, novčani,
međudržavni te često i policijski i mnogi financijski poslovi.

Države članice mogu imati pretežnu nadležnost u područjima ekonomije, poreza,

obrazovanja, kulture, informacija itd. Da bi se ojačala ravnopravnost članica u saveznom
parlamentu, svaka članica ima u drugu domu saveznog zakonodavnog tijela (npr. u Senatu
SAD) jednaki broj zastupnika – neovisno o broju stanovnika država članica. Slični „ključevi“
ravnopravnosti uvode se i u nekim drugim dijelovima savezne organizacije vlasti.1

1
Složene države, dostupno na: https://hr.wikipedia.org/wiki/Slo%C5%BEene_dr%C5%BEave (20.05.2020.)
3. OBLICI SLOŽENIH DRŽAVA

Tijekom povijesti bilo je više oblika složenih država, a najpoznatije su:

- personalna unija
- realna unija
- konfederacija
- federacija

3.1. Personalna unija

Personalna unija je zajednica dviju ili više država koje su vezane samo time što im je
ista osoba državni poglavar, i to ne na osnovi ugovora nego prema ustavnim propisima svake
od njih. Inače su te države potpuno odvojene, kako s obzirom na njihove unutrašnje tako i
vanjske poslove. Prema tome, one su samostalne u pravom smislu riječi, a sama unija nije
država.

Personalna unija se dakle sastoji od dva ili više entiteta koji se međunarodno smatraju
odvojenim državama, ali dijele istog državnog poglavara —te stoga također dijele samo
političke djelatnosti vezane uz državnog poglavara i rijetko izvanredno malo ostalih.
Personalnu uniju ne smije se poistovjetiti s federacijom (poput Sjedinjenih Država), koje se
međunarodno smatraju pojedinačnom državom.

Personalne unije mogu nastati iz vrlo različitih razloga opsega od skoro slučajnosti
(princeza koja je već udana za kralja postaje vladajućom kraljicom, a njihovo dijete nasljeđuje
krunu obiju zemalja) do praktički aneksije (gdje se presonalna unija ponekad vidi kao način
sprječavanja ustanaka). One također mogu biti zakonske (ustavi država jasno izražavaju da će
se udružiti zajedno) ili nezakonske (u kojem slučaju mogu lako biti prekinute npr. različitim
nasljednim pravilima).2

2
Ibid.
 Budući da se predsjednike republika redovno bira između građana države o kojoj se
radi, personalne su unije gotovo isključivo pojava u monarhijama. S opadanjem njihova broja
tijekom 20. stoljeća, personalne unije su postale prilično rijetke.

Ondje gdje postoje, najznačajnije među takozvanim Kraljevstvima Commonwealtha,

većinom su danas ceremonijalne, dok generalni guverner, po teoriji predstavnik državnog
poglavara, ima samo marginalnu političku moć te se imenuje i mora slušati savjet mjesnog
poglavara vlade.

3.2. Realna unija

Realna unija je veza više država koje imaju zajedničkog vladara. Ona može nastati
sklapanjem međunarodnog ugovora među državama koje ulaze u realnu uniju ili ustavnom
transformacijom neke države. Razlika prema personalnoj uniji je u stalnosti veze prema osobi
vladara, pa zato dolazi i do nekih zajedničkih poslova. Realna unija je, za razliku od
personalne, čvršći oblik povezivanja država. Taj oblik složene države pripada prošlosti i
danas ga nije moguće sresti.

Države realne unije redovito nastupaju prema van kao jedan pravni subjekt u
međunarodnim odnosima, ali su to ipak odijeljene međunarodne jedinice. U realnoj uniji,
osim vanjskih poslova, i neki drugi poslovi mogu biti ugovorom preneseni na uniju (najčešće
vojska).3

Obilježja realnih unija su prema tome:

 zajednički vladar (monarh), jer su se unije povijesno javljale kao monarhijske

zajednice
 u međunarodnim odnosima istupa kao jedinstven međunarodnopravni subjekt
(pojednostavljeno: djeluje kao jedna država, ako ima zajedničke vanjskopolitičke
funkcije
 zajedničke funkcije članice realne unije ostvarile su na osnovi međunarodnog ugovora
3
Ibid.
  članice realne unije samostalno obavljaju svoje vlastite funkcije (prvenstveno
zakonodavstvo, sudstvo i uprava). Međutim, neka pitanja mogu rješavati
jednoobrazno, ali na temelju zajedničkog sporazuma.

Primjeri realnih unija u povijesti su:

Švedska i Norveška od 1814. do 1905.

Danska i Island od 1918. do 1940. (1944.)

Austrija i Mađarska (Ugarska) od 1867. do 1918., koja prema Austro-Ugarskoj

nagodbi iz 1867. ima zajedničko zastupničko tijelo - Carevinsko vijeće - sastavljeno od
delegata iz austrijsko i ugarskog parlamenta.

3.3. Konfederacija

Konfederacija ili državni savez je na međunarodnom ugovoru osnovana veza više država
sa svrhom da se zajednički ostvare određeni ciljevi. Konfederacija je obično prijelazni oblik
političkog uređenja. Konfederacije teže pretvaranju u federaciju ili raspadu.

Konfederacija je savez neovisnih, suverenih država, stvoren na osnovi međunarodnog

ugovora, u svrhu jedinstvenog rješavanja nekih pitanja od zajedničkog interesa.

Konfederacijom se ne stvara nova država, već suverene države u konfederaciji ostaju i

dalje samostalni međunarodnopravni subjekti. Prema tome, konfederativna vlast je izvedena
iz suverene vlasti država članica (na kojima i dalje ostaje suverenost). Države članice pristaju
prenijeti određena suverena prava na konfederaciju.

Konfederacija ima barem jedno stalno zajedničko tijelo, koje joj daj privid državnosti, to
je najčešće konfederativna skupština. Time se konfederacija razlikuje od običnog političkog
saveza. Konfederativna skupština nije nikakav državni organ. Ona je sastavljena od delegata
država članica, i zapravo je vrlo slična međunarodnoj konferenciji.

Odluke koje donose konfederativna tijela nisu automatski obvezne za građane država
članica, nego one tek postaju obvezne kad ih države članice usvoje, tj. kad ih ozakone na
način propisan njihovim vlastitim propisima. 4
4
Konfederacija, dostupno na: https://hr.wikipedia.org/wiki/Konfederacija (20.05.2020.)
 Taj postupak posebnog usvajanja konfederativne odluke u interni propis države članice
naziva se inartikulacija. Prema tome, ne postoji izravna vlast konfederativnih tijela nad
građanima država članica konfederacije.

Nadležnost tijela konfederacije ograničena je zaključenim konfederativnim ugovorom, i smije

se kretati samo u granicama dopuštenim tim ugovorom. Redovito, konfederacija nema
jedinstvenu vojsku, poreze, državni proračun niti državljanstvo. U konfederaciji je jedinstvena
samo ona djelatnost radi koje je osnovana.5

Povijesni primjeri konfederacija:

- Nizozemska od 1580. do 1795.

- SAD od 1778. do 1787.
- Švicarska od 1291. do 1798. i od 1815. do 1848.
- Njemački Savez od 1815. do 1866.

3.4. Federacija

Federacija je složena država t, država sa više državnih aparata u kojoj je savezna država
nosilac suverene vlasti i uvijek ima u svojoj nadležnosti vojne, carinske i vanjske poslove,
većinom i policijske poslove.

Obilježja:

Ne postoje, niti su u povijesti postojale federacije istovjetnog tipa, već postoje znatne
razlike te svaka federalna država ima svoje osobitosti. To se osobito izražava u činjenici što
su neke federacije razvile jače elemente decentralizacije, dok je kod drugih jače istaknuta
centralizacija i elementi unitarizma. Međutim može se reći da su opće karakteristike
federacija sljedeće:

- vlast federacije nije izvedena iz vlasti federalnh jedinica, nego je orginarna, određena
federalnim ustavom

5
Miljko, Z., Ustavno uređenje Bosne i Hercegovine. Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb ,2006., str.
 - jedino je savezna vlast suverena, dok vlast federalnih jedinica to nije, stoga se ne
mogu smatrati niti državama. One nisu neovisne, već samo raspolažu određenim
stupnjem autonomije
- savezna vlast se prostire izravno na države članice (za razliku od konfederacije) i
njezine građane, i pravna snaga njenih akata nije uvjetovana priznanjem od federalnih
jedinica
- federacija je zapravo decentralizirana država, jer je federalnim jedinicama ostavljena,
a sve u okviru saveznog ustava, samouprava u kojoj mogu djelovati njihova vlastita
tijela (zakonodavstvo, sudstvo, uprava).

Pitanje imaju li federalne jedinice međunarodnu osobnost i u kojoj mjeri je ima ovisi, s
jedne strane, o ustavnom uređenju te države, a s druge strane, prihvaćaju li druge države da s
tim jedinicama stupe u međunarodne odnose u okviru unutrašnjim ustavnim propisom
određene nadležnosti tih jedinica.

Među saveznim državama koje danas postoje ustavni poredak većine od njih ne priznaje
sastavnim jedinicama nikakvu nadležnost u međunarodnim odnosima. No, to pravilo ne
vrijedi općenito. Primjeri za to su SAD, Švicarska, Njemačka, gdje i po ustavnim propisima i
po međunarodnoj praksi sastavne jedinice federacije imaju neku više ili manje ograničenu
sposobnost izravnog nastupanja prema drugim subjektima međunarodnog prava. Tako u
Švicarskoj kantoni mogu sklapati ugovore koji se tiču gospodarstva, lokalnog prometa i
redarstva, ali samo s nižim tijelima druge države, uz uvjet da nisu protivni ustavu. Za ostale
ugovore sklapaju se posredstvom saveza (savez sklapa ugovore u ime kantona). U Njemačkoj
savezne zemlje mogu sklapati ugovore sa stranim državama uz odobrenje savezne vlade. Iz
tih primjera vidljivo je da, i ako postoji mogućnost da federalne jedinice budu subjekti
međunarodnog prava, one imaju vrlo ograničenu djelatnu sposobnost, a gotovo uvijek s
kontrolom saveznih tijela.

Savezna država je inače međunarodno odgovorna za čini svojih federalnih jedinica i ne

može se reći da na odnosni čin nema i ne može imati utjecaja.6

6
Ibid, str.(navesti broj stranice u knjizi iz koje ste preuzeli sadržaj)
 U pravnoj znanosti postoji nekoliko shvaćanja o tome jesu li federalne jedinice države ili
nisu. Ta shvaćanja teoretičara može se svesti na tri osnovna:

1. jedni smatraju da je suverenost bitan element za državu te ističu kako federalne

jedinice nisu suverene, jer na njima postoji veća, federalna vlast, pa prema tome
federalne jedinice nisu države;
2. drugi smatraju da je svaka federacija sastavljena na osnovi ugovornog/sporazumnog
pristanka federalnih jedinica, pa prema tome da su jedinice koje su dale taj pristanak i
dalje ostale suverene, a pogotovo ako imaju pravo odcjepljenja od federacije
3. treći su išli kompromisnim putem, te su istaknuli da je država - i federacija i federalna
jedinica. To znači da se nekoliko država (federalnih jedinica) nalazi unutar jedne
države (federacije). Smatraju da je ugovornim/sporazumnim pristankom stvorena
federacija pa su jedan dio suverenosti federalne jedinice prenijele na savez, čime je
izvršena podjela suverenosti
4. RAZLIKOVANJE KONFEDERACIJE I FEDERACIJE

Relativno čvrsto i određeno razlikovanje federacije i konfederacije razrađeno je u

njemačkoj doktrini 19. stoljeća, koja je pokušala unijeti reda u miješanje pojmova i različite
prosudbe na tom području. Još su tvorci američkog Ustava različito upotrebljavali izraze
konfederacija i federacija.

Naime, u ranijoj doktrini upravo je prefiks «con» (sa) označavao čvršći oblik veze između
država. Rani "konfederalisti" u Americi bili su upravo oni koji su se zalagali za stvaranje
čvršćeg saveza. Jednako u Švicarskoj, koja se i danas službeno naziva konfederacijom,
konfederalisti su se zalagali za jedinstvenu državu. 7

Tek je kasnije prihvaćeno da se federalistima u Americi nazivaju pristaše novog ustava i

čvršćeg oblika unije među državama članicama federacije, dok su se protivnici, koji su se
zalagali za prava država i lokalnih samouprava, nazivali "anti-federalistima".

Održavanje podjele zasnovano je na poteškoćama definiranja konfederativne, odnosno

federativne prirode pojedinih konkretnih državnih zajednica, zahvaljujući različitosti primjene
pojedinih ustavnih institucija u ustavima, gdje se najčešće nalazi određeni stupanj miješanja
elemenata koji se smatraju konfederativnim, s elementima koji su svojstvo federativnih
ustava, ali i ustava unitarnih država.

No, u pravnoj teoriji razlikovanje je relativno jasno izvedeno, i temelji se na tri kriterija:

1. pravni temelj zajednice

To je pravni akt kojim je utemeljena određena državna zajednica. Kod konfederacije to je

ugovor međunarodnog prava. Temeljni akt federacije je ustav federacije. Međunarodni
ugovor, koji je temelj konfederacije, može se mijenjati samo pristankom svih članica, ali
svaka država ima trajno pravo istupiti iz konfederacije po svojoj odluci. Federativni se ustavi
u većini mijenjaju odlukom tijela federacije, ali se često zahtijeva odobrenje (ratifikacija)
određenog broja (ili svih) članica federacije. Ustav SFRJ iz 1974. godine zahtijevao je
suglasnost svih republika i autonomnih pookrajina za svaku svoju izmjenu. Odlučivanje na
temelju suglasnosti država članica značajka je konfederacije, ali ga nalazimo i u federacijama
(postoje i obratni primjeri). No, najvažnije je da su konstitutivni dijelovi koji čine

7
Ibid, str.(navesti broj stranice u knjizi iz koje ste preuzeli sadržaj)
konfederaciju, isključivo države članice, dok su to u federaciji i države i građani. Pravo na
otcjepljenje država članica značajka je konfederacija, ali ga jamče i ustavi nekih federacija,
kao što je bio Ustav Sovjetskog Saveza iz 1977. i Ustav SFRJ iz 1974. godine.

2. pravni odnos tijela zajednice prema građanima

U konfederaciji nema pravnog odnosa između tijela konfederacije i građana, državljana

zemalja obuhvaćenih savezom. Konfederacija nema izvršna tijela, a odluke konfederativnih
tijela ne obvezuju građane sve dok ne budu unesene u zakonodavstvo država članica. Građani
nemaju neposrednog dodira s tijelima konfederacije, već samo države članice i njihova tijela.
Sastavni dijelovi federacije su i države članice i građani. 8

U skladu s diobom vlasti, tijela federacije u sklopu na njih prenesenog djelokruga, pravne
reguliraju odnose, te mogu neposredno izvršavati zakone i druge odluke koje donose.

3. status udruženih država u međunarodnom pravu

Konfederacija nije subjekt međunarodnog prava, te u međunarodnim odnosima države

članice nastupaju samostalno. Federacija je, pak, subjekt međunarodnog prava i istupa
u međunarodnim odnosima kao cjelina.

Povijesni primjeri konfederacija:

- Nizozemska od 1580. do 1795.

- SAD od 1778. do 1787.
- Švicarska od 1291. do 1798. i od 1815. do 1848.
- Njemački Savez od 1815. do 1866.

Savezne (federativne) države danas:

Argentina, Australija, Austrija, Belgija, Bosna i Hercegovina, Brazil, Etiopija, Indija, Irak
Kanada, Komori, Malezija, Meksiko, Mikronezija, Nigerija, Njemačka, Pakistan, Rusija,
Sveti Kristofor i Nevis, Sudan, Švicarska, Sjedinjene Američke Države, Venezuela,
Ujedinjeni Arapski Emirati.9

8
Ibid, str.(navesti broj stranice u knjizi iz koje ste preuzeli sadržaj)
9
Ibid, str.(navesti broj stranice u knjizi iz koje ste preuzeli sadržaj)
5. PRIMJER FEDERATIVNOG UREĐENJA U BOSNI I HERCEGOVINI

Federalizam u Bosni i Hercegovini je specifična vrsta federalizma primijenjena u Bosni i

Hercegovini. Bosna i Hercegovina je najmlađa federalna država na svijetu.

Njezino federalno uređenje stvarano je tijekom rata u Bosni i Hercegovini i potvrđeno je

ustavom koji je proizašao iz Daytonskog sporazuma u studenome 1995. Višenacionalnu državu čine tri
nacije i sastavljena je od dva entiteta - Federacije Bosne i Hercegovine i Republike Srpske.

Federacija BiH je po svom uređenju federalna i nosi naziv države, dok je Republika
Srpska unitarna država. BiH je vrlo složena, proturječna i asimetrična država, a oko njezinog
državnog uređenja i karaktera cjelokupnog ustavnog uređenja postoje najrazličitija mišljenja.

5.1. Federalizam u Bosni i Hercegovini

Federaciju Bosne i Hercegovine stvorili su "Bošnjaci i Hrvati kao konstitutivni narodi,

zajedno s ostalima, i građani Republike Bosne i Hercegovine, ostvarujući svoja suverena
prava, preoblikujući unutarnji ustroj teritorija s većinskim bošnjačkim i hrvatskim
stanovništvom sastojala se od federalnih jedinica s jednakim pravima i odgovornostima" (čl.
I.1. Ustava Federacije BiH).

U članku 2. Ustava Federacije BiH utvrđeno je da će se metode i postupci određivanja

granica između županija (kantona) utvrditi federalnim propisima. Federalne jedinice -
županije - su se trebale imenovati isključivo po gradovima sjedištima županijskih vlasti ili
prema regionalno-zemljopisnim obilježjima. To je i učinjeno Zakonom o federalnim
jedinicama iz 1996. 10

Prema Zakonu, Federacija BiH se sastoji od deset županija koji su utvrđeni redovnim
brojevima u federalnim propisima, dok je županijama prepušteno da svojim ustavom utvrde
naziv i sjedište županija. Međutim, u slučaju Hercegobosanske županije (10), Ustavni sud
Federacije BiH je 1998. odlučio da njezino ime nije u skladu s entitetskim ustavom.

10
Ibid, str.(navesti broj stranice u knjizi iz koje ste preuzeli sadržaj)
 Posmatrajući događanja u praksi, od samog donošenja Ustava do danas, nameće se
zaključak da se projektirano stanje, za koje se, u momentu usvajanja i stupanja na snagu
Ustava Bosne i Hercegovine, smatralo da će trajati kratko, produžilo do danas, a čije se
savladavanje, u ovom trenutku, ne može predvidjeti.

Bavljenje oblikom složenog, multinacionalnog, federalnog državnog uređenja Bosne i

Hercegovine, danas u bosanskohercegovačkim uslovima ima ne samo politički i pravni
značaj, već i u smislu organizacije, strukture i uopšte daljeg funkcioniranja države i društva,
njegove perspektive, ekonomskog razvoja, kulturnog napretka, mira i stabilnosti, krucijalan
zahtjev.

Praksa primjene i promjene ustavom određenog uređenja Bosne i Hercegovine,

karakterizirana različitim tumačenjem koje kao rezultat ima blokadu sistema, ukazuje na
neophodnost preciziranja i strogog definiranja pitanja zajedničkog federalnog, dobrovoljnog
udruživanja naroda i građana i daljeg razvoja zajedničke države.

Tendencije političkog sukobljavanja kroz razvijanje federalnih elemenata koji su

argument unitarnim i unitarističkim opredjeljenjima, odnosno konfederalnih elemenata, sa
druge strane koji također imaju ekstremne orjentacije, samo su jedna od niza posljedica
takvog stanja. 11

Slika 1: Karta kantona Bosne i Hercegovine

Izvor: https://www.nezavisne.com/novosti/bih/Stranke-nece-ni-da-cuju-za-ukidanje-kantona/429977
20.05.2020.

11
Karan, S., Oblik državnog uređenja Bosne i Hercegovine, Godišnjak Fakulteta pravnih nauka, god.4., br.4.,
Banja Luka, 2014., str. 156. -167., dostupno na: http://www.gfpn-au.com/sites/default/files/GFPN-4-
4/GFPN_godina_4_broj_4_Sinisa_Karan.pdf (2.6.2020.)
 Nedorečenost ustavnih rješenja, dovodi do različitog ponašanja, pa i do politizacije i
zloupotrebe tumačenja ustavnih normi kroz praktičnu implementaciju verificiranu prethodno
od strane Ustavnog suda bosne i Hercegovine. Nema idealno najboljeg oblika unutrašnje
državne organizacije uopće koji bi se mogao „uvesti“ za potrebe bilo koga.

Za oblikom efikasnog i humanog državnog uređenja Bosne i Hercegovine, njeni

konstitutivni narodi, građani i ostali, kao nosioci suvereniteta, su u traganju svih ovih godina.
Tragaju za svojom idealnom formom države i društva blagostanja u čemu se ne razlikuju od
drugih. Uzrokovana ideološko-političkim razlozima, u odsustvu precizno definiranog oblika
državnog uređenja Bosne i Hercegovine pol itička vlast Bosne i Hercegovine i dalje pronalazi
put zajedničkog života i realizaciju federalnog uređenja dejtonske države.12

Neprekidna nastojanja da se Bosna i Hercegovina u praksi pretvori u jasnu federaciju

bez konfederalnih elemenata koje ustav ima, prolazi kroz težak i mukotrpan put sa nejasnim
ishodom.

U ovim nastojanjima, konceptu izgradnje funkcionalne federalne BiH, bitno je postići

suglasnost u odnosu na nekoliko ključnih pitanja - nadležnosti države BiH i nadležnosti
entiteta, stupanj suradnje i međusobnih odnosa institucija BiH i institucija entiteta, pitanje
ravnopravnosti entiteta. Način određivanja nadležnosti Bosne i Hercegovine i entiteta, kao i
njihov obujam, utječu na određivanje prirode njenog državnog uređenja.13

12
Ibid., str. 165.
13
Loc.cit.
6. ZAKLJUČAK

Složena država je sastavljena od više državnih organizacija, zapravo od tri ili više
potpunih aparata svih četriju državnih djelatnosti. Najpoznatiji oblici složenih država su:
personalna uniija, realna unija, konfederacija, federacija.

U ovom radu je cilj bio da čitatelju damo dovoljno informacija koje će mu pomoći da
zagrebe ispod površine kada je u pitanju tema složenih državnih uređenja. Federacija je od
svojih početaka zamišljena kao medij demokracije kada su u pitanju državne zajednice.

Federacija je jedini tip složene države u suvremenom svijetu. Konfederacija je složena

država, u njoj države članice zadržavaju svoju suverenost i postaju obvezni za članice tek
kada ih potvrde njihovi organi. Personalnu i realnu uniju čine dvije ili više država i to
monarhija, koje se povezuju i zadržavaju svojstvo nezavisnih država.Složene države su države
koje tvore više političko-teritorijalnih jedinica, bez obzira na ustavnopravni položaj tih
jedinica.
LITERATURA
KNJIGE I ČLANCI:

1. Karan, S., Oblik državnog uređenja Bosne i Hercegovine, Godišnjak Fakulteta pravnih
nauka, god.4., br.4., Banja Luka, 2014., str. 156. -167., dostupno na: http://www.gfpn-
au.com/sites/default/files/GFPN-4-4/GFPN_godina_4_broj_4_Sinisa_Karan.pdf
(2.6.2020.)
2. Miljko, Z., Ustavno uređenje Bosne i Hercegovine. Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb,
2006.

INTERNET IZVORI:

3. Složene države, dostupno na: https://hr.wikipedia.org/wiki/Slo%C5%BEene_dr

%C5%BEave (20.05.2020.)
4. Konfederacija, dostupno na: https://hr.wikipedia.org/wiki/Konfederacija (20.05.2020.)