UNIVERZITET U SARAJEVU

UMARS KI F AKULT ET

UTICAJ KLIMATSKIH PROMJENA NA UMSKU

VEGETACIJU U BOSNI I HERCEGOVINI
ZAVRNI RAD PRVOG CIKLUSA

Kandidat: Muamer ehi

Mentor: prof. dr. Sead Vojnikovi

Sarajevo, juni 2014.

UNIVERZITET U SARAJEVU
UMARS KI F AKULT ET

UTICAJ KLIMATSKIH PROMJENA NA UMSKU

VEGETACIJU U BOSNI I HERCEGOVINI
ZAVRNI RAD PRVOG CIKLUSA

Kandidat: Muamer ehi

Mentor: prof. dr. Sead Vojnikovi

Sarajevo, juni 2014.

Sadraj
Uvod................................................................................................................................................ 1
EKOLOKI FAKTORI S NAGLASKOM NA KLIMATSKE FAKTORE .................................. 2
2.1. KLIMATSKI FAKTORI...................................................................................................... 3
2.1.1. Toplota ........................................................................................................................... 3
2.1.2. Voda i vlaga ................................................................................................................... 4
2.1.3. Svjetlost ......................................................................................................................... 4
2.1.4. Vjetar ............................................................................................................................. 4
KLIMATSKE PROMJENE U BOSNI I HERCEGOVINI ............................................................ 5
3.1. Opaene klimatske promjene u BiH..................................................................................... 6
3.2. Promjena temperature .......................................................................................................... 6
3.4. Klimatska varijabilnost ........................................................................................................ 8
3.5. Projekcije predvienih klimatskih promjena u BiH ............................................................. 8
UTJECAJ KLIMATSKIH PROMJENA NA UMSKU EKOSISTEME U BOSNI I
HERCEGOVINI........................................................................................................................ 10
4.1. Ekoloka nia...................................................................................................................... 11
4.2. Uopeno o umskoj vegetaciji i rasprostranjenju u BiH .................................................... 11
4.3. Prostorna raspodjela ekoloke nie pojedinih vrsta drvea ................................................ 12
4.4. Ekoloke nie za pojedine vrste drvea .............................................................................. 13
4.5. Utjecaj promjena na umske ekosisteme na osnovu pojedinih klimatskih scenarija ......... 19
Zakljuak....................................................................................................................................... 22
Saetak .......................................................................................................................................... 23
Literatura ....................................................................................................................................... 24

Zahvala

1. Uvod
Klimatske promjene nisu neto to je poelo juer ili prije 5, 10 ili 20 godina. Klima se mijenjala
kroz historiju Zemlje i ona e se nastaviti mijenjati u njenoj blioj i daljoj budunosti. U prolosti
Zemlja je prolazila kroz razliite kako hladnije tako i toplije periode. Klima nije statina, isto kao
to nije statino ni vrijeme.
Promjene klime su uzrokovane globalnim zagrijavanjem koje ustvari predstavlja poveanje
ukupne temperature Zemlje. Kao rezultat tog poveanja temperature javljaju se mnoge oscilacije
i neubiajne pojave.
Promjene globalne klime ve vre pritisak na umu kroz viegodinje poveanje temperature,
izmijenjene reime padavina i ee i ekstremnije vremenske prilike. Istovremeno ume i drvo
proizvode ponore/zamke i pohranjuju ugljen dioksid, imajui tako glavnu ulogu u ublaavanju
klimatskih promjena.1
ivot i razvoj drvea u umi, kao i rasprostranjenje ume kao vegetacionog tipa, zavisi prije
svega od klimatskih fakora, a na prvom mjestu od toplote i vlage (Pintari, K. 1991.). Prema
tome znaaj klimatskih promjena u naoj zemlji dobija jo vei nivo ako se uzme podatak da vie
od 60% ukupne povrine Bosne i Hercegovine zauzimaju ume i umska zemljita (Lojo, i dr.
2012.).

*** ume i klimatske promjene, (mart, 2011.), CEPOS

2. EKOLOKI FAKTORI S NAGLASKOM NA KLIMATSKE FAKTORE

Ekoloki faktori obuhvataju sve one utjecaje koje dolaze iz vanjske sredine (iva i neiva
priroda) i formiraju uslove ivota neke biljne vrste (svjetlost, temperatura, vlaga), ali i sve ono
ime se biljke snadbijevaju na odreenom mjestu (energija, voda, mineralne materije) da bi na
njemu osigurale kontinuitet fiziolokih procesa i svoj opstanak. 2
Za ekoloke faktore je karakteristino da djeluju kompleksno (kao cjelina), promjenjljivi su u
vremenu i prostoru, te su meusobno uslovljeni odnosno zavisni jedni od drugih, dopunjuju se,
pojaavaju ili slabe u dejstvu i zamjenjuju se.
Svi ekoloki faktori se dijele na dvije grupe: abiotike koji dolaze od neive prirode tj. one koji
predstavljaju fiziko - hemijske uslove sredine i biotike odnosno utjecaji koje dolaze ili koje
neki organizam trpi od strane drugog odnosno drugih ivih bia. Dakle, biotiki faktori
podrazumijevaju uzajamne uticaje biljaka, ivotinja i ovjeka (fitogeni, zoogeni i antropogeni
faktori).
Sve biljke i ivotinje uslovljene su ivotnom djelatnou drugih organizama. Na taj nain
oigledno je da biljke mogu djelovati jedne na druge uzajamni odnosi biljaka npr. parazitizam,
simbioza, alelopatija i dr.
Dalje abiotiki faktori se dijele u tri grupe (tabela 1.).
OROGRAFSKI
- nadmorska visina
- inklinacija
- ekspozicija

EDAFSKI
fizike, hemijske i bioloke
osobine zemljita i stijena na
kojima se zemljite razvija

KLIMATSKI
- toplota
- voda i vlanost
- svjetlost
- vazduh
- vjetar
- sunevo zraenje

Tabela 1. Podjela abiotikih faktora

http://www.pmf.ni.ac.rs/pmf/studije/prezentacije/bio logija/ VR/osnovi-ekologije -biljaka/03-Eko loski-faktori-iadaptacije.pdf (Vlastimir Ranelovi)

2.1. KLIMATSKI FAKTORI

Klimatski faktori su oni faktori koji dolaze posredstvom atmosfere, te odreuju osnovni karakter
neke oblasti i obuhvataju: toplotu, vodu i vlagu, svjetlost, vazduh, vjetar i sunevo zraenje.
Klimatski faktori zajedno sa orografskimi i edafskim faktorima definiu stanite ne samo
umskog drvea nego i ostalih viih biljaka.

Slika 1. Bistrika rika kod Gornjeg Vakufa (foto: Muamer ehi 2012)

Sjeme svih vrsta drvea za klijanje i poetak rasta treba samo temperaturu i vlagu u tlu, za daljnji
razvoj mlade biljke treba veu koliinu sunevog zraenja, vlage, hranjiva i donjeg konkurenciju
zrelih stabala. Za rast i razvie biljke potrebna je odreena minimalna koliina toplote, njenim
odsustvom osnovni fizioloki procesi prestaju odnosno nastaje smrt date biljke. Vanost vode
prije svega je ta to se osnovni ivotni procesi u elijama ne mogu zamisliti bez vode. Svjetlost
osigurava neposredni izvor energije potrebne za proces fotosinteze. Od fizikih osobina vazduha
veliki znaaj ima vlanost i vazduna strujanja.
2.1.1. Toplota
Dobro je poznato da je za odravanje ivota potrebna odreena koliina toplote, i ona nije
jednaka za sve vrste drvea. Svaki fizioloki proces biljaka (disanje, fotosinteza, rast) se odvija
unutar specifinog temperaturnog okvira nazvanog temperaturna amplituda. Ova amplituda ima
tri kardinalne take: maksimum (na kojem se proces ubrzava i iznad koga se data reakcija
prekida), minimum
(ispod koga se proces zaustavlja), optimum (pri kome se proces
najpovoljnije odvija). Iz naprijed navedenog moe se zakljuiti da za odvijanje fiziolokih
procesa u biljci od posebnog su znaaja maksimalne i minimalne kardinalne temperaturne take.
Pribliavanjem ili dostizanjem ovih vrijednosti spomenuti procesi se usporavaju ili prestaju.
Vrijednosti kardinalnih temperaturnih taaka je jako teko odrediti jer toplota kao faktor ne
djeluje sama odnosno zavisi od ostalih faktora (karakteristika ekolokih faktora/inilaca: svi
inioci javljaju u meusobno najrazliitijim kombiniacijama, te se nikada ne mijenja samo jedan
inilac).

Pri ekstremnim temperaturama venu ili propadaju itave biljke, veinom zbog prekomjernog
isparavanja i sua.3 Jedan od tetnih efekata visokih temperatura i jakog sunevog zraenja je
zapaljenost kore kod drvea. Pribliavanje vrijednosti minimumu izaziva smrzavanje drvea. Od
posebnog znaaja su kasni proljetni i rani jesenji mrazevi.
Pored temperature zraka koja je u prvom redu vana za nadzemne dijelove biljke, potrebno je
uzeti u obzir i toplotu zemljita gdje se korjenje nalazi. Ona znatno odstupa od temperature
zraka.
Na toplotni reim veliki uticaj ima vegetacija. Vegetacija utie na temperaturu stanita prije
svega na taj nain to ublaava ekstremno visoke ili niske temperature.
2.1.2. Voda i vlaga
Voda je neizostavni gradivni element svih organizama. Neophodna je za aktivnost protoplazme,
koja bez prisustva vode prelazi u vrsto stanje. Vana je za ivot jedinki. I kod ovog faktora
postoje tri kardinalne take minimum, optimum i maksimum. Izraenija je pojava minimuma,
ije se posljedice prvo ogledaju po venjenju lia, preko odumiranja pojedinih organa i na kraju
cijele biljke.
2.1.3. Svjetlost
Svjetlost igra vanu ulogu u ivotu biljke je direktno utie na fotosintezu tj. osigurava izvor
energije potrebne za taj proces. Poznavanje uticaja svjetla je bitno prije svega jer uzgojnim
mjerama moe se regulisati putanje istog u sastojinu po potrebi.
2.1.4. Vjetar
Vjetar odnosno strujanje zraka nastaje kao posljedica razlike u zagrijavanju velikih masa, kao to
su kopno i more, a energija za njegovo pokretanje dolazi od suneve toplote. Vjetar zajedno sa
vlagom i toplotom utie na raspored biljnih asocijacija na Zemlji. Pojedini vjetrovi donose
odreene koliine vlage potrebne za rast i razvoj pojednih vegetacija u odreenim podruijima.
Vjetrovi imaju pozitivne i negativne uticaje (opraivanje cvjetova, rasijavanje; vjetrolomi,
vjetroizvale).

Meki, F. (1998.): Uzgajanje uma-ekoloki osnovi, Univerzitetski udbenik, Izdava: umarski fakultet u
Sarajevu,. str. 109.

3. KLIMATSKE PROMJENE U BOSNI I HERCEGOVINI

Geografske
karakteristike

Klima

umarstvo

Bosna i Hercegovina (BiH) ima povrinu od 51.209,2 km2, koja se sastoji od

51.197 km2 kopna i 12,2 km2 mora od ukupne povrine kopna, 5% su nizije,
24% brda, 42% planine i 29% krake oblasti.
Varira od umjereno kontinentalne u sjevernom dijelu Panonske nizije du
rijeke Save i u zoni podnoja, do alpske klime u planinskim regijama, i
mediteranske klime u priobalnom i podruju regije niske Hercegovine na
jugu i jugoistoku.
Bosna i Hercegovina raspolae sa 3.231.500 ha uma i umskog zemljita,
to je oko 60 % od njene ukupne povrine (Lojo i Bali 2011).
Tabela 2. Opte odlike Bosne i Hercegovine

Klimatske promjene predstavljaju one promjene klime koje se direktno ili indirektno pripisuju
ljudskim aktivnostima koje mijenjaju sastav atmosfere i koje se za razliku od klimatskih
varijabilnosti biljee tokom dueg vremenskog perioda. 4 (UNFCCC )

Biotiki
procesi

Abiotiki
procesi

antropogeni
neantropogeni

astronomski
geofziki
biotiki

Shema 1. Uzronici klimatskih promjena

U irem smislu klimatske promjene predstavljaju posljedice sloenih abiotikih i biotikih

procesa koje se ogledaju kroz statistiki znaajne promjene klimatskih parametara tokom duih
perioda. Astronomski, geofiziki i biotiki faktori uzrokuju klimatske promjene. Prva dva nastaju
van atmosfere te se prema tome svrstavaju u vanjske uzronike klimatskih promjena.
Astronomski se odnose kako samo ime kae na astronomske objekate odnosno njihovu aktivnost
prvenstveno Sunce, odnosno na meuodnose tih objekata i Zemlje (udaljenost i inklinacija).
Geofiziki faktori podrazumijevaju tektonske aktivnosti Zemlje (vulkani i tektonska pomjeranja).
4

Definicija klimatskih promjena koja je prihvaena Okvirnom konvencijom Ujedinjenih nacija o promjeni klime.

U biotike faktore klimatskih promjena ulaze antropogeni i neantopogeni faktori. Sutinu

neantropogenih faktora ine ekosistemski procesi kao to su primarna produkcija (fotosinteza)
i kruenje vode i nutritijenata.5 Oni koji nastaju uticajem ovjeka nazivaju se antropogenim
faktorima. Kad se govori o klimatskim promjenama, najprije se misli na promjenu temperature i
koliine padavina, kao i o reimu istih. Zemlje u razvoju, gdje ulazi i Bosna i Hercegovina,
pripadaju krugu onih koji su osjetljivi na neeljen utjecaj globalnih klimatskih promjena,
prvenstveno zbog svoje geografske pozicije, ekonomske vanosti sektora poljoprivrede i
umarstva, kao i zbog svog ogranienog kapaciteta za prilagoavanje na klimatske promjene, to
su potvrdila i dosadanja istraivanja. U Prvom nacionalnom izvjetaju (INC) kao i u Drugom
nacionalnom izvjetaju (SNC) o klimatskim promjenama izneseni su jasni i nezanimarivi podaci
koji govore o klimatskim promjenama i njihovom utjecaju na nau zemlju. Posljedice ovih
promjena odraziti e se cjelokupno drutvo Bosne i Hercegovine.
Zatita na lokalnom nivou od ovih utjecaja je veoma upitna, no pruaju se brojna mogua
prilagoavanja na izmijenjene klimatske uslova. Naznaena problematika globalnih klimatskih
promjena i njihovog utjecaja pretpostavlja definiranje novih modela ivotne sredine, strategija
razvoja, sektorskog i integralnog, na svim nivoima: lokalnom, regionalnom, entitetskom i
dravnom, koji e imati obiljeje odrivog razvoja.6
3.1. Opaene klimatske promjene u BiH
Ocjena osmotrenih klimatskih promjena je vrena na osnovu analize raspoloivih podataka
dobijenih od Federalnog hidrometeorolokog zavoda Bosne i Hercegovine i Republikog
hidrometeorolokog zavoda Republike Srpske. Za analizu su koriteni podaci s 22 meteoroloke
stanice koje su imale homogen niz osmatranja ili je bilo mogue uraditi odgovarajuu
aproksimaciju. Determiniranje promjene klime je utvreno na bazi analiza promjene temperature
zraka i koliine padavina. Detaljno su analizirane: razlike srednjih godinjih temperatura zraka i
koliine padavina za periode 1961 - 1990. i 1981 - 2010. godina, trendovi promjena
temperature zraka i koliina padavina, te njihovih ekstrema za Banju Luku, Sarajevo i Mostar za
razdoblje 1960-2010.7
3.2. Promjena temperature
Temperatura je relativna, te za tvrdnju da je toplije ili hladnije, mora se gledati unazad i podcrtati
u odnosu na period s kojim usporeuje. Istraivanja promjene temperature za period 1961 - 2010.
prezentovana u Drugom nacionalnom izvjetaju (SNC) pokazuju da je prisutno poveanje
temperature u svim dijelovima zemlje. Komparacijonom analizom perioda 1981 - 2010. i perioda
5

*** Procena ranjivosti na klimatske promene Srbija., Beograd,. 2012. godine

*** Drugi nacionalni izvjetaj Bosne i Hercegovine u skladu s okvirnom konvencijom ujedinjenih nacija,. Juni,
2013.
7
Podaci, slike i tekst u cjelosti su preuzeti iz: Drugi nacionalni izvjetaj Bosne i Hercegovine u skladu s okvirnom
konvencijom ujedinjenih nacija,. Juni 2013. godine
6

1961 - 1990. primjeeno je da je tokom ljetnog perioda prisutno najvee prosjeno poveanje
temperature i to junom dijelu, na teritoriji Hercegovine (Mostar 1,2C) i u centralnim
dijelovima (Sarajevo 0,8C), to se tie proljetnog i zimskog perioda to su sjeverni i centralni
dijelovi drave (Banja luka 0,7C). Najmanje oscilacije su tokom jeseni, vrijednosti se kree u
intervalu od 0,1 do 0,3C (Slika 2.).
Godinje poveanje temperature zraka kree u
intervalu od 0,4 do 1,0C, porast u
vegetacionom periodu (april septembar) ide
i do 1,0 C. Ova poveanja su jo izraenija u
periodu posljednje decenije 2001 - 2010.
Posjednje desetljee, u BiH je bilo najtoplije u
posljednih 120 godina (Z. Majstorovi).8
(Tako
se
moe
primjetiti poveanje
temperature tokom vegetacionog perioda za
podruje Sarajeva (0,8C), Mostara i Banja
Luka (ak 1,5C ). Ovo poveanje
temperature, je posljedica emisije plinova
staklene bate, ali i poveane insolacije i
poveanjem efekta gradskog otoka toplote.
Slika 2. Promjene godinjih temperatura zraka u Bosni i Hercegovini
(poreenje perioda 1981-2010. u odnosu na period 1961-1990.)

Sarajevo

Mostar

Banja
Luka

Periodi
1961 - 1990
1981 - 2010
odstupanje
2001 - 2010

God. temp.
9,7
10,1
0,5
10,4

Veg. period
15,7
16,2
0,5
16,5

Proljee
9,7
10,0
0,3
10,5

Ljeto
18,3
19,1
0,8
19,6

Jesen
10,4
10,5
0,1
10,6

Zima
0,4
0,7
0,3
1,1

1961 - 1990
1981 - 2010
odstupanje
2001 - 2010

14,6
15,2
0,6
15,5

20,3
21,2
0,9
21,8

13,6
14,3
0,7
14,9

23,5
24,7
1,2
25,3

15,3
15,5
0,2
15,5

5,9
6,2
0,3
6,5

1961 - 1990

10,6

16,9

10,9

19,7

10,9

0,8

1981 - 2010
odstupanje
2001 - 2010

11,4
0,8
11,9

17,9
1,0
18,4

11,6
0,7
12,3

21,0
0,3
21,7

11,5
0,6
11,8

1,5
0,7
2,2

Tabela 3. Promjene temperature zraka (C) u Sarajevo, Mostar i Banja Luka, 1961-2010. god. (izvor: SCN)

ari, T., Beus, V., Majstorovi, ., Tais, M. (2013): Granice rasta grada Sarajeva i regije do 2025. godine
ekoloki aspekti., ANUBIH., Sarajevo, str. 52.

3.3. Promjene koliine padavina

Primjetna je i lagana promjena (poveanje) godinje koliine padavina za period 1981 - 2010. u
odnosu na period 1961 - 1990. godina. Prostorno, te promjene su primjetne u centralnim
planinskim podrujima (Bjelanica i Sokolac) i prostor u blizini Doboja tj. navedena podruja su
podruja najveeg poveanja u godinjoj koliini padavina. Najvei deficit zabiljeen je na jugu
(podruje Mostara i Trebinja). Godinja doba u kojima se deavaju najvea smanjenja u koliini
padavina su tokom proljea i ljeta u Hercegovini (20% manje koline padavina). Tokom jeseni
zabiljeen je najvei porast u koliini padavina (sjeverna i centralna podruja BiH). Iako ove
promjene u koliini padavina i nisu toliko izrazite kako je ve navedeno, u velikoj mjeri je
poremeen pluviometrijski reim, odnosno godinja raspodjela padavina. Drugim rijeima
broj dana u godini tokom kojih su zabiljeene kine padavine je smanjen, ali je istovremeno
povean broj dana tokom kojih su zabiljeene intenzivne kine padavine. Izraena promjena
godinjeg rasporeda padavina uz poveanje temperature jedan je od kljunih faktora koji uvjetuju
ee i intenzivnije pojave sue i poplava na teritoriji Bosne i Hercegovine.
3.4. Klimatska varijabilnost
U periodu od 1981. godine primijeena je poveana klimatska varijabilnost tokom svih godinjih
doba i na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine. Uoen je trend brzih promjena iz ekstremno
vrelih ili hladnih perioda, koji obino traju od 5 do 20 dana, u periode intenzivnih kinih
padavina. Sue su ee i intenzivnije tokom proteklih desetak godina: od 2000. godine je
zabiljeeno 5 sunih godina (2000, 2003, 2007, 2011. i 2012. g.). Zabiljeen je i vei broj
gradonosnih padavina i poveani nivoi maksimalne brzine vjetra u centralnim dijelovima
zemlje.9 Prema podacima FHZ FBiH i RHZ RS evidentan je trend poveanja tropskih dana
(maksimalna dnevna temperatura zraka preko 30C) na gotovo itavoj teritoriji BiH. Prostorno ta
pojava je pogotovo izraena na sjeveru zemlje (Posavina), centralni dijelovi i Podrinje
(Viegrad). U Hercegovini pored blagog trenda poveanja tropskih dana, prisutna je i pojava
ekstremno visokih temperatura (preko 40C), u posljednjih 5 godina (2007 - 2012). Takoer u
nekim mjestima zabiljeeni su stogodinji rekordi (2012. g.) u visini snjenog pokrivaa
(Sarajevo 108 cm), a u ljeto iste godine jedan od najduih sunih perioda. Konstantovano je i
smanjenje broja dana sa maglom.10 Dvije godine kasnije tj. u 2014. g. u mjesecu februaru nije
pala ni jedna jedina pahulja snijega to se nije desilo u 120 godina mjerenja. (Zulum D.)
3.5. Projekcije predvienih klimatskih promjena u BiH
Za podruje Bosne i Hercegovine predstavljena su tri klimatsko prognostika modela i izbor
adekvatnih scenarija promjene klime u budunosti. Modeli odnosno scenariji su usmjereni na
promjene dva osnovna prizemna meteoroloka parametra, temperature na dva metra i
9

***Zatita od grada u Republici Srpskoj, 2012. godina.

ari, T., Beus, V., Majstorovi, ., Tais, M. (2013): Granice rasta grada Sarajeva i regije do 2025. godine
ekoloki aspekti., ANUBIH., Sarajevo, str. 52.
10

akumuliranih padavina i to u odnosu na srednje vrijednosti iz tzv. baznog (standardnog) perioda

1961-1990. U skladu sa klimatolokim prognostikim modelima, oekuje se da srednje sezonske
temperaturne promjene u periodu 2001 - 2030 (A1B scenarij) budu u rasponu od +0,8 do +1,0C
iznad prosjenih temperatura. Predvia se da e zime biti toplije (+0,5 do +0,8C), a najvee
promjene e se deavati tokom ljetnih mjeseci (6, 7. i 8. mjesec), sa promjenama od +1,4C u
sjevernim podrujima i +1,1C u junim podrujima. Predvia se da e se koliina padavina
smanjiti za 10% u zapadnim dijelovima zemlje, a da e se poveati za 5% na istoku. Oekuje se
da e godinja doba jeseni i zime imati najvee smanjenje u koliini padavina.

Slika 3. Promjena u srednjoj godinjoj temperaturi u C (lijevo) i koliini padavina u % (desno)

(Izvor: urevi. V, Izrada klimatolokih prognostikih modela i scenarija za SCN, 2012)

Za A1B scenarij, 2071-2100. karakteristina je takoer promjena temperature i to u intervalu

+1,8 do + 3,6C, opet za sezonu juni, juli i august (JJA). Za zimsku sezonu decembar, januar,
februar (DJF) poveanje od + 2,4C, za MAM sezonu +2,4 do +2,6C i SON + 2,0 + 2,4C.
Smanjenje padavina na godinjom nivou kree se u intervalu od 10 30 %. Za A2 scenarij,
2071-2100. karakteristino je poveanje temperature od 2,4 do 4,8C i vei broj sunih dana.

Povean
broj
tropskih
dana
Ekstremno
visoke
temperature

Poveanje
temperature

Poremeen
pluviometrijski

KLIMATSKE
PROMJENE
U BiH

Sue

reim

Trend brzih
promjena iz
ekstremno
vrelog u
hladni period

Shema 2. Prikaz nekih efekata klimatskih promjena u BiH

4. UTJECAJ KLIMATSKIH PROMJENA NA UMSKU EKOSISTEME U BOSNI I

HERCEGOVINI
4.1. Ekloka nia
Ekoloka nia je multi ili n - dimenzionalni hipervolumen (hiperzampreminski) prostor definisan iznosom
ekolokih faktora u kojima populacija pojedinih vrsta moe opstati, odnosno prostor u kojem se odvija
ivot neke vrste. Sa ekolokog stajalita razlikuje se fundamentalna nia (FEN) kojom su bile obuhvaene
sve ekoloke mogunosti da vrsta opstane na nekom mjestu (ukupna irina svih njenih ekolokih valenci),
te realizovana nia, koja se odlikuje ogranienom irinom, odreenom prisustvom kompetitora, predatora
i uopte svih, abiotikih i biotikih "otpora" sredine. (Hutchinson, 1957. g.)
Dimenzije ekoloke nie su, kako razliiti uslovi sredine (temperatura, vlanost, svjetlost), tako i resursi
(voda, Suncevo zraenje, mineralni elementi).11 Razumijevanje ekoloke nie je prilino komplikovan
koncept, koju je, u sutini, nemogue vizuelno prikazati. Ipak, ekoloka nia se moe zamislili kao
viedimenzionalni prostor u kojem je svaki ekoloki faktor predstavljen vektorom koji se razlikuje u
koliini i smjeru djelovanja. Iznos djelovanja ekolokog faktora prikazan je u njegovim utjecajem na
prirast i razvoj vrsta, dok smjer djelovanja moe biti pozitivan ili negativnan na rasprostranjenost vrsta.
Potpuno razumijevanje utjecaja svakog faktora odreene vrste ogranieno meutjecajem tih faktora.

Slika 4. Shematski prikaz ekoloke nie: A - dvodimenzionalne, zasnovane na promjeni dva faktora sredine
i B - trodimenzionalne, zasnovane na promjeni tri faktora sredine na datom stanitu (izvor:
http://www.bionet-skola.com/w/Distribucija_populacije)

Na poetku ovog rada konstantovana je vanost ekolokih fakotra tj. ekoloke nie za rast i
razvoj vrsta tokom ontogenetskog razvoja. Klimatski faktori (temperatura i padavine) se mogu u
skladu s njihovim djelovanjem podijeliti na lokalne i globalne, pa prema tome postoje
makroklimatski i mikroklimatski faktori. Mikroklimatski faktori uzrokuju anomalije u odreenim
klimatskim podrujima, kao to su npr. klimatske inverzije unutar odreenih klimatskih podruja
odreeni reljefom (tipian primjer mrazite na Velikom Polju, Igmanu).
11

http://www.bionet-skola.com/w/Distribucija_populacije

10

Promjene klimatskih faktora uzrok su i promjena u izgledu vegetacijskog pokrivaa odreenog

podruja. Dakle imaju imaju utjecaj na povlaenje odreene vrste u nova podruja ili u vee
visine , dok njihovo mjesto zauzimaju druge vrste koje se mogu prilagoditi datim promjenama
ekolokih uslova. Prema tome klimatske promjene (prije svih toplota i vlaga) koje su danas
primjetne utiu na fiziologiju i odnose meu biljkama uzrokujui promjene njihovog podruja
rasprostranjenosti areala, u smislu poveanja ili smanjenja areala vrste ili zajednice i pomaku
areala (horizontalna i vertikalna migracija). 12 Sumirajmo globalne klimatske promjene tokom
prologa stoljea prouzrokovale su promjene u okoliu, a time i promjene ekolokih nia za sve
vrste drvea.
4.2. Uopeno o umskoj vegetaciji i rasprostranjenju u BiH
umsku vegetaciju Bosne i Hercegovine odlikuje izraena heterogenost biljnih zajednica i
bogastvo flosristikog sastava kao rezultat djelovanja historijskog faktora razvoja vegetacije u
prolosti, specifinih ekolokih faktora i antropogenih utjecaja. 13
Bosna i Hercegovina ima naroito bogat biodiverzitet, sa visokim nivoom raznovrsnosti biotopa i
velikim brojem endemskih biljnih vrsta (5.000 vrsta vaskularnih biljaka i 30% od ukupne
endemske flore na Balkanu).14 Dio jugoistine Evrope tako i nae zemlje takoer je vano za
cjelokupnu umsku vegetaciju (oko 250 vrsta umskog drvea i grmlja u BiH) Europe jer ovo
geografski malo podruje obiluje brojnim razliitim vrstama drvea. Tokom posljedne glacijacije
mnoge vrste su ovdje nale vano sklonite. (Willis, 1994.)
U Bosni i Hercegovini neke vrste drvea pojavljuju se samo u istim sastojinama (sastoje se od
samo jedne vrste drvea), dok se druge mogu se nai i u mjeovitim sastojinama (sastavljene od
dvije ili vie vrsta drvea). Pojedine vrste drvea su danas iroko rasprostranjene (Fagus
sylvatica, Picea abies), dok su ostale vrste drvea samo pojedinano ukljuene u njihovo
distribucijsko podruje (Acer pseudopaltanus).
umska vegetacije u BiH najveim dijelom pripadaju evrosibirsko-sjevernoamerikoj regiji
kontinentalnih dijelova, dok ume mediteranske regije pripadaju istoimenoj regiji. Najvii
planinski dijelovi koji se nalaze iznad gornje granice ume pripadaju alpsko-visokonordijskoj
regiji. Prostorni razmjetaj glavnih vegetacijskih tipova podlijee zakonima horizontalne
zonalnosti i visinske pojasnosti. Najnie zauzima pojas hrastovih uma nizinskog i brdskog
podruja (crnika, medunac, kitnjak, sladud, cer, lunjak), na koji se u visinskom i klimatskom
smislu nadovezuje gorski pojas bukve, bukve i jele, bukve i jele sa smrom i subalpinski pojas
bukve. Poseban pojas zauzima klekovina bora (krivulja) s vrlo izraenim prateim
visokoplaninskim floristikim diverzitetom koji se odlikuje brojnim endemima i reliktnim
vrstama. Mediteranska regija je vegetacijsko izdiferencirana na manju eumediteransku zonu
12

*** Drugi nacionalni izvjetaj Bosne i Hercegovine u skladu s okvirnom konvencijom ujedinjenih nacija,( 2013.).
*** ume Bosne i Hercegovine., Udruenje inenjera i tehniara FbiH., 2013.
14
*** Strategija prilagoavanja na klimatske promjene i niskoemisionog razvoja za Bosnu i Hercego vinu (2013.)
13

11

zimzelene vegetacije, zatim submediteransku zonu i mediteransko montani pojas listopadne

vegetacije.15 Znaajno je spomenuti i ume bijelog i crnog bora, mjeovite ili iste, endem
Panievu omoriku, tercijarni relikt muniku.

Slika 5. Glavni tipovi vegetacije uma sa dominantnim vrstama drv ea u BiH: a) Picea abies,
b) Pinus sylvestris, c) Abies Alba d) Fagus sylvatica e) Pinus nigra i f) Quercus petrea

Razumijevanje interakcije izmeu klime i vegetacije predstavlja jedan od najbitnijih segmenata u

istraivanju geografske rasprostranjenosti i razvoja vrsta.
4.3. Prostorna raspodjela ekoloke nie pojedinih vrsta drvea
Prostorna raspodjela ekoloke nie pojedinih vrsta drvea i njene projekcije pod klimatskim
promjenama kao i podaci, karte, tabele i lina istraivanja preuzeti su iz naunog rada The
influence of climate change on tree species distribution in west part of south-east europe16 ,
izabrane su vrste drvea karakteristine za klimu u cijelini, kao to su: crnika (Quercus ilex),
hrast medunac (Quercus pubescens), hrast lunjak (Quercus robur), hrast kitnjak (Quercus
petrea), bukva (Fagus sylvatica), jela (Abies alba), bor krivulj (Pinus mugo), crni bor (Pinus
nigra) i bijeli bor (Pinus sylvestris). U navedenom radu klimatski podaci koriteni za oblikovanje
ekoloke nie preuzeti su iz baze podataka WORLDCLIME period 1950-2000
(http://www.worlclime.org). Promjena prostornog rasporeda ekoloke nie za glavne vrste drvea
je po uzoru na 2080. g. tj. pomou klimatskih podataka dobivenih na osnovu modela globalnih
klimatskih promjena CGCM2 (Coupled Global Climate Model-SRES-A2a) i CGCma (Canadian
Drugi nacionalni izvjetaj Bosne i Hercegovine u skladu s okvirnom konvencijom ujedinjenih nacija,. Juni, 2013.
Utjecaj klimatskih promjena na distribuciju drvea u zapadnom dijelu Jugoistone Europe,. J. Vukeli, S.
Vojnikovi, D. Ugarkovi, D. Baki and S. Mikac
15

16

12

Centre for Climate Modelling and Analysis) (source: http://gisweb.ciat.cgiar.org). Za

oblikovanje ekoloke nie je koriten MAXENT program (Phillips i sur., 2004, 2006). Meu
ekolokim faktorima koritene su ekstremne vrijednosti bioklimatskih varijabli, i to: maksimalna
temperatura najtoplijeg mjeseca u godini (BIO5), minimalna temperatura najhladnijeg mjeseca u
godini (BIO6), koliina padavina najvlanijeg mjeseca u godini (BIO13) i koliine padavina
najsuhljeg mjeseca u godini (BIO14). Ostale klimatske varijable su zbog visokog koeficijenta
linearne korelacije odbaene kao nezavisni od prognostikog modela prostorne raspodjele
ekoloke nie (nadmorska visina je takoer odbaena).

Slika 6. Proces oblikovanja ekoloke nie prema odabranim klimatskim faktorima kao prediktor varijabli MAXENT
programa i projekcije ove ekoloke nie prema modelu Globalne klimatske promjene CGCM2 za 2080. godinu.

4.4. Ekoloke nie za pojedine vrste drvea

U periodu 1950 2000 utvrena je najnia prosjena minimalna temperatura najhladnijeg
mjeseca za bor krivulj (Pinus mugo) -5,9C, za jelu (Abies alba) -5,3C. Najvie minimalne
temperature u najhladnijem mjesecu utvren je za crniku (Quercus ilex) od 3,6C i medunac
(Quercus pubescens) 0,2C. Najvee vrijednosti maksimalne temperature u najtoplijem mjesecu
su odreene za crniku 28,9C, lunjak (Quercus robur) 27,5C, a za medunac i kitnjak (Quercus
petrea) 26,3C. Najnia minimalna temperatura najtoplijeg mjeseca je pronaena za bor krivulj
19,1C. Utvrene minimalne/maksimlane temperature najhladnijeg/najtoplijeg mjeseca za bukvu
(-4.9C / 23.1C), jela (-5,3C / 22,3C), smra (-5,4C / 22,00C), irina variranja
minimalne/maksimalne temperature najhadnijeg/najtoplijeg mjeseca sve tri vrste je oko 27C.

13

Model Globalne klime CGCM2 (A2a) pokazao je znaajno poveanje minimalne i maksimalne
temperature za sve vrste drvea. Prosjeno poveanje maksimalne temperature najtoplijeg
mjeseca za sve vrste drvea prema koritenom modelu promjene klime je 6,9C, u rasponu od
6,2C za bor krivulj do 7,6C crni bor (Pinus nigra). Prosjeno poveanje minimalne
temperature najhladnijeg mjeseca prema klimatskim promjenama modela je 2,0C, s najviom
promjenom pronaenom crniku 2,3C, a najnia za kitnjak 1,9C, to se jasno moe vidjeti iz
tabele 4. Za najvanije vrste (bukva, jela i smra) u BiH poveanje temperature je 2.0C u
najhladnijem mjesecu, dok za poveanje temperature najtoplijeg mjeseca za bukvu
konstantovano 6.9C, jela 7.0C i smru 7.1C. irina variranja, se poveava, inznosi 32C.
Klima (1950-2000) (C)

Varijable
Vrste
Abies alba
Pinus mugo
Pinus nigra
Pinus sylvestris
Quercus petrea
Q. pubescnes

Quercus robur
Fagus sylvatica
Picea abies

Min. Temp.
najhladnijeg
mjeseca
Std.
Iznos Dev.
1.0
-5.3
1.1
-5.9
-4.1
1.6
-4.5
1.8
-3.7
0.7
0.2
2.2
-3.3
0.5
-4.9
1.1
-5.4
1.0

Quercus ilex

3.6

1.4

Prosjek

-3.6

2.7

Max. Temp.
najtoplijeg
mjeseca
Std.
Iznos Dev.
22.3
2.0
19.1
2.0
24.6
2.2
23.8
2.4
26.3
1.0
26.3
2.1
0.5
27.5
23.1
2.4
22
2.0
28.9
24.4

Klima prema modelu A2A

(2080) (C)
Min. Temp.
Max. Temp.
najhladnijeg
najtoplijeg
mjeseca
mjeseca
Std.
Std.
Iznos Dev. Iznos Dev.
-3.2
0.9
29.4
2.1
-3.9
1.1
25.4
1.5
-1.9
1.6
32.2
2.1
-2.4
1.9
31.2
2.4
-1.8
0.7
33.2
1.1
2.3
2.1
32.6
2.2
-1.4
0.6
34.5
1.0
-2.9
1.1
30
2.4
-3.4
0.9
29.2
2.2

min
2.0
2.0
2.1
2.1
1.9
2.1
2.0
2.0
2.0

max N
7.0
1075
56
6.2
209
7.6
7.3
114
6.9
1557
6.3
1557
7.0
623
6.9
1781
7.1
1840

1.1

5.8

1.4

35.6

1.4

2.3

6.7

283

2.9

-1.6

2.7

31.3

2.9

2.0

6.9

9095

Tabela 4. Podaci o klimatskim faktorima minimalnih temperatura najhladnijeg i maksimalna temperatura najtoplijeg
mjeseca po vrstama drvea.

Najnia prosjena koliina padavina u najsunijem mjesecu definisana je za crniku od 38,6 mm,
a najvie za krivulj od 83,9 mm. Prosjena koliina padavina u najvlanijem mjesecu za sve vrste
drvea je 121,6 mm. Za bukvu 69.7 mm, smru 73.2 mm, jelu 72.7 mm.Prosjena koliina
padavina za najvlaniji mjesec najvea vrijednost je utvrena za medunac 152.3 mm, a najmanja
za lunjak 99 mm. Za bukvu 121.3 mm, smru 120.4 mm, jelu 122.5 mm. Prema modelu A2A
koliina padavina u najsunijem mjesecu je smanjen za 23,5 mm, u najvljanijem mjesecu
zabiljeen je pad od 5.4 mm u prosjeku. Najvee odstupanje je zabiljeeno kod bora krivulja od
34.5 mm, a najmanje kod lunjaka 10.3 mm za najsuhlji mjesec. Za bukvu 25.5 mm, jelu 27.3
mm i smru 28.2. Odstupanja za najvlaniji mjesec najvee za lunjak 8.9mm, a najmanje za
krivulj. Bukva 4,8mm, jela 3,7mm, smra 4mm.
14

Klima model A2A(2080)

(C)

Klima (1950-2000) (C)

Varijable
Vrste
Abies alba
Pinus mugo
Pinus nigra
Pinus sylvestris
Quercus petrea

Najshuniji
mjesec
Izno
Std.
s
Dev.
72.7
10.8
83.9
6.1
64.9
7.6
64.3
8.7
59
9.9

Najvlaniji
mjesec
Std.
Iznos Dev.
122.5
18.4
136.4
14
117.8
17.5
116.2
16.3
108.4
10.1

Najvlaniji
mjesec
Std.
Iznos
Dev.
118.9
24.2
134.4
18.8
110.7
17.8
107.5
16.7
102.7
14.7

Najsunjiji
mjesec
Izno
Std.
s
Dev.
45.4
7.1
49.4
8.3
37.8
5.1
40.5
5
42.7
4.3

min
27.3
34.5
27.1
23.9
16.3

Q. pubescnes
59.9
12.8
152.3
15.9
34.2
10.7
135.7
20.2
25.7
Quercus robur
50.5
5.8
99.0
6.4
40.2
6.1
90.1
10.6
10.3
Fagus sylvatica
69.7
11.1
121.3
17.8
44.2
6.6
116.5
21.9
25.5
Picea abies
73.2
10
120.4
17.2
45
7.2
116.4
22.9
28.2
Quercus ilex
38.6
7.2
137.3
24.6
20.1
5.4
131.5
24.9
18.5
Prosjek
64.9
13.5
121.6
20.1
41.4
9.1
116.2
23.9
23.5
Tabela 5. Koliine padavina u najsunijem i najvlanijem mjesecu prema vrstama drvea

ma
x
3.7
2
7.1
8.7
5.7

N
1075
56
209
114
1557

6.7
8.9
4.8
4
5.8
5.4

1557
623
1781
1840
283
9095

Raspon populacije pojedinih vrsta drvea moe se pratiti zavisno o svakom klimatskom faktoru
pojedinano. U tabeli 6. su predstavljene vrste odnosno raspon vrijednosti prema pojedninanom
klimatskom faktoru. Vidno je da je 95% populacije hrasta lunjaka (Quercus robur) u vrlo uskom
maksimalnom raspon temperatura za najtopliji mjesec (T_max M.) od 1,70C, dok ukupna
populacija ima raspon od 2C. U suprotnosti sa lunjakom, bukva pokazuje raspon ukupne
populacije od 13,6C, kao i medunac od 14,10C. Bukva se zbog iroke rasprostranjenosti smatra
vrstom iroke ekoloke valence prema klimatskim faktorima pri emu je prosjeni raspon
maksimalne temperature najtoplijeg mjeseca 8,40C i 4,30C minimalne temperature u
najhladnijem mjesecu (T_min M.).
Vrste

T_max M. (C)
Min.95%
Max.

T_min M. (C)
Min.95%
Max.

Najsuniji mjesec
(mm)

Najvlaniji mjesec
(mm)

95%

Min.-Max.

95%

Min.-Max.

Abies alba

7.9

12

3,80

7.8

38

50

59

68

Pinus mugo

6.9

8.4

3,80

5.1

25

25

40

43

Pinus nigra

8.4

11.5

6,70

8.2

31

42

56

68

Pinus sylvestris

11.6

7,80

8.5

36

42

56

59

Quercus petrea

4.1

9.1

3.2

5.1

34

44

41

56

Quercus pubescnes

8.4

14.1

8.1

11.5

46

59

63

96

Quercus robur

1.7

2.00

1.9

2.3

24

28

21

37

Fagus sylvatica

8.4

13.6

4.3

8.9

44

53

60

73

Picea abies

8.15

12

3.65

36

44

57

68

Quercus ilex

4.7
5.9
5.5
6.9
29
41
92
Tabela 6. Raspon vrijednosti odabranih klimatskih faktora prema vrstama drvea.
Min.-Max. - Raspon izmeu najnie i najvie vrijednosti.

99

15

Analiza Ekoloke nie s obzirom na sve varijable je uinjena pomou analize razlika (DCA).
Rezultati pokazuju poloaj izabranih vrsta drvea projicirane u dvodimenzionalnom sistemu u
kojem je svaka osa linearna kombinacija sva etiri klimatska faktora (Slika 7).

Slika 7. Frekvencija distribucije prema vrstama drvea i izabranim klimatskim faktorima

Rezultati analizom razlika pokazuju jasnu podjelu populacija vrsta drvea u dvije vee grupe.
Prvu grupu ine vrste crnike i medunca gdje je diskriminatorna varijabla korijen 1. Obje vrste
jasno odvajaju od svih ostalih i tano definiu geografsku pripadnost Mediteranskoj regiji.
Druga grupa sastavljena od svih drugih vrsta mogu biti prostorno definisani u kontinentalnom
dijelu zemlje. Diskriminatorna osa korijen 2 pokazuje jasnu odvanjanja lunjaka, preko kitnjaka
do planinskog bora, dok se jela, bukva i smra preklapaju s obzirom na izabranu kombinaciju
klimatskih faktora.
U tabeli 7. prikazane su vrijednosti standardnih koeficijenata kanonske varijable, djelovanje
svakog pojedinog faktora klime na odstupanje vrsta.
Varijable

Max. Temp. najtoplijeg mjeseca

Min. Temp. najhladnijeg
mjeseca
Najsuniji mjesec
Najvlaniji mjesec
Eigenvalue
Cum.Prop

Root1
-0.94766

Root2
1.19337

Root3
-1.01995

Root4
-0,21000

1.35830
-0.70913
0.22764
4.88517
0,83059

-0,42277
0,03123
-0,17788
0,92261
0,98745

0,38860
-0,75387
-0,60883
0,06825
0,99905

0,71913
0,97859
-1.08279
0,00557
1

Tablica 7. Standardni koeficijenti kanonskih varijabli koriste diskriminacijsku analizu (DCA)

16

Prostorna raspodjela ekoloke nie prema odabranim klimatskim faktorima za odreenu vrstu
drveta prikazana je na slici 8. Udio svake pojedine varijable u prostornom predvianju ekoloke
nie prikazana je u tabeli 5.
Maksimalna temperatura najtoplijeg mjeseca u godini, ima najvei utjecaj na jelu sa 46,5 % , na
bukvu 62,4 % , i bor krivulj 63,3 % te na lunjaka na 50,8% . Minimalna temperatura u
najhladnijem mjesecu ima najvei udio u prostornom predvianju ekoloke nie medunca 70,7
%, i crnike 72,3 % .
Padavine u najsuhljem mjesecu u godini ima najvei udio u prostornom predvianju ekoloke
nie crnog bora 71,7%, a bijelog bora 44,2%. Padavine u najvlanijem mjesecu u godini ima
najvei udio u predvianju ekoloke nie lunjaka 40,7% i kitnjaka 40,0% (Tablica 5).
U prostornom modelu ekoloke nie je, u jednakom su omjeru maksimalna temperatura u
najtoplijem mjesecu (35,6%), i najnia temperatura u najhladnijem mjesecu (31,6%), i padavine
najsunijeg mjeseca u godini (26,6%).
Prema tabeli 7. Moe se vidjeti da je udio klimatskih faktora na prostorno predvianje ekoloke
nie jednaka za vrste: medunac i crnike, i za crni bor obini bor.
T_max M.

T_min M.

Najsuniji

Najvlaniji

(C)

(C)

(mm)

(mm)

AUC

Abies alba

46.2

26.2

21.2

0,853

Pinus mugo

62.5

20.2

11.8

5.5

0,745

Pinus nigra

35.6

31.6

26.6

6.3

0,851

Pinus sylvestris

63.3

34.9

1.2

0.6

0,976

Quercus petrea

3.5

11

71.7

13.8

0,842

Quercus pubescnes

17.5

21.6

44.2

16.6

0,867

Quercus robur

50.8

4.9

3.5

40.7

0,927

Fagus sylvatica

29.3

23.1

7.6

40

0,800

Picea abies

1.1

72.3

23.4

3.2

0,974

Quercus ilex

4.2

70.7

3.1

22

0,861

Vrste

Tablica 8. Relativni udio pojedinog faktora klime na predvianja ekoloke nie (%).AUC - povrine pod ROC
krivulje prognostikog modela MAXENT

17

Slika 8 . Prostorni raspored ekoloke nie prema odabranim klimatskim faktorima s prosjenom vrijednou za period
1950-2000 i predvianja prema globalnom modelu klimatske promjene CGGCM2 za 2080. godinu. Ljubiasta boja
predstavlja viu (blie 1) vjerojatnost predvianja, dok svijetlo zelena predstavlja manji (blie 0), bijela boja
predstavlja podruje van ekoloke nie za pojedine vrste drvea

Rezultati rasprostranjenosti ekoloke nie prema odabranim klimatskim faktora i projekcija istih
su prikazani u slici 8. Vrste ije se ekoloke nie preklapaju su obina bukva, jela i smra. Prema
ekolokoj nii prostorne distribucije, modelu i njihove projekcije prema modelu CGCCM2 za
18

2080. godinu neke vrste pokazuju prostornu preraspodjelu ekoloke nie (lunjak, medunac,
crnika, c. bor i b. bor), dok drugi pokazuju vertikalnu slojevitost iste (bukve, jele, smra, krivulj).
Ekoloka nia projekcije kitnjaka prema klimatskim promjenama pokazuje horizontalnu
redistribuciju s vertikalnim raslojavanjem ekoloke nie.

4.5. Utjecaj promjena na umske ekosisteme na osnovu pojedinih klimatskih

scenarija
ume naoj zemlji predstavljaju jedan od najvanijih prirodnih resursa prije svega zbog prirodne
i raznovrsne strukture, kao i visoke stope prirodnog obnavljanja (oko 93%). Prema procjenama
izneenim u Drugom nacionalnom izvjetaju BiH umski ekosistemi e biti izloeni direktnim
utjecajima: promjene temperature i padavina, poveanju koncentracije atmosferskog CO2, eoj
pojavi umskih poara, veoj zastupljenosti tetoina, te intezivnim prirodnim nepogodama
(sue, rani mrazevi, jake kie, smetovi, oluje).
Prema konstruisanim modelima naprijed navedenim, klimatske promjene mogle bi vremenom
transformirati umske ekosisteme i izmijeniti sastav i rasprostranjenje uma. Veina uma
karakteristinih za planinske (dinarske) regione evoluirala bi u ume planinske bukve. U
scenariju A1B, na kraju ovog vijeka oekuje se dominacija termofilnih uma hrasta kitnjaka sa
grabom, hrastom meduncem i hrastom crnikom. Model A2 dovodi do potpune devastacije
umskih ekosistema i formiranja podmediteranskih i mediteranskih umskih zajednica.
Klimatske promjene nee imati isti utjecaj na sve umske ekosisteme u Bosni i Hercegovini,
tj.nee sve zajednice reagovati na isti nain (neke to se nalaze na veoj nadmorskoj visini, neke
su manje osjetljive), prema tome treba odvojeno analizirati reakciju svake zajednice.
ume bukve, koje su prilino otporne, mogle bi biti napadnute razliitim patogenima i
oboljenjima, ali i ugroene od poara. Nizijske bukove ume izloene su posebnom riziku (pad
vitalnosti), naroito u podrujima s malim koliinama padavina, na sjeveroistoku zemlje. Isto
tako, rizicima su izloene i nizinske ume hrasta i visoke planinske ume. etinari su na visokim
temperaturama naroito podloni napadima tetoina, ali postiji i rizik od izbijanja poara. 17
Simulacije poveanja prosjene temperature za 2C predviaju znaajne negativne posljedice za
rasprostranjenje tamnih etinarskih uma. Jela je takoer izloena riziku od porasta temperature.
Na dinamiku populacije obine jele utjeu i drugi faktori, primjerice suhe i mokre depozicije
(Glava i dr. 1985, Prpi1987), visoka gustoa herbivora (Mayer1981, Roenbergar i dr.2007),
meuvrsna kompeticija, neprimjereno gospodarenje (Mati i dr. 2006, 1996) te napadi tetnih

17

*** Strategija prilagoavanja na klimatske promjene i niskoemisionog razvoja za Bosnu i Hercegovinu (2013.),.

Juni 2013

19

insekata i patogenih gljiva (Klepac1972). Zbog svega toga uestale su sumnje u mogunost
povlaenja, pa ak i nestanka obine jele s njenih stanita. 18
Druge vrste se postepeno ire i na vie nadmorske visine. Veliki broj vrsta drvea, a naroito
irokolisnog drvea, pogoen je stresom zbog sue, to bi moglo imati znaajan utjecaj na veliki
broj umskih vrsta.
Poseban utjecaj koji se moe pojaviti kao posljedica klimatskih promjena je viestruki stres,
kod kojeg dolazi do promjena u vlanosti tla, promjena u koliini padavina, temperaturi i
patogenima, to sve skupa doprinosi nastajanju netrpeljivog stanita i visoke stope mortaliteta
drvea. Zajednice koje se nalaze u centru stanita bie tolerantnije na klimatske promjene, dok e
one na periferiji biti veoma ranjive.
Otre temperature i klimatski uslovi, kao to su mraz i toplotni talasi, kao i promjene u obliku,
vremenu i koliini padavina (na primjer, snijeg u poreenju s kiom, sua u poreenju s
poplavama) mogu utjecati na pojedine vrste drvea te na poloaj i nivo umskih sistema, zato to
ove promjene mogu poveati osjetljivost na tetoine, patogene i otre vremenske uslove
(Schlyter i dr, 2006).
Prema scenarijima IPCCC mediteranske drave, koje ve u velikoj mjeri zavise od irigacije, imat
e u prosjeku 15 do 25% niu vlanost zemljita tokom ljeta. Ukratko, ve se se iz dosadanjeg
da primjetiti da su klimatske promjene prijetnja za sve tri makroregije u BiH (panonsku,
planinsko-kotlinsku i mediteransku). 19
Analiza utjecaja klimatskih promjena na rasprostranjenost subasocijacija dinarske ume bukve i
jele u BiH pokazuje da e se povrina areala dinarske ume bukve i jele bitno smanjiti.
Openito se se smatra da e najvie biti pogoena visokoplaninska podruja u Bosni i
Hercegovini na nadmorskim visinama oko 1.500 m tj. subalpski pojas.
Moe se oekivati smanjenje broja zeljastih vrsta uske ekoloke valence najviih planinskih
podruja koje nee moi prilagoditi svoj areal dovoljno brzo. Prodor alohtonih vrsta poveat e
se, a agresivnije iz prirodnih stanita mogu istisnuti autohtone vrste.
Usporeujui sadanje stanje s predvienim u 2030. i 2100. godini, oekivano je da e doi do
promjene areala kod veine vrsta. Najvee promjene su tokom 6,7,8 mjeseca u sjevernim i
junim podrujima (A1B scenarij, 2001-2030), uz poveanje temperature i padavina, predvieno
je poveanje povrina gdje je neka vrsta obilno pristutna npr kopitnjaka (Asarum europaeum L.),
dok npr. za likovac potpuno smanjiti ili ak nestati.

18

I. Ani, J. Vukeli, S. Mikac, D. Baki, D. Ugarkovi: Utjecaj globalnih kilimatskih promjena na ekoloku niu obie jele (Abies alba Mill.)
u Hrvatskoj,. umarski list br. 34, CXXXIII (2009), str 135-144
19

*** Drugi nacionalni izvjetaj Bosne i Hercegovine u skladu s okvirnom konvencijom ujedinjenih nacija , ( 2013.)

20

Na bazi Hopkinsonovog bioklimatskog zakona, po kojem porast temperature od 3C (A2 scenarij

2071-2100) odgovara visinskom pomaku vegetacije od 500 m nv, predvia se zamjena
vegetacije u pretplaninskom podruju Dinarida vegetacijom umjerenog klimazonalnog pojasa
(zeljaste vrste).
Uspjeno prilagoavanje mogue je samo uz sporu promjenu klime do 0,1C/10 god. i apsolutnu
promjenu klime niu od 1C. Eliminatorni ekoloki faktor u viim podrujima vjerovatno
temperatura, a u nizinskim kontinentalnim, padavine.
Naroito ugroena bit e bogata endemina flora (paleoendemi, neoendemi), te tercijarni i
glacijalni relikti, naroito oni koji su se zadrali u refugiima zbog slabe mogunosti migracije s
obzirom na malu rasprostranjenost.

Tabela 1. Saetak kljunih utjecaja klimatskih promjena (prema SCN-u)

21

5. Zakljuak
Globalne klimatske promjene su realnost odnosno stvarna pojava na Zemlji. Naravno, modeli
koji predviaju globalne klimatske promjene sadre velike odstupanja, jer oni ne ukljuuju sve
faktore i njihove meusobne interakcije koje imaju direktan ili indirektan utjecaj na klimu.
Prema Hays-u (1976) globalne klimatske promjene se vre redovitim ciklusima (tzv. Milankovi
ciklusi) u Zemljinoj orbiti koji se pojavljuju u gotovo redovitim amplitudama na 100,000 godina.
Obzirom na to da je primijetna smjena hladnih i toplih perioda u historiji Zemlje. topla razdoblja
(interglacijacije) se ponavljaju svakih 100.000 godina, i traju oko 10.000 godina (Berger, 1981).
Upravo smjene toplih i hladnih razdoblja u historiji Zemlje znaajno utjeu na Sastav i koliinu
vegetacije na Zemlji (Willis i sur., 1999).
Klimatske promjene se razliito odnose prema pojedinim vrstama drvea, neke za posljedicu
imaju smanjivanje prostorne rasprostranjenosti, dok druge ire svoj areal odnosno pokazuju
poveanje prostorne distribucije ekoloke nie. Klimatski faktori (maksimalna temperatura
najtoplijeg mjeseca i minimalna temperatura najhladnijeg mjesecu, te koliine padavina
najsunijeg i najvlanijeg mjeseca) predstavljaju granine vrijednosti klimatskih faktora koji
djeluju na irenje vrsta. Kad se govori o odnosu izmeu vegetacije i klime treba uzeti u obzir da
vegetacija indirektno utjee i mijenja klimatske uslove u odreenom prostoru, kroz procese
asimilacije i uvanje atmosferskog CO 2 (Laubhann et al., 2008). Teko je razlikovati i potpuno
objasniti samo utjecaj klimatskih faktora na ekoloku niu vrste i prema tome rasprostranjenje
iste.
Raspon vrijednosti temperature i koliine padavina za odreene vrste podcrtava vanost
klimatskih faktora na naseljevanje vrste. Istraivanja klimatskih faktora utjecaja na ekoloke nie
pojedinih vrsta daju korisna saznanja o odnosima vegetacije, na nivou vrsta, prema okoliu
pogotovo prema klimi. Oblikovanje ekoloke nie i razumijevanje odnosa izmeu vegetacije i
ekolokih faktora, pogotovo klime, treba promatrati na nivou cijelog rasprostranjenja populacije.
umski ekosistemi danas su podloni promjenama, uzrokovanim prirodnom varijabilnou ili
ljudskim aktivnostima. Iako, prognoze modela klimatskih promjena treba uzeti s odreenom
rezervom i sa mogunou razliitih ishoda svi oni pokazuju jedno neki u blaem neki jaem
obliku: negativan utjecaj na budue rasprostranjenje i rast glavnih vrsta drvea i umske
vegetacije koja se oituje u izobilju sadanjih tipova uma u Bosni i Hercegovini.
Takoer nije iskljueno mogue propadanja postojeih ili pojave novih vrsta, mijenjajui
brojnost pojedinih vrsta drvea jedne populacije, produktivnosti ekosistema ume, ekoloke
stabilnosti i zdravstvenog stanja uma, kao i promjene u ukupnoj produkciji i opekorisnim
funkcijama uma.Klimatske promjene mogu imati i neke pozitivne utjecaje na ume i umarstvo:
produktivnost drvea moe se poveati u podrujima sa dovoljnim koliinama vode, to e
rezultirati brim stopama rasta, a time i mogunou nastajanja novih vrsta.
22

Saetak
Klimatske promjene predstavljaju one promjene klime koje se direktno ili indirektno pripisuju
ljudskim aktivnostima koje mijenjaju sastav atmosfere i koje se za razliku od klimatskih
varijabilnosti
biljee
tokom dueg vremenskog perioda. Kada se govori o klimatskim
promjenama prvenstveno se misli na promjenu temperature i promjenu reima padavina.
Klimatski faktori zajedno sa orografskimi i edafskim faktorima definiu stanite umskog
drevea. Za rast i razvie odnosno ivot umske vegetacije potrebna je odreana koliina toplote,
vlage, svjetlosti, te prema tome sama promjena klimatskih faktora ima direktni uticaj na
vegetaciju. To se ogleda kroz odravanje ivota i razvoja drvea u umi, kao i rasprostranjenje
ume kao vegetacionog tipa.
Prema Drugom nacionalnom izvjeataju o klimatskim promjenama prisutno je poveanje
temperature u BiH u 1981 2010 u odnosu period 1961 1990 od prosjeno 1C u svim
dijelovima zemlje. Takoer zabiljeene su neke atipine pojave (sue, promjenjen reim
padavina, poveanje temperature, tropski dani, visina snijega).
umska vegetacija Bosne i Hercegovine odlikuje se izraenom heterogenosti biljnih zajednica i
bogastvom flosristikog sastava.
Prema odreenim klimatskim modelima odnosno pretpostavkama buduih klimatskih promjena
umska vegetacija u BiH e osjetiti posljedice, teritorij odnosno rasprostranjenost pojedinih vrsta
e se smanjiti, dok e se neke rairiti i zauzeti vee prostore.

23

Literatura
Csaba Matyas, Imre Berki, Blint Czucz, Borbla Galos, Norbert Moricz, Ervin
Rasztovits,: Assessmetn and projection of climate chanege impacts in Southeast European
forests: a case study of common beech (Fagus silvatyca L.)
I. Ani, J. Vukeli, S. Mikac, D. Baki, D. Ugarkovi (2009.),: Utjecaj globalnih klimatskih
promjena na ekoloku niu obine jele (Abies alba Mill.) U HRVATSKOJ,. umarski list br. 3
4, CXXXIII str. 135. -144.
J. Vukeli, S. Vojnikovi, D. Ugarkovi, D. Baki and S. Mikac., The influence of climate
change on tree species distribution in west part of south-east europe,.
Meki, F. (1998.): Uzgajanje uma-ekoloki osnovi, Univerzitetski udbenik, Izdava: umarski
fakultet u Sarajevu., Sarajevo,. str. 109. - 205.
ari, T., Beus, V., Majstorovi, ., Tais, M. (2013.).: Granice rasta grada Sarajeva i regije do
2025. godine ekoloki aspekti., ANUBIH., Sarajevo, str. 52. 73.
*** (Juni, 2013.).: Drugi nacionalni izvjetaj Bosne i Hercegovine u skladu s okvirnom
konvencijom ujedinjenih nacija,.
*** (2012.).: Procena ranjivosti na klimatske promene Srbija., Beograd,. 2012.
*** (2013.).: Strategija prilagoavanja na klimatske promjene i niskoemisionog razvoja za
Bosnu i Hercegovinu
*** (2012.).: ume indikator kvaliteta okolia., Zbornik radova., ANUBIH., Sarajevo.
*** (2011.).: ume i klimatske promjene., CEPOS
*** ( 2012.).: Zatita od grada u Republici Srpskoj

Izvori sa interneta:
http://www.pmf.ni.ac.rs/pmf/studije/prezentacije/biologija/VR/osnovi-ekologije-biljaka/03Ekoloski-faktori- i-adaptacije.pdf (Vlastimir Ranelovi)
http://www.bionet-skola.com/w/Distribucija_populacije

24