UNIVERZITET U BIHAU

TEHNIKI FAKULTET
BIHA
Odsjek: MAINSTVO

DNEVNIK INDUSTRIJSKE PRAKSE (II)

Semestar (VI)
Dodiplomski studij

Biha,

19.10.2014 god.

Student:
Hadi Aldin
Br indexa: 948

Univerzitet u Bihau

Tehniki fakultet
Biha

U Bihau, ______________ .
Broj:

MOLBA ZA OBAVLJANJE INDUSTRIJSKE/STRUNE

PRAKSE

Potvrujem svoju saglasnost da student/ica

_____________________________________________________________________________
(ime i prezime studenta/ice, odsjek, broj indeksa)

obavlja industrijsku/strunu praksu

u __________________________________________________ .
(naziv pravne osobe)

Pravna osoba u kojoj student/ica eli obaviti industrijsku/strunu praksu:

Adresa: ______________________
Telefon: _____________________
E-mail: ______________________
Odgovorna osoba: _________________________
Napomena:
Student Tehnikog fakulteta nije osiguran od posljedica nesretnog sluaja (nezgode) kod ___________
__________________________________________________________________________________

Dekan:
Dostaviti:
- Koordinatoru za nastavu po odsjecima

________________________

- Studentu/ici
- a/a pravne osobe

1,2. stranica -Vidi gore!

3. stranica Molba za obavljanje industrijske prakse (Skenirani list na kraju sa
potpisom Dekana)
4. stranica (slijedi)
1. UVOD (12 pt Bold margine (desno 2,5 cm; lijevo 2 cm; gore 2 cm; dole 2
cm)
(Ostali dio teksta je 12 pt (Sentence Case)!!!- Ne koristiti numeraciju
stranica!)
Saeto opisati poduzee:
Naziv;
povijest firme;
lokacija (graevinski i proizvodni objekti);
djelatnost(i) i proizvodni program;
tehnoloka razina (oprema, sredstva rada, strojevi, alati, softveri);
eventualne posebnosti itd.
5. Stranica
2. (NAZIV RADNOG ZADATKA) (12 pt Bold )
- kratki opis teme strunog rada sa crteom radnog zadatka (komad, maina,
sptver ili .........)
6. starnica (namjerno prazna)
7,8,9,10,11 stranica Vidi dnevni radni list u nastavku biljeske studenta!
( Dnevni izvjetaj obavljenog posla: 8 sati sa obrazloenim tehnolokim
postupcima izrade. Svaki zahvat tehnolokog postupka potkrijepiti crtezom ili
slikom radnog komada, maine, koritenog alata (reznog, mjernog itd..)
12. stranica Potvrda o obavljenoj praksi (preuzeti od voditelja nastave)
( Skenirani list na kraju)
13. strnica vidi kako slijedi (obavezni potpisi studenta i voditelja nastave)

Podaci o predanom dnevniku strune prakse:

Datum predaje:
Potpis studenta/ice:

Potpis voditelja/ice za nastavu:

Upute za voenje dnevnika strune prakse: (Ovu stranicu ne uvezivati!!!!)

Student/ica je za vrijeme strune prakse obvezan/na voditi Dnevnik strune prakse u
kojem opisuje radne zadatke koji su obuhvaeni strunom praksom.
Preporua se da zadaci koje obavlja student na strunoj praksi budu vezani uz
podruje studiranja i uz temu diplomskog rada.
Student/ica je duan/na voditi biljeke o sadraju i radnim aktivnostima svakog dana
prakse, to znai da u dnevniku prakse trebaju biti opisane aktivnosti za svih 5 (40
radnih sati) dana prakse.
U zakljuku student/ica iznosi svoje miljenje i dojam o strunoj praksi te da li je
praksa pomogla u njegovom daljnjem profesionalnom razvoju.
Na zavretku prakse Dnevnik strune prakse ovjerava mentor/ica u tvrtki/instituciji
vlastorunim potpisom.
Dnevnik prakse se nakon zavretka prakse, predaje na uvid i kontrolu te se u skladu s
ispunjenjem formalnih uvjeta vri ovjera izvrenja obveze strune prakse od strane
voditelja/ice za nastavu na mainskom odsjeku.

1. UVOD
Opis firme
Deal-mont d.o.o.
Industrijska zona b.b. Sanski Most, BiH, 79260
Porezni br: 4263213010005
Tlf: 037/687-417
Fax: 037/687-416
Deal-mont d.o.o. je manje i relativno mlado preduzee utemeljeno 2000 god. i
koje se nalazi u Sanskom Mostu. Ovo preduzee za sada ima zaposlenih deset
radnik, od kojih su dva vodea lana vieg strunog obrazovanja dok su preostali
lanovi radnici kvalifikovani za pojedine rangove poslova kojima se preduzee
bavi (zavarioci, majstori i radnici na odjelu za plastificiranje i lakiranje).
Deal-mont se iskljuivo bavi proizvodnjom-izgradnjom, obradom i zatitom
metalnih konstrukcija. Izgradnja inox, staklenih i aluminijskih ograda, kojom se
ova firma bavila u samom poetku, proirila se i na obradu i zatitu ve gotovih
metalnih konstrukcija za sve namjene. Jedna od najproduktivnijih djelatnosti
jeste plastificiranje metala. Isto tako jedan dio proizvodnje je usmjeren ka izradi
aluminijskih prozora, te izvoenju svih vrsta staklenih i aluminijskih fasada.
Kako se radi o manjem preduzeu glavni ciljevi su usmjereni ka proirenju
djelatnosti ugradnjom novih poboljanih tehniko-tehnolokih rijeenja,
ugradnjom modernije tehnoloke opreme ,te ukljuenjem i integracijom strunih
sektora za nove kadrove. Osnovni cilj i filozofija preduzea je zadovoljstvo kupca
koje uveliko garantuje mogunost napredka i proirenja preduzea u izgradnji
boljeg i naprednijeg proizvodog procesa. Kroz implementaciju i uvoenje ISO
standarda 9001:2008 ovo preduzee tei ka poboljanju kvaliteta proizvoda i
usluga.

2. RADNI ZADATAK
U ovom radnom zadatku koji je obavljen u preduzeu Deal-mont upoznat je
kompletan tehniko tehnoloki proces plastificiranja komada-predmeta. Radni
zadatak se bazirao na pripremu i obradu radnih povrina, komada (koji e biti
podvrgnuti plastificiranju).
Uz praktino i tehnoloko uee ova radni zadatak se temeljio i na prikupljanju
dodatnih informacija, putem interneta ili dostupne literature o tehnolokom
procesu plastificiranja.

3. BILJEKE STUDENTA/ICE
1. dan prakse
Datum: 29.09.2014 god
SADRAJ I OPIS RADA

Prvi dan prakse uglavnom se svodio na upoznavanje preduzea. Preduzee se

sastoji od dvije hale koje su odvojene za svaku proizvodnu djelatnost. U prvoj
hali nalazi se maina za sjeenje i savijanje metala, zatim aparati za
zavarivanje, zrani kompresor, brusilica, builica, alati i ostali pribor. U sklopu
prve hale nalazi se i mjesto za skladitenje gotovih metalnih konstrukcija.
U drugoj manjoj hali nalazio se prostor za plastificiranje. Ovaj prostor, to jest
ovo postrojenje sadri: pitolje za plastificiranje, ciklonsku komoru, pe za
peenje, boje i zatite pri radu (gas maske, odjela, zatitne naoale, zatita od
praine).
Plastificiranje metala se svrstava u postupke zatite organskim prevlakama, to
jest oblaganje plastinim masama. Plastina masa je premazno sredstvo koje se
sastoji iz: veziva, pigmenta, punila, aditiva i otapala.
1.1 Veziva
Veziva slue za neisparive organske tvari kao viskozne kapljevine ili smola. Za
istu namjenu slue i prirodne smole, derivati celuloze, sintetiki ili prirodni
kauuk, poliplasti, suiva masna ulja i dr. Akril modificirane smole su meu
najprimjenjenijim vezivima jer se odlikuju dobrom apsorcijom pigmenata,
brzim suenjem nakon peenja, zadravaju elastinost prevlake a ujedno i
omoguavaju jako dobro prijanjanje laka-boje. S druge strane veziva kao fenol
modificirani alkid daje visku tvrdou prevlake, dok silikon modificirani alkid
daje karakteristian sjaj povrini i poveanu toplinsku otpornost. Tu su jo i
ostala veziva kao: zasiene i nezasiene poliesterske smole, vinilne smole, amino
smole, klorkauuk, poliuretani, vodotopive smole, itd. U prah se mjeaju jedna ili
vie vrsta veziva zavisno od zahtjevane kvalitete rezultata procesa plastificiranja.
1.2. Pigmenti
Pigmenti su netopive anorganske ili organske tvari koje apsorbiraju i
reflektiraju svjetlost, pa je posljedica toga odreena karakteristinost boje koje
daju premazu. Hemijski sastav odreuje boju i svojstva pigmenta. Uloga
pigmenta je da prevlaku uini neprozirnom, da povea mehanika i zatitna
svojsta prevlake, te da pobolja refleksiju svjetlosti i time smanji zagrijavanje i
fotodestrukciju prevlake. Najznaajniji pigmenti sadre olovne i cinkove soli a
neki od njih su: olovni (crveni) minij, olovni sulfat, bazini olovni karbonat,
olovni kromat, olovna gla, eljezni oksid, titanov dioksid, silicijev karbid,
cinkovo bjelilo, crni pigmenti (a, grafit, ugljen), itd. Svaki od ovih pigmenata
ima funkciju zatitnog djelovanja od korozije ito putem pasivizirajueg,
inhibitorskog i neutralizirajueg djelovanja, ili kao katodni oblik zatite.

1.3. Punila
Punila su u principu jeftini pigmenti, anorganske tvari ija je osnovna funkcija

smanjenje poroznosti prevlake. U boje - prahove se dodaju kao uguivai, za

poboljanje mehanikih svojstava i filma prevlake, i radi otpornosti filma prema
vodi, pari te drugim agresivnim plinovima. Prema hemijskom sastavu razlikuju
se sljedea punila: sulfati, karbonati, oksidi i silikati.
1.4. Aditivi
Aditivi ine neznatan udio u sastavu prevlake ali su neophodni za pojedina
svojstva iste. Mogu se definirati prema nedostatku koji dopunjavaju kod ve
formiranog sastava prevlake. Prema tome aditivi se dijele na : okvaivai i
disperzanti, antipjenii, suila i katalizatori, konzervansi, svjetlosni stabilizatori i
korozijski inhibitori.
1.5. Otapala
Otapala ili razrijeivai su organski spojevi u kojima se vezivo otapa a da pri
tome ne dolazi do promjene hemijskog sastava prevlake. Neki od
najprimjenjenijih otapla su: alifatski ugljikovodici, aromatski ugljikovodici,
alkoholi (benzilni alkohol), esteri, ketoni, glikoli i dr.
Svaka od navedenih komponenti ima svoju ulogu u gotovom premazu i odreuje
konanu kavalitetu premaza.
Plastificiranje metala je postupak kojim se pozitivno naelektriziranom komadu
metala, posipa obrnutog polariteta nabijeni prah u pitolju za elektrostatsko
praenje, te se na taj nain prah lijepi i po dijelovima koji nisu na direktnom
udaru praha.
Elektricitet privlai prah gdje ga nema, a odbija gdje je nanesen. U daljnjem
posipanju, prah se ponaa kao izolator, jer je poliuretanskog sastava, pa novi sloj
praha otpada sa pokrivenog dijela, te imamo ravnomjerno rasporeen sloj koji
se tokom polimerizacije na temp. 180C pretvara u ravnomjeran sloj zatitne
plastike.
Plastifikacija koja se primjenjuje u metalnoj industriji je kondenzacijska
polimerizacija sa suenjem na povienoj temperaturi, to jest suenje peenjem ili
fizikalno suenje (isparivanje otapala).
Postupak plastificiranja poinje od pripreme metala ienjem (odmaivanje),
suenjem, te ukoliko postoji raniji sloj, predgrijavanjem u pei, zatim se nanosi
plastika u fino mljevenom puderu tj. prahu elektrostatskim ili tribo sistemom,
nakon ega slijedi polimerizacija (peenje na 180-200 C).
Predmet na ijoj se povrini nalazi prah prenosi se pomou transporta u pei a
vrijeme peenja se kreu od 10 do 20 minuta u zavisnosti od sastava praha i
njegove masivnosti (debljine sloja).
Kod peenja sloj praha se otapa i razlijeva po itavoj povrini predmeta, tako da
je razultat homogeni sloj koji se kasnije stvrdnjava. Nakon hlaenja i
stvrdnjavanja sloja, veinom na sobnoj temperaturi dolazi do pakiranja gotove

robe.
Primjenjena pe za plastificiranje je dimenzija 2.0 x 2.0 x 7.5 metara, to
omoguava i najvee predmete koje moemo plastificirati.
Praenje izvodimo elektrostatskim nanoenjem praha najmodernijim
MITSUMA i GEMMA pitoljima (u ciklonskoj komori koja privlai viak
praha), runo i direktno na povrinu za plastificiranje.
Za plastificiranje koristimo ekoloki poliuretanski prah. Osim standardnog
spektra boja za usluge plastificiranja, koriste se i sve ostale RAL-ove boje (slika
2.3.) prema zahtjevu kupca.
Prvi dan uglavnom se svodio na upoznavanje procesa plastificiranja, zatim
upoznavanja sa radnim kadrom i mainama.

2. dan prakse

Datum: 30.09.2014 god.

SADRAJ I OPIS RADA

Drugog dana prakse prioritet je bila druga proizvodna hala koja je iskljuivo
namjenjena za plastificiranje metala. Plastificiranje metala se odvija u
ciklonskoj pei koja je bila glavna pogonska maina u procesu plastificiranja. Uz
ciklonsku pe instaliran je pomoni radni alat kao to su: brusna rotaciona
maina, valjak za bruenje i brusne etke.
Ovi alati slui za pripremu metala zahvaenog korozijom (manje ili vie
prisutnosti) da se ista otkloni na ovaj mehaniki nain kako bih se metal doveo u
besprijekorno isto stanje i kao takav bio spreman za plastificiranje. Tako
pripremljen metal se stavlja u ciklonsku pe, gdje struno lice (majstor) koristei
se pitoljima vri nanoenje plastinog praha i tako se zavrava proces
plastificiranja. Pitolji za nanoenje plastinog praha prikazan je na (slici 2.1.).

Slika 2.1. Pitolji za nanoenje plastinog praha

Nakon upoznavanja ciklonske pei, pitolja za nanoenje praha i svi ostalih alata
za plastificirnje metala, odabran je predmet-komad (stalak za cvijee slika 2.2.)
za plastificiranje. Poto je komad bio obuhvaen korozijom, bilo je neophodno
ienje i bruenje povrine komada.
Za ienje ovog komad koriteni su slijedei alati: brusni rotacijski alat, valjak
za bruenje i brusne etke. Poto je zavren proces ienja radnog komada
slijedei korak je bio nanoenje plastinog praha sa pitoljem za plastificiranjem.
Pitolj se aktivira tako to mjastor aktivira ruicu pitolja nakon ega se
automatski aktivira u njemu smjeten minijaturni turbinski generator. Tada se
na malim rastojanjima izmeu pitolja i obradka generira istosmjerni napon.
Sam nain prelaza praha pod pritiskom iz pitolja i prijanjanje na povrinu
obradka se odvija zahvaljujui snanoj ionizaciju zraka izmeu ova dva

elemenata.
Tehnika nanoenja praha i nije toliko bitna jer se radi o elektrostatikom
nanoenju pa je ravnomjernost rasporeenosti praha po povrinama
zagarantovan, a viak praha u toku procesa kupi ciklonska komora.

Slika. 2.2. Plastificirani ukrasni stalak za cvijee

Prah se laganim pokretima pitolja nanosi na radni komad, proces nanoenja
plastinog praha je trajao nekoliko minuta. Nakon nanoenja praha, komad je
potrebno zagrijati, to jest izvriti proces peenja u pei, na odreenoj
temperaturi da bi se prah topio i tako se odvijao proces polimerizacije.
Proces peenja trajao je 8 minuta na temeperaturi od 180 C. Komad je potom
izvaen iz pei, stavljen na ve pripremljeno mjesto (drveni stol), da se sui i
hladi pri sobnoj temperaturi na 18C.
Predmet je dobio sjajni glatki sloj, a odabrana boja je bila standardnog spektra
RAL BOJA ral 9004 (slika 2.3.).

Prema izboru kupca, povrina za plastificiranje se moe ostvariti u sljedeim

slojevima:

sjajni glatki,
polumat,
mat,
metalik,
fina struktura,
gruba struktura,
specijalni efekti.

Na sljedeoj slici prikazan je standardni spektar boja RAL:

Slika 2.3. Karta standardnih RAL boja za proces plastificiranja.

Po zavretku drugog radnog dana, razmjenjena su zapaanja sa majstorom i
tehnikim direktorom o predhodno poroteklom procesu. Majstor je objasnio da
svaki tip metala i praha imaju svoju odgovarajuu temperaturu na kojoj se
zagrijava, a tako i svoje vrijeme peenja. Zahvaljujui viegodinjem iskustvu
usavrio je tu procjenu oko potrebne temp. i vremena peenja u zavisnosti od
dimenzija komada i vrste primjenjenog plastinog praha.

3. dan prakse

Datum: 01.10.2014 god.

SADRAJ I OPIS RADA

Trei dan prakse proveden je u dijelu proizvodne hale gdje se uglavnom

pripremaju i obrauju povrine predmeta, koji se potom podvrgavaju postupku
plastificiranja.
Predmeti koji su se taj dan pripremljeni za plastificiranje inili su vanjsku
strukturu automobila (feluge, iberi, branici, haube i blatobrani) a isto tako i
namjetaj za ugostiteljske objekte: stolice, stolovi i pultovi itd. Samim procesom
plastificiranja ovi predmeti se tite od oteenja prilikom eksplotacije, korozije i
radi estetske vrijednosti.
Postupci koji se primjenjivani za pripremu povrine su: odmaivanje,
odmaivanje mlazom vodene pare, runo mehaniko ienje, mainsko
ienje, vodeno pjeskarenje i ienjem mlazom abraziva. Na slijedeoj slici 3.1.
prikazana je priprema obrade plastificiranja metalnih stolica.

Slika. 3.1. Priprema obrade plastificiranja metalnih stolica

Za ienje metalnih stolica, stolova, pultova i automobilskih dijelova koriteni
su i slijedei alati: strugalo, iane etke, papir za bruenje, eki i mainski
alati: rotaciski brusni alat u obliku ploa, kolutova ili valjaka.

4. dan prakse

Datum: 02.10.2014 god.

SADRAJ I OPIS RADA

etvrti dan prakse veinom je proveden posmatrajui rad majstora, zaduenog

za plastificiranje u ciklonskoj komori. Pe je bila dimenzije 2 x 2 x 7,5 m., to
znai da je mogue termiki obraditi (pastificirati) velike metalne komade uz
skladu sa dimenzijama komore.
Plastificirati se mogu i ve ranije lakirani ili plastificirani predmeti. Treba voditi
rauna o tome za koju temperaturu plastificiranja je predvien lak - plastini
sloj. Potrebno je provjeriti ako nije poznato, da li stari sloj laka moe da izdri
temp. od 180 C.
Ostali lakovi koji ne mogu da izdre tu temperaturu peenja pokazat e
mjehurie (nabubrene slojeve ispod novog sloja boje) poslije odraenog
postupka, onda je rezultat ne zadovoljavajui. Na slici 4.1. prikazan je primjer
plastificiranog dijela preko ve postojeeg sloja boje.

Slika. 4.1. Primjer plastificiranog dijela preko ve postojaeg sloja boje

Ovakve tipove lakova i plastik slojeva potrebno je ukloniti sa predmeta obrade,
prije procesa plastificiranja. ienje plastinih slojeva lakova se redovno
uklanjaju pjeskarenjem.
Plastificiranje nudi visokopokrovni zatitni sloj sa velikom mogunou izbora
zavrnog sloja, nijanse i strukture. Predmeti koji se naje koriste za
plastificiraju su:

bolniki kreveti,
medicinska pomagala,
razni auti i moto dijelovi,
garderobni ormari,
ograde,
graevinska limarija,
industrijska elektronika,
stolarija, klimatizacija,
metalna galanterija, police, regali,
razne metalne konstrukcije,
bijela tehnika, radijatori, itd.

Na slikama 4.2. i 4.3. moe se vidjeti neke od rezultata procesa plastificiranja,

izvedenih u firmi Deal-montu.

Slika 4.2. Plastificirana klizna ograda za dvorie

Slika 4.3. Prikaz procesa plastificiranja auto dijelova

5. dan prakse

Datum: 03.10.2014 god.

SADRAJ I OPIS RADA

Petog dana prakse zavreni su nedovreni poslovi iz prehodnog dana, kao i

praenje i posmatranje strunog lica (majstora) u zavrnoj fazi nanoenja
plastinog praha pitoljem, zatim proces peenja i hlaenja.
Po zavretku hlaenja izvrena je posljedna provjera odnosno kontrola gotovog
proizvoda, prije samog uskladitenja i sortiranja po pozicijama. Ostatak radnog
dana iskoriten je uz prisustvo strunog lica i tehnikog direktora za sve
obuhvatnu analizu u tehnolokom procesu za protekli period prakse u Deal
montu.

______________________

(naziv preduzea)

POTVRDA O OBAVLJENOJ
INDUSTRIJSKOJ/STRUNOJ PRAKSI STUDENATA

Potvruje se daje student Tehnikog fakulteta u Bihau, odsjek_________________

________________________________ broj indeksa _______obavio praksu u naem
poduzeu u/na (odjel/gradilite) __________________________________________
_______________________________________________ felefon ______________
u vremenu od _________ do _________ godine i pokazao slijedei uspjeh:
1. Broj izostanaka sa rada _____ od ega opravdanih _____ neopravdanih ______
2. Je li se pridravao radne discipline (da ne ) ________________
3. Ocjena rada ______________________________________________________
4. Po naem miljenju praksa je obavljena ( uspjeno ili ne ) _________________
5. Eventualne primjedbe: _____________________________________________
__________________________________________________________________________________

U ____________________, dana ________________________

M.P.

3. ZAKLJUAK

OVJERAVA ODGOVORNA OSOBA