1.

UVOD
Komanditno drutvo je trgovako drutvo u koje se udruuju dvije ili vie osoba radi trajnog
obavljanja djelatnosti pod zajednikom tvrtkom. Specifinost je u odgovornosti lanova
drutva pa je tako komplementar taj koji odgovara za obveze drutva solidarno i
neogranieno cijelom svojom imovinom, u komanditnom drutvu je to najmanje jedna osoba,
a komanditor odgovara za obveze drutva samo do iznosa odreenog imovinskog uloga u
drutvo, u komanditnom drutvu je to najmanje jedan osoba.
Gospodarsko znaenje komanditnog drutva je vrlo veliko, bilo da se javljaju kao obiteljska
drutva ili kao velika drutva s brojnim komanditorima. Komanditno drutvo je atraktivno za
komanditora kao ulagatelja kapitala koji je zainteresiran za dobitak, a ne eli se uputati u
poslovanje i zastupanje drutva, zadravajui uvid u rad i nadzor nad radom drutva s time
da treim osobama

ne odgovara, dok je komplementarima drutvo zanimljivo jer mogu

angairati sredstva komanditora, a zapravo ih iskljuiti iz poslovanja i zastupanja.

U ovom seminarskom radu nakon uvodne cjeline upoznati emo se sa pojmom i glavnim
obiljejima komanditnog drutva, te ukratko sa njegovim razvojem kroz povijest u drugoj
cjelini rada. Trea cjelina obrauje nain osnivanja, upis

komanditnog drutva u sudski

registar, odgovornosti komanditora, razlog za prestanak drutva. U etvrtoj cjelini naveden je

primjer komanditnog drutva u RH, a peta posljednja cjelina zakljuak je zadanu temu ovog
seminarskog rada.

2. KOMANDITNO DRUTVO POJAM I OBILJEJA

Komanditno drutvo je trgovako drutvo u koje se udruuju dvije osobe ili vie njih, radi
trajnog obavljanja djelatnosti pod zajednikom tvrtkom, od kojih najmanje jedna odgovara za
obveze drutva solidarno i neogranieno cijelom svojom imovinom (komplementar), a
najmanje jedna odgovara za obveze drutva samo do svote odreenog imovinskog uloga u
drutvo (komanditor). 1
Drutvo se osniva drutvenim ugovorom koji je temeljni akt drutva, a mora se osnovati kao
trajno drutvo. Drutvo je trgovako i uvijek ima svojstvo trgovca, ono je uvijek pravna osoba,
stoga moe tuiti, biti tueno i biti strankom u raznim postupcima.
Mora biti samostalno u obavljanju djelatnosti, i raditi pod zajednikom tvrtkom. Za obveze
drutva ne odgovara najmanje jedan lan ako je u cjelini uplatio ulog na koji se obvezao
drutvenim ugovorom - komanditor, a najmanje jedan lan odgovara za obveze drutva
solidno i neogranieno cijelom svojom imovinom - komplementar.
Za drutvo nije propisan najmanji ulog jer postoje lanovi ija odgovornost pokriva sigurnost
treih za podmirenje obveza drutva. Osnivaka sredstva se sastoje od uloga lanova i
mogu se sastojati u novcu, stvarima, pravima, radu i drugim uslugama i dobrima. Kako
komplementarom tako i komanditorom moe biti svaka fizika i pravna osoba.
Komanditno drutvo je drutvo osoba. Ima li u komanditnom drutvu vie komanditora,
izmeu njih ne postoji ona pravna povezanost kao kod komplementara, osim ako bi to bilo
utvreno drutvenim ugovorom.
Izmeu lanova glede odgovornosti za obveze drutva postoji razlika u odnosima prema vani
(zastupanje) i u odnosima unutar drutva (voenje poslova). Komanditno drutvo i prema
vani i prema unutra, redovito vode komplementari.
to se tie imovine komanditnog drutva, ona je imovina drutva. Prema treima komanditno
drutvo kao pravna osoba odgovara svom svojom imovinom neogranieno, a lanovi
odgovaraju prema svom statusu u drutvu.
Unutranji odnosi u komanditnom drutvu ureuju se dispozitivnim normama, a pravni odnosi
prema treima preteno prisilnim normama.
Drutvo je atraktivno za komanditora kao ulagatelja kapitala koji je zainteresiran za dobit a
ne eli se uputati u poslovanje i zastupanje drutva, zadravajui uvid u rad drutva i
nadzor nad radom, s time da treima u naelu ne odgovara.
1

. Uur; Marinko, Osnove prava i zakonodavstvo sigurnosti, Futura, Rijeka, 2005., str 96

Komanditor u drutvo unosi elemente kapitalnog drutva. Komplementarima je taj oblik

drutva zanimljiv jer mogu angairati sredstva komanditora, a zapravo ih iskljuiti iz
poslovodstva i zastupanja. Rad komanditnog drutva reguliran je Zakonom o trgovakim
drutvima (NN 111/93, 34/99, 118/03).

2.1. RAZVOJ I PODVRSTE

Od 19. stoljea se komanditno drutvo esto upotrebljavalo kao oblik zajednikog ulaganja u
poslovne pothvate. Mogla su se osnivati i sloenija, drutva na dionice, u kojima je
komanditni kapital bio organiziran kao u dionikim drutvima.2
Takva su se komanditna drutva u svim novijim zakonodavnim sustavima tretirala kao
drutva kapitala, a ne kao osobna trgovaka drutva. Komanditna drutva na dionice ostatak
su iz prolosti i danas se vrlo rijetko osnivaju.

http://www.exitcentre.org

2.2. GOSPODARSKI RATIO

Drutvo dviju klasa. Jedna skupina lanova ulae kapital i odgovara do visine uloenog.
Druga skupina lanova ulae uloge a odgovara neogranieno i solidarno cijelom svojom
imovinom. Analogno se primjenjuju odredbe o javnom trgovakom drutvu. Komanditno
drutvo je najpovoljniji oblik trgovakih drutava koja omoguuju da u poslovnim pothvatima
sudjeluju i vlasnici kapitala koji nisu i menaderi.
Komanditori (vlasnici kapitala) osiguravaju kapital, a komplementari (menaderi) simbolian
ulog u kapital i voenje poslova, odnosno zastupanje drutva.

3. KOMANDITNO DRUTVO OSNIVANJE I POSLOVANJE DRUTVA

Komanditno drutvo je drutvo koje se osniva ugovorom dva ili vie lica radi obavljanja
djelatnosti pod zajednikom firmom, od kojih najmanje jedno lice odgovara neogranieno
solidarno za obaveze drutva (komplementar), a rizik najmanje jednog lica ogranien je na
iznos ugovorenog uloga (komanditor). Komplementar moe biti samo fiziko lice, a
komanditor i fiziko i pravno lice. Komanditno drutvo posluje pod personalnom firmom, a na
njega se primjenjuju odredbe o ortakom drutvu. lanovi komanditnog drutva mogu biti
fizike i pravne osobe, domae i strane. Komanditno je drutvo pravna osoba koja pravnu
osobnost stjee upisom u sudski registar. Komanditno drutvo nema temeljnoga kapitala.
Prijava za upis u registar
Drutvo se osniva ugovorom (DRUTVENI UGOVOR). Drutvenim ugovorom moraju se
odrediti lan ili lanovi drutva koji imaju poloaj komplementara kao i lan ili lanovi drutva
koji imaju poloaj komanditora. Osim podataka koji se upisuju za JTD u sudski registar
upisuju se i podaci o komanditorima i visini uloga svakog od njih.
Prijava za upis drutva u sudski registar sadrava podatke o:
- tvrtki, sjeditu i predmetu poslovanja drutva
- lanovima drutva (ime, prezime i prebivalite odnosno tvrtku i sjedite)
- podatke o komanditorima
- visinu ugovorenog i uplaenog uloga svakog od njih
- osobama ovlatenima za zastupanje drutva i njihove ovlasti
- pravno ustrojstveni oblik
- datum prihvaanja drutvenog ugovora
- ako se subjekt osniva na neodreeno vrijeme, vrijeme njegova trajanja
- razlog za prestanak drutva
Prilikom objave upisa drutva objavljuje se samo broj komanditora, a ne i njihova imena i
ulozi u drutvo , slino kao kod tajnog drutva. Ime komanditora ne smije se pojavljivati u
zajednikoj tvrtki, a ako se pojavi, komanditor zakonskim automatizmom gubi svojstvo
komanditora i postaje komplementar.
Pravni odnosi komanditnog drutva i njegovih lanova prema treim licima
Komanditor ne moe zastupa komanditno drutvo, osim po dobivenom punomoju.
Komanditor odgovara kao i komplementar ako je njegovo ime uz njegovu suglasnost

uneseno u firmu komanditnog drutva. Komanditor koji stupi u drutvo poslije osnivanja,
odgovara za obaveze prema treim licima, koje su nastale prije njegovog pristupanja.
Osobni povjerioci komanditora i komplementara nemaju pravo naplate iz imovine drutva.
lanovi drutva mogu udjele prenositi interno ili eksterno, ali samo uz suglasnost ostalih
lanova.3
Komanditor ima pravo na uvid u poslovne knjige drutva, a ako postoji opravdani razlog, sud
moe na zahtjev komanditora naloiti drutvu da komanditoru i izvan ovih sluajeva preda
izvjea ili omogui uvid.
Sudjelovanje u dobiti i gubitku i isplata dobiti
Odredbe koje se odnose na sudjelovanje u dobiti i snoenju gubitka Javnog trgovakog
drutva primjenjuju se i na komanditore. Ako komanditor nije do kraja uplatio ulog, dobit
tekue godine pripisuje se komanditorovom ulogu u kapital drutva sve dok on ne dosegne
iznos koji se drutvenim ugovorom obvezao uplatiti kao svoj ulog.
Razlog je taj to u trenutku osnivanja drutva ne mora se uplatiti cjelokupni temeljni kapital
komanditora pa se on moe uplaivati iz dobiti.
U snoenju gubitka nastalog poslovanjem drutva komanditor sudjeluje samo do visine svog
udjela u kapitalu drutva. Ako dio nije uplatio snosi gubitak i tim dijelom (iznos koji se
drutvenim ugovorom obvezao uplatiti kao svoj ulog).
Komanditor nema utjecaja na donoenje odluka. Kada e doi do konkretne isplate dobiti
(rok) ureuje se po drutvenom ugovoru ili odlukom komplementara, ako taj rok nije odreen
ugovorom. U drugom sluaju taj rok za komanditore ne moe biti dulji od 60 dama. Ako se
komanditor obvezao uplatiti svoj ulog a to nije uinio nema pravo na isplatu udjela u dobiti
sve dok ne uplati ulog. Ako drutvo u poslovanju iskae gubitak nakon to je komanditoru
dobit isplaena, on nije duan vratiti tu dobit.
Zastupanje
Komanditor nije ovlaten zastupati drutvo ali moe odlukom svih komplementara dobiti
prokuru ili trgovaku punomo.

http://www.pravri.hr

3.1. ODGOVORNOST KOMANDITORA

Komanditor ne odgovara za obveze drutva ako je u cjelini uplatio ulog na koji se obvezao
drutvenim ugovorom. Odredba ugovora izmeu lanova drutva kojom se komanditor
oslobaa obveze uplate svog uloga ili mu se ta obveza odlae nema uinka prema
vjerovnicima drutva. Kad ne uplati svoj ulog u cjelini komanditor odgovara vjerovnicima
drutva. Do visine ugovorenog uloga umanjenog za uplaeni dio,

prema vjerovnicima

drutva mjerodavan je iznos komanditorovog uloga koji je upisan u registru. Vraanje uloga
tretira se isto kao i neplaanje. Komanditor nije duan vratiti iznose koje je na primio kao
udio u dobiti.4
Poloaj komanditora u sloenim oblicima povezanih k.d.
Ako se radi o komanditnom drutvu u kojemu nijedan od komplementara nije fizika osoba,
te ako to komanditno drutvo dri udjele u komplementarima (pravnim osobama) smatra se
da komanditor nije uplatio ulog. To ne vrijedi u sluaju ako je komplementar Javno trgovako
drutvo ili Komanditno drutvo u kojima je lan koji osobno odgovara za obveze drutva
fizika osoba. Novi lan komanditora odgovara i za one obveze koje je drutvo preuzelo
prije njenog pristupa drutvu.
Smanjenje uloga
Prema vjerovnicima drutva bez uinka je smanjenje uloga komanditora sve dok se to ne
upie u sudski registar. Smanjenje ne djeluje prema vjerovnicima drutva ija su potraivanja
ve bila nastala u vrijeme upisa smanjenja uloga u sudski registar. Smrt ili prestanak
komanditora koji je pravna osoba ne dovodi do prestanka drutva.
Prestanak komanditnog drutva
U sluaju smrti lana komanditnog drutva ili prestanka jednog ili vie komanditora, drutvo
ne prestaje. Ako iz drutva istupe svi komplementari, drutvo moe nastaviti svoju djelatnost
kao drutvo sa ogranienom odgovornou, akcionarsko drutvo ili kao poduzetnik. Ako iz
komanditnog drutva istupe svi komanditori, drutvo moe nastaviti svoju djelatnost kao
ortako drutvo ili kao poduzetnik.

http://www.pravri.hr

U sluaju da u toku poslovanja drutva broj njegovih lanova spadne na jednog lana
drutvo nee automatski prestati jer je zakonom ostavljena mogunost da se u odreenom
roku osigura drugi lan drutva.
Nedostaci
Kod ovakvog drutva negativna karakteristika je da komplementari mogu doi u situaciju da
odgovaraju za imovinske obaveze drutva i to neogranieno solidarno cjelokupnom
personalnom imovinom. Zbog toga se ovo drutvo rijetko osniva, jer su lanovi u
neravnopravnom poloaju.

4. PRIMJER KOMANDITNOG DRUTVA

Poznati njemaki prodajni lanac Lidl na hrvatsko je trite doao kao komanditno drutvo.
WE Beteiligungs GmbH 2002. je osnovao najprije Lidl Hrvatska d.o.o. Nakon toga je
osnovano komanditno drutvo komplementar Lidl d.o.o. za trgovinu, a komanditor WE
Beteiligungs GmbH.
U primjeru Lidla u Hrvatskoj njemaka tvrtka WE Beteiligungs GmbH za obveze drutva
odgovara samo do visine svojeg ugovorenog uloga u svoje hrvatsko komanditno drutvo, a
to komanditno drutvo (Lidl Hrvatska) za obveze prema treima odgovara solidarno i
neogranieno cijelom svojom imovinom. To znai da WE Beteiligungs GmbH za obveze Lidla
Hrvatska jami samo do iznosa uloga u domau tvrtku.5

http://www.liderpress.hr

10

5. ZAKLJUAK
Dosta nakon prihvaanja Zakona o trgovakim drutvima u RH nije bilo komanditnih
drutava. Meutim, to se s vremenom promijenilo, a hrvatskoj su javnosti takva drutva
postala zanimljiva kao est oblik organiziranja zatitarskih tvrtki. Komanditno je drutvo,
naime, trgovako drutvo u koje se udruuju dva ili vie poduzetnika radi ostvarenja
poslovnog pothvata pod zajednikom tvrtkom. Od, u Hrvatskoj aktivnih otprilike 53 tisue
trgovakih drutava, 96 posto su drutva s ogranienom odgovornou, dionikih drutava je
3,26 posto, a ostatak su komanditna drutva, javna trgovaka drutva i podrunice.
I strana ulaganja u Hrvatskoj ureena su Zakonom o trgovakim drutvima, Zakonom o
poticanju ulaganja i drugim zakonima. Inozemni ulaga je u pravima, obvezama i pravnom
poloaju u trgovakom drutvu, pod uvjetom uzajamnosti, izjednaen s domaim ulagaima.
Inozemni ulaga, meutim, stjee pravo i na dodatna jamstva, koja se ne daju domaem
ulagau. Ustavom Republike Hrvatske utvreno je da se prava steena ulaganjem kapitala
nee umanjivati zakonom ili drugim pravnim aktima i osigurava se slobodno iznoenje dobiti i
uloenoga kapitala iz zemlje nakon prestanka ulaganja. Slobodni prijenos profita u
inozemstvo nakon ispunjenja obveza i podmirenju poreza i slobodna repatrijacija kapitala pri
povlaenju ulaganja takoer su zajamene Ustavom.
Strani ulaga moe osnovati bilo koji oblik pravne osobe predviene Zakonom o trgovakim
drutvima, to znai da mogu osnovati podrunice, drutva s ogranienom odgovornou,
dionika drutva, javna trgovaka drutva pa i komanditna drutva. Strani ulagai u Hrvatskoj
mogu ulagati i osnivati komanditma drutva samostalno ili zajedno s domaom pravnom ili
fizikom osobom, a udjel stranog vlasnitva hrvatskim propisima nije ogranien to je stranim
ulagaima jo jedna olakotna okolnost.

11

POPIS KRATICA

1) JTD Javno trgovako drutvo

2) RH Republika Hrvatska
3) d.o.o. Drutvo s ogranienom odgovornou
4) NN Narodne novine

12

LITERATURA:
I Knjige:
1) . Uur; Marinko, Osnove prava i zakonodavstvo sigurnosti, Futura, Rijeka, 2005.
II Internet:
1) http://www.exitcentre.org
2) http://www.pravri.hr
3) http://www.liderpress.hrhttp://www.exitcentre.org

13