Komanditno društvo

 Komanditno društvo je trgovačko društvo u koje se udružuju dvije ili

više osoba radi trajnog obavljanja djelatnosti pod zajedničkom
tvrtkom od kojih najmanje jedna odgovara za obveze društva
solidarno i neograničeno cijelom svojom imovinom (komplementar),
a najmanje jedna odgovara za obveze društva samo do iznosa
određenog imovinskog uloga u društvo (komanditor)

 Komanditno društvo je pogodno za komanditore kao ulagatelje

kapitala koji su zainteresirani za dobitak, a ne žele se upuštati
poslovanje i zastupanje društva i ne žele odgovarati trećima

 Komplementarima je taj oblik društva zanimljiv jer mogu angažirati

sredstva komanditora, a ujedno ih isključiti iz poslovodstva i
zastupanja

 Nije propisan minimalan iznos temeljnog kapitala za osnivanje

društva, jer je on zamijenjen osobnom odgovornosti komplemetara
 Društvo nema organe, nego komplementari vode poslove društva

 Komanditno društvo mora imat najmanje dva člana, bilo fizička ili
pravna osoba, od kojih jedna mora biti u svojstvu komplementara, a
druga komanditora

 Društvo se osniva društvenim ugovorom i upisuje u sudski registar

 Pravni odnosi između članova društva uređuju se društvenim

ugovorom, a odredbe ZTD-a se primjenjuju ukoliko članovi svoje
odnose u društvu drugačije ne urede društvenim ugovorom
 Prava i obveze članova
komanditnog društva
 S obzirom na dvije vrste članova koje komanditno društvo treba imati
različita su njihova prava i obveze

 Komplementari imaju iste obveze kao i članovi javnog trgovačkog

društva, a to su:
 Obveza unijeti ulog u društvo – članovi društva moraju unijeti jednake
uloge u društvo, osim ako drugačije ne utvrde društvenim ugovorom.
Ulog se može sastojati od novca, stvari, prava, rada i drugih usluga i
dobra, koji moraju biti procijenjeni u novcu od strane članova društva.
Član društva nije dužan povisiti prvobitno dogovoreni ulog, niti ga
dopuniti ako se on smanji zbog gubitka društva
 Zabrana smanjenja udjela u kapitalu društva - član društva ne može bez
suglasnosti ostalih članova smanjiti svoj udio u kapitalu društva
 Zabrana raspolaganja člana svoji udjelom - član društva ne može bez
suglasnosti ostalih članova raspolagati svojim udjelom u društvu
 Postupanje s pozornošću urednog i savjesnog gospodarstvenika u
ispunjenju svoji obveza
  Prenijeti društvu sve koristi koje primi od trećih osoba za vođenje
poslova društva i koje ima od vođenja poslova društva
 Sudjelovanje u gubitku društva
 Zabrana konkurencije

 Komanditori, s druge strane, imaju iste obveze kao i komplementari,

osim:
 Zabrane konkurencije
 Postupanja s pozornošću urednog i savjesnog gospodarstvenika u
ispunjenju svojih obveza

 Što se tiče prava, vrijedi isto, tako da komplementari imaju ista prava
kao i članovi javnog trgovačkog društva, a to su:
 Pravo na sudjelovanje u odlučivanju društva – pravilo je da je za
donošenje odluka društva potrebna suglasnost svih članova ovlaštenih
da sudjeluju u odlučivanju, ali se društvenim ugovorom može odrediti i
drugačije, odnosno da se odluke donose većinom glasova (običnom ili
kvalificiranom)
 Pravo na obaviještenost - svaki se član može pa i kada je isključen od
vođenja poslova društva, osobno obavijestiti o poslovima društva,
pregledati knjige i obaviti uvid u dokumentaciju, te za sebe sastaviti
godišnja financijska izvješća
 Pravo na podizanje članske tužbe za ostvarenje svojih članskih prava
 Pravo na nadoknadu troškova i štete koju je člana pretrpio za obavljanje
poslova društva zajedno s kamatama i pravo na plaćanje predujma na
ime troškova potrebnih za obavljanje poslova društva
 Pravo na udio u dobiti na temelju računa dobiti i gubitka, koji se utvrđuje
krajem poslovne godine i kojim se izračunava svakom članu njegov udio u
dobit sastoji se od dva načela:
 Kapitalnog načela prema kojem se 1/3 dobiti svake tekuće godine
dijeli na članove (bez obzira bio on komplementar ili
komanditor)razmjerno udjelu člana u kapitalu društva (npr. društvo s
dva člana od kojih 1. (komanditor)ima 75% udjela, a
2.(komplementar) 25% udjela u kapitalu ostvari dobit od 30 000,00
kn. Primjenom kapitalnog načela 1. član će dobiti 7 500,00 kn, s 2. 2
500,00kn)
 Načela primjerenosti prema kojem se ostatak godišnje dobiti (2/3)
dijeli prema konkretnim okolnostima. Što su konkretne okolnosti,
odlučuju komplementari, a mogu se odnositi na doprinos u vođenju
poslova, osobnom angažmanu itd. Ako komplementari ne bi bili
zadovoljni ocjenom o konkretnim okolnostima, mogli bi iz važnih
razloga tražiti odluku suda (npr. komplementari odluče da prema
primjerenim okolnostima ostatak godišnje dobiti ide samo
komplemetarima pa bi iz gore navedenog primjera to bi značilo da i
2.član (komplementar)dobiva čitav ostatak dobiti, pa ukupno ima 22
500,00 kn, a prvi član (komanditor) ostaje na iznosu od 7 500,00 kn
  Pravo na otpremninu zbog istupa ili isključenja člana -članu koji je
istupio iz društva ili je iz njega isključen isplaćuje se u novcu ono što bi
on primio na temelju obračuna koji bi se napravio kada bi u vrijeme
njegova istupanja društvo prestalo postojati
 Pravo na udio u ostatku imovine društva nakon prestanka društva – u
slučaju likvidacije, nakon što se iz imovine društva podmire obveze,
predmeti koje je član dao društvu na uporabu moraju se vratiti, a stvari
koje su unesene u društvo kao ulog unovčuju se te se nakon toga
pristupa podjeli ostatka imovine društva razmjerno njihovim udjelima u
kapitalu društva

 Komanditori imaju ista prava kao i komplementari, osim:

 Prava na sudjelovanje u odlučivanju
 Prava na nadoknadu troškova i štete koju je član pretrpio za obavljanje
poslova društva zajedno s kamatama i pravo na plaćanje predujma na
ime troškova potrebnih za obavljanje poslova društva
 Vođenje poslova društva predstavlja i pravo i obvezu svakog
komplementara, dok komanditori nisu ovlašteni voditi poslove društva

 Poslovi se mogu voditi kao:

 Pojedinačni - ako su svi komplementari ili više njih ovlašteni voditi poslove
društva, svaki je od njih ovlašten da ih sam vodi. Ako se neki od
komplementara koji su ovlašteni voditi poslove društva usprotivi
poduzimanju neke radnje, ta se radnja ne može poduzeti
 Skupni - ako je društvenim ugovorom određeno da komplementari koji su
ovlašteni voditi poslove društva to mogu činiti samo skupno, za
poduzimanje svakoga posla potrebna je, osim ako bi postojala opasnost
od odgađanja, suglasnost svih komplementara

 Komanditor se ne može usprotiviti odlukama ni postupcima

komplementara, osim odlukama i postupcima koji se odnose ili se
poduzimaju izvan granica redovnog poslovanja društva

 Unatoč protivljenju komanditora izvanrednom poslovodstvu, to ne

znači da on ima pravo donošenja odluke. Njegovo protivljenje zapravo
znači poziv komplementarima da još jednom preispitaju svoju odluku
 Komanditor ima pravo zahtijevali da mu se predaju prijepis ili preslika
godišnjih financijskih izvješća društva radi povjere njihove
ispravnosti, te da mu se u tu svrhu dozvoli uvid u poslovne knjige
društva (pravo nadzora)
 Pravni odnosi društva i članova
društva prema trećima
 Ovlast za zastupanje društva pripada isključivo komplementarima
(zakonski zastupnici), dok komanditori nisu ovlašteni na to

 Odredbe o zastupanju i odgovornosti članova komanditnog društva,

za razliku od onih koje se odnose na vođenje poslova, su prisilnog
karaktera, prvenstveno radi zaštite trećih i upravo zbog toga nikako
nije dozvoljena mogućnost prijenosa ovlasti za zastupanje na
komanditora, kakva mogućnost postoji kod vođenja poslova pa
komanditor pod određenim uvjetima ipak može voditi poslove
društva

 Iznimno se komanditoru odlukom svih komplementara može dati

prokura i trgovačka punomoć

 Za razliku od komplementara koji odgovara za obveze društva

osobno, neograničeno i solidarno cijelom svojom imovinom,
odgovornost komanditora je isključena ako je on u cijelosti uplatio
ulog na koji se obvezao društvenim ugovorom
 Iznimno, ako komanditor ne uplati u cjelini ulog na koji se obvezao
društvenim ugovorom, odgovara vjerovnicima društva neposredno i
solidarno s ostalim članovima društva do visine ugovorenoga uloga
umanjenoga za uplaćeni dio

 U odnosu prema vjerovnicima društva mjerodavan je iznos

komanditorovog uloga koji je upisan u sudskom registru, osim ako
se na uobičajeni način ne objavi ili društvo vjerovnicima na drugi
način ne priopći da je taj ulog veći

 Odredba ugovora između članova društva kojom se komanditor

oslobađa obveze uplate svoga uloga ili mu se ta obveza odlaže
nema učinka prema vjerovnicima društva
 Prestanak komanditnog društva
 Komanditno društvo prestaje brisanjem iz sudskog registra

 Razlozi za prestanak društva su:

 Istek vremena na koje je osnovano – društvo osnovano na određeno
vrijeme prestaje postojati protekom tog vremena, s tim da postoji
mogućnost prešutnog nastavljanja pa se smatra da je društvo sada
osnovano na neodređeno vrijeme
 Odluka članova društva – za donošenje ovakve odluke potrebna je
suglasnost svih članova ovlaštenih da sudjeluju u odlučivanju, ali se
društvenim ugovorom može odrediti i manja većina
 Pravomoćna odluka suda kojom se utvrđuje da je upis društva u sudski
registar bio nezakonit
 Stečaj društva
 Smrt, odnosno prestanak nekoga od komplementara, ako što drugo ne
proizlazi iz društvenog ugovora, s tima da smrt, odnosno prestanak
komanditora ne dovodi prestanka društva
 Ostvarivanje stečaja nad nekim od članova društva
 Otkaz društvenog ugovora nekog od članova društva ili njegova
vjerovnika -ako je društvo osnovano na neodređeno vrijeme svaki član
društva može otkazati društveni ugovor samo s posljednjim danom
poslovne godine uz otkazni rok od najmanje šest mjeseci koji mora isteći
do toga dana
 Pravomoćna odluka suda na temelju tužbe nekog od članova, ako postoji
važan razlog
 Likvidacija
 Likvidacija se provodi nakon nastanka razloga za prestanak društva

 Smisao likvidacije je razrješavanje odnosa među članovima kao i

društva prema trećima

 Likvidacija komanditnog društva nije obvezatan postupak pri

prestanku tog društva, jer članovi mogu ugovoriti i drugi način
obračuna i diobe, u kojem slučaju se likvidacija ne provodi, baš kao i
u slučaju kad se nad imovinom društva otvori stečaj

 Razlog zbog kojeg je postupak likvidacije ovako slobodno uređen je

u jednoj od karakteristika komanditnog, a ta je da komplementari
odgovaraju osobno, neograničeno i solidarno i nakon prestanka
društva pa nema opasnosti za vjerovnike
 Likvidaciju provode:
 Svi komplementari društva kao likvidatori, ako sporazumom članova nije
odlučeno da likvidaciju provode samo neki od članovi ili treće osobe
 Nasljednici članova društva s tim da više nasljednika jednoga člana
društva moraju imenovati zajedničkog zastupnika
 Stečajni upravitelj umjesto člana nad kojim je otvoren stečaj
 Svaki likvidator može biti opozvan od strane osobe koja ga je
imenovala, ili od strane suda na prijedlog nekog od sudionika

 Prijava za upis likvidatora u sudski registar, kao i svaka promjena

likvidatora ili njihovih ovlasti za zastupanje podnosi se zajedno s
prijavom za upis nastanka razloga za prestanak društva

 Poslovi likvidatora su:

 Završiti tekuće poslove (radi dovršenja poslova koji su u tijeku oni mogu
sklapati i nove poslove
 Naplatiti tražbine društva
 Unovčiti preostalu imovinu
 Podmiriti vjerovnike
 Zastupati društvo u granicama svog poslovnog djelovanja
 Potpisivati se tako da uz tvrtku društva navedu naznaku “u likvidaciji”
 Sastaviti financijska izvješća na početku i po završetku likvidacije
 Vratiti članovima stvari koje su oni dali društvu na korištenje
 Nakon što se podmire dugovi društva, likvidatori moraju preostalu
imovinu podijeliti članovima srazmjerno njihovim udjelima u kapitalu
društva što se utvrđuje na temelju konačnih financijskih izvješća (Ako
imovina društva nije dostatna za to da se pokriju obveze društva i isplate
udjeli u kapitalu društva, članovi društva moraju nadoknaditi manjak u
srazmjeru u kojemu su dužni pokriti gubitak društva, a ako se od nekoga
člana ne može naplatiti iznos koji bi on morao platiti, ostali članovi
moraju snositi manjak u navedenom srazmjeru)
 Po okončanju likvidacije, podnijeti prijavu sudu za upis brisanja društva iz
sudskog registra