PRAVO DRUŠTAVA I

1. OBLICI UDRUŽIVANJA

Temeljni oblici vođenja posla su: a)obrt, b)ortaštvo ,c)gospodarsko društvo

a)OBRT

Obrt je samostalno i trajno obavljanje dopuštenih i registriranih gospodarskih djelatnosti u

osnovnom,dopunskom i dodatnom zanimanju od fizičkih osoba sa svrhom postizanja dobiti koja se
ostvaruje proizvodnjom,prometom ili pružanjem usluga. Obrtnik i osoba koja obavlja srodnu
djelatnost je fizička osoba koja obavlja djelatnost u svoje ime i za svoj račun.

Obrtnik je osoba koja samostalno i trajno obavlja dopuštene i registrirane gospodarske i druge
djelatnosti u osnovnom i dopunskom zanimanju u skladu s propisima o obrt,sa svrhom postizanja
dobiti. Obrtnik je osoba koja samostalno vodi posao.

Dvije vrste obrtnika: obrtnik kome je registrirana poslovna djelatnost osnovno zanimanje,te obrtnik
koji registriranu poslovnu djelatnost obavlja kao dopunsko zanimanje.

Obrt može biti:slobodan,vezan te posebni i povlašteni. Slobodni su oni za čije se obavljanje ne traži
stručna osposobljenost,stručna sprema ili majstorski ispit. Vezani su obrti oni za čije se obavljanje
traži stručna osposobljenost,stručna sprema ili majstorski ispit. Posebni su obrti oni koje obrtnik
može obavljati samo ako ispunjava uvjete za vezane obrte za obavljanje kućnih radinosti. Povlašteni
su obrti koji se obavljaju na osnovu povlastice. To su tradicijski i stari obrti.

Pravni položaj obrtnika : osnovna pitanja koja određuju položaj obrtnika su: tvrtka-ime pod
kojim obrt posluje. Ona sadrži ime,prezime i sjedište obrtnika a može sadržavati i posebne oznake.
Obrtnik je dužan istaknuti tvrtku na ulazu u sjedište obrta i izdvojene prostore u kojima se obrt
obavlja. sjedište-mjesto naznačeno u obrtnici. Ako za obavljanje obrta nije potreban poslovni ili
stambeni prostor ,sjedište obrta je mjestu u kojemu obrtnik ima prebivalište. Poslovno se sjedište
može premjestiti. odobrenje i registracija-za obavljanje djelatnosti fizička osoba mora prethodno
pribaviti odobrenje za rad od nadležnog tijela uprave. Odobrenje se upisuje u obrtni registar.
poslovni prostor-kada je za obavljanje obrta potreban poslovni prostor,obrtnik može obavljati obrt
samo u prostru koji ima dokaz o vlasništvu ili ugovor o zakupu. Prostor i oprema moja udovoljavati
propisima o tehničkoj opremljenosti,zaštiti na radu,zaštiti od buke.imovina i odgovornost-prava na
imovinu s kojom obrtnik obavlja registriranu djelatnost čine sastavni dio njegove jedinstvene
imovine. Sredstva rada ulaze u jedinstvenu imovinsku masu.

uvjeti za obavljanje obrta: fizička osoba može obavljati obrt ako ispunjava slijedeće opće uvjete:da
je državljanin BIH,da udovoljava općim i posebnim zdravstvenim uvjetima ako je to propisano
posebnim zakonom,da mu pravomoćnom sudskom presudom ,rješenjem o prekršaju ili upravnim
aktom nije izrečena zaštitna mjera zabrane obavljanja obrta,te da nema neizmirenih
financijskih,poreznih ili drugih obaveza.

Fizička osoba može obavljati obrt kao dopunsko zanimanje. Dopunski materijalni uvjeti:
posjedovanje poslovnog prostora vlastitog ili iznajmljenog,stručna sprema,stručna osposobljenost
ili položen majstorski ispit,opća zdravstvena sposobnost. Obrt se upisuje u obrtnički registar .
b)ORTAŠTVO (društvo građanskog prava)

Takav je ugovor kojim se dvije ili više osoba uzajamno obvezuju uložiti svoj rad ili imovinu radi
postizanja nekog zajedničkog cilja u zajednicu osoba i dobara koja nije pravna osoba. Imovinu
ortaštva čine ulozi ortaka i imovina stečena tijekom poslovanja ortaštva. To je zajednička imovina
ortaka. Za obaveze iz ortaštva ortaci odgovaraju svom svojom imovinom neograničeno solidarno.
Ulog ortaka može biti novac,stvari,prava ,rad i druga dobra. Ugovor o ortaštvu može se sklopiti na
određeno i neodređeno vrijeme. Vođenje posla i zastupanje društva pripada svim ortacima zajedno.
Ortak koji je uložio samo rad ima pravo udjela u dobiti ,ali ne i na udjel u glavnici. Odluke o vođenju
poslova ortaštva donose se kao i u upravljanju u suvlasništvu. Vođenje posla može se ugovorom o
ortaštvu prenijeti s jednoga ortaka ili više njih ,čime se stječe položaj punomoćnika. Glede zastupanja
ortaštva temeljno je pravilo da bez izričitog ili prešutnog pristanka svih ortaka,ortak ne može pravnim
poslom valjano obvezati ortaštvo.

ortaštvo prestaje: ostvarenjem zajedničkog cilja radi kojeg je ono osnovano npr. dovršetkom
nekog posla,ako ostvarenje toga cilja postane nemoguće npr. Nemogućnost gradnje zgrade uslijed
potresa,propašću zajedničke imovine ortaka,ako se tako sporazumiju ortaci,ako ortaštvo čine
samo dvije osobe-smrću ili istupanjem iz ortaštva fizičke osobe,odnosno prestankom pravne osobe.

Nema zapreke da ortaci budu i pravne osobe.

prednosti i nedostaci ortaštva: prednosti su: uortačiti se može veći broj poduzetnika jer nema
pravnog ograničenja broja ortaka u pothvatu,ortaci mogu ulagati jednake ali i nejednake uloge a
omjer podjele dobiti može ali i ne mora,ovisiti o veličini njihova uloga,ortaštvo je lako osnivati bez
prethodnih pravnih preduvjeta,za pravni sustav ortaštvo je jednostavna suradnja dviju ili više osoba
koje rade zajedno. Nedostaci: za ortake je neograničena solidarna odgovornost prema trećima
najnepovoljniji oblik odgovornosti,teškoće kada se želi prenijeti udjel ortaka budući da se pravno
ortaštvo smatra zajedničkom vlasničkom zajednicom,zasnovanom na zatvorenim i osobnim
odnosima. Ako se ortak želi povući ili ako želi ortačka prava prenijeti na svoju djecu za to mora
uslijediti suglasnost ostalih ortaka.

C)POJAM I OBLICI GOSPODARSKOG DRUŠTVA

Zakonodavac definira kao pravnu osobu koja samostalno obavlja djelatnost proizvodnje i prodaje
proizvoda te djelatnost obavljanja usluga na tržištu radi stjecanja dobiti. Iz načela numerus clausus
proizlazi kako je zakonsko obilježje gospodarskog društva pravni oblik,tako da potpun pojam
gospodarskog društva označava pravnu osobu,organiziranu jednim od oblika utvrđenih zakonom,koja
samostalno obavlja gospodarsku djelatnost radi stjecanja dobiti. Ukoliko nije ispunjena neka od
pretpostavki ne radi se o društvu nego o nekoj drugoj pravnoj tvorevini,privatnog ili javnog prava.
Gospodarsko društvo j ex-lege pravna osoba koja to svojstvo stječe danom upisa u registar društva,a
gubi ga danom prestanka društva u registar društava. Gospodarsko društvo je pravna osoba koja
nastaje ugovorom između dvije ili više fizičkih ili pravnih osoba koje udruženim kapitalom i/ili radom
posluju pod istom tvrtkom zbog postizanja zajedničkih ciljeva,radi stjecanja dobiti.
 Elementi svih gospodarskih društava su : udruživanje osoba kao pravne zajednice,pravni posao
kao osnova udruživanja,samostalnost u obavljanju gospodarske djelatnosti , i svrha osnivanja.

oblici(tipovi) gospodarskog društva: gospodarsko društvo može biti organizirano u jednom od

slijedećih oblika:  društvo s neograničenom solidarnom odgovornošću,komanditno
društvo,dioničko društvo,društvo s ograničenom odgovornošću. Osim ova 4 oblika društva ZGD
je utvrdio mogućnost da se komanditno društvo preoblikuje u komanditno društvo dionice. Ovaj peti
oblik društva imaju i druge zemlje kao npr. Francuska,Njemačka, Italija i Švicarska. U pogledu izbora
gospodarskog društva treba imati u vidu kako posebnim zakonom može biti utvrđen obvezan pravni
oblik za gospodarska društva koja obavljaju određene djelatnosti.

SKUPINE GOSPODARSKIH DRUŠTAVA

Najčešća je podjela društva prema pravnoj osobnosti i podjela na društva kapitala i društva osoba.

Podjela društva prema pravnoj osobnosti : podjela društva na ona koja imaju pravnu osobnost i na
ona koja nemaju pravnu osobnosti. Tako su društva pravne osobe u našem pravu sva gospodarska
društva. Društvo bez pravne osobnosti su ortakluk,tajna društva i sva preddruštva društava pravnih
osoba. Imovina društva je zajednička imovina članova,oni su zajedno nositelji prava i obveza nastalih
djelovanjem društva. Članovi vode društvo.

Podjela društva na društva osoba i društva kapitala:

a)Društva osoba: personalna društva su takva društva u kojima su članovi ponajprije vezani svojom
osobnošću i radom,a mora postojati barem jedan član koji za obveze društva odgovara svojom
cijelom imovinom. U društva osoba spadaju: društvo s neograničenom solidarnom odgovornošću i
komanditno društvo. Karakteristike društva osoba su: temelje se na osobama koje čine društvo,pa
su to društva intuitu presonae tj.za njih je bitno tko su im članovi,te su od odlučujućeg značenja
osobna svojstva i međusobni odnosi članova, društvo moja imati najmanje dva člana od kojih barem
jedan odgovara cjelokupnom imovinom,za postojanje društva nije bitan kapital i zato takva društva
nemaju temeljni kapital,udio jednog člana ne može se prenijeti na treću osobu bez suglasnosti
ostalih članova ,a izvjesna ograničenja postoje i kod nasljeđivanja,u načelu postoji osobna
neograničena solidarna odgovornost članova vlastitom imovinom za obveze društva,članska se
prava ako se drugačije ne ugovori,redovito određuju po osobama,a ne po kapitalu,u društvima
osoba ne obrazuju se organi već poslove upravljanja i nadzora obavljaju članovi društva,društvo
nema statut,a temeljna pitanja njegova poslovanja uređena su ugovorom o osnivanju,članovi imaju
široku autonomiju uređenja odnosa u društvu i propisi kojima se to uređuje najvećim su dijelom
dispozitivne naravi i  u nedostatku zakonodavnih rješenja kojima se uređuje pojedini tip društva
primjenjuju se odredbe ZOO kojima se uređuje ortakluk.

b) Društva kapitala : su takva društva kod kojih se udružuju osobe preko kapitala koji u njega
unose,neovisno od osobnih svojstava i međusobnih odnosa članova društva. Kapital je temelj
udruživanja i povezivanja interesa članova društva. Društva kapitala su dionička društva i društva s
ograničenom odgovornošću. Karakteristike takvog društva su :da su pravne osobe, posjedovanje
temeljnog kapitala,a zakonom je utvrđen minimalni temeljni kapital za osnivanje i poslovanje,da se
za osnivanje društva ne traži više osoba,već da ga može osnovati ,ali i biti njegovim članom,samo
jedna osoba,da članovi društva ne odgovaraju za njegove obveze svojom imovinom,da kontrola
ulaska i izlaska članova iz društva nije bitna tako da je slobodan ulazak u društvo i izlazak iz njega,da
su prava članova društva razmjerna udjelu u njegovom temeljnom kapitalu,a društvom upravljaju
organi koji se obvezno formiraju u skladu sa zakonom,da društvo ima statut kao temeljni akt,ne
primjenjuju se na njih odredbe ZOO o ortakluku.

Podjela društva na unutarnja i vanjska : unutarnja društva su društva koja djeluju samo između
članova i ne ulaze u odnose prema trećima npr tajno društvo,pa ih stoga ne može zastupati nitko od
članova ni bilo koja druga osoba. Riječ je o odnosu među članovima društva. Ova društva nikad nisu u
obliku pravne osobe. Vanjska društva su društva koja ulaze s trećim osobama u pravne odnose tj
sudjeluju u pravnom prometu. Svako je vanjsko društvo po naravi stvari i unutarnje,djeluje kao
unutarnje društvo između članova a kao vanjsko nastupajući prema trećima.

Podjela društva prema cilju: dijele se na: društva koja su pogodna za ostvarivanje svakog
dopuštenog cilja i obavljanja djelatnosti kojima se to postiže,društva za koja su propisima
postavljena ograničenja npr društvo za uzajamno osiguranje.

PRAVNA SPOSOBNOST I ODGOVORNOST ZA OBVEZE

Osnivanju društva prethodi niz radnji i postupaka prije njegova upisa u registar društava pri čemu
neki ili svi članovi budućeg društva poduzimaju određene pravne radnje s učinkom za buduće
društvo,ponašajući se kao da društvo već postoji. Tada budući članovi društva čine preddruštvo koje
nema statusno obilježje nego članovi čine zajednicu obveznopravne naravi sa zajedničkim ciljem
osnivanja određenog društva. Za nastanak preddruštva osnivači moraju sklopiti ugovor,odnosno
usvojiti statut i preuzeti sve dionice dioničkog društva. Preddruštvo nastaje u trenutku sklapanja tih
akata. Ono je privremena obveznopravna zajednica čije je trajanje vremenski ograničeno,ne upisuje
se u sudski registar,a prestaje po sili zakona upisom trgovačkog društva u sudski registar.
Gospodarsko društvo stječe svojstvo pravne osobe od trenutka upisa u registar društva. Prije upisa u
registar društva nitko ne može nastupati u ime društva. Osnivački akt dioničkog društva i društva s
ograničenom odgovornošću obvezno mora sadržavati ime i prezime osobe koja predstavlja društvo u
postupku osnivanja i prijavu za upis osnivanja društva u registar društva te da osnivači dioničkog
društva u postupku sukcesivnog osnivanja podnose Komisiji za vrijednosne papire zahtjev za
odobrenje javne ponude dionica,uz koji su dužni dostaviti ugovor zaključen s Registrom vrijednosnih
papira i depozitarom. Budući da preddruštvo nema pravne osobnosti,ono ne može biti nositelj prava i
obveza. Zato preddruštvo u ime i za račun trgovačkog društva stječe prava i preuzima obveze koje na
trgovačko društvo prelaze u trenutku njegova upisa u sudski registar. Sve dok trgovačko društvo
upisom u sudski registar ne stekne pravnu osobnost,osnivači su povezani na obveznopravnoj tj na
ugovornoj osnovi. U trenutku upisa u sudski registar obveznopravni odnos izmeću osnivača društva
prerasta u statusnopravni. Za obveze koje preddruštvo preuzme u ime trgovačkog društva,odgovara
onaj tko ih je preuzeo u ime društva. Ako je tih osoba više ,one za preuzete obveze odgovaraju
solidarno i neograničeno cjelokupnom svojom imovinom. Upisom trgovačkog društva u sudski
registar preddruštvo prestaje. Prava stečena i obveze preuzete djelovanjem preddruštva u ime
trgovačkog društva prava su i obveze trgovačkog društva.
Pojam i pravne sposobnosti gospodarskog društva: sva su gospodarska društva prema ZGD.u
pravne osobe. Upis gospodarskog društva u registar je konstitutivne prirode. Stjecanjem pravne
osobnosti gospodarsko društvo dobiva status pravnog subjekta. Kao pravni subjekt gospodarsko
društvo ima pravnu i poslovnu sposobnost. Pravna sposobnost znači kako ono može biti nositelj
prava i obveza,dok je poslovna sposobnost potrebna pretpostavka da gospodarsko društvo ta prava i
obveze može stjecati svojim djelovanjem,odnosno očitanjem volje. Drugim riječima pravna i poslovna
sposobnost omogućuju gospodarskom društvu stjecanje pokretne i nepokretne imovine,koja je
odvojena od imovine članova društva. Pravno relevantnu volju moraju po prirodi stvari očitovati
fizičke osobe. U društvima kapitala to su članovi organa društva,dok u društvima osoba volju društva
iskazuju u pravilu osobe koje su njihovi članovi.

Odgovornost za obveze: gospodarsko društvo je ex lege pravna osoba što znači da može u pravnom
prometu stjecati prava i preuzimati obveze,može biti vlasnik pokretnih i nepokretnih stvari,te može
tužiti ili biti tuženo,bilo u kojem od oblika organizirano. Pravni subjektivitet i samostalnost
gospodarskog društva čini njegova imovina,samostalna i odvojena od članova društva. Stoga
gospodarsko društvo za svoje obveze odgovara cjelokupnom imovinom. Dioničar u dioničkom
društvu,vlasnik udjela društva s ograničenom odgovornošću i komanditor u komanditnom društvu ne
odgovaraju za obveze društva,izuzev kad neki od njih: koristi društvo za postizanje osobnog cilja koji
nije suglasan ciljevima drugih članova,upravlja imovinom društva kao svojom imovinom,koristi
društvo za prijevaru ili oštećenje svojih vjerovnika,te utječe na smanjenje imovine društva u svoju
korist ili korist trećih osoba ili utječe na to da društvo preuzme obveze.

TVRTKA

Pojam tvrtke: tvrtka je ime pod kojim gospodarsko društvo posluje i sudjeluje u pravnom prometu.
Tvrtka je oznaka društva kao što je osobno ime oznaka fizičke osobe. Tvrtka pripada društvu kao
pravnoj osobi a ne njezinim članovima. Gospodarska i pravna uporaba tvrtke dovodi do toga da svako
društvo može imati samo jednu tvrtku i da svaka tvrtka pripada samo jednom društvu ,jedno društvo-
jedna tvrtka.

Sva poslovna pisma i narudžbe društva moraju sadržavati: 1.punu tvrtku i adresu sjedišta
društva,2.punu tvrtku i adresu podružnice društva,3.naziv i sjedište institucije kod koje je društvo
upisano u registar i broj pod kojim je upisano,4.broj računa s nazivom i sjedištem financijske
organizacije kod koje društvo drži račun,a ako ima više računa,za svaki od njih ,te 5.porezni broj
računa. Tvrtku valja razlikovati i od zaštitnog znaka,njime društvo označava robu ili uslugu koja
proizlazi iz njega. U tvrtku se može unijeti zaštitni znak izražen riječima ali ne i crtežom. To ne znači
kako se uz tvrtku ne može koristiti i crtežom,ali kako crtež nije njen sastavni dio ne uživa pravnu
zaštitu koja se pruža tvrtki,što ne znači kako ne može biti zaštićen,samo što to čini prema drugim
osnovama. Tvrtka društva utvrđuje se osnivačkim aktom,odnosno statutom društva. Tvrtka nastaje
upisom u registar društva i to u postupku upisa društva u registar pravnih osoba,jer je ona jedan od
podataka koji se upisuje u registar. Riječ je o nestvarnom elementu upisa,jer ako nema podataka o
tvrtki,registar društva neće provesti upis.
Zabranjeni sastojci tvrtke: tvrtka ne smije sadržavati:1.riječi i oznake koje su protivne zakonu( bez
dopuštenja Agencije za bankarstvo nitko ne može koristiti riječ „banka“ ili izvedenice),2. Zaštićene
robne ili uslužne znakove drugih pravnih i fizičkih osoba,3.službene simbole i znakove,to
podrazumijeva grbove,zastave i druge oznake državne i političko-teritorijalne organizacije,4.nazive ili
znakove stranih ili međunarodnih organizacija,5. Riječi i oznake koji bi mogle stvoriti zabunu u
pogledu vrste i opsega poslovanja ili dovesti do zamjene s tvrtkom ili znakom drugog društva ili
povrijediti prava trećih osoba.

Tvrtka može sadržavati: 1.riječi „Bosna i Hercegovina“ i „ Federacija“ i njihove izvedenice i kratice
samo na temelju odobrenja federalnog ministarstva nadležnog za poslove uprave i pravosuđa,a naziv
županije-kantona,grada i općine i njihove izvedenice samo na temelju odobrenja županijskog-
kantonalnog ministarstva nadležnog za poslove uprave i pravosuđa,gradonačelnika ili općinskog
načelnika,te 2. Ime i prezime osobe koja nije osnivač društva,samo uz odobrenje te osobe ili njezinih
zakonskih nasljednika.

Ako tvrtka s neograničenom solidarnom odgovornošću ili komanditnog društva,sadrži prezime koje
je već sadržano u ranije registriranoj tvrtci ,u nju se mora unijeti ime ili drugi dodatni sastojak po
kojemu će se razlikovati od već registrirane tvrtke.

Načela tvrtke: načelo zakonitosti: znači da određeni pravni akt mora biti sukladan zakonu i da će sud
odbiti upisati u registar društava tvrtku koja nije usklađena sa zakonom.

Načelo jedinstvenosti: znači jedno društvo-jedna tvrtka te da svaki dio gospodarskog društva mora
poslovati pod istom tvrtkom. Ovo načelo utvrđuje da svako gospodarsko društvo ima samo jednu
tvrtku te da svaki dio društva mora poslovati pod istom tvrtkom,s time da joj se može dodati oznaka
koja upućuje na to kako je u pitanju dio društva. Taj dio može biti ustrojen kao podružnica ali i ne
mora.

Načelo istinitosti:pravilo prema kojem podaci navedeni u tvrtci moraju biti istiniti. U tvrtci se ne smiju
navoditi podaci koji ne odgovaraju stvarnome stanju,a dođe li do promjene stanja koje je u tvrtci bilo
istinito ,mora se promijeniti tvrtka i izmijeniti podaci koji više ne odgovaraju. Podacima se ne smije
nikoga dovesti u zabludu. Upisivanje neistinitih podataka u tvrtku može dovesti i do kaznene i
prekršajne odgovornosti.

Načelo različitosti i isključivosti: znači da na određenome području u registar društava može biti
upisana samo jedna tvrtka pod istim nazivom na što sud pazi po službenoj dužnosti. Sastojci tvrtke
moraju biti takvi kako ne bi stvarali zabunu u pogledu predmeta poslovanja,identiteta ili povezanosti
s drugim društvima. Svrha ovog je zaštita trećih u poslovnom prometu. Tvrtke se moraju jasno
razlikovati jedna od druge.

Načelo prvenstva: znači kako će sud pri prijavi upisa tvrtke u registar društva upisati koja je prva
prijavljena(onu od istih tvrtki koje se međusobno jasno ne razlikuju). Ako bi se sudu prijavile dvije
slične ili iste tvrtke sud će upisati onu tvrtku za koju se ranije podnijela prijava. Prema načelu
prvenstva upisati će se ona za koju je sudu već podnesena prijava za upis,a prema načelu koje inače
vrijedi u svim registarskim stvarima-prior tempore potior iure.
 Načelo javnosti: ono utvrđuje da se svaka treća osoba može informirati o tvrtci gospodarskog
društva uvidom u registar društava. Javnost tvrtke ogleda se i u tome što se mora uporabiti u obliku i
sa sadržajem koji je upisan u registar društava te se mora istaknuti na poslovnim prostorijama
društava i u poslovnoj korespondenciji.

Zaštita tvrtke: pravo na zaštitu ima tvrtka koja je prva podnijela zahtjev za registraciju. Zaštita se
pruža na temelju zahtjeva društva čija je tvrtka ugrožena. Za to je potrebno ispunjenje dviju
pretpostavki: da tvrtka drugoga društva nije jasno različita od njegove i da je njegova tvrtka ranije
upisana u registar društava. Za pružanje zaštite ove dvije pretpostavke moraju biti kumulativno
ispunjene. Zaštita se ostvaruje tužbom koja se podnosi registarskom sudu koji vodi registar društava
u kojemu je upisana tvrtka čijim upisom nastaje povreda druge tvrtke. Tužba se može podnijeti u
roku od tri godine od upisa druge tvrtke u registar društava. Trebaju se primjenjivati redovni zastarni
rokovi. Ovom tužbom može se tražiti: 1.da druga osoba prestane rabiti predmetnu tvrtku,2. Da se
tvrtka druge osobe izbriše iz registara društava,3.da se druga osoba obveže nadoknaditi štetu
pričinjenu uporabom tvrtke. Kod toga je potrebno naglasiti kako tužitelj koji traži da se drugoj osobi
zabrani uporaba tvrtke,nije dužan dokazati kako je došlo do zabune,nego je dovoljno da postoji
mogućnost zamjene. Kod zahtjeva za naknadu štete na tužitelju je teret dokaza kako je nastala
šteta,te o kakvoj šteti se radi i o njezinoj visini.

DJELATNOST

Predmet poslovanja : predmet poslovanja društva je zbroj njegovih djelatnosti upisanih u registar
društava. Predmet poslovanja je šiti pojam od djelatnosti. Predmet poslovanja gospodarskog društva
može biti obavljanje svake dopuštene gospodarske djelatnosti. Dopuštena je svaka koja nije
zakonom zabranjena. Gospodarsko će društvo biti razvrstano u Jedinstvenom registru poslovnih
subjekata koji vodi nadležni federalni organ za poslove statistike,pri čemu će društvo koje obavlja više
djelatnosti biti razvrstano prema djelatnosti koju pretežno obavlja. Klasifikacija djelatnosti
upotrebljava se za određivanje djelatnosti ,odnosno rezerviranje poslovnih i drugih subjekata i
njihovih dijelova. Poslovni i drugi subjekti i njihovi dijelovi razvrstavaju se u
područja,potpodručja,oblasti,grane ,razrede i podrazrede klasifikacije prema djelatnosti koju obavlja.
Zavod vodi Jedinstveni registar poslovnih i drugih subjekata i njihovih dijelova i statistički poslovni
registar. Jedinstveni registar i statistički registar sadrže identifikacijske oznake i podatke o
razvrstavanju poslovnih i drugih subjekata i njihovih dijelova po djelatnostima. Predmet poslovanja
su sve djelatnosti kojima se bavi društvo. To je zbroj svih poslovnih aktivnosti obuhvaćenih u jednoj
ili više djelatnosti. Pojedine djelatnosti mogu se obavljati samo na temelju
odobrenja,suglasnosti,dozvole ili drugog akta državnog organ ili institucije za pojedine djelatnosti
može biti propisano kako ih mogu obavljati samo određeni oblici gospodarskih društava npr banke
mogu samo dionička društva. Društvo može početi s obavljanjem djelatnosti danom upisa u registar
društava i kada organu nadležnom za inspekcijski nadzor dostavi obavještenje o početku obavljanja
djelatnosti i ispunjavanju uvjeta propisanih za obavljanje te ili tih djelatnosti.

Upis predmeta poslovanja u registar društava: predmet poslovanja gospodarskog društva utvrđuje
se odlukom o osnivanju društva ili ugovorom,odnosno statutom gospodarskog društva. Predmet
poslovanja gospodarskog društva upisuje se u registar društva. Sporedne su sve djelatnosti koje služe
za ostvarenje glavnih djelatnosti ,a : obavljaju se u manjem opsegu ,obavljaju se uz glavne
djelatnosti,nisu upisane u registar društava.
Napuštanje teorije ultra vires: poslovi koje zaključi osoba koja je svojim položajem ili na neki drugi
način ovlaštena za zastupanje i predstavljanje društva valjani su za treće osobe i u slučaju da su
zaključeni poslovi izvan djelatnosti upisane u registar društava. Tom odredbom u našem pravu je
napuštena doktorina ultra vires. Naime prema toj doktorini preko ovlasti bez učinka su akti društva
koji prelaze predmet njegova poslovanja. U ovome slučaju ako bi gospodarsko društvo s trećim
sklopilo neki pravni posao koji izlazi iz okvira njegovog poslovanja,prema doktorini ultra vires ugovor
ne bi obvezivao društvo. Zbog prekoračenja svojih ovlasti sklapanjem pravnih poslova izvan
djelatnosti gospodarskog društva ne isključuje se eventualna imovinska i kaznena odgovornost
društva,odnosno njegovih zastupnika,ali pravni je posao valjan.

SJEDIŠTE DRUŠTVA

Svako društvo pravna osoba mora imati sjedište. Gospodarsko društvo može imati samo jedno
sjedište koje se kao njegov bitan sastojak upisuje u registar društava. Puna adresa sjedišta bitna je za
primjenu poreznih i drugih propisa i određivanje nadležnosti suda i upravnih organa. Postoji više
kriterija. Prema kriterijima sjedište je: 1. Mjesto gdje se nalazi uprava društva,2. Mjesto gdje društva
obavlja svoju poslovnu djelatnost.

Propisivanje mjesta u kojemu se nalazi uprava društva polazi od pretpostavke da je središnje mjesto
tamo odakle se ono vodi,gdje se stvara volja društva,odakle se poduzetnički upravlja društvo.

Drugo je mjerilo prema kojemu društvo može,umjesto mjesta odakle se vode poslovi društva,svojim
sjedištem određivati mjesto u kojemu obavlja svoju djelatnost. ZGD prihvaća formalni kriterij u
utvrđivanju sjedišta gospodarskog društva,ostavljajući slobodu društva u izboru mjesta koje će kao
sjedište upisati u registar društava. ZGD ne utvrđuje posebna pravila za promjenu sjedišta jer je to
autonomno pravo društva. Središte se utvrđuje osnivačkim aktom ili statutom.

Važnost određenja sjedišta društva: određenje sjedišta ima višestruko značenje: 1.prema njemu se
određuje registar društava nadležan za njegov upis u registar društava,a prema njemu se odlučuje i o
upisu promjene sjedišta,2.mjerodavno je za određivanje mjesno nadležnog suda za rješavanje
sporova između članova gospodarskog društva međusobno te između članova društva i društva koji
se odnose na položaj članova u društvu,upravljanje društvom i vođenje njegovih poslova.3.za
određivanje mjesne nadležnosti sudskih i upravnih organa(u parnično,izvanparničnom,ovršnom
postupku),4. za određivanje mjesne nadležnosti državnih organa za nadzor zakonitosti rada
društva,5.za ispunjenje fiskalnih obveza poreza,carina i drugih obveza javnog karaktera,6.za
određivanje mjesta zaključenja i izvršenja ugovora,te7.za određivanje mjerodavnog prava u slučaju
sporova punovažnosti ugovora s inozemnim elementom i primjene kolizijskih pravila.

PODRUŽNICA

Podružnica je poslovna jedinica gospodarskog društva koja nema svojstvo pravne osobe,odvojena od
njegovog sjedišta,s određenom samostalnošću u obavljanju poslova iz predmeta poslovanja.
Podružnicu može osnovati društvo samo izvan mjesta svog sjedišta. Njezino postojanje mora biti
predviđeno aktom o osnivanju,odnosno statutom društva. Podružnica nije pravna osoba nego
poslovna jedinica koja može obavljati sve poslove u okviru djelatnosti društva. Stupanj samostalnosti
podružnice ovisi o društvu ,a njezina granica je u tome da joj ne može dati pravnu osobnost. Društvo
samo odlučuje kako će ustrojiti rad podružnice. Posebno knjigovodstvo je dio knjigovodstva društva u
kojemu ono iskazuje poslovanje cijelog svog društva,čija je podružnica samo dio.

Podružnica nije pravna osoba : podružnica mora imati relativnu samostalnost poslovanja pa i
određenu pravnu samostalnost. Podružnica ima i svoje osobe za zastupanje i mora biti upisana u
registar društava svog sjedišta. Sudska mjerodavnost za poslove koje sama sklapa određuje se prema
mjestu njezina sjedišta. Podružnica je takav organizacijski oblik koji je dio pravne osobe,a ne pravna
osoba,a prava i obveze njezinim poslovanjem stječe odnosno preuzima izravno gospodarsko društvo.

Podružnica i ovisno društvo: od podružnice treba razlikovati tzv. Ovisno društvo koje zadržava
pravnu osobnost. Matično društvo i ovisno društvo uvijek su odvojene i različite pravne osobe.
Podružnica može imati veliku samostalnost ali prema središnjici uvijek je dio gospodarskog društva.

Upis podružnice u registar društava: podružnica se mora upisati u registar društava mjerodavnog
suda prema mjestu sjedišta osnivača i u registar društava mjerodavnog suda prema sjedištu
podružnice. Ova dvostruka registracija (dva upisa) ima dvije temeljne uloge: 1. Kako je podružnica
redovito zemljopisno udaljena od središnjice i kako je ona ovlaštena samostalno sklapati poslove, to
se treći može uvidom u registar društava sjedišta podružnice uvjeriti o predmetu poslovanja
osnivača društva ,2. Treći može u slučaju spora izabrati mjesnu nadležnost suda prema sjedištu
podružnice.

Prigodom upisa podružnice u registar društava,obvezno se upisuju: tvrtka

podružnice,sjedište,djelatnost podružnice,tvrtka i sjedište društava kojem pripada podružnica te ime i
prezime,prebivalište i JMBG prokuriste podružnice ili osobe ovlaštene za zastupanje osnivača u
poslovanju podružnicom.

Podružnica prestaje: ako osnivač donese odluku o njezinom prestanku,te ako osnivač prestane
postojati odnosno brisanjem osnivača iz registra društava.

 ZASUPTANJE GOSPODARSKOG DRUŠTVA

U pravu društava razlikujemo pojam zastupanja u kojemu ovlaštena osoba koja se profesionalno bavi
zastupanjem u sklopu svoje gospodarske djelatnosti u ime i za račun druge osobe obavlja pravne
poslove utvrđene ugovorom-od pojma zastupanja što ga obavljaju određeni organi. Odnosno
zaposlenici u gospodarskom društvu. Zastupanje društva može se očitovati u obavljanju radnji u
pravnom prometu tj sklapanjem ugovora,poduzimanjem radnji u ime i za račun društva u odnosima s
trećima.

Temelji ovlasti za zastupanje : ovlasti se temelje na :zakonu,aktima ovlaštenog organa i punomoći.

U gospodarskom društvu pravna osoba može izjasniti volju samo pomoću svojega zastupnika. Pravne
radnje jednako obvezuju društvo kao i svaki drugi oblik zastupanja. Postoje 4 vrste punomoći:
prokura,trgovačka punomoć,punomoć trgovačkom putniku,punomoć na temelju zaposlenja.

Zastupanje na temelju zakona: zakonsko zastupanje postoji kada zastupnik ovlast za zastupanje
crpi neposredno iz zakona pa nije potreban neki akt vlasti ili organa gospodarskog društva. Prema
ZGD-u društvo zastupa uprava,odnosno i druge osobe određene osnivačkim aktom ili statutom
društva. Direktor je zakonit zastupnik dioničkog društva i društva s ograničenom odgovornošću,dok
izvršni direktori zastupaju društvo u poslovima i opsegu utvrđenom statutom društva. Uprava
društva organizira rad i rukovodi poslovanjem,zastupa i predstavlja društvo i odgovara za zakonitost
njegova poslovanja. Ovlasti uprave mogu biti ograničene i neograničene. Ako u registru društva nije
upisano nikakvo ograničenje ,pravno se smatra kako je uprava bez ograničenja tj da može zaključivati
sve pravne poslove vezane za poslovanje društva,ako zaključenje tih poslova nije ograničeno
posebnim propisima. Statutarna ograničenja kod uprave moraju biti upisana u registar društava jer u
protivnom su internog karaktera i bez pravnog učinka prema trećim osobama. Ovlaštene osobe za
zastupanje upisuju se u registar društava. One mogu poduzimati sve radnje i obavljati sve poslove u
ime i za račun društava. Zakonski zastupnici ne smiju bez posebnog ovlaštenja organa gospodarskog
društva sklapati ugovore s njime ni kao izravni suugovaratelj ni kao komisionar ili zastupnik trećih
osoba. Na ovaj se način želi spriječiti eventualne štetne posljedice za društvo. To je tzv. sklapanje
ugovora sa samim sobom. Ovo pravilo vrijedi za ugovorne i zakonske zastupnike.

Zastupanje na temelju akta ovlaštenog organa: osobu ovlaštenu za zastupanje društva može se
odrediti aktom nadležnog organa. Nadležnim organom se smatra organ društva o čijem se zastupanju
radi. Zakonom su predviđeni neki slučajevi,kada sud određuje osobe koje zastupaju društvo.
Primjerice,provođenjem stečajnog postupka gospodarskih subjekata,sud svojom odlukom imenuje
stečajnog upravnika,kao zastupnika stečajnog dužnika u likvidaciji.

Zastupanje na temelju punomoći: punomoćnici su općenito osobe koje mogu zastupati

gospodarsko društvo temeljem punomoći koja je dana u pismenom obliku. Nema usmene punomoći.
Gospodarsko društvo kao pravna osoba može izraziti svoju volju samo pomoću svog zastupnika, to
punomoć drugoj osobi može dati samo zakonski zastupnik. U teoriji i praksi postoje 4 vrste
punomoći: 1. Punomoć po zaposlenju,2.prokura,3.trgovačka punomoć te 4.punomoć trgovačkom
putniku. ZGD-om je regulirana punomoć po zaposlenju i prokura.

Punomoćnik po zaposlenju: osoba zaposlena u gospodarskom društvu kojoj je povjereno obavljanje

određenih poslova u okviru djelatnosti društva,ovlaštena za poduzimanje svih radnji i zaključivanje
poslova koji se uobičajeno obavljaju ili nastaju uz poslove koji su mu povjereni. Poslovi punomoćnika
temeljem zaposlenja bili bi oni koje obavljaju prodavači u prodavaonicama,osobe koje obavljaju
određene usluge u ugostiteljstvu,zaposleni na poslovima šalterske službe na pošti,banci i sl.

Prokura: posebna trgovačka punomoć sa zakonom utvrđenim sadržajem i opsegom ovlasti

prokuriste. To je najšira vrsta trgovačke punomoći sa zakonski utvrđenim sadržajem. To je trgovačka
punomoć posebne vrste. Kod prokure su ovlasti i ograničenja prokurista utvrđena samim zakonom.
Prokura se može uspostaviti samo u trgovačkom prometu a ne i u drugim pravnim odnosima. Ona se
definira kao pismena ovlast za poduzimanje svih pravnih radnji i poslova u ime i za račun
društva,osim prijenosa i opterećenja nekretnina.

Davatelj prokure: kod društava s neograničenom solidarnom odgovornošću posebno je uređeno

kako je za davanje prokure potrebna suglasnost svih članova ovlaštenih voditi poslove društva,što
vrijedi i za komanditno društvo. Kod dioničkih društava i društava s ograničenom odgovornošću nema
takvih izričitih odredaba. U našem pravu prokuru u društvima kapitala može dati njihov zakonski
zastupnik,sukladno osnivačkom aktu ili statutu društva. U našem pravu prokura se mora dati u
pismenom obliku. Može se dati za društvo u cjelini ili samo za određenu podružnicu.

Prokurist: osoba kojoj je dodijeljena najšira trgovačka punomoć u kojoj je opseg ovlasti,u interesu
pravne sigurnosti prema trećima,utvrđen zakonom. Prokurist nije zakonski zastupnik društva.
Prokura se može dati svakoj punoljetnoj i potpuno poslovno sposobnoj osobi. To može biti netko
izvan društva,ali i osoba u društvu,bez obzira na dužnost i poslove koje obavlja ,izuzev ako drugačije
nije određeno aktom o osnivanju odnosno statutom. Mogu se utvrditi i posebni uvjeti npr posebna
stručna sprema,iskustvo u vođenju poslova. Pravnoj osobi se ne može dati prokura,iz razloga što se
poslovna sposobnost gospodarskog društva ostvaruje samo posredstvom fizičkih osoba kao
zastupnika.

Pojedinačna i skupna prokura: prokura se može dati jednoj ili više fizičkih osoba,pri čemu ona može
biti pojedinačna(samostalna,individualna),skupna(zajednička i kolektivna) gdje kriterij razlikovanja
nije sam broj prokurista već njihova samostalnost ili zajedništvo u obavljanju ovlaštenja iz prokure.
Pojedinačna prokura je ona kod koje društvo daje prokuru jednom prokuristi ili većem broju koji su
ovlašteni samostalno svaki za sebe. Skupna prokura je takva kod koje se ona daje dvjema osobama ili
više njih zajedno tj pravni poslovi i radnje su punovaljani ako postoji suglasna izjava volje svih
prokurista zajedno. Ako je prokura dana dvjema osobama ili više osoba bez naznake kako se radi o
zajedničkoj prokuri svaka od njih je prokurist koji samostalno zastupa društvo u granicama ovlaštenja
utvrđenih zakonom. Posebni oblik prokure je prokura podružnice,a neki je smatraju i trećom vrstom.
Riječ je oo ograničenju prokure na području jedne podružnice,a često se koristi u bankarstvu.

Opseg ovlasti iz prokure: ovlasti obuhvaćaju sveukupno poslovanje vlastodavatelja. Prokurist po

zakonu ima ovlasti obavljati sve poslove koje sobom nosi vođenje trgovačkog posla. Ona je sa svojim
ovlastima šira od trgovačke punomoći. Ovlast za zastupanje prokuristu daje društvo,a njezin opseg
određen je ZGD-om. ZGD postavlja nekoliko ograničenja: prokurist ne može bez posebne ovlasti
sklapati poslove kojima otuđuje ili opterećuje nekretnine društva ako ovlaštenje za to nije posebno i
izričito utvrđeno, prokuristu kojemu je dana prokura za zastupanje jedne ili više podružnica društava
nije ovlašten za društvo poduzimati pravne radnje koje se ne odnose na te podružnice. Ograničenje
prokure na poslovanje jedne ili više podružnica ima učinka prema trećim osobama samo ako je
upisano u registar društava i ako s u odnosima s trećim osobama navede da je prokurist podružnice,a
ne društva u cjelini,prokurist ne može bez posebnog ovlaštenja društva nastupati kao druga ugovorna
strana i društvom sklapati ugovore u svoje ime i za svoj račun,u svoje ime i za račun drugih osoba,ili u
ime i za račun drugih osoba. Takva bi se ovlast morala dati samo kao posebna punomoć za svaki
ugovor koji se tako sklapa.

Upis prokure: značenje prokure u trgovačkom prometu očituje se i u obvezi upisa u registar društava
davanja ili prestanka prokure što podrazumijeva upisivanje i broja i datuma donošenja odluke o
davanju i prestanku ili izjavi o otkazu prokure,ime i prezime,jedinstveni matični broj,adresu
prebivališta prokuriste,te opseg ovlaštenja,odnosno ograničenja prokure. ZTD je dao izričitu odredbu
kako prokurist potpisuje trgovačko društvo,tj punim imenom i prezimenom,uz naznaku iz koje se vidi
njegovo svojstvo prokuriste ili uz oznaku „p.p“. ako se radi o skupnoj prokuri svaki od prokurista
mora se potpisati na zakonom propisan način.

Prijenos prokure: prokurist ne može prokuru prenijeti na drugoga. Davanje prokure je stvar
povjerenja društva u određenu fizičku osobu i stoga je prokurist ne može prenijeti na drugu osobu.

Prestanak prokure: prestaje opozivom od društva i otkazom od prokuriste. Prokura se može opozvati
u svako doba i bez obrazloženja. Prokura se može opozvati bez obzira na pravni odnos,a obično je to
ugovor o nalogu ili ugovor o radu. Kada je prokurist jedini zastupnik društva osoba,otkaz prokure ne
može biti trenutan,te je prokurist i nakon otkaza obvezan obavljati poslove,jer bi zbog prekida
društvo pretrpjelo štetu,sve dok jedan ili više članova ne preuzme zastupanje društva. Ona može
prestati i iz drugih razloga: prestankom društva,otkazom prokuriste,smrću prokuriste,gubitkom
poslovne sposobnosti prokuriste,otvaranjem stečaja ili likvidacije društva,ako je prokura vezana za
radni odnos u društvu,kada prokurist postane osobno odgovoran član društvu osoba ili član uprave
društva s ograničenom odgovornošću.

TEMELJNI KAPITAL I ULOZI

Temeljni kapital društva je iznos društva kapitala koji su upisali članovi društva i koji se navodi u
njegovima aktima. Temeljni kapital je bitan materijalni element bez kojeg društvo kapitala ne može
biti osnovano niti može postojati. Temeljni kapital je označena najmanja početna svota kapitala
dioničkog društva,odnosno društva s ograničenom odgovornošću. Temeljni kapital se može uvećati ili
umanjiti. U slučaju umanjivanja kapitala,temeljni kapital ne može biti umanjen ispod njegova iznosa
utvrđenog ZGD-om. Temeljni kapital se utvrđuje osnivačkim aktom i statutom društva te upisuje u
posebni registar emitenata kod Komisije za vrijednosne papire i registar društava. Stoga svako
njihovo smanjivanje mora biti usklađeno sa statutom tj zahtijeva promjenu statuta. Temeljni kapital
kod društava kapitala je novčana vrijednost uloga koji članovi moraju uplatiti pri osnivanju
društva,što je zakonska obveza osnivača. Posebnim zakonom za društva koja obavljaju posebne
djelatnosti može se utvrditi veći iznos temeljnog kapitala. Temeljni kapital ima dvije glavne uloge: 1.
On je protuteža okolnosti da članovi društva ne odgovaraju za njegove obveze i 2.pokazatelj
vjerovnicima kolika je,odnosno kolika je u nekom trenutku bila imovina društva. Imovina društva je
jednaka iznosu temeljnog kapitala u trenutku osnivanja društva pod pretpostavkom da je tada
uplaćen cijeli iznos temeljnog kapitala. Imovina društva može biti veća,ali ne i manja od temeljnog
kapitala. Temeljni kapital se izražava: 1. U statutu dioničkog društva i društva s ograničenom
odgovornošću,2.ugovorom kod društava osoba,3.u poslovnim knjigama društva,4.upisom u registar
društava,5.upisom u registar emitenata kod komisije za vrijednosne papire.

Ulozi: temeljni kapital pri osnivanju društava osigurava se ulozima članova u novcu,stvarima i
pravima,čija je vrijednost iskazana u novcu. Usluge i rad ne mogu se vrednovati i iskazivati kao ulogu
društvo kapitala. Ulozi u novcu u dioničko društvo mogu se uplatom u korist društva unijeti
sukcesivno,dok to nije moguće kod društva s ograničenom odgovornošću. Ulozi u stvarima i pravima
moraju biti u cijelosti uneseni u društvo do dana podnošenja prijave za upis njegova osnivanja u
registar društava. U njega se mogu unijeti pokretne i nepokretne stvari na kojima se može zasnovati
pravo vlasništva. Ulog daje pravo članu na dionicu ili udio u društvu.

Predmet uloga: novac kao predmet uloga: unos novca najjednostavniji je predmet uplate temeljnog
kapitala u društvo. Temeljni kapital društva izražava se u domaćoj valuti. To ne znači da se temeljni
kapital ne može uplatiti u valuti druge zemlje ali podrazumijeva preračunavanje uplaćenog iznosa u
konvertibilne marke,po srednjem tečaju Centralne banke BIH na dan uplate dionice. Najniža
nominalna vrijednost dionice je 10 km. Princip nominalne vrijednosti dionica omogućava lakše
izračunavanje sudjelovanja pojedinih dioničara u temeljnom kapitalu,olakšava emisiju dionica širem
krugu kupaca i otežava manipulacije koje su moguće u kvotnim dionicama. Temeljni kapital društva s
ograničenom odgovornošću iznosi najmanje 2000km. Vrijednost pojedinačnog uloga ne može biti
manja od 100 km.

Stvar kao predmet uloga: u društvu se može uložiti svaka stvar koja je u pravnom prometu ako ima
imovinsku vrijednost. Predmetom ulaganja može biti pokretna i nepokretna stvar. Kod nekretnine
riječ je o stvari koja se ne može premještati s jednog mjesta na drugo bez povrede njezine biti,a
pojedinačno je određena površinom zemljišne čestice. Uložiti se može i svaka pokretna stvar za koju
su ispunjene spomenute opće pretpostavke tj da je u prometu i da ima imovinsku vrijednost. Riječ je
o stvari koja se ne može premještati s jednog mjesta na drugo,a da joj se ne povrijedi bit. Predmet
ulaganja može biti i buduća stvar koja će tek nastati- stvar obuhvaća i svoje pripadnosti. Uložiti se
mogu i stvari određene po rodu. Pod unosom prava vlasništva na stavri društvo treba smatrati unos
vlasništva,suvlasničkog dijela ili udjela u zajedničkom vlasništvu nekretnine ili pokretnine. Za unos
stvari nije smetnja ako na stvari postoji neko ograničeno stvarno pravo,ako je ispunjena opća
pretpostavka da se u gospodarskom smislu unosom prava vlasništva u društvo povećava imovina
društva kojom ono odgovara za obveze. Narav i opseg ograničenja koja tim pravima postoje glede
stvari moraju se uzeti u obzir za ocjenu: a) može li se ona uopće unijeti kao ulog u društvo b)kolika je
njena vrijednost.

Pravo kao predmet uloga: u društvo se može kao ulog unijeti svako pravo koje se može prenositi i
koje ima imovinsku vrijednost. Glede nekretnina to može biti svako ograničeno stvarno pravo koje
ima imovinsku vrijednost ako se njime povećava imovina kojom društvo odgovara prema trećima.
Predmetom uloga takvog prava glede nekretnine mogu biti: a)stvarna služnost,b) od osobnih
služnosti plodouživanje i pravo uporabe,a pravo stanovanja samo ako je zasnovano kao
plodouživanje,c) stvarni teret ,d) pravo građenja, e)koncesija, f)obvezno pravo uporabe nekretnine.
Stvarna služnost može se kao ulog unijeti u društvo tako da se zasnuje u korist nekretnine društva ili
pak da se u društvo unese vlasništvo nekretnine. Osobna služnost-ovlaštenik to pravo ne može
prenositi na druge osobe pa tako ni unositi u društvo. Tvarni teret može se dati društvu kao korisniku
a da se optereti nekretnina vlasnika ovlašćujući korisnika da mu se na teret vrijednosti nekretnine ili
njezina suvlasničkog dijela ponavljano daju stvari ili čine radnje koje su sadržaj tog stvarnog prva.
Moguće ga je zasnovati u korist društva. Pravo građenja-kao ograničeno stvarno pravo na nečijem
zemljištu može se unijeti u društvo tako da je ono kao njegov nositelj ovlašteno na površini tog
zemljišta ili ispod njega imati vlastitu zgradu. Društvo bi trebalo vlasniku zemljišta za to plaćati
naknadu. Koncesija nije stvarno pravo ali ima imovinsku vrijednost,pa može biti predmetom uloga u
društvo. Ona daje stanovita prava koncesionaru na dobrima od interesa za državu pod uvjetima koji
su propisani zakonom. Ako je prenosiva koncesionar može unijeti u društvo i za to u njemu steći
članska prava. Pravo uporabe nekretnine i pokretnine može se unijeti u društvo sam ako ga se može
izdvojiti iz imovine ulagatelja i prenijeti u imovinu društva ako se ne može svakodobnim raskidom
ugovora oduzeti društvu. Osim spomenutih predmetom ulaganja ograničenih stvarnih prava mogu
biti prava industrijskog vlasništva i prijave tih prava kada su prenosive. Također mogu biti i licencije za
iskorištavanje spomenutih prava. Predmetom uloga mogu biti i tražbine koje ulagatelj ima prema
trećim osobama.

Vrijednosti uloga: mora bit i određena u osnivačkom aktu ili statutu društva,što uključuje njihovu
prethodnu procjenu kao i njihov opis. Troškove procjene stvari i prava snose osnivači društva.
Vrijednost uloga u stvarima i pravima u društvu s ograničenom odgovornošću i u dioničkom društvu
određuje se na temelju procjene prihvaćene ugovorom od svih osnivača. Obvezni elementi procjene
uloga su:1. opis stvari i prava,2.metoda procjene i procijenjena vrijednost stvari i prava,3. Ocjena
odgovara li vrijednost uloga stvarima i pravima cijeni upisanih dionica ili udjela.
POVEZANA DRUŠTVA

Vrste povezanih društava su: vladajuće i ovisno društvo- ako jedno društvo ima većinsko
sudjelovanje u temeljnom kapitalu drugog društva ili ako na osnovi ugovora zaključenog s drugim
društvom ima pravo imenovati većinu članova nadzornog odbora tog drugog društva. To se društvo
smatra vladajućim,a drugo društvo ovisnim. Vladajuće društvo je društvo koje neposredno ili
posredno preko drugog društva na osnovi više 50% sudjelovanja u temeljnom kapitalu drugog
društva ima vise od 50% glasova us skupštini ovisnog društva. Ovisno društvo može u vladajućem
društvu pribaviti dionice i udjele i ostvariti svoje pravo glasa na osnovi dionica i udjela kojim već
raspolaže.

Društva s uzajamnim sudjelovanjem: povezana društva kod kojih svako društvo ima sudjelovanje u
temeljnom kapitalu drugog društva. Osnovno je načelo da društvo mora održavati svoj kapital. Stoga
nije dopušteno članovima društva vraćati uplaćene udjele. Ako društvo „A“ stječe udjele u društvu
„B“ kupnjom od postojećih članova društva „B“,a društvo „B“ već ima udjele u društvu „A“,te ako „A“
koristi imovinu tada s eu gospodarskom smislu ta transakcija odvija na teret imovine društva „B“ koje
time posredno i djelomično vraća udjele svojim članovima. Drugi je slučaj fiktivnog povećanja
temeljnog kapitala. Bit je u tome da se istim kapitalom višestruko povećavaju temeljni kapital oba
društva čime se stvara privid,jer svota za koju se povećava temeljni kapital oba društva u stvarnosti
ne postoji.

Holding : ako se vladajuće te jedno ili više ovisnih društava na temelju zaključenog ugovora o vođenju
poslova objedine jedinstvenim vođenjem poslova od vladajućeg društva. Pojedinačna društva su
društva holdinga. Pod jedinstvenim vođenjem se podrazumijeva vođenje poslova više gospodarskih
društava od istih osoba,a za gospodarsko društvo smjeraju postizanje jednog neodređenog cjelovito
poduzetničkog interesa,u okviru jedinstvenog planiranja gospodarskih društava.

Koncern : predstavlja takvu vrstu povezanih društava kod kojega vladajuće društvo na temelju
zaključenog ugovora o vođenju poslova pored jedinstvenog vođenja poslova ovisnih društava,obavlja
i druge djelatnosti. Koncern može nastati na 3 načina: jedan je da postojeće gospodarsko društvo
osnuje novo gospodarsko društvo na koje č+će prenijeti dio svoje imovine i određene djelatnosti.
Drugi način nastanak koncerna je slučaj kada jedno gospodarsko društvo preuzima dionice. Koncern
može nastati i sklapanjem ugovora o vođenju poslova društva. Holding i koncern mogu osnovati i
pravno samostalna društva koja nisu ovisna jedno o drugom.

Odgovornost vladajućeg društva: vladajuće društvo odgovara neograničeno solidarno vjerovnicima u

postupku stečaja ovisnog društva ako je stečaj prouzrokovan obvezujućim nalozima,odlukama ili
uputama vladajućeg društva. Nesposobnost plaćanja ili prezaduženost ovisnog društva nije osnova za
pokretanje stečajnog postupka,sve dok vladajuće društvo kao solidarni dužnik izvršava obveze. Ako
vladajuće društvo dovede ovisno društvo u položaj da izvrši za sebe štetan pravni posao ili na svoju
štetu nešto učini ili propusti učiniti,nadoknaditi će ovisnom društvu štetu prouzrokovanu po toj
osnovi. Zahtjev za naknadu štete po toj osnovi mogu podnijeti dioničari i članovi ovisnog društva koji
posjeduju ili predstavljaju 10% temeljnog kapitala tog društva ili statutom određeni manji dio. Kao
solidarni dužnici odgovaraju i članovi uprave ovisnog društva ako su povrijedili svoje dužnosti.
REGISTAR DRUŠTAVA

Registar društava je javna knjiga koju vode općinski sudovi i u koju se upisuju subjekti određeni
zakonom,određene činjenice o njihovom osnivanju,promjenama i prestanku,te drugi podaci o
subjektima upisa važni za pravni promet. Gospodarsko društvo gubi pravnu osobnost brisanjem iz
registra društava.

Registracija poslovnih subjekata: postupak upisa u registar poslovnih subjekata u F BiH je

hitan,jednoobrazan i primjenjiv na sve poslovne subjekte osnovane u BIH,kako od domaćih tako i od
stranih pravnih i fizičkih osoba. Subjekti obvezni na registraciju su: svi oblici gospodarskih društava i
njihovog povezivanja,javna poduzeća, institucije koje imaju javne ovlasti,ustanove,javne
korporacije,poslovna udruženja,zadruge,zadružni savezi i drugi subjekti određeni posebnim zakonom.
Nadležni registar društava izdat će rješenje o registraciji poslovnog subjekta pet dana od dana uredno
predane prijave. Ako postoje nedostaci zbog kojih nije moguće obavit registraciju u skladu s
odredbama navedenog zakona,registar društava će obavijestiti podnositelja prijave da u određenom
roku otkloni konkretne nedostatke.

Uloga registra društava: registar društava ima dvije funkcije: javnu i kontrolnu. Javna funkcija je u
tome što se svakome tko želi omogućuju uvid u registar društava kako bi se mogao upoznati s
činjenicama u pogledu pojedinog subjekta. Kontrolna funkcija ogleda se u tome što sud ispituje
odgovaraju li podatci iz prijave za upis stvarnom stanju u pogledu subjekata pa u slučaju kada utvrdi
da odgovaraju,dopušta upis zatraženih podataka. Registar društava vode općinski sudovi. Registar
društava se koristi upisnicima i pomoćnim evidencijama. U upisnik se upisuju zaprimljeni
predmeti,priopćenja i drugi podnesci predlagatelja upisa.

Načela registra: načelo zakonitosti i obveznosti upisa: u registar društava podrazumijeva obvezu
upisa svih gospodarskih subjekata koji se moraju upisati u registar i podatke propisane zakonom
relevantne za pravni promet. Zahtjev za upis u registar društava podnosi ovlaštena osoba,a samo
iznimno ec officio na zahtjev nadležnog organa. Načelo zakonitosti očituje se i u postupanju suda pri
upisu u registar društava. Sud ispituje jesu li zakonom propisani uvjeti za upis bez mogućnosti
slobodne ocjene o razlozima upisa. Obveza registarskog suda da u roku od 5 dana mora donijeti
rješenje o upisu. Načelo obveznosti znači da su svi poslovni subjekti definirani zakonom obvezni prije
započinjanja poslovne djelatnosti koju namjeravaju obavljati registrirati se kod nadležnog suda.

Načelo stvarnosti ili istinitosti: upisi u registar društava mora odgovarati stvarnom stanju. Sud će
odbiti upis ako utvrdi da nisu ispunjeni materijalno pravni i formalno pravni uvjeti za upis određene
činjenice. Podatak upisa u registar društava treba odgovarati stvarnosti,odnosno stvarnom stanju.
Ako je prijava nepotpuna sud ima ovlaštenje zaključkom pozvati predlagatelja da prijavu dopuni
odnosno ispravi,kao i da dostavi valjane isprave kojima dokazuje istinitost upisa podataka u registar
društava. Načelo istinitosti djeluje i nakon obavljenog upisa. Ostvarivanju načela istinitosti služi i
tužba za utvrđivanje ništavosti upisa koju može podnijeti osoba koja ima pravni interes.

Načelo konstitutivnosti upisa: gospodarska društva ne nastaju danom održane osnivačke skupštine
nego upisom u registar društava. Upis u registar društava proizvodi pravni učinak prema trećim
osobama 16-tog dana od dana objavljivanja rješenja o obavljenom upisu,a prije tog dana samo prema
trećim osobama,na koje se upis odnosi.
Načelo publiciteta:znači kakao upis u registar društava sud mora objaviti u odgovarajućim glasilima.
Rješenje o upisu podataka u registar društava po službenoj dužnosti objavljuje se u „Službenim
novinama Federacije“ i u drugom javnom glasilu redovito dostupnom na cijelom području Federacije.

Načelo javnosti: podaci i isprave upisani u registar društava moraju biti dostupni na uvid i svaka
osoba može dobiti ovjeren prijepis ili fotokopiju podataka iz registra i isprava na temelju kojih je
objavljen upis kao i potvrde o stanju upisa za određeno gospodarsko društvo,a da za to ne mora
navesti razlog. Registar društava je javna knjiga. Sloboda uvid u zbirku isprava ipak može biti
ograničena samo na one isprave koje čuvaju kao tajni podatci,odnosno poslovna tajna subjekta upisa.

Načelo povjerenja: prema načelu povjerenja kojim se korigira načelo istinitosti,svaka se osoba može
pozvati na stariji upis u registru u pogledu pravno odlučnih podataka i činjenica koji se upisuju u
registar društava,osim one osobe kojoj se dokaže kako joj je bilo poznato da se stvaranje tih
podataka razlikuje od stanja upisa u registar. Načelom povjerenja štiti se sigurnost osobe u dobroj
vjeri u pravnom prometu. Subjektu upisa koji je time pretrpio štetu ostaje samo zahtijevati naknadu
štete od onoga tko ga je neovlašteno zastupao.

Načelo prvenstva i načelo isključivosti: pri upisu sud postupa po načelu prvenstva,što znači kako se
mora obaviti onaj upis za koji je sudu prije podnesena prijava za upis ako su za to ispunjene
pretpostavke. Načelo isključivosti znači kako sud neće dopustiti upis nove tvrtke ako je ona jednaka
ranije upisanoj tvrtki ili tvrtki koja se jasno ne razliku od ranije upisane. Ovo se načelo proteže i na
upis podružnice.

Ustroj registra društava: registar društava je javna knjiga koja se sastoji od glavne knjige(registra
podataka) i registra(zbirke) isprava. Glavna knjiga registra društava je javni dio registra koji sadrži
podatke o subjektima propisane zakonom,a vodi se u elektronskom i tiskanom obliku. Glavnu knjigu
registra društava u tiskanom obliku vodi sud nadležan prema sjedištu poslovnog subjekta. Glavna
knjiga (registar) sastoji se od registarskih uložaka u koje se upisuju podaci o pojedinom subjektu upisa
koji se vodi odvojeno od podataka o drugom subjektu upisa. Registar isprava registra je dio registra
koji sadrži isprave na temelju kojih je objavljen upis podataka o subjektima upisa u glavnu knjigu
registra društava,te i druge dokaze dostavljene i sastavljene u postupku upisa u registar društava kao
i odluke donesene u postupku upisa u registar.

Subjekti upisa u registar društava: upisuju se subjekti određeni zakonom. Svaki subjekt upisa dobiva
svoj matični broj upisa koji je jedini identifikacijski broj koji svakom subjektu upisa dodjeljuje registar
društva donošenjem rješenja o upisu osnivanja,a taj je broj jedinstven,nepromjenjiv,neponovljiv,pa
se nakon što subjekt upisa prestane ne dodjeljuje drugom subjektu. Subjekti upisa u registar društva
su: društvo s neograničenom solidarnom odgovornošću,komanditno društvo,komanditno društvo na
dionicu,dioničko društvo,društvo s ograničenom odgovornošću,ustanova,zadruga,zadružni
savez,podružnica domaće i strane osobe,društvo za uzajamno osiguranje,javna poduzeća,javna
korporacija te drugi subjekti određeni posebnim zakonom.

Podaci koji se upisuju u registar društava: ZGD-om su utvrđeni podatci koji se upisuju u registar
društava. Podaci o identitetu koji se upisuju u registar društva : 1. Puna tvrtka i ako postoji skraćena
tvrtka te adresa sjedišta društva,2.oblik društva,3.djelatnost,4.podružnice,5.ime i prezime,adresa
prebivališta,funkcija i opseg ovlaštenja osoba određenih za zastupanje
društva,6.sjedište,tvrtka,djelatnost i osoba ovlaštena za zastupanje podružnice.
Pod podacima o tvrtki treba smatrati: a) tvrtku i skraćenu tvrtku, b)prijevod tvrtke na stran jezik ,c)
tvrtku podružnice.

Prigodom upisa podružnice u registar društava obvezno se upisuju : tvrtka podružnice,sjedište

podružnice,djelatnost podružnice,tvrtka i sjedište društva kome pripada podružnica,ime i
prezime,prebivalište i JMBG prokuriste podružnice ili osobe ovlaštene za zastupanje osnivača u
poslovanju podružnice.

U registar društava obvezno se upisuju ime i prezime,adresa prebivališta,funkcija i opseg ovlaštenja

osoba određenih za zastupanje društva: 1. Članova društva s neograničenom solidarnom
odgovornošću,komplementara komanditnog društva,komanditora komanditnog društva,4.direktora i
izvršnih direktora dioničkog društva i društva s ograničenom odgovornošću,5.prokuriste društva.

Registar isprava: registarske isprave su dokumenti koje subjekti upisa prilažu uz prijavu za registraciju
,koji se obvezno pohranjuju i čuvaju u zbirci isprava registara društva. To su pismene isprave koje
sadrže podatke i dokaze za upis podataka o subjektu upisa. Isprave se prilažu ne samo kod
registracije upisa osnivanja već i promjene kod podataka upisanih u registar društava.

Postupak upisa u registar društava: vode općinski sudovi

PITANJA ZA PRAVO DRUŠTAVA:

OBRT I ORTAŠTVO?
UVJETI OBRTA?
KARAKTERISTIKE DRUŠTVA OSOBA I KAPITALA?
DRUŠTVA KAPITALA?
TAJNO DRUŠTVO?
ZAŠTO SE U REGISTAR DRUŠTAVA NE UPISUJE TEMLEJNI KAPITAL DRUŠTAVA
OSOBA?(bit društava je u udruživanju osoba ne kapitala)
TKO ZASTUPA DRUŠTVO OSOBA?
ULOZI ČLANOVA U DRUŠTVU OSOBA?(novac,stavri,prava)
PROKURA?
TEMELJNI KAPITAL? ŠTO JE RAZLIKA OD IMOVINE,MININALNI IZNOS,TKO I KAKO GA
ODREĐUJE,U ČEMU MOGU BITI ULOZI?
PRESTANAK DNO?
KOMANDITNO DRUŠTVO?
UPRAVLJANJE KOMANDITINIM DRUŠTVOM?
U KOJEM SLUČAJU KOMANDITNO DRUŠTVO MOŽE ZASTUPATI DRUŠTVO?
POPIS DIONIČARA I ORIPADAJUĆIH DIONCIA DIONIČKOG DRUŠTVA VODI SE U ?
KOJI DIONIČARI MOGU PREDLOŽITI DNEVNI RED SKUPŠTINE?
ODGOVORNOST ZA OBVEZE KOMANDITNOG DRUŠTVA?
KOMANDITNO DRUŠTVO NA DIONICE?
GOSPODARSKO INTERESNO UDRUŽENJE?
SJEDIŠTE DRUŠTVA?
PODRUŽNICA?(POJAM,KAKO SE ODREĐUJE,TKO VODI,NIJE PRAVNA OSOBA,UPIS U
REGISTAR DRUŠTVA)?
ZASTUPANJE KOMADITNOG DRUŠTVA?
PRESTANAK DRUŠTVA?
NAČELA STEČAJNOG POSTUPKA?
RAZLOZI STEČAJA?
POSLJEDICE OTVARANAJ STEČAJNOG POSTUPKA?
NAČELA TVRTKE?
ZAŠTITA TVRTKE?
VRSTE OBRTNIKA?
POJAM GOSPODARSKOG DRUŠTVA?
REGISTAR DRUŠTAVA?
STATUSNE PROMJENE?
VRSTE PUNOMOĆI?
RALIKA IZMEĐU HOLDINGA I KONCERNA?
PODJELA GOSPODARSKOG DRUŠTVA?
STEČAJNI RAZLOZI SU?
KOJE VRSTE ČLANOVA POSTOJE U KOMANDITNOM DRUŠTVU I KOJA JE TEMLEJNA
RZLIKA IZMEĐU NJIH?