1..
Pojam i elementi privremenice
Privremenica je privremena pisana potvrda za uplate minimalne
vrijednosti dionica i dioničke premije koja vazi do uplate pune
cijene dionice i obavezno sadrzi :-oznaku privremnice -firmu i
adresu sjedista dionickog drusta -iznos odnovnog kapitala -ima i
prezime ili firmu vlasnika privremenice -klasi i broj dionica za
koje je izdata privremenica -broj i nominalni oznos upisanih
dionica loje nisu uplaćene u potpunosti -uplaceni iznos cijene
dionice prilikom emisije -rok za placanje ukupnog iznosa
upisanih dionica
2. Nabroj upravljačka i imovinska prava dioničara kod
dioničkog društva
Upravljacka prava dionicara : -ucesce u radu i odlucivanju u
skupstini -pravo glasa -pravo izmjene dnevnog reda i prijedloga
odluke skupstine -pravo pobijanja odluke skupstine -pravo
predlaganja kandidata za clanove nadzornog odbora -pravo uvida
u dokumentaciju o poslovanju drustva Imoviska prava drustva :
-pravo ucesca u dobiti drustva -pravo prijenosa dionica na druge
dionicare ili treca lica -pravo prece kupovine prilikom emisije
novih dionica
3.Prioritetne dionice i prava iz prioritetnih dionica
Dionico drustvo moze emitovati dionice koje sadrzi pravo
prioritetne naplate dividende i srazmjernog djela ostatka imovine
nakom likvidacije dionickog drustva uz ograniceno pravo glasa.
Pravo glasa na osnovu prioritetnih dionica ne moze se ograniciti
za slucaj odvojenog izjasnjavanja za svaku klasu dionica,
Nominalna vrijednost prioritetnih dionica moze iznositi najvise
50% osnovnog kapitala dionickog drustva. Prava priotitetnih
drustva : -naplata dividende za posljednjih 5 godina , prije isplate
dividende za obicne dionice -ucesce u rasprodaju ostatka
imovine nakon likvidacije dionickog drustva prije obicnih
dionica
4.Nabroj organe upravljanja dioničkim društvom?
-skupstina -nadzorni odbor -uprava -odbor za reviziju
5.Banke kao poslovni subjekti (pkarakteristike, način
osnivanja, principi poslovanja i djelatnost banaka)
Banke su financijske institucije koje mogu poslovati samo kao
dionicko drustvo. Osnovna djelatnost banke je davanje i
uzimanje novcanih sredstava. Za dobijanje dozvole o osnivanju
banke potrebno je : -potpisan ugovor o osnivanju banke -potpis
vlasnika banke -nacrt osnivackog akta -iznos dionickog i drugih
oblika kapitala -podatke o strucnosti i iskustvu rukovodnih
radnika .Djelatnost banke :
-primanje svih vrsta novcanih depozita i dr novcanih sredstava -
davanje i uzimanje kredita -davanje svih oblika novcanog
jemstva -usluge platnog prometa i prenos novca -kupovina i
prodaja strane valute
6.Osiguravajuća društva kao poslovni subjekti (pojam,
osnivanje i minimum osnivačkog kapitala
Dionicko drustvo za osiguravanje i reosiguranje je poslovni
subjekt sa statusom pravnog lica cija je djelatnost osiguranje
imovine , lica i poslovnih reosiguranja. Drustva za osiguranje
mogu se osnovati kao : -dionicko drustvo za osiguranje ili
reosiguranje -drustvo za uzajamno osiguranje .Osiguranjem se
osim zadovoljavanja interesa osiguravajucih drustava
omogucava i osiguranje interesa osiguranika ( fizickih i pravnih
lica) cime se ovoj vrsti djelatnost moze pripisati opsedrustveni
karakter . Minimum osnivačkog kapitala : 2.000.000,00 ako
društvo posluje sa jednim ili više vrsta neživotnih osiguranja
( osiguranje imovine ) , 4.000.000,00 ako društvo poskeduje sa
dva ili više neživotnih osiguranja ( upotreba motornih vozila ,
brodova ) 4.000.000, ,00 ako društvo posluje sa jednim ili više
neživotnih osiguranja ( zračne letilice ) 6.000.000,00 ako društvo
posluje sa životnim osigguranjem i ako se društvo bavi
reosiguranjem
7.Berze kao poslovni subjekti (pojam, vrste berzi, sistemi
osnivanja i organi upravljanja)
Berza predstavlja stalno mjesto na kome se u određeno vrijeme i
na utvrdjen nacin obavlja kupovina i
prodaja zamjenjive robe i upravlja poslovnim transakcijama .
Berze se dijele na :-efektne -novcane -robne -berze usluge-
mjesovite-sluzbene berze koje osniva i kontrolise drzava-javne
berze kao javna trzista institucije pod administrativnim
kontrolom-privatna preduzecaSistem osnivanja :-sistem
samostalnosti berze gdje berze prema normativnom sistemu
mogu osnovati sve fizicke i pravne osobe koje ispunjavaju
zakonske uslove -sistemom nesamostalnosti berze gdje berzu
moze osnovati samo drzava -polusamostalni sistem gdje se kao
osnivaci mogu pojaviti odredjenje pravne osobe za poslobe
posredovanja vrijednosnim papirima Organ upravljanja :-
predsjednik i zamjenik -zaposlenik kod izdavatelja cije
vrijednosne papire kotiraju na berzi -zaposlenij drustva za
upravljanje fondovima-zaposlenih kod izdavanja ciji su
vrijednosni papiri uvrsteni na slobodmo berzansko trziste
8.Društvo za upravnjanje fondovima (pojam, karakteristike i
vrste društava)
Društvo za upravljanje fondovima je poseban oblik privrednog
subjekta koje se osniva radi upravljanja finansijskim
institucijama.Društva za upravljanje uzajamnim i investicionim
fondovima Osnivači društva mogu biti domaća ili strana, fizička
ili pravna lica. Osnivački akt je ugovor koji mora biti u pisanoj
formi. Zahtjev mora sadržavati: podatke o društvu, izvod iz
registra Komisije za društvo, statut društva, ugovor sa bankom.
Društva za upravljanje fondovima su privredni subjekti koji
posluju kao d.d. ili d.o.o., čija je isključiva nadležnost
upravljanje fondovima raznih namjena
9.Investicioni fondovi (uzajamni i privatizacijski investicioni
fond)
Uzajamni investicioni fond je posebna finansijska institucija
koja nema status pravnog lica. Fondom upravlja društvo u svoje
ime, a za račun vlasnika investicionih kupona. Društvu je
zabranjeno da vrijednosne papire koje kupuje za račun
uzajamnog fonda kupuje i za svoj račun, i da fondu prodaje
vrijednosne papire koje je kupilo za svoj račun. Privatizacijski
investicioni fond je fond zatvorenog tipa i privremenog
karaktera, u obliku dioničkog društva. Dionice fonda se prodaju
putem javne ponude. Uplata u cjelosti treba biti obavljena prije
upisa fonda u sudski registar. Osnivači mogu biti domaća i
strana, fizička i pravna lica.
10. Pojam i način osnivanja javnih preduzeća i vrste kontrole
nad javnim preduzećima
Kao osnivači javnog preduzeća mogu se pojaviti: - Državne
organizacije (općina, grad, kanton, FBiH); -Pravna i fizička lica,
domaća ili strana na bazi privatnog kapitala;  Osnivački akt
može biti:  -odluka nadležnog organa ili  -ugovor Javno
preduzeće se upisuje u sudski registar kao i svaki subjekt
poslovnog prava, sa statusom pravnog lica i može se osnovati u
obliku d.d ili d.o.o. Kontrola nad javnim preduzećima : -interna
kontrola, koju provode interni kontrolni organi samog
preduzeća-privredna kontrola, koja se reguliše budžetskim
pravom i finansijskim propisima -Stručna kontrola koju provode
nadležni inspekcijski organi i specijalizirane stručne institucije
11.Šta je to mikrokreditno društvo, a šta mikrokreditna
fondacija?
Mikrokreditno društvo - minimum osnivačkog kapitala je
500.000KM i u cjelosti mora biti uplaćem u novcu. Može
odobriti kredit do 50.000KM. Pravni subjektivitet stiče
registracijom u jedinstveni registar nadležnog suda.  Organi
upravljanja su:  -skupština koja nije obavezan organ,  -nadzorni
odbor,  - uprava (direktor i izvršni direktori) i  -odbor za reviziju
Mikrokreditne fondacije - osnivački kapital mikrokreditne
fondacije je znatno manji i njegov minimum je utvrđen u iznosu
od 50.000KM uplaćenog u novcu. Organi upravljanja su: - druge pravne osobe kojima se trgovac dovodi u neravnopravan
upravni odbor,  -direktor i  -odbor za reviziju položaj putem onemogućavanja širenja prodajne mreže odnosno
prodaje robe ili prisiljavanjem na prodaju koja nije u skladu sa
njegovom poslovnom politikom.

16.Objasniti ekonomske funkcije države kod državnog

intervancionizma
12.Šta su povezana društva i načini povezivanja poslovnih
Odnosi se na donošenje zakona i drugih propisa kojima se
subjekata
postavlja okvir funkcionisanja tržišta od strane parlamenta,
Povezana društva su pravno samostalni poslovni subjekti, koja
vlade, političkih stranaka, privrednih komora, sindikata i sl
su međusobnim odnosima povezana tako da su u ekonomskoj
Država pokušava prema ovom načelu vršiti preraspodjelu
ovisnosti ili pak ako jedno društvo nije ovisno od drugog, ipak
dohotka putem sistema transfernih plaćanja pomažući na taj
su spojena zajedničkim vođenjem poslovanja.Svi oblici
način bolesnim i starim osobama, djeci te nezaposlenim
povezivanja se realiziraju:  -bilo putem kapitala učešćem u
osobama. Država nastoji uticati na osnovne ekonomske
ovisnom društvu ili -statusnopravnim povezivanjem. 
agregate,strukturne odnose u privredi, inflaciju, zaposlenost,
Povezivanje se vrši poduzetničkim ugovorima.
podsticanje razvoja ili stabilizaciju privrednih tokova putem
13.Koncern kao oblik povezivanja kapitala učešćem
poticajnih mjera, direktnim investiranjem, reguliranjem obima i
U pravnom smislu, koncern je jedinstveni poslovni subjekt u
strukture invensticija u one grane koje su bitne sa stanovišta
kojem se uspostavlja poduzetničko planiranje za cijeli poslovni
općeg interesa.
sistem. Vrste koncerna: -Vertikalni koncern je koncern sa
elementom dominacije. -Horizontalni koncern je koncern sa
17. Spajanje, pripajanje, podjela i promjena oblika kao
elementom koordinacije. -Faktični koncern imamo kada jedno
oblici statusnih promjena poslovnih subjekata
društvo ima u drugom društvu većinski udio -Ugovorni koncern
Spajanjem dolazi do prestanka dva ili više društava, od kojih
(ugovor o vođenju poslova društva) predstavlja povezivanje više
nastaje jedno novo društvo. Društva kapitala ne mogu spajati sa
samostalnih privrednih društava zaključivanjem imenovanog
društvima lica zbog različitog sistema odgovornosti članova
ugovora -Koncern ravnopravnih društava imamo kad ni jedno
društva za obaveze društva. Pripajanje je mnogo češće u praksi.
povezano društvo nema status ovisnog društva.
Ovdje se jedno ili više društava pripaja nekom drugom društvu
14.Kartel kao oblik ugovornog povezivanja poslovnih
pri čemu pripojena društva prestaju postojati kao samostalni
subjekata
poslovni subjekti Podjela ili cijepanje je statusna promjena u
Karteli su ugovorni oblici horizontalnog povezivanja privrednih
kojoj od jednog društva nastaje više novih manjih društava.
subjekata koji proizvode iste ili slične proizvode radi regulisanja
Ovom statusnom promjenom ne dolazi do prestanka društva.
zajedničkog nastupa na tržištu i drugih ekonomskih ciljeva. Cilj
D.o.o. može promijeniti oblik u d.d., uz odobrenje odluke
osnivanja kartela je smanjenje međusobne konkurentnosti i
skupštine društva donesene 2/3 većinom i odluke Komisije za
postizanje monopolskog položaja i postizanje zajedničke
vrijednosne papire.  Zatvoreno d.d može promijeniti oblik u
cijene. Kartel nastaje na temelju ugovora između više poslovnih
d.o.o. i obrnuto.
subjekata (kartelni sporazum), koji zadržavaju svoju
18. Subjektivni i objektivni uvjeti za pokretanje stečajnog
samostalnost (pravni subjektivitet), a podvrgavaju se određenim
postupka
pravilima ponašanja iz kartelnog sporazuma. U pravnoj nauci
Subjektivni uvjeti su: - Da postoji stečani dužnik na čijoj
karteli se dijele na:  a) Kartele kojima se reguliše proizvodnja,
imovini se mora otvoriti i voditi stečani postupak;  -Da postoje
prodaja i sistem cijena (tzv. kontingentni karteli) i  b) Kartele za
povjerioci radi njihovog ravnomjernog i kolektivnog namirenja.
repatrijaciju prihoda, tj. zajednički fond za subvenciju članova
Objektivni uvjeti:  -Da postoji stečajni razlog za pokretanje i
koji zbog članstva u kartelu trpe gubitke ili za suzbijanje
vođenje stečajnog postupka (insolventnost i prezaduženost) - Da
eventualnih konkurenata i podjelu tržišta
dužnik raspolaže svojom imovinom u određenom iznosu, što
15.Objasnite oblike narušavanja konkurencije prema ZoT
znači da njegovo imovinsko stanjetreba da upućuje na
FBiH (monopolističko djelovanje, nelojalna konkurencija,
sposobnost namirenja povjerilaca.
špekulacija i ograničavanje tržišta)
19.Stečaj poslovnog subjekta (pojam, načela i razlozi za
Monopolističko sporazumijevanje odnos dva ili više trgovaca o
pokretanje stečajnog postupka)
uvjetima poslovanja koji je usmjeren na narušavanje ili
Stečaj je zakonom utvrđeni postupak po kome se imovina
sprječavanje slobodne konkurencije, kojim se jedan ili više
prezaduženog poslovnog subjekta (stečajnog dužnika) povjerava
trgovaca dovodi, ili može dovesti, u povlašteni položaj u odnosu
posebnim organima, imenovanim od suda, koji unovčavaju
na druge trgovce Nelojalna konkurencija je radnja trgovca koja
imovinu (stečajna masa) radi namirenja njegovih povjerilaca. -
je protivna dobrim trgovačkim običajima i zakonima kojima se
Načelo ravnopravnosti -Načelo univerzalnosti - Načelo
nanosi ili može nanijeti šteta drugom trgovcu drugoj pravnoj
unovčenja imovine stečajnog dužnika -Načelo ograničenja
osobi.: -Davanje podataka o drugom -Prodaje robe sa oznakom
stečajnog dužnika -Načelo atrakcije -Načelo ekonomičnosti .
ili podacima koji stvaraju ili mogu stvoriti zabunu u pogledu
Razlozi za pokretanje stečajnog postupka: insolventnost i
porijekla, načina proizvodnje, količine, kvaliteta i sl. -Prikrivanje
prijeteća insolventnost
mana robe -Neovlaštene upotrebe tuđeg imena, firme, žiga,
20.Nabroj faze stečajnog postupka!
oznake ili drugog spoljnog obilježja ako se time stvara ili može
-prethodni postupak -otvaranje srecajnog postupka -
stvoriti zabuna na tržištu Špekupacija je korištenje stanja na
prijavljivanje i ispitivanje trazbine -univcavanje imovine
tržištu nastalog poremećajima u snabdijevanju ili nezakonitom
stecajnog postupka -namirenje stecajnih povjerilaca diobom
povećanje cijena radi stjecanja protupravne imovinske koristi pri
stecajne mase -zakljucivanje stecajnog postupka -reorganizacija
čemu se misli na: - prikrivanje robe,  -ograničavanje ili
stecajnog postupka
obustavljanje prodaje robe - uvjetovanje kupovine jedne robe
21. Izlučni i razlučni povjerioci u stečajnom postupku Izlučni
kupovinom druge robe i sl. Ograničavanje tržišta implicira
povjerioci su povjerioci koji imaju izlučno pravo nad određenim
narušavanje konkurencije ograničenjem slobode razmjene roba i
stvarima koje su se u trenutku otvaranja stečaja zatekle kod
slobodnog nastupa na tržištu koje je uzrokovano općim ili
stečajnog dužnika na korištenju po nekom pravnom osnovu.  To
pojedinačnim aktima i radnjama nadležnog tijela, trgovca ili
mogu biti pokretne i nepokretne stvari. One su, u stvari,
vlasništvo trećih povjerilaca. Novac ne može biti predmet
izlučnog zahtjeva. Izlučni povjerioci nisu stečajni povjerioci, oni
su izvan stečajnog postupka a time i neovisni od procesa
formiranja i diobe stečajne mase.  Razlučno pravo je pravo
povjerioca čije je obezbijeđeno potraživanje postojalo najkasnije
60 dana prije otvaranja stečajnog postupka.  Oni ostvaruju svoje
pravo namirenja neovisno od stečajnog postupka, pod uvjetom
da je blagovremeno stečeno.