II.

DIO

USTROJ I OSNIVANJE JAVNIH USTANOVA U RH

OPĆENITO

U RH na snazi je Zakon o ustanovama, kojim su određene pravne osobe osobe postale javne
ustanove. Zakonski ustanova je definirana kao pravna osoba, čije je osnivanje i ustrojstvo uređeno
Zakonom o ustanovama, a koja se osniva za trajno obavljanje djelatnosti odgoja,obrazovanja,
znanosti i kulture, športa, skrbi o djeci itd.

Karakteristike i obilježja ustanove:

- trajno obavljanje djelatnosti

- neprofitni karakter
- samostalnost u obavljanju djelatnosti
- pravna osobnost koju ustanova stječe upisom u sudski registar
- javnost

Položaj ustanove u pravnom prometu:

- može stjecati prava i preuzimati obveze

- može biti vlasnik pokretnih i nepokretnih stvari
- može biti stranka u postupcima pred sudovima, drugim državnim organima i tijelima s javnim
ovlastima

Uz zahtjev za početak rada školske ustanove, podnositelj je dužan dostaviti:

- privremeni statut
- dokaz o osiguranju financijskih sredstava za rad
- uporabnu dozvolu ili odgovarajuću dokumentaciju o ispunjenosti tehničkih, zdravstvenih ili
ekoloških uvjeta
- popis opreme i dokaz o osiguranim financijskim sredstvima za nabavu potrebne robe
- dokaz da su ispunjeni uvjeti za provođenje programa utvrđenih posebnim propisima

Osnivanje ustanove:

Ustanovu može osnovati domaća i strana fizička i pravna osoba, ako za obavljanje određene
djelatnosti ili za određene ustanove nije zakonom drugačije određeno. Ustanova može imati jednu
ili više podružnica, koje predstavljaju ustrojbenu jedinicu ustanove, za koju je aktom o osnivanju ili
statutom ustanove određeno da obavlja dio djelatnosti ustanove.

Osnivanje javne ustanove;

Nju može osnovati:

- RH
- općina, grad, županija, grad Zagreb u okviru samoupravnog djelokruga
- druga fizička ili pravna osoba, ako je to zakonom dopušteno
- općina, grad, županija, grad Zagreb i fizička i pravna osoba, ako je to zakonom (izrijekom)
dopušteno

Ako ustanovu osnivaju općina, grad, županija, grad Zagreb i druga fizička i pravna osoba, dužni su
od ministarstva, u čijem je djelokrugu nadzor nad obavljanjem djelatnosti za koje se javna
ustanova osniva, zatražiti ocjenu sukladnosti odluke, sporazuma, i ugovora o osnivanju sa
zakonom.
Akt o osnivanju ustanove:

Ustanova se osniva aktom o osnivanju koji donosi osnivač. Akt potreban za osnivanje ovisi o tome
tko je osnivač ustanove, pa tako imamo sljedeće osnivačke akte:

1 of 32
- zakon, uredba vlade RH, ili rješenje ministarstva, ako ustanovu osniva RH
- odluka predstavničkog tijela, ako ustanovu osnivaju općina, grad, županija ili grad Zagreb
- sporazum kojim se utvrđuju međusobna prava i obveze, ako ustanovu osnivaju dvije ili više
jedinica lokalne samouprave
- odluka o osnivanju, ako ustanovu osnivaju druge fizičke i pravne osobe
- ugovor o osnivanju, ako ustanovu osniva više fizičkih ili pravnih osoba, ili općina, grad, županija,
grad Zagreb ili RH

Akt o osnivanju treba sadržavati odredbe o:

- tvrtki, nazivu, imenu i sjedištu, i mjestu prebivališta osnivača

- nazivu i sjedištu ustanove
- djelatnosti ustanove
- organima ustanove i o upravljanju ustanovom i vođenju njenih poslova
- sredstvima koja su ustanovi potrebna za osnivanje i početak rada, te načinu njihovog pribavljanja
ili osiguravanja
- međusobnim pravima i obvezama osnivača i ustanove

Naziv, sjedište i djelatnost ustanove:

Ustanova ima naziv pod kojim obavlja svoju djelatnost, te posluje i sudjeluje u pravnom prometu.
Naziv obvezatno upućuje na njezinu djelatnost.Ako naziv ustanove sadrži karakteristični dio
naziva, ustanova može upotrebljavati i skraćeni naziv, koji se upisuje u sudski registar ustanove.
Naziv se može mijenjati samo odlukom osnivača ustanove. Naziv mora biti na hrvatskom jeziku
ispisan latiničnim pismom.
Sjedište je ustanove mjesto u kojem ustanova obavlja djelatnost zbog koje je osnovana. Ono ne
može biti izvan područja RH.
Djelatnost ustanove određuje se aktom o osnivanju i mora biti upisana u sudski registar ustanove.
Tek tada ustanova može početi s obavljanjem svoje djelatnosti. Tek onda kada je ustanova
pribavila konačno rješenje kojim se utvrđuje da su ispunjeni svi uvjeti tehničkog, zdravstvenog,
ekološkog karaktera, kao i drugi uvjeti propisani za obavljanje te djelatnosti.

Ustrojstvo i tijela ustanove:

Ono se odrđuje statutom ustanove koji mora biti sukladan zakonu i aktu o osnivanju.

Tijela ustanove:

a) ustanovom upravlja upravno vijeće, koje je po svojoj strukturi kolegijalni organ koji donosi
programe rada i razvoja ustanove, nadzire njihovo izvršavanje, odlučuje o financijskom planu i
godišnjem obračunu, predlaže osnivaču promjenu djelatnosti, daje osnivaču i ravnatelju ustanove
prijedloge i mišljenja o pojedinim pitanjima.

b) ravnatelj je voditelj ustanove, a u sklopu svojih ovlaštenja obavlja sljedeće poslove i zadatke:

- predstavlja i zastupa ustanovu u svim situacijama

- organizira i vodi rad i poslovanje javne ustanove
- poduzima sve pravne radnje u ime i za račun ustanove

- ravnatelj sam zatraži razrješenje u skladu s ugovorom o radnom odnosu

- nastanu takvi razlozi koji po propisima kojima se određuju radni odnosi dovode do prestanka
ugovora o radu
- ravnatelj ne postupa po propisima ili općim aktima ustanove,
- ravnatelj svojim nesavjesnim ili nepravilnim radom prouzroči ustanovi veću štetu

Prije donošenja odluke kojom se razrješuje ravnatelja, mora mu se dati mogućnost da se izjasni o
razlozima za razrješenje.

2 of 32
c) stručni voditelj vodi stručni rad ustanove. Imenuje ga i razrješava upravno vijeće uz prethodno
pribavljeno mišljenje stručnog vijeća.
d) stručno vijeće nije obvezatni organ ustanove, a njegov sastav i osnivanje utvrđuje se statutom
ustanove. Ako je konstituirano, stručno vijeće obavlja sljedeće poslove:

- raspravlja i odlučuje o stručnim pitanjima rada ustanove

Opći akti ustanove - statut kao najvažniji opći akt:

Statut je temeljni akt ustanove kojim se pobliže utvrđuju ustrojstvo, ovlasti i način odlučivanja
pojedinih organa, kao i druga pitanja značajna za obavljanje djelatnosti i poslovanje ustanove.
Statutom se uređuju:

- uvjeti i način obavljanja djelatnosti ustanove

- pitanja vezana uz upravno vijeće
- uvjeti za izbor ravnatelja ustanove i trajanje njegova mandata
- pitanja vezana uz funkciju stručnog voditelja i ostalih organa ustanove
- način objavljivanja statuta i općih akata
- način korištenja dobiti ustanove

Statut donosi upravno vijeće uz suglasnost osnivača ustanove, ako zakonom ili aktom o osnivanju
nije drugačije određeno.

Imovinsko-pravna pitanja vezana uz ustanovu:

Ako u obavljanju svoje djelatnosti ustanova ostvari dobit, ta se dobit upotrebljava isključivo za
obavljanje i razvoj djelatnosti ustanove u skladu sa aktom o osnivanju i statutom ustanove.

Javnost rada ustanove:

U Zakonu o ustanovama izričito se navodi da je rad ustanove javan. Načelo javnosti rada očituje
se u nekoliko sljedećih obveza:

- dužna je pravodobno i istiniot obavještavatii javnost o obavljanju djelatnosti za koju je osnovana

- korisnike svojih usluga mora pravodobno i na pogodan način obavještavati o uvjetima i načinu
pružanja svojih usluga. Dužna je obavještavati sredstva javnog priopćavanja o obavljanju svojih
djelatnosti.

Nadzor nad radom ustanove:

Nadzor nad zakonitošću rada ustanove obavlja ministarstvo. Nadzor ustanove moguće je provoditi
i nadzirući financijsko poslovanje i stručni rad ustanove.

Mreža školskih ustanova:

Mrežom školskih ustanova utvrđuju se:

- školske ustanove koje obavljaju djelatnost odgoja i obrazovanja na području za koje se mreža
utvrđuje, sa svim objektima na kojima se provodi odgoj i obrazovanje

Mreža školskih ustanova mora udovoljiti sljedećim zahtjevima:

- dostupnosti, što podrazumijeva mogućnost redovitog odgoja i obrazovanja u osnovnoj školi,

odnosno školskom objektu ili ustanovi koja je primjereno udaljena od mjesta stanovanja, te se
prometnom povezanošću ne ugrožava sigurnost učenika.
- racionalnosti ustroja školskih ustanova, što podrazumijeva optimalnu iskoristivost školskih
kapaciteta.

Prestanak ustanove;

3 of 32
Ustanova prestaje:

- pravomoćnošću sudske odluke kojom je utvrđena ništavnost upisa ustanove u sudski registar
- pravomoćnošću odluke o zabrani obavljanja djelatnosti za koju je osnovana
- prestankom važenja dozvole ili ugovora o koncesiji za obavljanje djelatnosti
- odlukom osnivača o prestanku ustanove
- pravomoćnošću sudske presude o ukidanju ustanove
- pripojenjem drugoj ustanovi ili trgovačkom društvu
- u drugim slučajevima predviđenim zakonom, ili aktom o osnivanju

Osnovna razlika između stečaja i likvidacije je ta, da je stečaj posebna vrsta sudskog postupka,
koji se provodi nad dužnikom iz zakonom utvrđenih razloga, dok je likvidacija način prestanka
postojanja određenih trgovačkih subjekata ili pravnih osoba, kojeg je Zakon o trgovačkim društvima
povjerio samom trgovačkom društvu ili pravnoj osobi, a provodi se nakon nastnka razloga za
prestanak društva - pravne osobe.

III. DIO

OSNOVNOŠKOLSKO OBRAZOVANJE U RH

Osnivanje i prestanak osnovne škole:

Osnovna škola javna je ustanova koja se ne može osnovati radi stjecanja dobiti. Djelatnost
osnovnog odgoja i obrazovanja obavljaju osnovne škole, srednje škole, učenički domovi i druge
javne ustanove. Školska ustanova osniva se aktom o osnivanju sukladno pozitivnim zakonskim
propisima. Osnovnu školu mogu osnovati RH, jedinica lokalne samouprave, jedinica područne
samouprave i druge pravne i fizičke osobe. Prije osnivanja školske ustanove, osnivač je dužan
pribaviti prethodno pozitivno mišljenje ministarstva nadležnog za poslove obrazovanja o
opravdanosti osnivanja školske ustanove.
Akt o osnivanju osnovne škole mora sadržavati:

- podatke o tvrtki, nazivu, imenu i sjedištu, te prebivalištu osnivača

- naziv i sjedište ustanove
- podatke o djelatnosti ustanove
- podatke o tijelima ustanove
- podatke o stručnim zaposlenicima potrebnim za izvođenje nastavnog programa
- podatke o prostoru, nastavnim sredstvima i pomagalima
- podatke o načinu raspolaganja viškom i pokrivanju manjka prihoda ustanove
- podatke o pravima i obvezama osnivača i ustanove
- podatke o općim aktima ustanove

Školska ustanova može započeti s radom tek po pribavljanju rješenja o početku rada, koje donosi
ministarstvo nadležno za poslove obrazovanja, ako školska ustanova ispunjava ove uvjete za
izvođenje nastavnog plana i programa:

- potreban broj stručnih osoba

- odgovarajući prostor i oprema
- tehničke, zdravstvene i ekološke uvjete

Zahtjev za početak rada podnosi privremeni ravnatelj ustanove, 3 mjeseca prije planiranog rada
škole.

Djelatnost, svrha, ciljevi, načela osnovnog školstva:

Osnovna škola predstavlja obveznu razinu odgoja i obrazovanja, kojoj je funkcija osiguravanje
stjecanja širokog općeg odgoja i obrazovanja, a na koji način učenici dobivaju temeljna znanja
potrebna čovjeku za život, otvara im se mogućnost daljnjeg školovanja, postiže se jednakost
odgojno-obrazovnioh mogućnosti, a s obvezom pohađanja osnovne škole sprječava se odgojno-
obrazovno diskriminiranje i društveno marginaliziranje.

4 of 32
Svrha i ciljevi osnovnog školstva usmjereni su na kontinuirani razvoj učenika kao duhovnog,
tjelesnog, moralnog, intelektualnog i društvenog bića u skladu s njegovim sposobnostima i
sklonostima. Postojeća mreža osnovnih škola omogućuje svoj djeci na području RH mogućnost
redovitog osnovnog školovanja.
Djelatnost osnovnog školstva uređuje se Zakonom o odgovju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj
školi, a obuhvaća opće obrazovanje i druge oblike obrazovanja djece i mladih.

Ciljevi odgoja i obrazovanja u školskim ustanovama su:

- osigurati sustavni način poučavanja učenika, poticati i unapređivati njihov intelektualni, tjelesni,
estetski, društveni, moralni i duhovni razvoj u skladu s njihovim sposobnostima i sklonostima
- razvijati učenicima svijest o nacionalnoj pripadnosti, očuvanju povijesno-kulturne baštine i
nacionalnog identiteta
- odgajati i obrazovati učenike u skladu s općim kulturnim i civilizacijskim vrijednostima, osposobiti
ih za življenje u multikulturalnom svijetu, za poštivanje različitosti i toleranciju, te za aktivno i
odgovorno sudjelovanje u demokratskom razvoju društva
- osigurati učenicima stjecanje temeljnih (opće-obrazovnih) i stručnih kompetencija, osposobiti ih
za život i rad, te osposobiti učenike za cjeloživotno učenje

Svi navedeni ciljevi i zadaće ostvaruju se prema utvrđenim nastavnim planovima i programima.
Učenike treba nastojati poučavati i osposobiti za življenje prema najsuvremenijim spoznajama
raznih područja opće kulture, zahtjevima promjenjivog svijeta, vrijednostima znanja i učenja kao
individualnog i društvenog dobra, individualnim kolektivnim pravima i odgovornostima, građanskom
moralu i općim kulturnim vrijednostima, temeljnim ljudskim pravima i pravima djece, sadržajima
zdravog življenja, slobodi moralnog rasuđivanja i mišljenja, te načelima poštivanja različitosti.
Osnovno školovanje traje najmanje 8 godina i obvezno je za svu djecu, u pravilu od 6-15 godine. U
prvi razred obaveznog osnovnog obrazovanja upisuju se djeca koja do 1. travnja tekuće godine
imaju navršenih 6 godina života. Prije redovitog upisa u prvi razred osnovne škole, stručno
povjerenstvo škole utvrđuje psihofizičko stanje djeteta.
Načela obrazovanja na razini osnovnog i srednjeg obrazovanja su:

- osnovno je školovanje obavezno za sve učenike u RH

- ono se temelji na jednakosti obrazovnih mogućnosti za sve učenike prema njihovim
sposobnostima
- odgoj i obrazovanje u školskoj ustanovi temelji se na visokoj kvaliteti obrazovanja i usavršavanja
svih neposrednih nositelja odgojno-obrazovne djelatnosti
- rad u školskoj ustanovi temelji se na vrednovanju svih sastavnica odgojno-obrazovnog i školskog
rada
- odgojno-obrazovna djelatnost u školskoj ustanovi temelji se na autonomiji planiranja i
organizacije, te slobodi pedagoškog i metodičkog rada prema smjernicama hrvatskog nacionalnog
obrazovnog standarda
- stjecanje osnovnog obrazovanja temelj je za vertikalnu i horizontalnu prohodnost u sustavu
odgoja i obrazovanja u RH

POTREBE I INTERESI DRUŠTVA U OSNOVNOM ŠKOLSTVU

Javne potrebe u osnovnom školstvu utvrđuju se državnim pedagoškim standardima koje na

prijedlog vlade RH donosi Hrv. sabor. Pedagoškim standardom utvrđuju se veličine matičnih i
područnih škola, te materijalni i kadrovski, zdravstveni i tehnički, informatički i drugi uvjeti za
optimalno usklađivanje nacionalnog kurikuluma i nastavnih planova, programa te cjelovitog razvoja
obrazovnog sustava u RH.
Sredstva za financiranje djelatnosti osnovne škole čiji je osnivač RH osiguravaju se u državnom
proračunu ili proračunu jedinice lokalne i područne samouprave.

U državnom proračunu osiguravaju se sredstva za:

- plaće i naknade plaće s doprinosima na plaće

- ostala materijalna prava radnika ugovorena kolektivnim ugovorima
- rashodi za završavanje kapitalnih projekata; izgradnje, dogradnje i rekonstrukcije školskog
prostora, te njegovo opremanje

5 of 32
- naknade za prijevoz na posao i s posla radnicima osnovnih škola
- stručno osposobljavanje i usavršavanje
- licenciranje učitelja, nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja

U državnom se proračunu osiguravaju sredstva i za sufinanciranje:

- programa rada s darovitim učenicima

- obrazovanje učenika na jeziku i pismu nacionalnih manjina
- opremanja škola kabinetskom, didaktičkom i informatičkom opremom
- opremanja školskih knjižnica obveznom lektirom

U proračunu jedinice lokalne i područne samouprave osiguravaju se sredstva za financiranje škola

čiji je osnivač RH, ili jedinica lokalne i područne samouprave, i to za: prijevoz učenika osnovnih
škola, naknada za prijevoz na posao i s posla radnicima srednjoškolskih ustanova, ostala
materijalna prava sukladna kolektivnim ugovorima, materijalne i financijske rashode škola, rashode
za izgradnju, dogradnju i rekonstrukciju školskog prostora u skladu s državnim pedagoškim
standardima.
U proračunu jedinica lokalne i područne samouprave mogu se osigurati i sredstva za
sufinanciranje:

- programa rada s darovitim učenicima

- obrazovanje učenika na jeziku i pismu nacionalnih manjina
- opremanja školskih knjižnica obaveznom školskom lektirom

Školske ustanove ne mogu se financirati iz sredstava političkih stranaka

Organizacija rada škole:

U osnovnoj školi upotrebljavaju se samo udžbenici koje odobri ministarstvo nadležno za poslove
obrazovanja. Svaka škola mora imati školsku knjižnicu. Ministarstvo nadležno za poslove
obrazovanja utvrđuje normative prostora, opreme i nastavnih pomagala u osnovnoj školi.
Odgojno-obrazovni rad izvodi se u jednoj smjeni, ako to dopuštaju uvjeti rada, a organiziran je kao
poludnevni ili s produženim boravkom za učenike razredne nastave, dok je u školama koje rade u
jednoj smjeni obrazovni rad organiziran kao cjelodnevni. Nastava se organizira po razredima, a
neposredno obavlja u raznim odjelima i obrazovnim skupinama.
Vrste organizacije nastave su:

- razredna, za učenike od 1-4 razreda

- predmetna, za učenike od 5-8 razreda

Redoviti razredni odjel u pojedinoj osnovnoj školi ustrojava se od učenika istog razreda i ima 30
učenika. Najviše može imati 34 učenika, dok u slučaju više od 34 učenika, razred se ustrojava u
dva ili više razrednih odjela. Nastava u osnovnoj školi izvodi se u pet radnih dana tjedno, s time da
osnovna škola može izvoditi nastavu i u šest radnih dana, ako radi u više od dvije smjene.
Učenik radne nastave može biti opterećen svim oblicima rada najviše 25 sati tjedno, tj. četiri sata
redovite nastave dnevno, dok ostali učenici osnovne škole mogu biti opterećeni s najviše šest sati
redovite nastave dnevno. Pod redovitom nastavom smatraju se i izborni predmeti i izvannastavne
aktivnosti.
Odgojno-obrazovni rad u osnovnoj školi ostvaruje se redovitom nastavom, izbornom nastavom i
dopunskim i dodatnim radom s učenicima.
Nastavnim planom i programom utvrđuje se trajanje nastavnog sata, koji traje 45 minuta.
Školska godina počinje 1. rujna, a završava 31. kolovoza sljedeće godine, te se organizira u dva
polugodišta. Tijekom školske godine, učenici imaju pravo na zimski, proljetni i ljetni odmor. Trajanje
polugodišta, trajanje učeničkih odmora, početak i završetak nastavne godine potpisuje ministar
nadležan za obrazovanje. Nastava se organizira i izvodi u najmanje 175 nastavnih dana, tj. 35
nastavnih tjedana, a za učenike završnih razreda srednje škole u najmanje 160 nastavnih dana, tj.
32 nastavna tjedna.

Dopunska nastava za učenike koji započinju, ili nastavljaju obrazovanje u RH:

6 of 32
Škole su dužne pružiti posebnu pomoć djeci koja imaju pravo na školovanje u RH, a ne znaju ili
nedostatno poznaju hrvatski jezik.

Hrvatska nastava za učenike hrvatske državljane u inozemstvu:

Za dodatno školovanje djece državljana RH u inozemstvu organizira se nastava hrvatskog jezika i

kulture.

Odgojno-obrazovni oblici, metode i sredstva izvannastavnih i izvanškolskih aktivnosti;

Sadržaj i područja ostvarenja izvannastavnih aktivnosti su:

- literarne, dramske, novinarske, filmske i likovne radionice, te školski projekti

- prirodoslovno-matematičko područje
- športsko-zdravstveno-rekreacijsko područje
- tehnčko stvaralaštvo

Izvanškolska aktivnost u koju učenik može biti uključen može mu se priznati kao ispunjavanje
školskih obaveza (školski izlet, školska ekskurzija, škola u prirodi, terenska nastava).

Vježbaonica u osnovnoj školi:

Osnovna škola može biti vježbaonica u cjelini, za dio nastave i za pojedini nastavni predmet. Pod
vježbaonicom nastavničke škole ili fakulteta smatra se osnovna škola ili druga organizacija u kojoj
se ostvaruje stručno-metodičko, pedagoško-psihološko i praktično obrazovanje i osposobljavanje
studenata za odgojno-obrazovnu i rehabilitacijsku djelatnost.

Nastavni plan i program i organiziranje nastave:

Nastavnim planom i programom utvrđuju se:

- tjedni broj nastavnih sati

- godišnji broj sati
- ciljevi, zadaće i sadržaji svakog nastavnog predmeta

Nastavni plan i program osnovne škole sadrži obvezne i izborne predmete, te međupredmetne i
interdisciplinarne sadržaje. Izborni predmeti obvezni su tijekom cijele školske godine za sve
učenike koji se za njih opredijele, a biraju se na početku školske godine. Nastava u osnovnim
školama izvodi se na hrvatskom jeziku i latiničnom pismu.
Škole mogu provoditi eksperimentalni program, alternativni i međunarodni program, umjetnički i
športski program i posebni program za djecu s teškoćama, dopunsku nastavu za učenike kojima je
potrebna pomoć u učenju, i dodatna nastava za učenike koji ostvaruju natprosječne rezultate.
U školskoj godini 2005. i 2006. uveden je HNOS kao eksperimentalni program, te je povjerenstvo
za odabir škola za eksperimentalnu primjenu i provođenje stručnog usavršavanja učitelja i
suradnika u vezi uvođenja HNOS-a u hrvatski osnovnoškolski sustav odabralo 49 osnovnih škola u
kojima se provodio.
Osnovna promjena unijeta u odgojno-obrazovnu i nastavnu djelatnost u osnovnim školama novim
Nastavnim planom i programom odnosi se na usmjerenost poučavanja na učenika. Ta novina
podrazumijeva:

- prilagođavanje nastavnih oblika, metoda i sredstava rada pojedinačnim potrebama učenika

- uzimanje u obzir utjecanje medija u učenikovom okruženju
- poticanje razvoja darovitih učenika
- sustavno ocjenjivanje učenika
- redovitu i trajnu suradnju s roditeljima

Nacionalni kurukulum:

Hrvatska obrazovna politika opredijelila se za izradu nacionalnog kurikuluma za predškolski odgoj i

obrazovanje, te općeobvezno i srednjoškolsko obrazovanje. U nacionalnom okvirnom kurikulumu

7 of 32
definirane su temeljne odgojno-obrazovne vrijednosti, ciljevi odgoja i obrazovanja, načela i ciljevi
obrazovnih područja, vrednovanje učeničkih postignuća i vrednovanje i samovrednovanje
ostvarivanja nacionalnog kurikuluma. Nacionalni kurikulum pokazuje očekivani tijek odrastanja,
odgoja i obrazovanja djece, učenika i mladih na putu ka znanju, uspjehu i konkurentnosti.
Nacionalni kurikulum utvrđuje vrijednosti, načela, općeobrazovne ciljeve i ciljeve poučavanja,
koncepciju učenja i poučavanja, pristupe poučavanja, obrazovne ciljeve po obrazovnim područjima
i predmetima i vrednovanja i ocjenjivanja.

Školski kurikulum i godišnji plan i program rada:

Škola radi na temelju školskog kurikuluma i godišnjeg plana i programa rada. Školski kurikulum
utvrđuje dugoročni i kratkoročni program škole sa izvannastavnim i izvanškolskim aktivnostima, a
donosi se na temelju nacionalnog kurikuluma i nastavnog plana i programa. Školskim kurikulumom
se utvđuju aktivnost, program i projekti, ciljevi aktivnosti, namjena aktivnosti, nositelji aktivnosti,
način realilzacije aktivnosti, vremenika aktivnosti, detaljan troškovnik aktivnosti i način vrednovanja
i korištenja rezultata vrednovanja.
Školski kurikulum donosi školski odbor do 15. rujna tekuće školske godine na prijedlog
nastavničkog vijeća, te mora biti dostupan svakom roditelju i učeniku u pisanom obliku, a smatra
se da je dostupan ako je objavljen na mrežnim stranicama škole. Godišnji plan i program rada
donosi školski odbor najkasnije do 30. rujna tekuće školske godine. Njime se utvrđuje mjesto,
vrijeme, način i izvršitelji poslova. Sadrži podatke o uvjetima rada, podatke o izvršiteljima poslova,
godišnji kalendar rada, podatke o dnevnoj i tjednoj organizaciji rada, tjedni i godišnji broj sati po
razredima, planove rada ravnatelja i ostalih suradnika, planove rada školskog odbora i stručnih
tijela, plan stručnog osposobljavanja i usavršavanja.

Učenici:

Status redovitog učenika stječe se upisom u školu, a može se imati samo u jednoj školi. Iznimno,
učenik koji je upisan u umjetničku školu, može se upisati u još jednu školu.

Upis učenika:

Upis djece u osnovnu školu provodi se prema planu upisa koji donosi ured državne uprave u
županiji i gradu Zagrebu nadležan za poslove školstva. Roditelji tj. skrbnici dužni su u propisanom
roku upisati dijete u osnovnu školu i brinuti se da redovito pohađa nastavu i obavlja druge školske
obveze. Učenik na kraju prvog polugodišta dobiva pisano izvješće o postignutom uspjehu iz
nastavnog predmeta i vladanja. Učenicima 5-8 razreda na kraju nastavne godine izdaje se
razredna svjedodžba o ostvarenom uspjehu na kraju školske godine. Svjedodžba 8. razreda
isprava je o završetku osnovne škole.

Prava i obveze učenika;

Prava su učenika:

- pravo na obaviještenost o svim pitanjima koja se na njega odnose

- pravo na uvažavanje njegovog mišljenja
- pravo na pomoć drugih učenika školske ustanove
- pravo na predlaganje poboljšanja odgojno-obrazovnog procesa i odgojno-obrazovnog rada
- pravo na sudjelovanje u radu vijeća učenika, te u izradi i provedbi kućnog reda
- pravo na pritužbu koju može predati učiteljima, ravnatelju i školskom odboru

Obveze su učenika:

- pridržavanje pravila kućnog reda

- ispunjavanje uputa učitelja, stručnih suradnika i ravnatelja, te drugih radnika škole
- pohađanje obveznog dijela programa i drugih oblika odgojno-obrazovnog rada
- čuvanje udžbenika i drugih nastavnih sredstava

Sigurnost i zaštita zdravlja učenika:

8 of 32
Školske su ustanove dužne:

- stvarati uvjete za zdrav mentalni i fizički razvoj i društvenu dobrobit učenika

- sprječavati neprihvatljive oblike ponašanja
- brinuti se o sigurnosti učenika
- osigurati uvjete za uspješnost svakog učenika u učenju
- pružati savjetodavni rad učenicima

Prehrana i prijevoz učenika:

Osnovne škole dužne su organizirati prehranu učenika dok učenici borave u školi sukladno
propisanim normativima nadležnog ministarstva zdravstva. Osnivač je dužan osigurati prijevoz
učenicima:

- razredne nastave 1-4 razreda koji imaju adresu stanovanja udaljenu od škole najmanje 3 km
- predmetne nastave 5-8 razreda koji imaju adresu stanovanja udaljenu od škole najmanje 5 km

Za učenike s teškoćama osigurava se prijevoz bez obzira na udaljenost.

Učenici s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama:

Oni su daroviti učenici i učenici s teškoćama.

Daroviti učenici:

Dva su najčešća pristupa koja se koriste za potrebe darovitih učenika u osnovnoj školi:

- izrada i realizacija posebnog ili obogaćenog odgojno-obrazovnog programa

- akceleracija programa

Izrada i realizacija posebnog programa za darovitog učenika ili skupinu istih pretpostavlja:

- izradu programa za jednog ili više njih

- identificiranje darovitog učenika
- formiranje tima stručnjaka koji će pratiti njegov rad
- osiguravanje uvjeta za ostvarenje programa
- vrednovanje učenikovih rezultata i postignuća

Akceleracija je oblik nastave kojim se učeniku omogućuje završavanje osnovne škole u kraćem
vremenu od propisanog. Akceleracija može biti djelomična ili potpuna (kada učenik u jednoj
školskoj godini završava dva razreda).

Učenici s teškoćama u razvoju:

Učenici s teškoćama su: učenici s teškoćama u razvoju, u učenju, s problemima u ponašanju, s

teškoćama uvjetovanim odgojnim, socijalnim, ekonimskim, kulturnim i jezičnim faktorima.
Utjecajne teškoće u razvoju su teškoće koje bitno smanjuju sposobnost djeteta za svladavanje
odgojno-obrazovnog programa redovne osnovne škole i ti se učenici uključuju u posebne odgojno-
obrazovne ustanove.

Zdravstveni odgoj i obrazovanje:

Osnovna škola, a posebno učitelji i stručni suradnici, dužni su voditi brigu o zdravstvenom stanju
učenika, i o tome obavještavati roditelje, skrbnike i ustanove zdravstva. Osnovne škole dužne su s
tijelima socijalne skrbi pratiti socijalne probleme i pojave kod učenika, te poduzimati mjere za
otklanjanje uzroka i posljedica socijalnih problema i pojava kod učenika.
Osnovne škole dužne su organizirati prehranu za učenike dok borave u školi.

Prometna kultura:

9 of 32
Prometna kultura je dio opće kulture, a odnosi se na sudionike u prometu. Odgoj i obrazovanje za
sudjelovanje u prometu sastavni su dio plana i programa osnovne škole. Vrijednost takvog
odgojno-obrazovnog rada jest u sprječavanju i smanjenju broja nesreća u kojima stradavaju djeca i
odrasli.

Radnici školskih ustanova:

Odgojno-obrazovni rad u osnovnoj školi obavljaju radnici koji u školskoj ustanovi imaju zasnovan
radni odnos, a sudjeluju u odgojno-obrazovnom radu.
Škole imaju i suradnike koji pomažu odgojno-obrazovni i nastavni rad, ali nisu samostalni nositelji
odgojno-obrazovne ili nastavne djelatnosti. Suradnici su npr. volonteri i prevoditelji znakovnog
jezika itd.
Odgojno-obrazovni rad u osnovnoj školi obavljaju učitelji razredne, učitelji predmetne nastave i
stručni suradnici. Učitelji izvode nastavu i druge oblike neposrednog odgojno-obrazovnog rada s
učenicima, te obavljaju poslove koji proizlaze iz naravi i količine odgojno-obrazovnog rada. Oni su
stručno osposobljeni odgojno-obrazovnog i nastavnog rada prema područjima nastavne
djelatnosti.
Razrednik ima ulogu učitelja koja se odnosi na vođenje povjerenog razrednog odjela, te
komunikacijsko posredovanje između neposrednih i posrednih sudionika odgojno-obrazovne
djelatnosti - učenika, učitelja, roditelja. Razrednik je voditelj i odgojitelj određene skupine učenika
koja čini razredno odjeljenje, upućuje učenike u školski nastavni rad, hrabri, potiče razvijenje
suradnje i prijateljstva među učenicima, te ih poučava zajedničkom življenju. Uz poslove vođenja i
praćenja razvoja učenika, razrednik vodi pedagoške i administrativne poslove, a na početku
školske godine izrađuje program svoga odjela.
Stručni suradnici obavljaju neposredan odgojno-obrazovni rad s učenicima, te stručno-razvojne i
koordinacijske poslove. Stručni suradnici su: pedagog, psiholog, knjižničar i stručnjak edukacijsko-
rehabilitacijskog profila.

Zasnivanje i prestanak radnog odnosa:

Učitelji i stručni suradnici radni odnos zasnivaju ugovorom o radu na temelju natječaja. On se
objavljuje na mrežnim stranicama i oglasnim pločama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, te
mrežnim stranicama i oglasnim pločama školskih ustanova, a rok za primanje prijava kandidata ne
može biti kraći od 8 dana.
Iznimno se radni odnos može zasnovati i bez natječaja:

- na određeno vrijeme, kad obavljanje poslova ne trpi odgodu do zasnivanja radnog odnosa na
temelju natječaja, ali ne dulje od 60 dana
- s osobom kojoj je ugovor o radu na određeno vrijeme otkazan zbog gospodarskih, tehničkih i
organizacijskih razloga
- na temelju sporazuma među školskim ustanovama u kojima su radnici u radnom odnosu na
neodređeno vrijeme, ako žele zamijeniti mjesto rada zbog udaljenosti istog od mjesta stanovanja
- s osobom koja se zapošljava na radno mjesto vjeroučitelja

Ne javi li se na raspisani natječaj osoba koja ispunjava uvjete, natječaj se mora ponoviti u roku od
pet mjeseci, a do zasnivanja radnog odnosa na osnovi tog ponovljenog natječaja on se može
zasnovati i s osobom koja ne ispunjava uvjete.
Uz opće uvjete za zasnivanje radnog odnosa, sukladno općim propisima o radu, osoba koja
zasniva radni odnos u školi mora ispunjavati i posebne uvjete. Oni su: poznavanje hrvatskog jezika
i latiničnog pisma u mjeri koja omogućava izvođenje odgojno-obrazovnog rada, odgovarajuća vrsta
i razina obrazovanja kojom su osobe stručno osposobljene za obavljanje odgojno-obrazovnog
rada.
Osoba koja se prvi put zapošljava u zanimanju za koje se školovala zasniva radni odnos na
poslovima učitelja, odnosno stručnog suradnika kao pripravnika. Pripravnički staž traje godinu
dana, a pripravnik je dužan položiti stručni ispit u roku od godine dana, računajući od isteka
pripravničkog staža. Ako mu to ne uspije, prestaje mu radni odnos istekom posljednjeg dana roka
za polaganje stručnog ispita. Program pripravničkog staža i način osposobljavanja za samostalan
rad, te sadržaj, način i uvjete polaganja stručnog ispita propisuje ministar nadležan za
obrazovanje.

10 of 32
Radniku školske ustanove ugovor o radu prestaje sukladno općim propisima o radu, a iznimno
ugovor o radu prestaje s navršenih 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža.

Zapreke za zasnivanje radnog odnosa:

Radni odnos u školskoj ustanovi ne može zasnovati osoba koja je pravomoćno osuđena za neko
od kaznenih djela protiv života i tijela, protiv slobode i prava čovjeka i građanina, protiv RH, protiv
vrijednosti zaštićenih međunarodnim pravom, protiv imovine, protiv braka, obitelji i mladeži itd.
Radni odnos u školskoj ustanovi ne može zasnovati ni osoba protiv koje se vodi kazneni postupak
za neko od navedenih kaznenih djela.

Obveza učitelja i stručnih suradnika:

Pravilnikom o tjednim radnim obvezama učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi utvrđene su
tjedne radne obveze učitelja i stručnih suradnika. Ukupne tjedne obveze utvrđuju se u 40 satnom
radnom tjednu godišnjim planom i programom rada u skladu s nacionalnim kurikulumom,
nastavnim planom i programom.
Tjedne radne obveze učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi također propisuje ministar.
Tjedna norma neposrednog rada učitelja predmetne nastave, uključujući dva sata odgojno-
obrazovnog rada razrednika, iznosi od 22-24 sata. Tjedna norma neposrednog odgojno-
obrazovnog rada stručnog suradnika i učitelja koji radi u produžnom boravku je 25 sati. Tjedna
norma neposrednog rada nastavnika, osim odgajatelja, uključujući dva sata razrednika, za
teorijsku nastavu iznosi 20-22 sata, za praktičnu nastavu u odgojnim skupinama 28 sati, i za rad
suradnika u nastavi s učenicima 32-36 sati.
Učitelji u osnovnoj školi izvode nastavu i druge oblike odgojno-obrazovnog rada s učenicima, vode
razredništva, i obavljaju poslove koji proizlaze iz naravi i količine odgojno-obrazovnog rada s
učenicima.
Razredništvo je skup poslova učitelja-razrednika na izvedbi odgojno-obrazovnog plana i programa
rada razrednog odjela. Ostvaruje se u neposrednom odgojno-obrazovnom radu s učenicima,
posrednom radu s roditeljima, stručnim suradnicima i učiteljima, i u ostalim poslovima koji proizlaze
iz navedenog rada.
Vođenje razrednog odjela je skup poslova od četiri sata tjedno, od kojih su dva sata poslovi u
neposrednom odgojno-obrazovnom radu s učenicima, a dva sata ostali poslovi vođenja razrednog
odjela.
Poslovi koji proizlaze iz naravi i količine obrazovnog rada s učenicima su:

- sat razrednika i sat ostalih aktivnosti s učenicima

- održavanje informacija za roditelje
- upis podataka o učenicima u e-matice
- vođenje pedagoške razredne dokumentacije
- priprema i vođenje sjednica razrednog vijeća
- briga o učeničkoj prehrani, zdravlju i socijalnoj skrbi učenika, te izvršavanju učeničkih obveza

Redoviti tjedni poslovi su:

- pripreme za neposredni obrazovni rad s učenicima

- izrada pisanih dnevnih priprema i tjednih ili mjesečnih izvedbenih programa
- suradnja s roditeljima
- dežurstva
- briga o izvršavanju učeničkih obveza
- ispravci i analiza pisanih radova učenika

Godišnji poslovi:

- provođenje popravnih, razlikovnih, predmetnih i razrednih ispita

- izrada programa i provedba školskih izleta, ekskurzija i drugih aktivnosti izvan škole
- poslovi vezani uz početak i završetak školske godine
- stručno osposobljavanje i usavršavanje
- organizacija školskih natjecanja
- organizacija kulturne i javne djelatnosti škole

11 of 32
Ostali poslovi tijekom školske godine:

- izrada godišnjeg plana i programa za redovitu i za izbornu nastavu

- provođenje popravnih, razlikovnih, predmetnih i razrednih ispita
- sudjelovanje na sjednicama, te u radu povjerenstava i stručnih aktiva
- drugi poslovi po nalogu ravnatelja

Posebni poslovi su: poslovi satničara, poslovi voditelja smjene, poslovi voditelja područne škole i
poslovi vođenja školskog bazena.

Radne obveze učitelja razredne nastave:

U produženom boravku učitelji razredne nastave ostvaruju neposredni odgojno-obrazovni rad u

sklopu 25 nastavnih sati tjedno. Učitelji razredne nastave obvezni su izvoditi nastavu i sve ostale
oblike neposrednog odgojno-obrazovnog rada s učenicima u količini propisanoj nastavnim planom
za 1., 2., 3. i 4. razred, te obavljati razredničke i ostale poslove koji proizlaze iz naravi i količine
obrazovnog rada u sklopu satnice do punog radnog vremena.

Radne obveze učitelja predmetne nastave:

Učitelji predmetne nastave dužni su izvoditi nastavu i ostale oblike neposrednog odgojno-
obrazovnog rada s učenicima u količini utvrđenoj prema pravilniku.

Učitelji predmetne nastave zadužuju se redovitom nastavom utvrđenom nastavnim planom i

programom za osnovnu školu.

Radne obveze učitelja umjetničkih škola:

U umjetničkim školama poslove vođenja instrumentarija, datoteke i fonoteke obavlja učitelj četiri
sata tjedno ako škola ima do 200 učenika, a šest sati tjedno ako ima više od 200 učenika.
Poslove pročelnika strukovnog odjela obavlja učitelj: dva sata tjedno ako odjel ima pet učitelja,
četiri sata tjedno ako odjel ima 10 učitelja, i šest sati tjedno ako odjel ima više od 10 učitelja.
U osnovnoj umjetničkoj školi koja u svom sastavu ima šestorazredne područne odjele, poslove
vođenja područnih odjela obavlja učitelj ćetiri sata tjedno.

Stručni suradnici:

Stručni suradnici obavljaju stručno-razvojne i druge stručne poslove u skladu sa zahtjevima struke,
kao i poslove koji proizlaze iz neposrednog pedagoškog rada u suradnji s učenicima, učiteljima,
roditeljima ili drugim sudionicima obrazovnog procesa.
Stručni suradnici u osnovnim školama su: pedagog, psiholog, knjižničar, defektolog, socijalni radnik
i zdravstveni radnik.

Djelokrug poslova, dužnosti i radne obveze stručnih suradnika:

Pedagog je stručni suradnik koji planira i programira rad, priprema se i obavlja poslove u
neposrednom pedagoškom radu, i sudjeluje u analizi rezultata odgojno-obrazovnog procesa.
Psiholog kao stručni suradnik planira i programira rad, priprema se i obavlja poslove u
neposrednom pedagoškom radu, identificira i dijagnosticira učenike s posebnim odgojno-
obrazovnim potrebama.
Knjižničar je stručni suradnik koji planira i programira rad, priprema se i obavlja poslove u odgojno-
obrazovnom radu, potiče razvoj čitalačke kulture.
Stručni suradnik stručnjak edukacijsko-rehabilitacijskog profila je stručni suradnik koji savjetuje i
pomaže učiteljima i drugim radnicima škole u svezi s postupcima u radu s djecom s teškoćama,
surađuje, savjetuje i pomaže roditeljima učenika s teškoćama u razvoju itd.
Zdravstveni radnik je stručni suradnik koji identificira učenike kojima je potrebna zdravstvena
pomoć, izvodi vježbe s učenicima radi održavanja razine motoričke sposobnosti itd.
Socijalni radnik prikuplja i analizira podatke o socijalnom statusu učenika i njegove obitelji, obavlja
poslove vezane uz smještaj učenika u druge obitelji i ustanove socijalne skrbi itd.

12 of 32
Stručnim suradnicima posao se raspoređuje na šestosatni dnevni rad u školi (sat koji traje 60
minuta) od čega 25 sati obavljaju poslove neposrednog pedagoškog odgojno-obrazovnog rada, a
ostale poslove obavljaju u sklopu satnice do 40-satnog tjednog radnog vremena.

Umjetničke škole:

Umjetničke škole u smislu zakona o umjetničkom obrazovanju su glazbene, plesne, likovne i druge
škole koje izvode umjetničke programe. Umjetničko obrazovanje na svim razinama ostvaruje se na
temelju nacionalnog kurikuluma i posebnih kurikuluma umjetničkog obrazovanja.
Osnovno glazbeno obrazovanje izvodi se prema osnovnoškolskom umjetničkom kurikulumu u
šestogodišnjem trajanju, a osnovno plesno obrazovanje u četvorogodišnjem trajanju. Srednje
umjetničko obrazovanje izvodi se prema umjetničkom kurikulumu u četvorogodišnjem trajanju.
Pravo upisa u prvi razred umjetničkog osnovnog glazbenog, ili plesnog obrazovanja imaju djeca
koja su navršila 7 i 9 godina života, i zadovoljila kriterije propisane kurikulumom umjetničkog
obrazovanja. Pravo upisa u prvi razred srednje umjetničke škole imaju učenici nakon završenog
osnovnog glazbenog ili plesnog obrazovanja, ili pripremnog obrazovanja za srednju školu, te koji
su zadovoljili kriterije umjetničkog obrazovanja.
Poslove učitelja i nastavnika u umjetničkoj školi može obavljati osoba koja je završila diplomski
sveučilišni studij odgovarajuće vrste, ili diplomski specijalistički stručni studij i ima potrebno
pedagoško-psihološko-didaktičko-metodičko obrazovanje. Poslove učitelja i nastavnika stručnih
predmeta u umjetničkom obrazovanju može obavljati i osoba koja ima nižu razinu obrazovanja od
gore navedene, ako ima najvišu razinu obrazovanja odgovarajuće vrste, i ima pedagošku
kompetenciju.
Stručna tijela umjetničke škole su razredno i učiteljsko i nastavničko vijeće, a po potrebi škola
može imenovati i druga stručna tijela, što se određuje statutom škole.
Umjetnička škola mora imati statut kojim se uređuje ustrojstvo, ovlasti i način odlučivanja tijela
školske ustanove, izricanje pedagoških mjera, te druga pitanja važna za obavljanje djelatnosti
školske ustanove. Statut donosi školski odbor uz prethodnu suglasnost osnivača.
Djeca državljana država članica EU imaju pravo na pristup umjetničkom obrazovanju pod istim
uvjetima kao i hrvatski državljani, te se upisuju u ustanove za umjetničko obrazovanje u RH pod
istim uvjetima kao i hrvatski državljani.
Na završetku svakog razreda osnovne umjetničke škole učeniku se izdaje razredna svjedodžba, a
svjedodžba četvrtog tj. šestog razreda je isprava o završetku osnovne umjetničke škole. Na
završetku svakog razreda srednje škole učeniku se izdaje razredna svjedodžba, a na završetku
srednjeg obrazovanja svjedodžba o završenom radu.

Obrazovanje odraslih

obuhvaća cjelinu procesa učenja odraslih:

- ostvarivanje prava na slobodan razvoj osobnosti

- osposobljavanje za zapošljivost, stjecanje kvalifikacija za prvo zanimanje, prekvalifikaciju,
stjecanje i produbljivanje stručnih znanja, vještina i sposobnosti
- osposobljavanje za aktivno građanstvo

Obrazovanje odraslih dio je jedinstvenog obrazovnog sustava RH. Obrazovanje odraslih se odvija
kao formalno, neformalno, informalno i samousmjereno učenje.
Obrazovanje odraslih provode pučka otvorena učilišta, osnovne škole, srednje škole, visoka
učilišta, škole stranih jezika, ustanove za smještaj i skrb osoba s posebnim potrebama, te
penološke i druge ustanove.

IV DIO:

SREDNJOŠKOLSKO OBRAZOVANJE U RH

Srednje školstvo:

Djelatnost srednjeg obrazovanja u srednjim školama obuhvaća obrazovanje različite vrste i oblike
obrazovanja, osposobljavanja i usavršavanja koji se ostvaruju u skladu s odredbama Zakona o
odgoju i obrazovanju i zakona kojima se uređuju djelatnosti pojedinih vrsta srednjih škola.

13 of 32
Djelatnost srednjeg odgoja i obrazovanja obavlja se kao javna služba. Srednjoškolskim se
obrazovanjem svakome pod jednakim uvjetima i prema njegovim sposobnostima omogućava
stjecanje znanja i sposobnosti za rad i nastavak školovanja.
Programi srednjeg školstva su:

- za stjecanje srednje školske spreme

- za stjecanje srednje stručne spreme
- za stjecanje niže stručne spreme
- programi osposobljavanja i usavršavanja

Programima za stjecanje srednje školske, srednje stručne spreme i niže stručne spreme stječu se
znanja i sposobnosti za rad i nastavak školovanja. Programima osposobljavanja i usavršavanja
nadopunjuju se stečena znanja, sposobnosti i vještine za rad u struci.
Srednje škole, ovisno o vrsti obrazovnog programa, su:

- gimnazije (opće ili specijalizirane)

- strukovne škole (tehničke, industrijske, obrtničke i dr.)
- umjetničke škole (glazbene, plesne, likovne i dr.)

Srednje obrazovanje počinje upisom u srednju školu, a istim učenik stječe znanja i sposobnosti za
rad i nastavak obrazovanja. Navedenu djelatnost obavljaju srednjoškolske ustanove, a to su
srednje škole i učenički domovi, kao i druge pravne osobe pod uvjetima iz zakona.

Osnivanje i prestanak srednje škole:

Srednja škola je javna ustanova koja se ne može osnovati radi stjecanja dobiti. Srednjoškolska
ustanova osniva se aktom o osnivanju sukladno pozitivniim zakonskim propisima. Srednju školu i
učenički dom mogu osnovati RH, jedinica lokalne samouprave, jedinica područne samouprave i
druge pravne i fizičke osobe.
Školska ustanova može započeti s radom tek po pribavi rješenja o početku rada koji donosi
ministarstvo nadležno za poslove obrazovanja. Školska ustanova mora ispunjavati ove uvjete za
izvođenje nastavnog plana i programa:

- potreban broj stručnih ososba

- odgovarajući prostor i oprema
- tehničke, zdravstvene i ekološke uvjete

Vrste srednjih škola:

Srednje škole mogu se dijeliti s obzirom na vrstu nastavnog plana i programa, te s obzirom na
činjenicu tko se pojavljuje kao osnivač srednje škole.

S obzirom na činjenicu tko osniva srednju školu razlikujemo javnu srednju školu (koju osniva RH tj.
jedinica područne samouprave) i privatnu srednju školu (koju može osnovati domaća i strana
fizička i pravna osoba, a koja osigurava sredstva u iznosu koji je potreban za rad te vrste škole).

Gimnazije su opće ili specijalizirane, što određuje vrsta nastavnog plana i programa. Gimnazije
izvode nastavni plan i program u najmanje četvorogodišnjem trajanju čijim završavanjem učenik
stječe srednju školsku spremu.
Strukovne škole izvode nastavni plan i program u trajanju od 1-5 godina. Ako učenik završi
strukovnu školu u najmanje trogodišnjem trajanju stječe srednju stručnu spremu, a završavanjem
strukovne škole u trajanju od 1-2 godine stječe nižu školsku spremu. Osim toga, osnovana je
Agencija za strukovno obrazovanje. Ciljevi su smanjiti broj mladih koji odustaju od srednjoškolskog
obrazovanja pružanjem usluga savjetovanja dopunske nastave i prilagodljivih programa te učenja
u praksi, sve to s ciljem potpore razvoja HNOS-a i nastavnog uputnika (kurikuluma), i trajnog
profesionalnog usavršavanja nastavnika.
Umjetničke škole izvode nastavni plan i program u najmanje četvorogodišnjem trajanju, čijim
završavanjem učenik stječe srednju stručnu spremu. Umjetničke škole su glazbene, plesna,
likovna i druge, što se određuje prema vrsti nastavnog plana i programa.

14 of 32
Odgoj i obrazovanje u školskim ustanovama ostvaruje se na temelju nacionalnog kurikuluma,
nastavnih planova i programa i školskog kurikuluma.
Nacionalni kurikulum donosi ministar nadležan za obrazovanje, a njime se utvrđuju:

- vrijednosti
- načela
- općeobrazovni ciljevi i ciljevi poučavanja
- pristupi poučavanju
- koncepcija učenja i poučavanja
- obrazovni ciljevi po obrazovnim područjima i predmetima, međupredmetima i interdisciplinarnim
temama i modulima definirani ishodima obrazovanja
- vrednovanje i ocjenjivanje

Pitanjima izrade i razvoja nacionalnog kurikuluma bavi se vijeće za nacionalni kurikulum koje
imenuje ministar nadležan za obrazovanje.

Nastavnim planom i programom utvrđuju se:

- tjedni i godišnji broj nastavnih sati za obvezne i izborne nastavne predmete

- međupredmetni i interdisciplinarni sadržaji i moduli
- njihov raspored po razredima
- zadaće i sadržaji svakog nastavnog predmeta

Škola radi na temelju školskog kurikuluma i godišnjeg plana i programa rada, a učenički dom radi
na temelju godišnjeg plana i programa rada. Školski kurikulum utvrđuje dugoročni i kratkoročni
plan i program škole s izvannastavnim i izvanškolskim aktivnostima, a donosi se na temelju
nacionalnog kurikukluma i nastavnog plana i programa. Istim se određuje nastavni plan i program
izbornih predmeta, izvanškolskih aktivnosti i drugih odgojno-obrazovnih aktivnosti.
Tako se školskim kurikulumom utvrđuje:

- aktivnost, program i projekt

- ciljevi
- namjena
- nositelji
- način realizacije
- vremenik

Godišnji plan i program rada donosi se na osnovi nastavnog plana i programa i školskog
kurikuluma, a donosi ga školski odbor i domski odbor najkasnije do 30. rujna tekuće školske
godine. Njime se utvrđuju mjesto, vrijeme, način i izvršitelji poslova, a sadrži u pravilu.

Organizacija rada škole:

Nastava u srednjoj školi organizira se po razredima, a neposredno se izvodi u razrednom odjelu i

obrazovnoj grupi. Razredni odjel sastavlja se od učenika prema istom programu obrazovanja, a
odluku o broju učenika na početku svake godine donosi ministar u skladu s državnim pedagoškim
standardima.
Školska godina počinje 1. rujna, a završava 31. kolovoza, i ima dva polugodišta. U tijeku školske
godine učenici imaju pravo na zimski, proljetni i ljetni odmor. Nastava se organizira u najmanje 35
nastavnih tjedana, tj. 175 nastavnih dana, osim za završne razrede za koje se nastava organizira i
izvodi u 32 nastavna tjedna, tj. 160 dana. Godišnji broj nastavnih sati može iznositi najviše 1120, a
tjedni broj sati 32 nastavna sata, osim u programima čiji se veći dio izvodi u obliku vježbi i
praktične nastave. Nastava se izvodi tijekom pet radnih dana tjedno, a može se izvoditi tijekom
šest radnih dana, ako to zahtijevaju prostorni, organizacijski ili drugi uvjeti rada. Dnevni broj sati
utvrđuje se rasporedom sati škole. Nastavni sat traje 45 minuta u odnosu na sat praktične nastave
koji, ako se izvodi izvan škole, traje 60 minuta.
Srednja škola obvezatno otkriva, prati i potiče darovite učenike, te organizira dodatni rad prema
njihovim sposobnostima. Darovitost se pravilnikom definira kao sklop osobina koje učeniku
omogućavaju trajno postignuće natprosječnih rezultata u jednom ili više područja ljudske

15 of 32
djelatnosti, a uvjetovano je visokim stupnjem razvijenosti pojedinih sposobnosti, osobnom
motivacijom i izvanjskim poticanjem. Prema sposobnosti područja darovitosti su:

- opće intelektualne sposobnosti

- stvaralačke, tj. kreativne sposobnosti
- sposobnosti za pojedina nastavna i znanstvena područja
- socijalne i rukovodne sposobnosti
- sposobnosti za pojedina umjetnička područja
- psihomotorne sposobnosti

Tako srednja škola darovitim učenicima omogućuje:

- razlikovne programe primjerene darovitosti učenika

- rad s mentorom
- osiguran upis s obzirom na utvrđeno područje darovitosti
- raniji upis u umjetničke škole temeljem utvrđene darovitosti
- slobodne aktivnosti
- akceleraciju ili završavanje srednjoškolskog obrazovanja u kraćem vremenu od propisanog
- kontakte sa stručnjacima iz područja interesa
- programe o izboru, profesiji i karijeri
- izvanškolske programe (ljetne škole, višednevne škole stvaralaštva i dr.)
- srednja škola može biti vježbaonica za studente nastavničkih fakulteta, što je uređeno
pravilnikom o vježbaonicama u srednjim školama
- srednja škola može biti vježbaonica u cjelini, za skupinu nastavnih predmeta, ili za jedan nastavni
predmet

Da bi škola mogla postati vježbaonica, mora ispunjavati sljedeće uvjete:

- da je predložena od jednog ili više nastavničkih fakulteta za vježbaonicu

- da ima osiguranu potrebnu opremu, prostor i učionice za nastavne predmete
- da ima imenovane mentore za nastavne predmete iz prethodnih točaka

Praktična nastava u tehničkim, industrijskim i drugim strukovnim školama organizira se u pravilu u

školskim radionicama.

Prava učenika su:

- pravo na obaviještenost o svim pitanjima koja se na njega odnose

- pravo na uvažavanje njegovog mišljenja
- pravo na pritužbu koju može predati nastavnicima, ravnatelju i školskom odboru
- pravo na sudjelovanje u radu vijeća učenika, te u izradi i provedbi kućnog reda
- pravo na predlaganje poboljšanja odgojno-obrazovnog procesa i rada

Obveze učenika su:

- pohađanje obveznog dijela programa i drugih oblika odgojno-obrazovnog rada koje je učenik
izabrao
- pridržavanje pravila kućnog reda
- ispunjavanje uputa nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja, te drugih radnika škole
- čuvanje udžbenika i drugih obrazovnih i nastavnih sredstava

Školske su ustanove dužne:

- stvarati uvjete za zdrav mentalni i fizički razvoj te socijalnu dobrobit učenika

- sprječavati neprihvatljive oblike ponašanja
- brinuti se o sigurnosti učenika
- pružati savjetodavni rad učenicima

Prestanak statusa učenika:

16 of 32
- učeniku srednje škole prestaje status redovitog učenika na kraju školske godine u kojoj je završio
srednje obrazovanje
- kada se ispiše iz srednje škole
- kada se ne upište u sljedeći razred srednje škole (u slučajevima kada bi treći puta ponavljao
razred, kada bi drugi puta ponavljao isti razred

Radnici srednjoškolskih ustanova:

Odgojno-obrazovni rad u srednjoškolskoj ustanovi obavljaju nastavnici i stručni suradnici.

Nastavnici su u srednjoškolskoj ustanovi: nastavnici, strukovni učitelji, suradnici u nastavi i
odgajatelji. Stručni su suradnici u srednjoškolskoj ustanovi: pedagog, psiholog, knjijžničar i
stručnjak edukacijsko-rehabilitacijskog profila.
Nastavnici u srednjoj školi izvode nastavu i druge oblike neposrednog odgojno-obrazovnog rada s
učenicima, te obavljaju poslove koji proizlaze iz naravi i opsega odgojno-obrazovnog rada.
Stručni suradnici obavljaju neposredan odgojno-obrazovni rad s učenicima, te stručno-razvojne i
koordinacijske poslove.
Ukupne tjedne obveze utvrđuju se u 40-satnom radnom tjednu godišnjim planom i programom u
skladu s nacionalnim kurikulumom, nastavnim planom i programom i školskim kurikulumom.

Zasnivanje i prestanak radnog odnosa:

Nastavnici i stručni suradnici radni odnos zasnivaju ugovorom o radu na temelju natječaja koji se
objavljuje na mrežnim stranicama i oglasnim pločama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje i
oglasnim pločama školskih ustanova. Rok za primanje prijava kandidata ne može biti kraći od 8
dana.
Uz opće uvjete za zasnivanje radnog odnosa, sukladno općim propisima o radu, osoba koja
zasniva radni odnos u školi mora ispunjavati posebne uvjete. Oni su: poznavanje hrvatskog jezika i
latiničnog pisma u mjeri koja omogućava izvođenje odgojno-obrazovnog rada i odgovarajuća vrsta
i razina obrazovanja kojom su osobe stručno osposobljene za obavljanje odgojno-obrazovnog
rada.

Zapreke za zasnivanje radnog odnosa:

Radni odnos u školskoj ustanovi ne može zasnovati osoba koja je pravomoćno osuđena za neko
od kaznenih djela protiv života i tijela; protiv slobode i prava čovjeka i građanina; protiv RH; protiv
braka, obitelji i mladeži; protiv imovine, a koje je propisano Kaznenim zakonom.
Pod potrebnim pedagoško-psihološkim obrazovanjem nastavnika srednje škole smatra se
obrazovanje koje obuhvaća obrazovna područja opće pedagogije, didaktike, metodike i psihologije
odgoja i obrazovanja.

Prestanak radnog odnosa:

Radniku školske ustanove ugovor o radu prestaje sukladno općim propisima o radu. Iznimno,
radniku školske ustanove ugovor o radu prestaje s navršenih 65 godina života i 15 godina
mirovinskog staža.

Prava i obveze nastavnika:

Nastavnicima u srednjem školstvu jamči se sloboda pedagoškog rada i poučavanja u okviru

utvrđenog nastavnog plana i programa. Jamčeno im je pravo stručnog i pedagoškog usavršavanja.
Oni kao djelatnici u srednjem školstvu imaju pravo na strukovno udruživanje, sindikalno
organiziranje, kolektivno ugovaranje uvjeta svoga rada i pravo na štrajk (regulirano zakonom i
kolektivnim ugovorom). Nastavnici imaju pravo napredovati u struci, pa se njihov rad prati i
ocjenjuje.

Radno vrijeme nastavnika:

Tjedno radno vrijeme nastavnika propisuje se zakonom, odnosno kolektivnim ugovorom, a ukupne
tjedne obveze nastavnika propisane su pravilnikom o normi rada nastavnika u srednjoškolskoj
ustanovi.

17 of 32
Pravilnik o normi rada nastavnika u srednjoškolskim ustanovama;

Norma rada nastavnika:

Ukupne tjedne obveze nastavnika utvrđuju se u 40-satnom radnom tjednu, u skladu s nacionalnim
kurikulumom, kurikulumom za stjecanje kvalifikacije, te godišnjim planom i programom rada
srednjoškolske ustanove. o čemu se nastavniku izdaje rješenje o tjednom i godišnjem zaduženju.

Norma rada voditelja,stručnih suradnika i ostalih djelatnika škole:

Norma rada voditelja, stručnih suradnika i ostalih djelatnika u organizacijsko-razvojnoj i

administrativno-tehničkoj službi utvrđuje se u školi po vrstama poslova sukladno veličini, vrsti i
ustrojstvu škole i obavljanju poslova potrebnih za ostvarivanje škole i sukladno odredbama ovoga
Pravilnika, a u okviru 40-satnog radnog tjedna.

Stručni suradnici:

Poslovi pedagoga, psihologa i defektologa u srednjoškolskoj ustanovi, osim specijalnih škola

utvrđuju se u skladu s godišnjim planom i programom škole u okviru 40-satnog radnog tjedna.
U učeničkim domovima posao odgajatelja obavlja jedan izvršitelj na svakih 20 učenika, tj. 15
učenika s teškoćama u razvoju.

Izobrazba odraslih:

Obrazovanje odraslih obuhvaća cjelinu procesa učenja odraslih.

Polaznik obrazovanja odraslih može biti osoba koja ima navršenih 15 godina života i ispunjava
druge uvjete određene programom.

Financiranje srednjeg školstva:

Javne potrebe u srednjem školstvu utvrđuju se pedagoškim standardom srednjeg školstva u RH, a
njega na prijedlog Vlade RH donosi Hrvatski sabor. Pedagoškim standardom utvrđuju se
materijalni, kadrovski, zdravstveni, tehnički, informatički i drugi uvjeti za optimalno ostvarivanje
nacionalnog kurikuluma i nastavnih planova i programa radi osiguravanja jednakih uvjeta
podučavanja i učenja u RH.
U državno proračunu osiguravaju se sredstva za:

- plaće i naknade plaće s doprinosima na plaće

- ostala materijalna prava radnika ugovorena kolektivnim ugovorima (otpremnine, jubilarne
nagrade, regresi, božićnica itd.)
- rashodi za završavanje kapitalnih projekata; izgradnje, dogradnje i rekonstrukcije školskog
prostora te njegovo opremanje
- naknade za prijevoz na posao i s posla radnicima osnovnih škola
- stručno osposobljavanje i usavršavanje
- nacionalne programe koje je usvojio Hrvatski sabor
- obrazovanje djece državljana RH u inozemstvu
- vanjsko vrednovanje i provođenje državne mature
- licenciranje učitelja, nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja
- troškovi stručnih timova koji školi pružaju pomoć za rad s učenicima s teškoćama

Školska ustanova dužna je namjenski koristiti prihode koje ostvari obavljanjem obavljanjem
vlastitih djelatnosti, uplatama roditelja, donacijama i iz drugih izvora. Školske ustanove ne mogu se
financirati iz sredstava političkih stranaka.

Učenički dom:

Učenički dom obavlja djelatnost srednjeg odgoja i obrazovanja kao javnu službu. Učenički dom
organizira smještaj i prehranu, odgojno-obrazovni rad, kulturne i druge aktivnosti učenika.
Djelatnost učeničkog doma mogu obavljati i srednje škole, jer je ta djelatnost dio djelatnosti

18 of 32
srednjeg školstva i s njom je programski povezana. Pravo na smještaj i prehranu u učeničkom
domu imaju u pravilu redoviti učenici čiji se prijem obavlja javnim natječajem.
Pravo na prijem ostvaruje se na osnovi uspjeha u prethodnom obrazovanju i materijalnom položaju
učenika i njegove obitelji.

Uprava za srednje obrazovanje:

Za obavljanje poslova iz djelokruga srednjeg školstva u ministarstvu je ustrojena uprava za srednje

obrazovanje koja:

- prati stanje u srednjem obrazovanju, ustanovama za obrazovanje odraslilh, učeničkim domovima

- predlaže nacrte zakona, podzakonskih akata i drugih propisa u području srednjeg obrazovanja, te
brine o njihovu provođenju
- utvrđuje uvjete rada u postupku davanja odobrenja za početak rada srednjih škola
- provodi postupak pripreme i nabave opreme za srednje škole
- rješava zahtjeve škola i drugih ustanova i građana

U upravi su ustrojeni:

- Odjel za opće programe, gimnazije, umjetničke škole i učeničke domove

- Odjel za strukovno obrazovanje
- Odjel za cjeloživotno učenje i upravljanje fondovima EU
- Odjel za osiguranje kvalitete obrazovnog sustava

V. DIO

PEDAGOŠKA DOKUMENTACIJA I EVIDENCIJA

Srednje školstvo:

Školske ustanove vode pedagošku dokumentaciju i evidenciju o učenicima, praćenju nastave i

drugih oblika odgojno-obrazovnog rada, upisu i ispisu učenika, ocjenjivanju i uspjehu učenika,
pedagoškim mjerama i ispitima. Sve to u ovim oblicima:

- matična knjiga učenika (matica učenika)

- matična knjiga učenika u učeničkom domu
- registar učenika upisanih u matičnu knjigu
- razredna knjiga s imenikom učenika, pregledom rada i dnevnikom rada
- upisnica u osnovnu, srednju školu i učenički dom
- prijavnica za izradu i obranu završnog rada u srednjoj školi
- zapisnik o izradi i obrani završnog rada
- spomenica škole
- dnevnik praktične nastave i vježbe

Matična knjiga i svjedodžba javne su isprave. Na završetku svakog razreda osnovne škole učeniku
se izdaje razredna svjedodžba. Svjedodžba osmog razreda je isprava o završetku osnovne škole.
Na završetku svakog razreda srednje škole učeniku se izdaje razredna svjedodžba, a na završetku
srednje škole svjedodžba o položenoj državnoj maturi ili svjedodžba o završnom razredu.
Školske ustanove trajno čuvaju matičnu knjigu, a osnovna škola trajno čuva i spomenicu škole, dok
imenik i evidenciju o ispitima školske ustanove čuvaju deset godina. Školske ustanove dužne su
voditi evidenciju odgojno-obrazovnog rada, upisnik učenika te upisnik radnika, u pisanom i
elektronskom obliku, dok se u ministarstvu nadležnom za poslove obrazovanja vodi zajednički
upisnik školskih ustanova u elektronskom obliku (e-Matica), koji sadrži sljedeće evidencije:

- upisnik ustanova
- upisnik učenika u ustanovama
- upisnik radnika u ustanovama
- evidenciju odgojno-obrazovnog rada u ustanovama za svaku školsku godinu

19 of 32
Predmetni podaci zaštićeni su od zlouporabe, uništenja, gubitka, neovlaštenih promjena ili pristupa
sukladno zaštiti osobnih podataka.

VI. DIO

PEDAGOŠKE MJERE

Učenici koji postižu iznimne rezultate mogu biti usmeno ili pismeno pohvaljeni i nagrađeni. Usmenu
pohvalu izriče razrednik, pisanu pohvalu daje razredno vijeće, a nagradu dodjeljuje učiteljsko, tj.
nastavničko vijeće. Uvjeti, način i postupak pohvaljivanja i nagrađivanja učenika uređuje se
statutom škole.
Pedagoške mjere zbog povreda dužnosti, neispunjavanja obveza i nasilničkog ponašanja u
osnovnoj školi su: opomena, ukor, strogi ukor, odgojno-obrazovni tretman produženog stručnog
postupka i preseljenje u drugu školu. Pedagoške mjere zbog istih razloga u srednjoj školi su:
opomena, ukor, opomena pred isključenje, isključenje i odgojno-obrazovni tretman produženog
stručnog postupka te isključenje iz srednje škole.
Učenik koji je isključen iz škole ima pravo polagati razredni ispit, a do okončanja postupka izricanja
mjere isključenja ravnatelj može udaljiti učenika iz odgojno-obrazovnog procesa. Pedagoške mjere
izriču se za tekuću nastavnu godinu, osim mjere preseljenja u drugu školu koja se izriče ili za
tekuću školsku godinu ili za trajanja osnovnog obrazovanja.
Opomenu izriče razrednik, ukor razredno vijeće, strogi ukor učiteljsko vijeće, opomenu pred
isključenje i odgojno-obrazovni tretman izriče učiteljsko tj. nastavničko vijeće, preseljenje u drugu
školu izriče učiteljsko vijeće, a isključenje izriče ravnatelj. Sve navedene pedagoške mjere škole su
dužne provoditi učenikovu mentalnu i socijalnu zrelost, opće stanje, osjetljivost i druge okolnosti
koje utječu na njegov razvoj, uključujući obiteljske okolnosti u kojima učenik živi itd.

Pedagoška mjera odgojno-obrazovnog tretmana produženog stručnog postupka u osnovnim i

srednjim školama

Ova pedagoška mjera u osnovnim i srednjim školama oblik je odgojnog postupanja koji se provodi
s ciljem utvrđivanja razloga neprihvatljivog ponašanja, složenijih oblika poremećaja u ponašanju, te
poduzimanja mjera za uklanjanje istih i vraćanja uravnoteženog i društveno prihvatljivog
ponašanja. Članovi Povjerenstva dužni su preispitati i analizirati okolnosti koje su dovele do
izricanja pedagoških mjera zbog povrede dužnosti i neispunjavanja obveza, posebice vodeći
računa o ovim elementima učenikova ponašanja:

- neopravdano izostajanje s nastave kao posljedica njegova narušenog emocionalnog, psihičkog i

fizičkog zdravlja
- izazivanje tučnjave i fizičkih napada na učenike, djelatnike škole i druge osobe
- dolazak u školu pod utjecajem alkohola ili sredstava ovisnosti
- unos oružja u prostore škole
- otuđivanje ili namjerno oštećenje tuđe imovine i imovine škole

Roditelj ili skrbnik učenika mlađeg od 18 ili starijeg od 18 godina, ima pravo žalbe na izrečenu
pedagošku mjeru odgojno-obrazovnog tretmana produženog stručnog postupka. O žalbi na
izrečenu pedagošku mjeru tretmana odlučuje ravnatelj.

Vrednovanje školskih ustanova:

Samovrednovanje je proces kojim se sustavno prati, analizira i procjenjuje uspješnost sveukupnog

rada kako bi se trajno unaprijedila kvaliteta i stvorilo poticajno radno ozračje. Godišnji plan
provedbe vanjskog vrednovanja donosi ministar nadležan za obrazovanje, a vanjsko vrednovanje
provodi Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje i obrazovanje. Nacionalno vijeće za odgoj i
obrazovanje je stručno i strateško tijelo koje prati kvalitetu sustava predškolskog, osnovnoškolskog
i srednjoškolskog odgoja i obrazovanja u RH, te:

- predlaže mjere aktivnosti i strategije razvoja i unapređenja odgoja i obrazovanja

- brine o razvoju naciolnog kurikuluma
- predlaže i potiče sudjelovanje drugih sudionika

20 of 32
Nacionaln vijeće ima predsjednika i 14 članova.

VIII. DIO

TIJELA I UPRAVLJANJE ŠKOLSKIM USTANOVAMA

Tijela školskih ustanova su: školski (domski) odbor, stručna tijela, ravnatelj, vijeća roditelja i vijeća
učenika.

Školom upravlja školski odbor, a učeničkim domom domski odbor.

Školski odbor:

- imenuje i razrješuje ravnatelja

- daje prethodnu suglasnost u svezi sa zasnivanjem radnog odnosa
- donosi statut i druge opće akte na prijedlog ravnatelja
- donosi školski kurikulum na prijedlog učiteljskog, tj. odgajateljskog vijeća i ravnatelja
- donosi godišnji plan i program rada na prijedlog ravnatelja i nadzire njegovo izvršavanje
- donosi financijski plan, polugodišnji i godišnji obračun na prijedlog ravnatelja
- odlučuje o zahtjevima radnika o zaštiti prava iz radnog odnosa

Osim navedenih ovlasti, školski odbor u suradnji s nastavničkim vijećem donosi etički kodeks
neposrednih nositelja odgojno-obrazovne djelatnosti u školskoj ustanovi, te kućni red. Školski
odbor ima sedam članova, od kojih jednog člana bira i razrješuje radničko vijeće, a ako radničko
vijeće nije utemeljeno, imenuju ga i opozivaju radnici neposrednim i tajnim glasovanjem. Odluke
školski odbor donosi većinom od ukupnog broja članova.

Stručna tijela školskih ustanova:

Ona su: razredno i učiteljsko vijeće, nastavničko vijeće te odgajateljsko vijeće. Razredno vijeće
čine učitelji, tj. nastavnici koji izvode nastavu u razrednom odjelu. Učiteljsko, nastavničko tj.
odgajateljsko vijeće čine svi učitelji tj. nastavnici i stručni suradnici školske ustanove te ravnatelj.

Ravnatelj školske ustanove:

Ravnatelj je poslovodni stručni voditelj školske ustanove, koji je odgovoran za zakonitost i

stručnost njezinog rada. Ravnatelj osobito obavlja ove poslove:

- odlučuje o zasnivanju i prestanku radnog odnosa radniku kada se isti može zasnovati bez
natječaja
- provodi odluke stručnih tijela i školskog odbora
- u suradnji s nastavničkim vijećem predlaže školski kurikulum
- odgovara za sigurnost učenika, učitelja, nastavnika, stručnih suradnika te ostalih radnika
- surađuje s učenicima i roditeljima

Ravnatelj se imenuje na temelju natječaja koji raspisuje školski odbor, a koji se objavljuje u
dnevnom tisku na način da je dostupan svim zainteresiranim kandidatima na području RH.
Za ravnatelja može biti imenovana osoba koja:

- ima završen sveučilišni diplomski studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij za
učitelje ili stručni četverogodišnji studij za učitelje kojim se stječe 240 ECTS bodova s kojim je
stečena visoka stručna sprema u skladu s ranijim propisima
- ima licenciju za rad ravnatelja

Ravnatelja imenuje školski odbor uz prethodnu suglasnost ministra za obrazovanje na rok od pet
godina, uz mogućnost ponovnog imenovanja. Ravnatelja je školski odbor dužan razriješiti ako
ravnatelj krši obveze iz ugovora sklopljenog sa školskim odborom, i ako zanemaruje obveze
poslovodnog i stručnog voditelja školske ustanove. Ravnatelju školske ustanove ugovor o radu
prestaje: smrću, otkazom, istekom vremena ugovora o radu na određeno vrijeme, na kraju školske

21 of 32
godine u kojoj on navrši 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža, sporazumno sa školskom
ustanovom, kada dostavi pravomoćno rješenje kojim mu je priznato pravo na invalidsku mirovinu.
Vršitelj dužnosti ravnatelja imenuje se u slučajevima kad ustanova nema ravnatelja, te isti mora
ispunjavati uvjete za učitelja, nastavnika ili stručnog suradnika.

Vijeće roditelja:

Vijeće roditelja ima ovlasti dati mišljenje o prijedlogu kurikuluma, godišnjeg plana i programa rada,
predlagati mjere za unaprjeđenje obrazovnog rada. Ravnatelj škole, školski odbor i osnivač dužni
su razmotriti prijedloge vijeća roditelja i pisano ga o tome izvijestiti.

Vijeće učenika:

U školi se osniva i vijeće učenika koje čine predstavnici učenika svakog razrednog odjela.
Predstavnik vijeća učenika sudjeluje u radu tijela škole kad se odlučuje o pravima i obvezama
učenika, ali bez prava odlučivanja.

IX. DIO

UDŽBENICI ZA OSNOVNU I SREDNJU ŠKOLU

Novim Zakonom o udžbenicima za osnovnu i srednju školu uređen je pojam udžbenika, uvjeti i
postupak uvrštavanja, odobravanja, izbora i povlačenja iz uporabe udžbenika, te dopunskih
nastavnih sredstava, te financiranje nabave udžbenika iz državnog proračuna. Udžbenik za
osnovnu i srednju školu osnovno je nastavno sredstvo namijenjeno višegodišnjoj uporabi, te
usklađeno s Udžbeničkim standardom, koje se objavljuje u obliku knjige, a može imati i drugu vrstu
i oblik ako je tako propisano standardom, a služi učenicima kao jedan od izvora znanja za
ostvarivanje odgojno-obrazovnih ciljeva utvđenih nacionalnim i predmetnim kurikulumom.
Udžbenik mora ispunjavati znanstvene, pedagoške, psihološke, didaktičko-metodičke, etičke,
jezične, likovno-grafičke i tehničke zahtjeve i standarde utvrđene Udžbeničkim standardom. Neće
se odobriti uporaba udžbenika čiji je sadržaj protivan Ustavu RH i načelima demokratskog poretka,
temeljnim slobodama i pravima čovjeka i građanina, te ravnopravnosti spolova. Autori, a isto tako
ni urednici ni recenzenti udžbenika ne mogu biti dužnosnici i službenici ministarstva za poslove
obrazovanja, službenici Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja, ni agencija koje
su nadležne za sustav odgoja i obrazovanja.
U ministarstvu vodi se popis udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava koja su
Pravilnikom o obveznim udžbenicima utvrđeni kao obvezni i imaju pozitivno stručno mišljenje o
usklađenosti s nacionalnim i predmetnim kurikulumom i Udžbeničkim standardom.

Ostvarivanje prava na besplatne udžbenike

Zakonom o udžbenicima za osnovnu i srednju školu propisano je da vlada može prema

raspoloživim sredstvima državnog proračuna za svaku školsku godinu donijeti odluku o
financiranju i sufinanciranju nabave udžbenika, i u tu svrhu će odlukom utvrditi koje će udžbenike
nabaviti, te mjerila i kriterije na temelju kojih će se ostvariti pravo na financiranje.
Djeca poginulih osoba, umrlih ili nestalih pod okolnostima iz odredaba čl. 6-8 Zakona o zaštiti
vojnih i civilnih invalida rata, djeca invalida rata čija je oštećenje organizma nastalo pod istim
okolnostima imaju pravo na besplatne obvezatne udžbenike za potrebe redovitog školovanja koje
ostvaruju kod ovlaštenog izdavača ili prodavača udžbenika na temelju rješenja koje izdaje ured
državne uprave u županiji, tj. nadležno tijelo uprave Grada Zagreba prema prebivalištu korisnika.

X. DIO

PRAĆENJE I OCJENJIVANJE UČENIČKIH POSTIGNUĆA SUKLADNO ZAKONU O ODGOJU I

OBRAZOVANJU

Vrednovanje je sustavno prikupljanje podataka u procesu učenja i postignutoj razini kompetencija:

u znanjima, vještinama, sposobnostima, samostalnosti i odgovornosti prema radu, u skladu s
unaprijed definiranim i prihvaćenim načinima, postupcima i elementima, a sastavnice su praćenje,
provjeravane i ocjenjivanje. Praćenje je sustavno uočavanje i bilježenje zapažanja o postignutoj

22 of 32
razini kompetencija i postavljenim zadacima definiranim planom, programom i kurikulumom.
Provjeravanje podrazumijeva procjenu postignute razine kompetencija u nastavnom predmetu ili
području i drugim oblicima rada u školi tijekom školske godine. Ocjenjivanje je pridavanje brojčane
ili opisne vrijednosti rezultatima praćenja i provjeravanja učenikovog rada prema sastavnicama
ocjenjivanja svakoga nastavnog predmeta.

Načini, postupci i elementi vrednovanja:

Načini, postupci i elementi vrednovanja postignute razine kompetencija proizlaze iz plana,

programa i kurikuluma, te pravila i pravilnika ponašanja učenika koje donosi škola. Elemente
ocjenjivanja određenog nastavnog predmeta, te načine i postupke vrednovanja izrađuje nastavnik
određenog nastavnog predmeta s nastavnicima istog nastavnog predmeta na nacionalnoj razini.
Načine, postupke i elemente vrednovanja u umjetničkim školama određuju stručna povjerenstva
umjetničkih škola. Vrednovanje provodi ispitno povjerenstvo na javniim i internim nastupima, te
godišnjim ispitima.

Uvodno ili inicijalno provjeravanje:

Nastavnik na početku nastavne godine može provesti uvodno ili inicijalno provjeravanje, u svrhu
uvida u postignutu razinu kompetencija učenika u pojedinome razrednom odjelu i nastavnom
predmetu.

Usmeno i pismeno provjeravanje:

Pod usmenim provjeravanjem podrazumijevaju se svi usmeni oblici provjere postignute razine
kompetencija učenika koji rezultiraju ocjenom. Usmeni se oblici provjere provode kontinuirano
tijekom nastavne godine, u pravilu poslije obrađenih i uvježbanih nastavnih sadržaja. Usmeno
provjeravanje i ocjenjivanje učenika može se provoditi na svakom nastavnom satu bez obveze
najave, a ne smije trajati dulje od 10 minuta po učeniku. U danu kada piše pisanu provjeru, učenik
može biti usmeno provjeravan samo iz jednog nastvnog predmeta. Datum svake usmene provjere
mora biti unesen u rubriku bilježaka.
Pod pisanim provjeravanjem podrazumijevaju se svi pisani oblici provjere koji rezultiraju ocjenom
učenikovog pisanog uratka. Pisano se provjeravanje provodi poslije obrađenih i uvježbanih
nastavnih sadržaja, kontinuirano tijekom nastavne godine. Razlikujemo pisane provjere u trajanju
duljem od 15 minuta, i kratke pisane provjere u trajanju do 15 minuta. One se osim trajanjem
moraju bitno razlikovati i opsegom nastavnoga sadržaja. Obrazovna postignuća iz kratkih pisanih
provjera, upisuju se u rubriku za bilješke u imenik. Nastavnik je dužan obavijestiti učenike o
opsegu sadržaja koji će se provjeravati i načinu provođenja pisane provjere. U jednom danu učenik
može pisati samo jednu pisanu provjeru, a u jednom tjednu najviše četiri pisane provjere.
Svaka škola je dužna do kraja trećeg tjedna nastave u svakom polugodištu javno objaviti vremenik
za sve razredne odjele na oglasnoj ploči ili mrežnoj stranici škole. Vremenik se sastoji od popisa
razrednih odjela i kalendara nastavnih dana, te upisanih planiranih pisanih provjera. Izrađen je
prema izvedbenom nastavnom planu i programu i rasporedu sati pojedinih razrednih odjela.

Ocjenjivanje:

Uspjeh redovitih učenika prati se i ocjenjuje tijekom nastave, a učenici se ocjenjuju iz svakog
nastavnog predmeta i iz vladanja. Ocjene iz nastavnih predmeta utvrđuju se brojčano, a ocjene iz
vladanja opisno. Učenik ne može prijeći dva puta u viši razred ako ima ocjenu nedovoljan iz istog
predmeta. Opisne ocjene iz vladanja su: uzorno, dobro i loše.
Opći uspjeh utvrđuje se kao: odličan, vrlo dobar, dobar, dovoljan i nedovoljan.

Prava i obveze učenika:

Učenik ima pravo znati elemente ocjenjivanja, kao i načine i postupke vrednovanja od svakog
nastavnika za svaki nastavni predmet. Učenik je dužan pridržavati se svih pravila koja se odnose
na načine i postupke vrednovanja, te na pravila ponašanja učenika u školi. Ako se učenik ne
pridržava pravila, nastavnik može predložiti određenu pedagošku mjeru razredniku, razrednom
vijeću ili nastavničkom vijeću.

23 of 32
Prava i obveze nastavnika:

Nastavnik svakog nastavnog predmeta je na početku i tijekom školske godine dužan upoznati
učenike, razrednika, te pedagoga, psihologa te stručnjaka edukacijsko-rehabilitacijskog profila s
elementima ocjenjivanja, kao i sa načinima i postupcima vrednovanja.
Nastavnk je dužan svaku ocjenu javno priopćiti i obrazložiti učeniku. Nastavnik je dužan priopćenu
ocjenu upisati u imenik u za to odgovarajući odjeljak. U umjetničkim školama učenikovo znanje na
redovitim godišnjim ispitima ocjenjuje predmetni nastavnik koji je radio s njim tijekom nastavne
godine i ispitno povjerenstvo, a na popravnim razrednim predmetima i razlikovnim ispitima
ocjenjuje ga samo ispitno povjerenstvo.

Prava i obveze razrednika:

Razrednik zaključuje ocjenu vladanja učenika, uz mišljenje razrednoga vijeća. Razrednik je dužan
na prvome roditeljskome sastanku informirati roditelje o odredbama ovoga pravilnika, a na prvome
nastavnome satu učenike. Razrednik je dužan tijekom nastavne godine održati najmanje tri
roditeljska sastanka na kojima daje pregled razrednih postignuća u prethodnome razdoblju,
informira roditelje o aktivnostima u razrednom odjelu, te osigurava razmjenu informacija između
roditelja i nastavnika, stručne službe i ravnatelja.

Prava i obveze ravnatelja:

Ravnatelj škole dužan je na početku školske godine informirati sve nastavnike i stručne suradnike
o odredbama ovoga pravilnika, o načinima, postupcima i elementima vrednovanja u osnovnoj i
srednjoj školi. Ravnatelj i stručna služba škole dužni su tijekom nastavne godine pratiti provođenje
Pravilnika.

Prava i obveze roditelja:

Roditelj ima pravo znati elemente ocjenjivanja, kao i načine i postupke vrednovanja za svaki
nastavni predmet. O načinima i postupcima vrednovanja i ocjenjivanja roditelje informira razrednik
na roditeljskim sastancima. Roditelj je dužan redovito dolaziti na roditeljske sastanke i individualne
informativne razgovore sa razrednikom. Roditelj ima pravo uvida u pisane i druge radove i ocjene
djeteta, na organiziranim individualnim informativnim razgovorima s razrednikom.

XI. DIO

DRŽAVNA MATURA, IZRADA I OBRANA ZAVRŠNOG RADA

Srednje obrazovanje učenika gimnazijskih programa obrazovanja završava polaganjem državne

mature, a u strukovnim i umjetničkim programima obrazovanja, koji traju najmanje četiri godine,
završava izradom i obranom završnog rada u organizaciji škole, no isti mogu polagati i ispit
državne mature. Srednje obrazovanje učenika u strukovnim programima koji traju od jedne do tri
godine, završava izradom i obranom završnoga rada u organizaciji škole.
Cilj je državne mature provjera i vrjednovanje postignutih znanja i sposobnosti učenika, stečenih
obrazovanjem prema propisanim općeobrazovnim nastavnim planovima i programima.

Priprema provedbe državne mature:

Državnu maturu provodi Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja u suradnji sa

školama (Centar). Pripreme i druge radnje vezane uz organizaciju i provedbu državne mature u
školi provodi školsko ispitno povjerenstvo, koje čine ravnatelj škole (koji je po položaju predsjednik
povjerenstva), te šest članova iz reda nastavnika od kojih je jedan član ispitni koordinator. Centar u
elektroničkom obliku vodi Središnji registar drfžavne mature u koji se pohranjuju podaci o svim
osobama koje su položile državnu maturu.

Ispiti državne mature:

Ispiti državne mature standardizirani su ispiti koji se provode u cijeloj državi u isto vrijeme pod
jednakim uvjetima i kriterijima za sve učenike, a organizira ih i provodi Nacionalni centar za

24 of 32
vanjsko vrednovanje obrazovanja u suradnji sa školama i ostalim javnim ustanovama uključenim u
provedbu ispita državne mature. Državna matura sastoji se od obveznoga dijela i izbornoga dijela.
Pravila za provedbu i vrednovanje ispita državne mature iz oba dijela su ista. Obvezni se dio
mature sastoji od ispita iz sljedećih predmeta: hrvatskoga jezika, matematike i stranoga jezika.
Učenici klasičnih gimnazija mogu prema osobnom izboru, u sklopu obveznoga dijela državne
mature umjesto ispita iz stranoga jezika polagati ispit iz latinskoga ili grčkoga jezika.
Učenik je uspješno položio državnu maturu ako je uspješno položio sve ispite iz obveznoga dijela
državne mature. O položenoj državnoj maturi učeniku se izdaje svjedodžba o državnoj maturi, a o
položenim ispitima izbornoga dijela potvrda o položenim ispitima državne mature. Ispiti obveznoga
diijela državne mature mogu se polagati na jednoj od dviju razina, i to: višoj razini (A) i osnovnoj
razini (B).

Ocjenjivanje:

Uspjeh na pojedinom ispitu državne mature izražava se ocjenom. Rezultat ispita državne mature
izražava se bodovima, postotnim bodovima i centilom.

Nadzor provedbe ispita državne mature:

Nadzor nad provedbom ispita državne mature provode: ispitno povjerenstvo, voditelji ispitne
prostorije, dežurni nastavnici, djelatnici Centra i druge osobe koje imenuje Centar.

Izrada i obrana završnog rada:

Srednje obrazovanje u strukovnim i umjetničkim školama završava u pravilu izradom i obranom

završnog rada, što je uređeno Pravilnikom o izradi i obrani završnog rada. Završni rad učenika
pravilnikom je definiran kao učenikov uradak čijom se izradom i obranom provjeravaju, vrednuju i
ocjenjuju učenikove strukovne tj. umjetničke kompetencije određene razine sukladno razini
kvalifikacije koju stječe.

Izrada i obrana završnoga rada:

Prije svega potrebno je navesti da završni rad ima dva dijela: izradu i obranu. Teme za završni rad
na prijedlog stručnih vijeća donosi ravnatelj ustanove do 20. listopada za sve programe u tekućoj
školskoj godini, i to u suradnji s nastavnicima struke. Obrani može pristupiti učenik koji ispunjava
sljedeće uvjete:

- uspješno je završio zadnju godinu strukovnog ili umjetničkog obrazovnog programa

- ako mu je mentor prihvatio izradu i predložio pozitivnu ocjenu

Završni se rad prezentira u obliku obrane ili javnog nastupa pred Povjerenstvom za obranu
završnoga rada, s time da će obrana u pravilu trajati 30 minuta. Tri su roka za obranu završnog
rada:

- ljetni, tijekom lipnja

- jesenski, u istom ili prvom tjednu poslije drugog popravnog roka
- zimski, tijekom veljače

Izvanredni rok može se odrediti kad postoje opravdani razlozi.

Tijela za provedbu završnoga rada su: Prosudbeni odbor i Povjerenstvo. Poslovi Prosudbenog
odbora su sljedeći:

- utvrđuje popis učenika za obranu

- osigurava prostorije za provođenje obrane
- nadzire provođenje i osigurava pravilnosti postupka provedbe obrane
- informira učenike o postupku provođenja obrane
- utvrđuje konačnu ocjenu izrade, konačnu ocjenu obrane, te opći uspjeh iz izrade i obrane
završnog rada za svakoga učenika na prijedlog Povjerenstava

25 of 32
XII. DIO

STRUČNO OSPOSOBLJAVANJE, USAVRŠAVANJE, NAPREDOVANJE I IZDAVANJE LICENCIJA

Učitelji, nastavnici, stručni suradnici i ravnatelji imaju pravo i obvezu trajno se stručno
osposobljavati i usavršavati kroz programe koje je odobrilo ministarstvo nadležno za poslove
obrazovanja. Pod time se podrazumijeva pojedinačno i organizirano usavršavanje u matičnoj
znanosti iz područja pedagogije, didaktike, obrazovne psihologije, metodike, informacijsko-
komunikacijskih tehnologija, savjetodavnog rada, upravljanja, obrazovnih politika i drugih područja
relevantnih za učinkovito i visokokvalitetno obavljanje odgojno-obrazovne djelatnosti. Takve
programe provode ustanove nadležne za stručno usavršavanje i visoka učilišta, te subjekti iz
civilnog sektora, a načine i postupak stručnog osposobljavanja i usavršavanja propisuje ministar
nadležan za obrazovanje.
Učitelj, nastavnici, stručni suradnici i ravnatelji mogu napredovati u struci u najmanje tri razine i
stjecati odgovarajuća zvanja, mogu biti nagrađeni za izvanredna postignuća u odgojno-obrazovnoj
djelatnosti. Razine napredovanja, zvanja, uvjete i način napredovanja i nagrađivanja propisuje
ministar nadležan za obrazovanje.
LIcencija za rad u školskoj ustanovi javna je isprava kojom se dokazuju potrebne razine općih i
stručnih kompetencija učitelja, nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja. Prvom licencijom smatra
se isprava o položenom stručnom ispitu. Licencija se mora obnavljati svakih pet godina, a
postupak provodi Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja.

XIII. DIO

NAPREDOVANJE I OCJENJIVANJE UČITELJA I NASTAVNIKA U OSNOVNOM I SREDNJEM

ŠKOLSTVU

Postupak i uvjeti ocjenjivanja napredovanja učitelja, profesora, odgojitelja i stručnih suradnika u

osnovnim i srednjim školama uređeni su Pravilnikom o napredovanju učitelja i nastavnika u
osnovnom i srednjem školstvu. Učitelji i nastavnici mogu napredovati u struci i stjecati zvanja
mentor i savjetnik.
Jedan od preduvjeta za napredovanje učitelja i nastavnika jest udovoljavanje kriterijima
ocjenjivanja. Ocjena stručnosti i kvalitete rada učitelja temelji se na sljedećim elementima za
vrednovanje stručnosti i kvalitete rada:

- uspješnost u radu s učenicima

- izvannastavni stručni rad
- stručno usavršavanje

Posebno se vrednuje izvannastavni stručni rad nastavnika, kao i nastavnikovo stručno

usavršavanje, čije vrednovanje provodi Agencija u suradnji s ravnateljem škole. Navedeni
izvannastavni stručni rad vrednuje se odgovarajućim brojem bodova.
Stručno usavršavanje učitelja i nastavnika vrednuje se kao redovito, povremeno i izostaje. Odluku
o napredovanje u zvanje mentora, tj. savjetnika, donosi ravnatelj Agencije.

Stjecanje zvanja mentora:

Zvanje mentora može steći učitelj ili nastavnik koji ima najmanje šest godina radnog iskustva u
odgojno-obrazovnoj struci, i to u nastavi ili stručno-pedagoškom radu, koji je postigao ocjene vrlo
uspješan ili izvrstan, koji je postigao najmanje 7 bodova iz izvannastavnog stručnog rada, koji se
redovito stručno usavršavao. Učitelji i nastavnici biraju se u zvanje mentora na pet godina i mogu
biti ponovno izabrani. Isti su dužni najmanje 6 mjeseci prije isteka roka na koji su izabrani dostaviti
Agenciji ocjenu o svom radu u proteklom razdoblju.

Stjecanje zvanja savjetnika:

Zvanje savjetnika može steći učitelj ili nastavnik koji ima najmanje 11 godina radnog iskustva u
odgojno-obrazovnoj struci, i to u nastavi ili stručno-pedagoškom radu, koji je postigao ocjenu
izvrstan, koji je postigao najmanje 15 bodova iz izvannastavnog stručnog rada i koji se redovito

26 of 32
stručno usavršavao. Učitelji i nastavnici biraju se u zvanje savjetnika na 5 godina i mogu biti
ponovo izabrani.

XIV. DIO

STAŽIRANJE I POLAGANJE STRUČNOG ISPITA UČITELJA I STRUČIH SURADNIKA U

OSNOVNOM, TE NASTAVNIKA U SREDNJEM ŠKOLSTVU

Svrha je pripravničkog staža osposobljavanje učitelja, stručnih suradnika i nastavnia bez radnog
iskustva za uspješno stručo i samostalno obavljanje poslova u osnovnoj, tj. srednjoj školi. Osim
toga, osnovna škola može osobama bez radnog iskustva omogućiti osposobljavanje i bez
zasnivanja radnog odnosa, tzv. volonterski rad. Osoba koja obavlja volonterski rad na poslovima
učitelja također se smatra pripravnikom. Valja istaknuti kako pripravnički staž počinje danom
zasnivanja radnog odnosa pripravnika. Stažiranje pripravnika ostvaruje se temeljem okvirnog
programa stažiranja koji donosi ministarstvo nadležno za poslove obrazovana, dok povjerenstvo za
stažiranje izrađuje operativni program stažiranja za svakog pojedinog pripravnika, te je odgovorno
za provođenje istog. Povjerenstvo za stažiranje pripravnika čine: ravnatelj škole (predsjednik
povjerenstva), mentor pripravnika (učitelj iste struke koju ima pripravnik s položenim ispitom) i
stručni suradnik.

Pripravnici su obvezni biti nazočni nastavnim satima mentora najmanje 30 sati tijekom stažiranja, a
mentor je s druge strane obvezan biti na nastavnim satima pripravnika 10 sati. Pripravnici volonteri
su biti nazočni nastavnim satima mentora najmanje dva sata tjedno tijekom nastavne godine, tj.
sveukupno 70 sati, te su obvezni samostalno održati 35 nastavnih sati uz prisustvo mentora.
Pripravnici, stručni suradnici i odgajatelji surađuju sa svojim mentorom na poslovima iz njegovog
djelokruga najmanje 60 sati tijekom stažiranja.

Postupak i način polaganja stručnog ispita:

Stručni ispit pripravnici i volonteri, u osnovnim i srednjim školama polažu prema programu (opći
dio) koji donosi ministarstvo nadležno za poslove obrazovanja, dok posebni dio programa stručnog
ispita za vjeroučitelje donosi ministarstvo nadležno za poslove obrazovanja na prijedlog
odgovarajuće vjerske zajednice.
Ispitni rokovi za učitelje i stručne suradnike u osnovnim školama su: od 15. siječnja do 1. ožujka,
od 15. travnja do 1. lipnja, od 1. listopada do 1. studenog. Ispitni rokovi za nastavnike srednjih
škola su: od 10. veljače do 10. travnja, od 10. listopada do 10. prosinca. Stručni ispit obuhvaća:

a) za učitelje:

- pisani rad
- napisanu pripremu za nastavni sat
- izvođenje nastavnog sata
- usmeni ispit

Stručni ispit polaže se pred ispitnim povjerenstvom koje se sastoji od pet članova.
Troškovi prvog polaganja stručnog ispita pripravnika, osim volontera, podmiruju se iz državnog
proračuna RH, dok troškove ponovnog polaganja stručnog ispita snose sami pripravnici. Nakon
dovršenog stručnog ispita polaznikov se uspjeh o dijelu ispita, kao i opći uspjeh na ispitu, iskazuje
ocjenom položio ili nije položio. Oni pripravnici koji su položili stručni ispit dobivaju Uvjerenje o
položenom stručnom ispitu.

XV. DIO

NADZOR NAD RADOM ŠKOLSKIH USTANOVA

Nadzor nad zakonitošću rada i općih akata školske ustanove obavlja ured državne uprave,
odnosno Gradski ured. Ako ured državne uprave ili Gradski ured utvrdi nedostatke ili propuste u
radu školske ustanove, zatražiće otklanjanje nedostatka i propusta i o tome izvijestiti ministarstvo
nadležno za poslove obrazovanja,

27 of 32
Poslovi prosvjetne inspekcije:

Prosvjetna inspekcija provodi inspekcijski nadzor u predškolskim ustanovama, osnovnim i srednjim

školama i učeničkim domovima, te drugim pravnim osobama koje obavljaju djelatnost odgoja i
obrazovanja, osim visokih učilišta.
Posao je inspektora u prvom redu pregledati i proučiti pisane dokumente nadzirane ustanove, ali
on saznanja o predmetu inspekcije dobiva i iz izjava osoba koje sudjeluju u tijeku inspekcijskog
nadzora.

Prava Prosvjetne inspekcije:

Zakon propisuje da inspektor ima pravo pregledati pedagošku i drugu dokumentaciju i evidenciju,
radne i poslovne prostorije, poslovne spise, opremu i nastavna sredstva, ima pravo pregledati
isprave na temelju kojih se može utvrditi identitet osoba zaposlenih u nadziranoj ustanovi, ima
pravo u upravnom postupku saslušati pojedine osobe zaposlene u nadziranoj ustanovi i ravnatelj
nadzirane ustanove dužan je inspektoru osigurati uvjete za provedbu nadzora i pružiti mu potrebne
podatke i obavijesti. Inspektor će narediti otklanjanje propusta, nedostataka i nepravilnosti u
određenom roku:

- ako nadzirana ustanova radi bez statuta ili drugog općeg akta
- ako nadzirana ustanova nije primijenila državni pedagoški standard
- ako se upis ili ispis učenika ne provodi u skladu sa zakonom
- ako se ne primjenjuju pedagoške mjere u skladu sa zakonom, statutom ili općim aktom
- ako se ne provodi učenička prehrana
- ako nadzirana ustanova ne izda svjedodžbu, učeničku knjižicu, potvrdu, uvjerenje ili drugu
ispravu o stečenom obrazovanju o kojem se vodi evidencija
- ako nadzirana ustanova ne vodi uredsko poslovanje u skladu s propisima

Zapisnik i rješenje:

Na podlozi činjenica utvrđenih u postupku, inspektor sastavlja zapisnik o utvrđenom stanju i

obavljenom nadzoru, a mjere što ih je ovlašten poduzeti inspektor izriče rješenjem. Ako se
rješenjem naređuje kakva radnja, u izreci rješenja odredit će se rok u kojem se ta radnja mora
obaviti, a ako se rješenjem izriče hitna mjera, u izreci će se naznačiti da žalba ne odgađa
izvršenje.

Hitnim se mjerama, koje se ne mogu odgađati, smatraju naredbe i zabrane koje se odnose na:

- redovito odvijanje odgojno-obrazovne djelatnosti

- neodobreno produženje nastave
- planiranje i izvođenje učeničkih izleta, ekskurzije i terenske nastave
- izricanje pedagoških mjera učenika
- prestanak radnog odnosa po sili zakona
- ostvarenje prava iz radnog odnosa
- upis učenika i ostvarivanje prava na školovanje
- statusna pitanja učenika
- izdavanje ili poništenje javne isprave
- vođenje propisane pedagoške dokumentacije

Zakon predviđa posebnu odgovornost inspektora ako on propusti poduzeti i odrediti mjere ili radnje
koje je po zakonu ili drugim propisima bio dužan poduzeti, prekorači ovlasti utvrđene zakonom, ne
podnese prijavu i ne izvijesti nadležna tijela o utvrđenim nepravilnostima i nedostacima. Navedeni
propusti i prekoračenja, teže su povrede službene dužnosti.

Opći je zadatak školskog nadzornika ili višeg školskog nadzornika prema Zakonu o stručno-
pedagoškom nadzoru, da sustavno, organizirano i stručno nadzire i prati ostvarivanje propisanih
nastavnih planova i programa, organizaciju i izvođenje nastave i drugih oblika odgojno-obrazovnog
rada u školskim ustanovama, te stručnog i pedagoškog rada odgojitelja, učitelja, nastavnika i
stručnih suradnika.

28 of 32
Zakon propisuje da se stručno-pedagoški nadzor može obaviti na sljedeće načine:

- uvidom u izvođenje godišnjeg plana i programa rada školske ustanove, te uvidom u pedagošku
evidenciju i dokumentaciju školske ustanove
- neposrednim praćenjem izvođenja nastave i drugih oblika odgojno-obrazovnog rada
- razgovorom s učenicima, roditeljima, nastavnicima i članovima stručnih tijela školske ustanove

Predmet nadzora:

Na navedene načine školski nadzornik dobiva potrebne spoznaje i informacije o predmetu svog
nadzora, a to su:

- provođenje ispita i ocjenjivanje učenika

- izvođenje i ostvarivanje godišnjeg plana i programa školske ustanove
- organizacija i planiranje nastave i drugih oblika odgojno-obrazovnog rada
- stručna uporaba udžbenika, nastavnih pomagala i opreme
- ispunjenost pedagoških i metodičko-didaktičkih zahtjeva i mjerila u izvođenju nastave

Nalaz stručno-pedagoškog nadzornika:

O obavljenom stručno-pedagoškom nadzoru, školski nadzornik sastavlja nalaz koji mora biti jasan i
prije čijeg se sastavljanja obvezno razmatra utvrđeno stanje s ravnateljem, nastavnikom, ili
stručnim tijelom školske ustanove. Nalaz se uvijek dostavlja nadležnom uredu državne uprave u
županiji, ravnatelju školske ustanove i nastavniku na čiji se rad odnosi, te su isti ovlašteni na
izjavljivanje primjedbi na nalaz školskog nadzornika ministarstvu nadležnom za poslove
obrazovanja.

XVI. DIO

MEĐUPREDMETI:

Građanski odgoj i obrazovanje i Zdravstveni odgoj:

Od školske godine 2012./2013. provodi se eksperimentalni program građanskog i zdravstvenog

odgoja. Učenici 12 škola diljem Hrvatske pohađaju eksperimentalni program predmeta Građanski
odgoj i obrazovanje, a svi učenici u osnovnim i srednjim školama satove Zdravstvenog odgoja čiji
će program biti uklopljen u više predmeta. Teme zdravstvenog odgoja integrirane su u postojeće
školske predmete, a dodatni sadržaji u sat razredne zajednice. Uvođenjem zdravstvenog odgoja
želi se pridonijeti prevenciji bolesti povezanih s prehranom i pretilošću, ovisnosti, spolno prenosivih
bolesti, neplaniranih trudnoća, nasilja, te među ostalim zaštiti mentalnog i reproduktivnog zdravlja.
Rezultat bi trebao biti smanjenje bolesti, ovisnosti, vršnjačkog nasilja, te jačanje spolne i rodne
ravnopravnosti kako bi se razvijale sretnije i zdravije generacije.

Građanski odgoj i obrazovanje:

Dana 6. rujna 2012. ministar znanosti, obrazovanja i sporta donio je Odluku o eksperimentalnoj
provedbi i praćenju kurikuluma građanskog odgoja i obrazovanja u 12 osnovnih i srednjih škola u
2012./2013. i 2'013./2014. školskoj godini, a odluka je istoga dana stupila na snagu i objavljena je
na stranicama ministarstva. Odlukom se uvodi eksperimentalna provedba i praćenje provedbe
Kurikuluma građanskog odgoja i obrazovanja, tj. nastavnog plana i programa građanskog odgoja i
obrazovanja u 12 osnovnih i srednjih škola u RH.

Kurikulum je usmjeren na cjelovit razvoj građanske kompetencije.

Zdravstveni odgoj:

Dana 28. rujna 2012. ministar znanosti, obrazovanja i sporta donio je Odluku o uvođenju, praćenju
i vrednovanju provedbe Kurikuluma zdravstvenog odgoja u osnovnim i srednjim školama, a odluka
je istoga dana stupila na snagu i objavljena je na stranicama ministarstva. Kurikulum kao sastavni
dio odluke provodit će se kroz sadržaje integrirane u nastavne programe predmeta, sata

29 of 32
razrednika, školske projekte i druge aktivnosti, te će se sustavno pratiti i vrednovati njegova
provedba.

Struktura zdravstvenog odgoja:

Program Zdravstvenog odgoja temelji se na holističkom poimanju zdravlja, koje obuhvaća

očuvanje zdravlja i kvalitete života, humane odnose među spolovima i ljudsku spolnost, prevenciju
ovisnosti, kulturu društvene komunikacije i prevenciju nastavničkog ponašanja. Podjela programa
Zdravstvenog programa u module (Živjeti zdravo, Prevencija ovisnosti, Prevencija nasilničkog
ponašanja te Spolno/rodna ravnopravnost i odgovorno spolno ponašanje) treba osigurati potrebnu
ravnotežu među sadržajima i primjerenu programsku zastupljenost različitih aspekata zdravlja.
Rezultati zdravstvenog odgoja pokazat će se za nekoliko godina. Očekuje se da će sustavna i
dosljedna provedba programa popraviti zabrinjavajuću zdravstvenu sliku populacije djece i mladih
u RH. Stoga je tijekom provedbe potrebno provoditi evaluaciju programa te ga nadograđivati i
mijenjati sukladno primjerima dobre prakse.

OPĆA DEKLARACIJA O LJUDSKIM PRAVIMA

Opća deklaracija o ljudskim pravima ima 30 članaka. Opću deklaraciju o ljudskim pravima
proglasila je Organizacija UN, 10. prosinca 1948.

- sva su ljudska bića rođena jednaka i u dostojanstvu i u pravima

- svatko ima pravo na život, slobodu i osobnu sigurnost
- nitko ne smije biti držan u ropstvu ili u ropskom odnosu
- nitko ne smije biti podvrgnut mučenju
- svatko ima pravo da ga se svagdje pred zakonom priznaje kao osobu
- svi su pred zakonom jednaki i imaju jednaka prava bez ikakve diskriminacije na jednaku zaštitu
zakona
- nitko ne smije biti podvrgnut samovoljnom uhićenju, zatočenju ili izgonu
- svatko ima pravo na slobodu kretanja
- svatko ima pravo tražiti azil od drugih zemalja zbog progona
- svatko ima pravo na državljanstvo
- muškarci i žene imaju pravo sklopiti brak i osnovati obitelj
- svatko ima pravo na vlasništvo
- svatko ima pravo na slobodu misli, savjesti i vjere
- svatko ima pravo na slobodu mišljenja i izražavanja
- svatko ima pravo na rad
- svatko ima pravo na obrazovanje

UN-OVA KONVENCIJA O PRAVIMA DJETETA

RH je stranka Konvencije. Djeca se rađaju s temeljnim slobodama i pravima koja pripadaju svim
ljudskim bićima, no s obzirom na tjelesnu i psihičku nezrelost, nameće se potreba isticanja
posebnih prava djeteta na zaštitu koja proizlaze upravo iz te činjenice. Upravo je to osnovno
polazište Konvencije o pravima djeteta.
Konvencija je opsežan dokument različitih prava kojim se pokazuje da hijerarhija dječjih prava ne
postoji, dakle sva su ta prava potrebna da bi se dijete razvilo u psihofizičku cjelovitu osobu.
Konvencija o pravima djeteta je međunarodni dokument, usvojen na Glavnoj skupštini UN 20.11.
1989., a sadrži univerzalne standarde koje država stranka Konvencije mora jamčiti svakom djetetu.
U Konvenciji se govori o obvezama odraslih u odnosu prema djetetu, kao i o obvezama brojnih
društvenih čimbenika glede zaštite djeteta. Za razliku od Deklaracije o pravima djeteta (1959.) koja
ima moralnu snagu, Konvencija o pravima djeteta je pravni akt koji ima snagu zakona i obvezuje
stranke na pridržavanje njezinih odredaba, te uključuje pravo nadziranja primjene u državama koje
su je prihvatile i ratificirale.
Konvencija je jedinstvena jer je:

- sveobuhvatna i jedina (osigurava građanska, politička, ekonomska, socijalna i kulturna prava

djece)
- univerzalna je, te se primjenjuje na svu djecu u svim situacijama, u gotovo cijeloj zajednici naroda

30 of 32
- bezuvjetna, te zahtijeva i od vlada sa slabim izvorima sredstava da poduzmu aktivnosti vezane uz
zaštitu prava djeteta
- holistička, što znači da zagovara gledište da su sva prava temeljna, nedjeljiva, međusobno ovisna
i jednako važna

- svi koji su mlađi od 18 godina imaju sva prava iz ove Konvencije

- svi se moraju složiti s tim da dijete ima pravo na život
- dječje je pravo da ima ime, i kad se rodi da se datum rođenja mora zapisati
- svako dijete ima pravo na državljanstvo, pravo da zna tko su mu roditelji, i da se oni brinu za
dijete
- dijete se ne smije odvojiti od roditelja, osim ako to nije za njegovo vlastito dobro
- dijete nitko ne bi smio oteti, ali ako se to dogodi, vlasti zemlje moraju napraviti kako bi ga pronašli
i vratili
- roditelji trebaju zajedno odgajati vlastito dijete i napraviti ono što je za njega najbolje
- dijete ima pravo na privatan život
- dijete ima pravo na dovoljno dobar životni standard
- dijete ima pravo na obrazovanje
- dijete ima pravo na igru
- dijete ima pravo na zaštitu u vrijeme rata

KONVENCIJA PROTIV DISKRIMINACIJE U ODGOJU I OBRAZOVANJU

- usvojena je na 11. zasjedanju Opće konferencije UNESCO-a, 14. prosinca 1960. godine.
- stupila je na snagu 22. svibnja 1962. godine

U svrhu ove Konvencije, izraz diskriminacija obuhvaća svako razlikovanje, isključivanje,

ograničavanje i davanje prednosti temeljeno na rasi, boji kože, spolu, vjeri, političkom ili nekom
drugom uvjerenju, nacionalnom ili socijalnom podrijetlu, ekonomskom statusu ili rođenju, sa
svrhom osporavanja ili ugrožavanja prava na jednakost u odgoju i obrazovanju

Ugrožavanje prava na jednakost u odgoju i obrazovanju uključuje:

a) osporavanje bilo kojoj osobi ili grupi pristupa bilo kojoj vrsti ili stupnju odgoja i obrazovanja
b) ograničavanje bilo koje osobe ili grupe na niži odgojno-obrazovni standard
c) osnivanje ili održavanje odvojenih odgojno-obrazovnih sustava ili ustanova za osobe ili grupe
d) dovođenje bilo koje osobe ili grupe u položaj koji je nespojiv s ljudskim dostojanstvom

Države stranke ove Konvenciije se također obvezuju da će, prema svojim mogućnostima i
potrebama, odrediti, razraditi i provesti politiku koja teži promicanju jednakih mogućnosti i
postupaka u odgoju i obrazovanju.

Države stranke su suglasne:

a) da odgoj i obrazovanje treba biti usmjereno punom razvoju ljudske osobe i jačanju poštivanja
ljudskih prava i temeljnih sloboda.
b) da je bitno poštivati slobodu roditelja ili zakonskih skrbnika
c) da je bitno priznati pravo pripadnika nacionalnih manjina na osvarivanje posebnih odgojno-
obrazovnih djelatnosti

Države stranke ove Konvencije priznaju da se Konvencija neće primjenjivati samo u njihovim
matičnim područjima, nego i u svim nesamoupravnim područjima koja se nalaze pod njihovim
starateljstvom, kolonijalnom upravom i svim drugim područjima za koja su one odgovorne u
međunarodnim odnosima.

ODLUKA USTAVNOG SUDA RH NAD USTAVNOŠĆU I ZAKONITOŠĆU PROVOĐENJA

DRŽAVNOG REFERENDUMA ODRŽANOG 1. PROSINCA 2013., NA KOJEM JE ČL. 62 USTAVA
RH DOPUNJEN NOVIM STAVKOM 2:

Ustavni sud utvrđuje na temelju odluke Hrv. sabora o raspisivanju državnog referenduma od 8.
studenog 2013., kojom je Hrv. sabor raspisao državni referendum u RH radi donošenja odluke o

31 of 32
referendumskom pitanju građanske inicijative "U ime obitelji" da se promijeni Ustav RH, na način
da se u Ustav RH unese definicija braka kao životne zajednice žene i muškarca. Državni
referendum proveden je 1. prosinca 2013.

32 of 32