do 44 stranice do sutra

GRAĐANSKO PRAVO 1 – OPĆI DIO

1. Građansko pravo u objektivnom i subjektivnom smislu?

Objektivno – to je grana privatnog prava koja kao skup pravnih pravila
uređuje odnose pravnih subjekata povodom stvari, činidaba, imovine
i njihovih osobnim neimovinskih dobara
Subjektivno – skup ovlaštenja pravnih subjekata u određenom
građansko pravnom odnosu koje im priznaju norme objektivnog prava
2. Pravni običaji?
U obveznim odnosima među ostalim sudionicima primjenjuju se
običaji kad je njihova primjena ugovorena ili zakonom propisana.
Karakteristike:
1. subordinirani zakonskom pravu jer važe samo onda ako ih zakon
prizna,
2. supsidijaran pravni izvor, što znači da običaj dolazi u obzir samo ako
određeni odnos nije propisom u cijelosti pravno uređen, a pravilo koje
sadrži nije protivno načelima na kojima se temelji čitav pravni poredak
određene zajednice
3. Prestanak pravne osobe:
- propisom ili aktom državne vlasti
- povlačenjem odobrenja koje je bilo potrebno za egzistenciju pravne
osobe
- ako je bila osnovana radi postizanja određenog cilja, može prestati i
ostvarenjem tog cilja
- može prestati i zbog toga što se broj članova smanjio ispod
određenog broja koji je npr. predviđen statutom pravne osobe obično
se traže 3 člana prema starom pravilo: TRES FACIUNT COLLEGIUM

1
- odlukom njezinih članova
- nestankom imovine
- stečajem prestaje postojati na dan upisa u sudski registar rješenja o
zaključenju stečajnog postupka
- likvidacija je postupak kojim se rješavaju imovinsko-pravni odnosi
pravne osobe
4. Kako će neka društvena tvorevina postati pravna osoba?
Pravna osoba je društvena tvorevina kojoj je pravni poredak priznao
PRAVNU SPOSOBNOST (nositelj prava i obveza). Za postanak je
potrebno da se kumulativno ispune pretpostavke:
1. društvena tvorevina mora imati čvrstu i stalnu organizaciju, tj. mora
predstavljati organizacijsko jedinstvo
2. mora joj biti priznata pravna sposobnost
3. mora imati zasebnu imovinu, različitu i odvojenu od svojih članova
5. Vrste pravnih osoba
1. Pravne osobe javnog prava – ostvarivanje javnih ciljeva i interesa,
financiranje iz državnog proračuna, osnivanje nadzora i upravljanje od
strane države (država, crkva, javna poduzeća)
2. Pravne osobe privatnog prava – ostvarivanje privatnih ciljeva ili
interesa (trgovačka društva, udruge građana)
UDRUGE – oblici dobrovoljnog udruživanja fizičkih i pravnih osoba radi
zaštite i promicanja zajedničkih gospodarskih, sportskih, kulturnih,
zdravstveni, znanstvenih, humanitarnih, socijalnih i drugih interesa,
ciljeva i uvjerenja, ali bez namjere stjecanja dobiti ili druge
gospodarske procjenjive koristi
3. Korporacije – organizirana zajednica osoba koja je samostalan
pravni subjekt različit od pojedinih članova – dioničkih ili akcionarska
društva
2
4. Zaklade – za određenu svrhu namijenjena imovinska masa kojoj je
pravnim poretkom priznata pravna sposobnost
5. Fundacije – zaklada koja je osnovana na razdoblje NE DUŽE od 5
godina
NESAMOSTALNA ZAKLADA – imovinska masa koja je ušla u imovinu
postojeće pravne osobe
6. Što je pravni subjekt?
Nositelj prava i obveza (pravna sposobnost). Može biti: fizička ili
naravna/pravna
7. Poslovna sposobnost?
- Svojstvo da se svojim vlastitim aktivitetom, tj. vlastitim očitovanjima
svoje volje stječu prava i obveze.
- Svaki pravni subjekt MORA imati PRAVNU SPOSOBNOST. Svaki pravni
subjekt NE MORA imati POSLOVNU, NITI JEDNAK STUPANJ POSLOVE
SPOSOBNOSTI.
- Pravna i poslovna sposobnost nisu prava i dužnosti, već svojstva.
- RAZLIKA: osoba se može odreći svojih subjektivnih prava, ali ne može
svojih svojstava -> subjektivno pravo npr odbijenje sudjelovanja na
izborima – POLITIČKA PASIVNOST
8. Vrste poslovne sposobnosti
1. PUNA/POTPUNA – stječe se punoljetnošću. Punoljetna osoba može
sama sklapati pravne poslove. Maloljetna osoba sklapanjem braka
postaje potpuno poslovno sposobna
2. OGRANIČENA – mogu sklapati pravne poslove, ali takvi važe onda
kad ih odobri zakonski zastupnik kojeg ima osoba s ograničenom
poslovnom sposobnošću. Tzv. Šepavi pravni posao – npr. maloljetnik
sa navršenih 15 godina koji se zaposli može samostalno sklapati pravne
poslove u visini iznosa koji zarađuje. Ako ti pravni poslovi utječu na

3
njegova osobna i imovinska prava za njihovo poduzimanje potrebno je
odobrenje roditelja.
3. DJELOMIČNA – kojom je zakonom dopušteno sklapati određene
pravne poslove i osobe kojima je odlukom o djelomičnom lišenju
poslovne sposobnosti zabranjeno sklapati određene pravne poslove.
Npr. maloljetnik (15) koji je zaposlen i kojem je dopušteno samostalno
sklapati pravne poslove u visini zarade pod uvjetom da ne ugrožava
svoje uzdržavanje
4. POTPUNA POSLOVNA NESPOSOBNOST – osobe ne mogu uopće
sklapati sami pravne poslove – sklapaju ih njihovi zakonski zastupnici.
9. Deliktna sposobnost?
- je sposobnost pravnog subjekta da bude odgovoran za svoja
protupravna djelanja.
- Za deliktnu sposobnost traži se određen stupanj svijesti.
- Maloljetnik koji je navršio 14.g. života potpuno je deliktno sposoban.
- maloljetnik od navršene 7. do navršene 14. godine nije deliktno
sposoban, ali će iznimno biti ako se dokaže da je pri počinjenju
građanskog delikta bio sposoban za rasuđivanje. To je moguće stoga
što je njegova deliktna nesposobnost oboriva predmnjeva, pa je
dopušteno dokazivati suprotno.
10. Navedi sve sposobnosti kronološki
1. PREDPRAVNA – začećem (nasciturus)
2. PRAVNA – rođenjem
3. DELIKTNA – sa 14 godina, a iznimno od 7
4. RADNA – sa 15 godina
5. OPORUČNA – sa 16 godina

4
6. POSLOVNA – sa 18 godina (iznimno 16 ako maloljetnik stupi u brak,
a sud odluči da je mentalno zreo)
11. Pojam fizičke osobe
- živ čovjek kao subjekt prava, naziva se fizičkom ili naravnom osobom.
- POSTANAK: rođenjem
- PRESTANAK: smrću osobe smatra se prestanak rada mozga i srca
- PROGLAŠENJE UMRLIM: ne zna se da li je osoba umrla -presumpcija
smrti. Kod dokazivanja sigurno se zna da je neka osoba mrtva, samo se
točno ne zna kad je umrla.
12. Kakav si ti subjekt/ pričajte o kolegici nasuprot vas?
Pravni subjekt – fizička osoba koja ima pravnu, radnu, oporučno i
poslovnu sposobnost.
13. Što je građanskopravni odnos?
Onaj društveni odnos koji je uređen pravnim pravilima građanskog
prava
14. Što su pravne činjenice i kako ih dijelimo?
Činjenice za koje pravo veže postanak, promjenu ili prestanak odnosa,
a u vezi s tim postanak, promjenu ili prestanak subjektivnih prava
nazivaju se pravnim činjenicama.
1. S OBZIROM NA POSTANAK
a) prirodni događaji – postaju pravnim činjenicama kad pravo na
njih veže pravne učinke npr. rođenje, smrt, protok vremena. Još se
nazivaju i pravnim događajima.
b) ljudske radnje – manifestacija ljudske volje za koju su vezani
pravni poslovi. Dijelimo ih na: DOPUŠTENE (pravne radnje + poslovi) i
NEDOPUŠTENE (protupravne radnje – delikti)

5
2. S OBZIROM NA FUNKCIJU
a) pretpostavka – je pravna činjenica koja je doista kao činjenica
realno nastala u stvarnosti, a potrebna je da bi nastao, promijenio se
ili prestao građanskopravni odnos. Sigurni smo da se dogodila i njeno
postojanje uvijek možemo dokazati (da netko umre – npr. smrt
ostavitelja)
b) pravna osnova – upitno je da li je ona uopće vrsta pravne
činjenice. Njeno postojanje mora se uvijek dokazivati. Ona je bitna
pretpostavka za koju se veže postanak, promjenu ili prestanak
subjektivnih građanskih prava. Pravna osnova je pravno pravilo ili
pravna norma koja sadrži ovlaštenje, dužnost, odgovornost ili zabranu
određenog ponašanja (npr. postojanje oporuke iz koje svoje pravo
izvodi nasljednik pravna je osnova oporučnog nasljeđivanja).
c) presumpcija ili predmnjeva – pravna činjenica koja se smatra
dokazom, dok se ne dokaže suprotno (npr. proglašenje nestale osobe
umrlom). Označava se sa ,,smatra se“
Oboriva presumpcija (presumptio iuris) može se oboriti protudokazom
– npr. da je nestala osoba umrla.
Neoboriva presumpcija (presumptio iuris et de iure) kod nje
protudokaz nije dopušten – npr. poznavanje stanja u zemljišnim
knjigama.
d) fikcija – pravna činjenica za koju se zna da se uopće nije
dogodila, ali se uzima kao da se dogodila da bi mogao nastati,
promijeniti se ili prestati neki građanskopravni odnos. Fikcija se u
pravnoj terminologiji najčešće označava sa ,,uzima se“ – npr.
nasciturus.
ČINJENIČNO STANJE – skup svih činjenica koje su potrebne za nastanak
nekog građansko pravnog odnosa

6
15. Torba na klupi, da li je to pravna činjenica?
Može biti, ako smo se okladili da će kolega baš na tu klupu staviti torbu.
Sve može biti pravna činjenica ako je to određeno UGOVOROM,
OPORUKOM, ZAKONOM, PODZAKONSKIM AKTOM ili OKLADOM.
16. Pravni izvori – definicija i vrste
Izvori prava su različiti oblici u kojima se javljaju pravna pravila
a) državni – tvorac je zakonodavno tijelo. Stvaratelj norme nije
istodobno i njen adresat, te je ona heteronomna (ustav, zakon – norma
crpi obvezujuću snagu iz državne vlasti)
b) društveni – stvaratelji norme su ujedno i adresati (članovi
društva, užih i širih asocijacija), te je ona stoga autonomna.
17. Nabrojite pravne izvore građanskog prava
1. PROPISI – Ustav, zakon podzakonski akti, *propisi stare Jugoslavije*
2. PRAVNI OBIČAJI – sam propis upućuje na mogućnost primjene
običaja
3. SUDSKA PRAKSA – djeluje snagom argumenta i argumentom snage
4. PRAVNA ZNANOST – djeluje samo snagom argumenta
18. Otkud naziv Građansko pravo?
Potječe iz rimskog prava kao prijevod latinskog ius civile. Staro rimsko
ius civile i moderno građansko pravo nisu pojmovi istog sadržaja.
19. Sustavi građanskog prava?
INSTITUCIJSKI – potječe iz rimskog prava. Gaj u institucijama kaže da
cjelokupno pravo kojim se koristimo odnosi na osobe (personae),
imovinu (res) i tužbe (actionies). Prvi građanski zakonici u kojima se
koristi su Austrijski OGZ iz 1811. i Francuski Code Civile iz 1804.
PANDEKTNI – razvijen i primijenjen u Njemačkom građanskom
zakoniku (1896, stupio na snagu 1.1.1990.). Primjenjuje se u našem
7
građanskom pravu i sastoji se od 5 dijelova: opći dio, obvezno pravo,
stvarno pravo, nasljedno pravo, obiteljsko pravo. Prednosti: izdvajanje
onoga što je u svim dijelovima građanskog prava zajedničko, u opći dio.
20. Načela građanskog prava?
1. NAČELO DISPOZITIVNOSTI – još se naziva i ,,načelo slobodne
inicijative“ ili ,,načelo autonomije“. Načelo dispozitivnosti u
građanskom pravu znači da se građanskopravni odnos nastaje,
prestaje i mijenja se voljom pravnih subjekata. U OBVEZNOM PRAVU
dispozitivnosti se odnosi na slobodu ugovaranja i uređivanja obveznih
odnosa. U NASLJEDNOM PRAVU odnosi se na slobodu oporučnog
raspolaganja. U STVARNOM PRAVU odnosi se na korištenje i
raspolaganje stvarima i pravima na njima. Npr. razbijanje tuđeg
prozora – svojom voljom stvaram, mijenjam, prekidam pravni odnos –
razbijanjem prozora nisam htio stvoriti taj odnos, ali sam ga stvorio te
trebam odgovarat za štetu.
2. NAČELO STRANAČKE RAVNOPRAVNOSTI – odnos subjekata u
građanskopravnom odnosu je ravnopravna i koordiniran, nema
subordinacije ili podređenosti 1 stranke (iznimka odnos dekan-
profesor, vjerovnik-dužnik u rimskom pravu). U praksi nema ovog
načela npr. bakica se prijavi na natječaj za radno mjesto stjuardese.
3. NAČELO PROMETNOSTI PRAVA – prava se mogu slobodno prenositi
sa 1 subjekta na 2, a pri prometu prava mislimo na promet subjektivnih
građanskih prava (iznimka: obiteljsko pravo – otac ne može svoje
roditeljsko pravo prenijeti na 2 osobu)
4. NAČELO IMOVINSKE SANKCIJE – sankcija je štetna posljedica koja
treba pogoditi onog koji se ne drži zapovijedi ili zabrane izražene u
pravnoj normi. Isto tako sankcija znači štetna posljedica koja stiže
onoga koji ne ispuni obvezu što ju je na sebe preuzeo stupajući u
građanskopravni odnos. (npr. odvjetniku kasni taksi i ne stigne na
ročište; odvjetnik i stranka su pretrpjeli štetu te mogu tužiti taksistu).

8
21. Što je zahtjev?
Zahtjev je objektivnom pravom zajamčena mogućnost da se od drugog
zahtijeva čin ili propust koji istodobno znači ostvarenje subjektivnog
prava. Zahtjev može zastarjeti, a da subjektivno pravo i dalje ostaje
(npr. Zastarjeli dug može se dobrovoljno platiti, ali se dužnik ne može
tužbom prisiliti da takav dug plati).
22. Vrste prava u subjektivnom smislu?
a) APSOLUTNA – ona subjektivna građanska prava koja djeluju protiv
svakoga ili erga omnes(prema svima). Kod ovih prava ne može se točno
odrediti tko ga sve u budućnosti može povrijediti (npr. Pravo vlasništva
i ostala stvarna prava te prava osobnosti).
b) RELATIVNA – ona subjektivna građanska prava koja djeluju točno
između određenih subjekata ili inter partes(među strankama). Tu se
unaprijed zna koja stranka može povrijediti takvo pravo. (npr. Obvezno
pravo).
c) PRENOSIVA – ona subjektivna građanska prava koja se mogu
neograničeno prenositi s 1. na 2. subjekt. Najveći broj subjektivnih
građanskih prava je prenosiv što je posljedica načela prometnosti kao
jednog od temeljnog načela građanskog prava.
d) NEPRENOSIVA – ona subjektivna građanska prava koja se mogu
dobrovoljnim sporazumom prenositi s 1. subjekta na 2. subjekt. S
obzirom da su usko vezani za osobu njihova titulara, nazivamo ih
strogim osobnim građanskim pravima. (npr. Pravo stanovanja,
plodouživanja).
e) GLAVNA I SPOREDNA PRAVA – kad nastanak, prijenos ili prestanak
nekog subjektivnog građanskog prava ovisi i postojanju drugog
subjektivnog prava, tada to pravo nazivamo – sporednim ili
akcesornim pravom. (npr. Pravo na kamatu, troškove, ugovornu kaznu,
plodove).

9
f) PREOBRAŽAJNA PRAVA – podrazumijeva ovlaštenje pravnog
subjekta da jednostranom izjavom volje zasnuje, promjeni ili okonča
građanskopravni odnos sa drugim subjektom bez njegova pristanka.
Još se naziva POTESTATIVNO PRAVO i PRAVNA MOĆ. Karakteristike:
- u pravilu su vezana za rok prekluzivnog karaktera; ne ostvare li se u
tom roku – prestaju.
Preobražajna prava NASTANKA građanskopravnog odnosa – pravo
prvokupa, pravo nazadkupnje, okupacije
Preobražajna prava PRESTANKA građanskopravnog odnosa – otkaz
ugovora, odustanak od ugovora, opoziv punomoći
Preobražajna prava PROMJENE građanskopravnog odnosa – pravo
izbora kod alternativnih obveza, sniženje cijene u slučaju materijalnih
nedostataka kupljene stvari
23. Pojam objekta?
Objekti građanskopravnog odnosa – stvari, činidbe, imovina i osobna
neimovinska dobra povodom kojih pravni subjekti stupaju u te odnose.
24. Pojam stvari u građanskopravnom smislu?
Materijalni dijelovi prirode, koji se mogu osjetilima primijetiti, koji su
prostorno ograničeni i koji postoje u sadašnjosti ili za njih postoje
pretpostavke da će doista postojati u budućnosti.
25. Zakonska definicija stvari (čl. 2. st. 2 ZV)
Stvari su tjelesni dijelovi prirodi, različiti od ljudi koji služe ljudima za
uporabu.
26. Pojam stvari (općenito o stvarima)?
Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima je prihvatio diobu stvari
na tjelesne (RES CORPORALES) i netjelesne (RES INCORPORALES).
- U netjelesne ubrajaju se sva imovinska prava osim prava vlasništva,
stvarnih prava na tuđoj stvari i obvezna prava.
10
- Prirodne sile (npr. sunčeva toplina) su stvari u smislu ZV ako su
podložne ljudskoj vlasti.
- Čovjek (živ), i njegovi dijelovi tijela nisu stvari u pravnom smislu.
Odrezana kosa postaje stvar u pravnom prometu.
- Drugi dijelovi ljudskog tijela, odvojeni od tijela za života čovjeka i uz
njegov pristanak (npr. Krv), također su stvari u pravnom smislu.
Dijelovi ljudskog tijela koji se presađuju ne mogu se nabaviti ni
pribavljati uz naknadu.
27. Načini diobe stvari?
a) FIZIČKA DIOBA – stvar se može mehaničkim putem podijeliti na
dijelove. Uglavnom kod pokretnih stvari (kolut sira razrežemo)
b) CIVILNA DIOBA – dioba po vrijednosti. Ako je potrebno podijeliti
nedjeljivu stvar (npr. auto, TV), takvu stvar moguće je prodati pa onda
podijeliti cijenu. Uglavnom kad život traži diobu stvari, a ona nije fizički
i geometrijski djeljiva.
c) IDEALNA DIOBA – svaka stvar, neovisno je li fizički djeljiva ili nije,
može se pravilno razdijeliti na sadržajno jednake idealne dijelove.
Njihova se veličina određuje računski u određenom razmjeru prema
cijeloj stvari, najčešće u obliku razlomka. Idealni dio stvari je
samostalni subjekt imovinskih prava.
d) GEOMETRIJSKA DIOBA – primjenjuje se kod zemljišta. Zemljišta se
mogu ravnim crtama po njihovoj površini podijeliti na više čestica.
Zgrade se mogu podijeliti okomito ili vodoravno. Prema načelu
SUPERFICIES CEDIT SOLO, sve ono što je sa zemljištem trajno postaje
vlasništvo onoga kome pripada zemlja – ne dopuštaju horizontalnu
diobu. Zemljište zajedno sa zgradom i svim drugim što je s njim trajno
spojeno čini jednu cjelinu, 1 nekretninu, pa stvarna prava glede
zemljišta postoje i na svemu što je sa njim trajno povezano.

11
28. Dioba stvari po kriteriju prirodnih svojstava?
a) DJELJIVE (res divisibiles) – su one stvari koje se mogu rastaviti na više
istovrsnih dijelova tako da im se ne uništi prvobitna bit ili im se ne
razmjerno ne umanji vrijednost (npr. Ploča čokolade).
b) NEDJELJIVE (res indivisibiles) – su stvari one kod kojih bi se diobom
uništila njihova bit ili bi im se razmjerno umanjila vrijednost.
Nedjeljivim stvarima smatraju se i one za koje je dioba propisom
zabranjena (npr. Živa životinja, dijamant).
*je li vaša majica djeljiva?*
Da. Mogu joj odrezati rukave i dobiti majicu kratkih rukava, a od rukava
mogu napraviti krpu. Pritom se nije znatno umanjila vrijednost stvari.
29. Potrošne i nepotrošne stvari (res consumptibiles – res non
consumptibiles)?
a) POTROŠNE – su one stvari koje se jednokratnom uporabom unište
ili im se vidno smanji supstancija. Npr. hrana,piće,benzin, spada i novac
jer se ekonomski troši i prestaje mogućnost uporabe.
b) NEPOTROŠNE – su one stvari koje se prvom uporabom ne unište niti
im se vidno smanjuje supstancija. Potrošnost nije identična
zamjenjivošću. Ako za neku izložbu posudimo birano voće, moramo
nakon svršetka vratiti baš to isto voće. Kod pitanja je li neka stvar
potrošna ili nepotrošna ne odlučuje uvijek samo objektivni, prirodni
kriterij, nego je često presudna i volja subjekata; oni mogu potrošnu
stvar tretirati kao nepotrošnu. Npr. knjiga, automobil
VAŽNOST DIOBE – razlikovanje između potrošnih i nepotrošnih stvari
dolazi u obzir kod onih pravnih instituta preko kojih se omogućuje
uporaba ili korištenje tuđe stvari uz obvezu vraćanja iste stvari. (npr.
Uzufrukt mogu se dat samo nepotrošne stvari).

12
30. Zamjenjive i nezamjenjive stvari (res fungibiles – res non
fungibiles)?
a) ZAMJENJIVE – su one koje se u prometu određuju po vrsti, rodu,
broju, mjeri (vino, šećer, žito, cigle itd.). Nazivaju se i GENERIČNIM
STVARIMA. Budući da individualitet nije važan, to je jednaka količina
istovrsnih stvari i zamjenjiva je sa njome. Ako sam pozajmio 100 kg
pšenice, ne moram vratiti istu. Bitno je da vratim 100 kg pšenice.
b) NEZAMJENJIVE – su one koje u prometu dolaze kao strogo određena
pojedinost, individualnost. Nezamjenjivu stvar nazivamo SPECIES.
Takva je (npr. Modna kreacija, majica sa potpisom xy dizajnera).
- Kod pitanja je li stvar zamjenjiva/nezamjenjiva nije uvijek odlučan
objektivni kriterij prirodne kakvoće, nego i volja subjekata
NIJE, ALI MOŽE BITI / JE, ALI NE MORA BITI
ZAKONSKA DEFINICIJA DJELJIVIH STVARI – ZV čl. 50. st.4. – u 28.pitanju
- Djeljive stvari su stvari kojima se fizičkom ili geometrijskom diobom
znatno ne umanjuje vrijednost.
- Knjiga sa autogramom (nezamjenjiva), autogram se obriše
(zamjenjiva), tegla sa medom (zamjenjiva), tegla od bake
(nezamjenjiva)
VAŽNOST DIOBE STVARI NA ZAMJENJIVE I NEZAMJENJIVE
Ta razlika nije važna za stvarna prava, ali je vrlo važno u obveznom
pravu ako je dužnik dužan predati species, točno određenu stvar, tada
se u slučaju ako stvar propadne zbog okolnosti za koje on ne odgovara
– obveza gasi. Ali ako je stvar propala njegovom krivicom, dosadašnja
obveza pretvara se u odgovornost za štetu (npr. Posudim prijatelju svoj
rukopis; u međuvremenu izgori kuća u kojoj stanuje, pa među ostalim
stvarima izgori i taj rukopis – tu nema obveze vraćanja. Međutim, ako
prijatelj zaboravi rukopis negdje u parku i poslije ga više ne nađe,
dužan je naknaditi štetu, jer je rukopis propao njegovom krivnjom.

13
Obratno, ako je objekt činidbe određen kao genus, tad se obveza ne
gasi propalošću stvari, jer zamjenjiva stvar ne propada – GENUS NON
PERIT. (npr. Ako prijatelju posudim primjerak novog izdanja ZOO, ako
mu taj primjerak izgori, on će biti dužan vratiti mu drugi, jer se u
knjižarama to izdanje još uvijek može dobiti).
31. Pokretne i nepokretne stvari (res mobiles – res immobiles)?
a) POKRETNE – su one stvari koje mogu mijenjati položaj u prostoru, a
da se pri tom ne uništi njihova bit, odnosno da se time ne promjeni
njihova struktura. Npr. mobitel, kemijska
b) NEPOKRETNE – su one koje ne mogu mijenjati položaj u prostoru, a
da im se kod toga ne uništi bit ili ne promjeni struktura. Npr.
nekretnine
VAŽNOST DIOBE
- Za pokretnine i nekretnine postoje različiti pravni režimi u pogledu
stjecanja vlasništva i ostalih stvarnih prava. Dok se nekretnine i stvarna
prava na njima upisuje u zemljišnu knjigu za pokretnine to ne vrijedi.
Za ugovore koji se odnose na nekretnine redovito se propisuje pisani
oblik, dok se to uglavnom ne zahtijeva za pokretnine.
KRITERIJ POSEBNIH CILJEVA
- Prema ovom kriteriju smatra se neka pokretna stvar nekretninom
zato što je to zakonom određeno. Jedno vrijeme u nas su se pomorski
brodovi smatrali nekretninama. Danas su pomorski brodovi, uključivo
i oni u gradnji i pokretne stvari. Isto vrijedi i za zrakoplove.
KRITERIJ PERTINENCIJE
- Nekretninom se smatra i ona stvar koja je po svojim prirodnim
fizičkim svojstvima pokretna. Pertinencija je pripadak neke druge
stvari. Ako je pertinencija pokretna stvar, ona se po namjeni smatra
nekretninom ako služi gospodarskim svrhama nekretnine (npr.
Strojevi, stoka, sjeme, gorivo).

14
KRITERIJ PRIRODNO KAKVOĆE
- Nekretnine su zemljišta, odnosno čestice zemljišne površine. No,
osim zemljišta nekretninom se smatra i sve ono što je sa zemljištem
trajno povezano bilo mehanički, organski, na površini ili ispod zemlje.
- Prema tome nekretninama se smatra:
- zemljišna čestica i sve što je s njom trajno spojeno, na površini ili ispod
nje, Dijelovi čestice: trava, drveće, plodovi i sve uporabljive stvari koje
zemlja rađa na svojoj površini
- sve što je u nekretninu ugrađeno, nadograđeno, njoj dograđeno, sve
dok se ne odvoji od nje
- zgrade i druge građevine izgrađene na površini zemlje, iznad ili ispod
nje, a namijenjene su da tako trajno ostanu. Tu spadaju i bunari,
podrumi
32. Prometna sposobnost?
Sposobnost stvari da se pojave kao objekti subjektivnih prava i kao
objekt pravnih poslova naziva se prometnom sposobnošću stvari.
a) STVARI U PROMETU (RES IN COMMERCIO) – stvari koje su u
slobodnom prometu mogu u njemu nesmetano cirkulirati. One mogu
biti objektom svih prava i pravnih poslova. Pojam stvari u prometu
znači neograničenu mogućnost stjecanja prava vlasništva na takvim
stvarima i svih onih imovinskih prava koja uopće može imati pravni
subjekt. Stvar u prometu nije isto što i roba. Roba je pokretna stvar
koja ima uporabnu vrijednost i vrijednost. (npr. Stvar u prometu može
biti i nekretnina, zemlja se nikad ne prosuđuje kao roba).
b) STVARI OGRANIČENE U PROMETU – to su stvari koje bi mogle biti
objekti prava i pravnih poslova kao i stvari u neograničenom
prometu, ali se iz određenih socijalnih, gospodarskih, zdravstvenih,
političkih itd. razloga njihov promet ograničuje (npr. Lijekovi, oružje,

15
otrovi, droge i sl.). Za takve se stvari propisuju poseban režim
prometa koji karakteriziraju različite restrikcije, odobrenja,
evidencije.
c) STVARI IZVAN PROMETA (RES EXTRA COMMERCIUM) – to su stvari
koje uopće ne mogu biti objekt imovinskih prava ili pak ne mogu biti
objekt pravnih poslova. To su stvari na uporabi svima, kao što su voda
u rijekama, jezeru, atmosferski zrak, te morska obala. Zbog toga što
su na uporabi svih nazivaju se OPĆA DOBRA.
33. Plodovi, koristi?
Imamo prirodne, civilne i industrijske plodove (podjela iz teorije, nema
je u ZV-u). – naucit osnovno iz knjige o njima
PLODOVI (fructus) - proizvodi i prinosi koji neposredno ili posredno
nastaju od neke stvari ili prava (knjiga)
KORISTI su plodovi neke stvari ili prava, a i druge prednosti koje donosi
uporaba neke stvari ili prava (širi pojam od plodova)
PLODOVI STVARI – proizvodi koje ona daje prirodno ili posredovanjem
nečijeg rada, a i sve drugo što ona daje s obzirom na svoju namjenu
PLODOVI PRAVA – prinosi koje to pravo daje s obzirom na svoju
namjenu (npr. pravo koje ovlašćuje na stjecanje plodova – pravo
plodouživanja – ili drugih dijelova stvari)
34. Jesu li građansko pravo i imovinsko pravo sinonimi?
Građansko pravo i imovinsko pravo nisu sinonimi zato jer je imovinsko
pravo pre širok pojam (sadrži u sebi još druge grane prava kao što su
financijsko i trgovačko pravo), a istodobno je preusko (jer ne sadrži
čovjekovu neimovinsku sferu).

16
35. Jednostavne stvari?
su one koje po shvaćanju u običnom životu i prometu čine jedinstvo.
Nazivaju ih i JEDINSTVENIM STVARIMA.
Jednostavne stvari javljaju se u prvom redu kao prirodna, organska
cjelina (npr. Kamen, biljka). Međutim, jednostavna se stvar može
pojaviti i kao rezultat ljudskog rada. Pritom, ona može biti načinjena
od različitih materijala koji su prije toga bili samostalne stvari, ali su
sada zbog spoja potpuno izgubile svoju raniju fizičku opstojnost (npr.
Vuna je pretvorena u džemper).
Dijelovi jednostavne stvari, baš zbog toga što su izgubili svoju
samostalnost i raniju fizičku opstojnost, nemaju svoju zasebnu pravnu
sudbinu različitu od pravne sudbine čitave stvari (npr. Ne može kod
živog trkaćeg konja jedan biti vlasnik nogu, a drugi vlasnik tijela).
36. Sastavljene stvari?
Sastavljene stvari su one koje nastaju spajanjem jednostavnih,
odnosno samostalnih stvari u jednu novu cjelinu, ali tako da
upotrijebljeni dijelovi ne gube svoju dosadašnju fizičku opstojnost.
Razlika se postavlja prema tome pojavljuju li se sastavni dijelovi kao
nesamostalni ili pak kao samostalni dijelovi cjeline.
a) SASTAVLJENA STVAR SA NESAMOSTALNIM DIJELOVIMA – u ovu
kategoriju spadaju stvari kod kojih sastavni dijelovi gube svoju raniju
samostalnost, ali ipak zadržavaju svoju raniju fizičku opstojnost.
Gubitak samostalnosti vidi se u tome što se sastavni dio ne može
odvojiti, a da se time cijela stvar ili on sam ne uništi. ZV naziva taj dio
bitnim dijelom (npr. Željezna šipka u betonskom stupu – šipke nisu
izgubile svoju raniju fizičku opstojnost iako su izgubile karakter
samostalnih stvari). Razlika između jednostavne i sastavljene stvari s
nesamostalnim dijelovima osobito udara u oči kod mehaničke diobe
stvari. (npr. ako razrežemo tkaninu, dobivamo komade iste tkanine;
ako mehanički rastavimo sastavljenu stvar, dobit ćemo dijelove
različitih vrsta – kod zgrade ćemo dobiti cigle, drvene grede, šipke…).
17
b) SASTAVLJENA STVAR SA SAMOSTALNIM DIJELOVIMA – u tu
kategoriju sastavljenih stvari idu one stvari kod kojih sastavni dijelovi
zadržavaju ne samo svoju raniju fizičku opstojnost nego i stanovitu
samostalnost. Prema ZV to su dijelovi koji nisu bitni ili odvojivi dijelovi
(npr. Kotač u automobilu, briljant u zlatnom prstenu). Na pojedinim
odvojivim dijelovima takve sastavljene stvari, moguća su zasebna
prava koja nisu identična sa pravom na cijeloj stvari (npr. Ako vlasniku
kola posudim svoj kotač, time nisam izgubio vlasništvo kotača).
37. Pripadak ili pertinencija?
jest sporedna stvar koja je odobrena da trajno služi gospodarskim
svrhama glavne stvari, a da pritom ne postaje njezin sastavni dio.
Prema ZV (čl. 7. st.1.) pripadak je pokretna stvar koju je njezin vlasnik
namijenio da kao sporedna trajno služi svrsi glavne, a stoji u takvu
prostornom odnosu koji odgovara toj namjeni.
Pripadak je fizički samostalna stvar koja se nalazi u odnosu
podređenosti prema glavnoj stvari.
Razlika između pripatka i samostalnog dijela: (npr. Auto bez kotača;
kotač nije pripadak nego samostalni dio stvari)
1. KARAKTERISTIKA PRIPATKA – je da je on samostalna, ali sporedna
pokretna stvar
2. KARAKTERISTIKA PRIPATKA – je u elementu trajnosti; pripadak treba
trajno služiti svrhama glavne stvari (npr. Ključ i brava).
3. KARAKTERISTIKA PRIPATKA – nalazimo u vezi sa njezinim postankom
i opstankom. Kod postanka odnosno pretvaranje neke samostalne
stvari u pertinenciju odlučna je volja vlasnika glavne stvari. Vlasnik
glavne stvari određuje neku od drugih svojih stvari da postane
pripatkom prve. Vlasnik glavne stvari i vlasnik pripatka mora biti ista
osoba, budući da kod pretvaranje neke stvari u pripadak odlučnu
odluku ima volja vlasnika. Kažemo da dolazi do izražaja subjektivni
element. Pripatkom se može učiniti samo ona stvar koja se normalno
18
u prometu shvaća kao pripadak. Jednako je važan i objektivni element
koji sa 1. strane ograničuje vlasnikovu volju prometnim shvaćanjem, a
sa 2. strane zahtijeva da se vlasnikova volja očituje u faktičnoj uporabi
neke stvari. Ograničavanjem volje vlasnika onemogućuje se
samovoljne pripatke (npr. Ne može bicikl biti pripadak ormara).
Pripadak je pokretna stvar. Pripadak mogu imati i pokretnine i
nekretnine (npr. Bunar). Važnost pripatka jest u tome što on slijedi
pravnu sudbinu glavne stvari – ACCESSORIUM SEQUITUR PRNCIPALE.
PRIPADNOST STVARI
je širi pojam od pripatka stvari i obuhvaća svaki njezin dio, zatim sve
što se s njom trajno spoji, njezine plodove dok se od nje ne odvoje,
njezin pripadak te prava koja postoje u korist neke nekretnine.
38. Ukupnost stvari (universitas rerum)?
Pod ukupnošću stvari razumijeva se zbroj fizičkih samostalnih i
međusobno koordiniranih stvari koje su ujedinjene zajedničkom
gospodarskom svrhom, a u prometu se javljaju pred zajedničkim
imenom. Naziva se i SKUPNA STVAR (npr. Stado ovaca, skladište robe).
Nema odnosa glavne i sporedne stvari. Stvari su u međusobnom istom
odnosu, a osim toga su i fizički samostalne.
UNIVERSITAS RERUM COHAERENTIUM – razumijeva se sastavljena
stvar (npr. Auto, avion, brod…)
UNIVERSITAS IURIS – skup stvari i prava koji čine određenu cjelinu i
mogu se pojaviti kao objekt određenih građanskopravnih odnosa (npr.
Ostavina, poduzeće).
KOMPLEMENTARNE STVARI – skup fizičkih samostalnih stvari koje
predstavljaju takvu cjelinu u kojoj pomanjkanje samo jedne stvari
onemogućuje pravilnu i normalnu uporabu cjeline (npr. Šah, par
rukavica). Primjer: ako naručimo biblioteku od 200 knjiga, a
prodavatelj isporuči samo 100, on je MANJKAVO ispunio svoju obvezu,

19
a ako npr. naručimo 5 pari cipela br. 42, a dobijemo 10 lijevih cipela,
prodavatelj tada uopće NIJE ispunio obvezu.
39. Novac i procjenjivost stvari?
Novac ima veliko značenje u građanskom pravu. Međutim, za
građansko pravo nemaju posebno značenje svojstva novca kao stvari,
već su važne funkcije novca.
Novac služi kao MJERILO VRIJEDNOSTI i kao MJERILO CIJENE.
Novac kao mjerilo vrijednosti omogućuje da se objekti
građanskopravnih odnosa izraze u njihovu novčanom ekvivalentu.
Vrijednost stvari u novčanom obliku naziva se CIJENOM.
Vrijednost # cijena
Mogućnost da se stvari svedu na njihov novčani ekvivalent,
građansko je pravo izrazilo pojmom PROCJENJIVOSTI.
PROCJENJIVE STVARI (RES AESTIMABILES) – su one stvari čija se
vrijednost može izraziti novčanim ekvivalentom. – (npr. Kilo kruha,
jabuka…).
NEPROCJENJIVE STVARI (RES INAESTIMABILES) – su stvari koje se ne
mogu svesti na novčani ekvivalent – (npr. pismo preporuke Dine
Dvornika).
1.REDOVITA CIJENA (PRETIUM ORDINARIUM) – pod redovitom
cijenom neke stvari razumijeva se obična, normalna prometna
vrijednost. Ta cijena često se naziva tržišnom cijenom. Vrijednost se
procjenjuje po objektivnom kriteriju koji nam daje promet. (npr. Knjiga
Ustavnog prava u ekonomatu – 200 KN).
2. IZVANREDNA CIJENA (PRETIUM EXTRAORDINARIUM) – pod
izvanrednom cijenom razumijeva se subjektivna vrijednost stvari koja
je ipak procjenjiva objektivnim mjerilima. Izvanredna okolnost se
dobiva tako da se kod procjene uzimaju u obzir posebne okolnosti. S

20
jedne strane treba uvažiti interes korisnika prema stvari, a sa druge
strane vezu koju određena stvar ima sa drugim stvarima. (npr. polovna
knjiga iz Ustavnog prava – 100 KN jer više nije nova).
3. AFEKCIJSKA CIJENA (PRETIUM AFFECTIONIS) – razumijeva se
posebna subjektivna vrijednost stvari koja nije procjenjiva objektivnim
mjerilima. Kod procjene uzima se u obzir samo vrijednost koju
određena stvar ima za određeni subjekt bez obzira na njezinu
prometnu vrijednost i njezinu vezu sa drugim stvarima (npr. knjiga iz
Ustavnog prava sa potpisom autora knjige – 1000 KN jer predstavlja
određenu subjektivnu vrijednost za onoga tko ju prodaje na primjer).
40. Činidba?
je svaka pozitivna ili negativna ljudska radnja koju je dužnik na temelju
obveznog odnosa dužan izvršiti vjerovniku.
Činidba je, isto kao stvar, objekt građanskopravnog odnosa. Međutim,
dok je stvar objekt stvarnopravnih odnosa, dotle je činidba objekt
obveznopravnih odnosa.
KARAKTERISTIKE ČINIDBE
1. ČINIDBA MORA BITI LJUDSKA RADNJA – činidba kao objekt
građanskopravnog odnosa mora biti manifestacija čovjekove
djelatnosti ili nečinjenja.
2. ČINIDBA MORA IMATI IMOVINSKI KARAKTER – ispunjenje činidbe se
mora uvijek izravno ili neizravno održavati u promjeni imovinske mase
jedne od obiju strana (npr. Naknada štete)
3. ČINIDBA MORA BITI MOGUĆA – pozitivna ili negativna radnja mora
biti objektivno moguća. Ono što je objektivno nemoguće, tj. ono što
nitko ne može izvršiti ne može biti sadržaj obveze. Subjektivna
nemogućnost znači da činidbu nije u stanju izvršiti konkretni subjekt,
dužnik koji se obvezao izvršiti ju. Subjektivna nemogućnost ne utrnjuje
obvezu, nego se pod određenim pretpostavkama pretvara u
odgovornost za štetu.
21
4. ČINIDBA MORA BITI PRAVNO DOPUŠTENA – činidba je pravno
dopuštena ako se ne protivi Ustavu RH, prisilnim propisima ili moralu
društva.
5. ČINIDBA MORA BITI ODREĐENA ILI BAR ODREDIVA – činidba je
određena kada je u svim pojedinostima točno određena,
individualizirana. Kod određene činidbe se točno zna obveza dužnika i
pravo vjerovnika. (npr. Dužnik je obvezan predati vjerovniku osobni
automobil točno određenih karakteristika: marke, jačine motora itd.
Činidba je odrediva kad nije već u samom postanku obveze točno
određena, ali pravni posao sadrži podatke s pomoću kojih se može
odrediti ili su strane ostavile trećoj osobi da ju odredi.
SADRŽAJ ČINIDBE
1. DAVANJE (DARE) – činidba davanja stvari podrazumijeva se da je
dužnik dužan vjerovniku pribaviti vlasništvo ili neko drugo stvarno
pravo na stvari. (npr. Prodavateljeva obveza je predati stvar kupcu;
Dužnikova obveza je osnovati založno pravo u korist vjerovnika).
2. ČINJENJE (FACERE) – činidba rada, a to je činidba koja se ispunjava
trošenjem radne snage uz pomoć mehaničkih sredstava ili bez njihove
pomoći (npr. Okopavanje vinograda, piljenje drva). Objekt činidbe
može biti i rezultat rada (npr. Načiniti portret). Na rezultatu rada
temelje se ugovori o djelu.
3. PROPUŠTANJE (NON FACERE) – neizvršavanje određenih radnji od
strane obveznika koje bi on inače mogao obavljati da nije u obveznom
odnosu. Uvijek se pod propuštanjem podrazumijeva propuštanje
vlastite radnje (npr. U određeno doba neću svirati klavir).
4. TRPLJENJE (PATI) – pod trpljenjem se podrazumijeva nesprječavanje
tuđe radnje koju bismo bili ovlašteni spriječiti da se nalazimo u
obveznom odnosu. Trpjeti se može samo tuđa radnja (npr. Susjedu
dopustimo prolaz preko našeg zemljišta).

22
NEODREĐENE, ALI IPAK ODREDIVE ČINIDBE
1. ALTERNATIVNE – dužnik duguje 2 i više činidaba, ali čim ispuni 1 od
njih oslobađa se obveza.
2. FAKULTATIVNE – dužnik duguje 1 činidbu, ali mu je dopušteno
ispuniti neku 2 činidbu kako bi se oslobodio obveze.
3. GENERIČNE – one činidbe kod kojih je sadržaj, odnosno objekt
činidbe određen samo po vrsti (npr. Netko je dužan predati 100 kg
pšenice – on je obvezan predati 100 kg pšenice srednje kakvoće, bez
obzira na tip pšenice).
41. Imovina u gospodarskom smislu?
Skup dobara koja pripadaju određenom subjektu.
42. Imovinska masa (imetak)?
Skup svih gospodarskih dobara koje pripadaju i služe čovjeku za
zadovoljavanje njegovih potreba
43. Imovina kao pravna kategorija?
Imovina je skup subjektivnih imovinskih prava predstavljenih jednim
nositeljem.
45. Kako stvari ulaze u imovinu?
U obliku prava koje taj određeni subjekt ima na stvarima prema drugim
subjektima (npr. Moj sat kao materijalna stvar nije dio imovine. Sat je
dio moje imovinske mase, ali taj sat je moj. Ja na njemu imam pravo
vlasništva; to pravo vlasništva je dio moje imovine.

23
46. Funkcije imovine?
a) JAMSTVENA FUNKCIJA – imovina dužnika pruža jamstvo vjerovnika
za namirenje njegove tražbine. Vjerovnik će se efektivno(stvarno)
namiriti iz predmeta koji sačinjavaju dužnikovu imovinsku masu.
Međutim, da bi se znalo koji predmeti sačinjavaju masu, mora se
utvrditi kakva prava na njemu ima dužnik.
b) OLAKŠANJE PROMETA – pomoću imovine omogućuje se da prava i
obveze jednog subjekta kao jedinstvo kolaju u prometu. Upravo zbog
te funkcije može se imovina pojaviti kao objekt određenih
građanskopravnih odnosa
47. Karakteristike imovine?
a) JEDINSTVENOST – to je temeljna karakteristika imovine.
Jedinstvenost ili jedinstvo imovine znači da određeni pravni subjekt
može imati samo 1 imovinu. Pravni poredak dopušta iz određenih
razloga da se unutar jedinstvene imovine mogu razlikovati pojedini
fondovi koji služe postizanju posebnih ciljeva, ne dirajući se time u
osnovne funkcije imovine (npr. Po OBZ-u, bračni drugovi imaju vlastitu
imovinu i bračnu stečevinu).
b) IDENTITET – identitet imovine znači da ona pravno ostaje jednaka
samoj sebi makar pojedini dijelovi iz nje izlazili, a drugi u nju ulazili.
Identitet imovine omogućuje njezinom nositelju aktivno sudjelovanje
u prometu. Nositelj imovine može neprestano mijenjati njezin sustav,
može jedna prava stjecati, a druga gubiti, a da usprkos tome sa
pravnog gledišta njegova imovina ostaje ista.
48. Osobna neimovinska dobra?
ZOO U GLAVI II. ,,SUDIONICI OBVEZNIH ODNOSA“, ČL.19:
a) OSOBNA NEIMOVINSKA DOBRA FIZIČKE OSOBE – život, tjelesno i
duševno zdravlje, ugled, čast, dostojanstvo, ime, privatnost osobnog i
obiteljskog života, sloboda i druga.

24
b) OSOBNA NEIMOVINSKA DOBRA PRAVNE OSOBE – sva ona koja
pripadaju i fizičkoj osobi, osim onih vezanih za biološku bit fizičke
osobe, a to su: čast, ugled i dobar glas, ime odnosno tvrtka, poslovna
tajna, sloboda privređivanja. -> ostavlja listu otvorenu i da se mogu
nadodat prava ako je njihov sadržaj utvrđen u sudskoj praksi.
49. Osobnost?
Ukupnost neimovinskih dobara koja pripadaju svakoj fizičkoj i pravnoj
osobi samom činjenicom njezina postojanja kao pravnog subjekta.
50. Pravo osobnosti?
Skup ovlaštenja koja pravnom subjektu priznaje norme objektivnog
prava na njegovim osobnim neimovinskim dobrima.
2 su temeljna ovlaštenja: raspolaganje i zaštita prema trećim osobama
Po svom ERGA OMNES djelovanju je apsolutno, strogo osobno,
neprenosivo i nenasljedivo.
čl. 1046. -> šteta je smanjenje nečije imovine (obična šteta)
Je sprečavanje njezina povećanja (izmakla korist)
Je povreda prava osobnosti (neimovinska šteta)

Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima – 1997.

Zakon o nasljeđivanju – 2003.
Zakon o obveznim odnosima – 2006.
Zakon o zemljišnim knjigama – 2019.
DJELOMIČNA NIŠTETNOST – utile per inutile non vitiatur – korisno se
stetnim ne kvari -> ZOO određuje da će ugovor ostati na snazi i u onom
slučaju kad je ništetna odredba bila uvjet ili odlučujuća presuda
ugovora ako je ništetnost ustanovljena upravo da bi ugovor bio
oslobođen te odredbe i vrijedio bez nje.
25
51. POJAM PRAVNIH POSLOVA

Stranačko očitovanje volje koje je samo za sebe ili u vezi s drugim potrebnim
činjenicama, usmjereno na postizanje dopuštenih pravnih činjenica. Pravni učinci koji
se postižu pravnim poslovima su postanak, promjena ili prestanak građanskopravnog
odnosa.
52. PRETPOSTAVKE VALJANOSTI PRAVNIH POSLOVA
1. Pravna i poslovna sposobnost subjekata

2. Valjano i suglasno očitovanje

Ako se bilo koja od
pretpostavki ne ispuni ili se
3. Moguća, dopuštena, određena ili bar odrediva činidba
ispuni u negativnom
značenju = pravni posao je
4. Ponekad određen oblik pravnog posla
nevaljan

5. Dopuštena pobuda

53. KARAKTERISTIKE PRAVNIH POSLOVA

1. KONSENZUALNOST – nastaju sporazumnim očitovanjem volje stranaka
2. DISPOZITIVNOST – stranke pri sklapanju samostalno odlučuju o sadržaju
pravnog posla
3. NASTAJU PRIHVATOM PONUDE

54. VEZA PRAVNIH POSLOVA I ZOO

Odredbe ZOO koje se odnose na ugovore, na odgovarajući se način primjenjuje i na
druge pravne poslove.
55. OBVEZNOPRAVNI UGOVORI-KARAKTERISTIKE
1. Takvim se ugovorima zasnivaju obveze i protuobveze
2. Oni nastaju prihvatom ponude
3. U takvim se ugovorima do maksimuma izražava načelo dispozitivnosti ili
načelo autonomije volje pravnih subjekata, koje se ne očituje samo u tome da
obveznopravni odnos nastaje, mijenja se ili prestaje njihovom voljom
56. SADRŽAJ PRAVNIH POSLOVA
Sadržaj pravnih poslova – 3 grupe sastojaka pravnog posla:

1. ESSENTIALIA NEGOTII su bitni ili esencijalni sastojci pravnog posla koji

su nužni za nastanak određenog tipa pravnog posla. Ako takvih sastojaka
nema u sadržaju pravnog posla, nema ni određenog tipa pravnog posla. Bitni
sastojci pravnog posla određeni su strogim propisom i zato ih nazivamo
objektivno bitnim, za razliku od subjektivno bitnih sastojaka (onih za koje same
stranke ugovore da su bitni). npr bitni sastojci kupoprodaje su predmet i cijena.

26
 2. NATURALIA NEGOTII su prirodni sastojci pravnog posla, oni koji se u
pravnom prometu podrazumijevaju jer proizlaze iz same prirode, odnosno
pravne naravi pravnog posla. Prirodni sastojci p.p. se određuju propisom,
budući da p.p. može bez njih nastati, pušteno je ugovornim stranama na volju
da ih uvaže ili ne, ali ih moraju izrijekom isključiti ako ne žele da vrijede u
pravnom poslu, jer ako ništa ne ugovore, oni važe po sili zakona.

3. ACCIDENTALIA NEGOTII su nuzgredni sastojci pravnog posla, vrijede samo

ako ih strane ugovore, jer se nuzgredni sastojci nikad ne podrazumijevaju – u
njih spadaju uvjet, rok i namet (nalog). Npr: lex commissoria, kupoprodaja se
razvrgava ako kupac do određenog vremena ne plati kupovninu
57. KAUZA
Pravno oblikovana gospodarska svrha koja se želi postići pravnih poslom.
58. VRSTE PRAVNIH POSLOVA
● Jednostrani – nastaju očitovanjem volje samo jedne strane (npr. oporuke)
● Dvostrani – nastaju suglasnim očitovanjem volje dviju strana koje stoje jedna
nasuprot drugoj (jedna strana je vjerovnik, druga je dužnik). Nazivaju se
ugovorima, a najvažniji su obvezni ugovori koje možemo podijeliti na :
o Jednostranoobvezne – ugovori kod kojih je samo jedna strana
vjerovnik, a druga strana dužnik. Na primjer, posudba.
o Dvostranoobvezni – ugovori kod kojih je svaka strana istodobno i
vjerovnik i dužnik. Na primjer, kupoprodaja.
● Pravni poslovi među živima (inter vivos) – pravni poslovi kod kojih pravni
učinak nastupa još za života stranaka (dosmrtno uzdržavanje)
● Pravni poslovi za slučaj smrti (mortis causa) – pravni poslovi kod kojih
pravni učinak nastupa tek nakon smrti strane koja je poduzela pravni posao
(darovanje za slučaj smrti, doživotno uzdržavanje)

● Naplatni pravni poslovi (onerozni) – kod kojih se za činidbu traži

protučinidba (kupoprodaja)
● Besplatni pravni poslovi (lukrativni) – oni kod kojih se za činidbu ne traži i
ne daje protučinidba (darovanje)
● Komutativni pravni poslovi – oni kod kojih su u vrijeme sklapanja bile
poznate međusobne činidbe (činidbe su određene ili odredive) i stranačke
uloge (zna se koja je strana dužnik, a koja vjerovnik) (npr. ugovor o najmu)
● Aleatorni pravni poslovi – kod kojih u trenutku njihova sklapanja nisu u
svemu poznata prava i obveze strana, ponekad niti njihove stranačke uloge,
već se to čini zavisnim od nekog vanjskog, neizvjesnog događaja (npr. ugovor o
okladi i igri)

● Kauzalni pravni poslovi – oni kod kojih je kauza1 naznačena kao bitan
element pravnog posla (npr. posudba)

1
KAUZA – pravno oblikovana gospodarska svrha koja se pravnim poslom želi postići

27
 ● Apstraktni pravni poslovi – oni kod kojih se cilj posla ne vidi iz samog posla
(npr. mjenični posao)

● Formalni pravni poslovi – oni za koje je oblik određen, bilo propisom, bilo
voljom strana
● Neformalni pravni poslovi – oni za koje oblik nije određen, odnosno nije
obvezatan neki određeni oblik

59. POJAM UVJETA

UVJET? (CONDICIO) = buduća i neizvjesna činjenica o kojoj zavisi nastanak ili
prestanak učinaka ugovora;
Uvjet je nuzgredna odredba dodana pravnom poslu kojom se učinak tog posla čini
ovisnim o nekoj budućoj i neizvjesnoj okolnosti.

60. VRSTE UVJETA

● Suspenzivni ( odgodni) – odgađa učinak pravnog posla dok se uvjet ne

ispuni ili izjalovi. Ako se ispuni, nastaju učinci pravnog posla i to od trenutka
sklapanja (ex tunc), a ako se ne ispuni do pravnog posla neće doći. (npr. dat ću
ti auto ako položiš ispit)

● Rezolutivni (raskidni) – uvjet čijim nastupom prestaju učinci pravnog posla.

Učinak pravnog posla nastupa odmah, ali trajanje ovisi o ispunjenju uvjeta,
ako se ispuni uvjet učinak prestaje, ako se izjalovi onda učinak pravnog posla
postaje trajan. (npr. dat ću ti auto, ali ako ne položiš ispit moraš mi ga vratiti)

● Afirmativni – onaj koji zahtjeva da se nešto dogodi. Buduća i neizvjesna

okolnost mora nastupiti, nastupom nove okolnosti mijenja se dosadašnje
(faktično) stanje. (npr. ako završiš faks, ako odeš u inozemstvo, ako se oženiš – dogodi li
se ta okolnost afirmativni uvjet je ispunjen)
neizvjesna
su oni koji
PRAVI
su uvijek

okolnost
buduća i

● Negativni –onaj koji zahtijeva da se nešto ne dogodi. Traži se da ne nastane

ona buduća i neizvjesna okolnost, da se ne promjeni dosadašnje stanje.
Negativni uvjet je ispunjen tek kada je sigurno da više ne može doći do
uvjetovane promjene. (npr. dajem ti prsten ako se ne udaš ili ako ostaneš u braku, ako ne
odeš u inozemstvo, ako se ne oženiš...)

● Potestativni – kada ispunjenje one okolnosti koja je postavljena kao uvjet

ovisi o volji i odluci uvjetno ovlaštenog. (npr. ako odeš na izlet, ako sutra naučiš
50 str. GP-a)

● Kazualni – uvjet čije ispunjenje ovisi o nekom prirodnom događaju ili o volji
nekoga trećeg, ovisi o slučaju, leži izvan ovlaštenikove voljne sfere. (npr. ako
padne snijeg, ako te kolegica nazove)

28
 ● Mikstni – uvjet čije ispunjenje ovisi o volji uvjetno ovlaštenoga i o nekom
vanjskom događaju i volji neke treće osobe (npr. ako sutra odeš na kavu s
kolegicom – ovisi o tebi i kolegici, ako se oženiš...)

● Nužni – onaj kod kojeg okolnost koja se treba dogoditi jest buduća, ali nije
neizvjesna

o NUŽNI ODGODNI UVJET – pravni posao sklopljen pod nužnim

odgodnim uvjetom je valjan jer je stvarno bezuvjetan. (dat ću ti mobitel
ako sutra osvane)

o NUŽNI RASKIDNI UVJET – pravni posao sklopljen pod nužnim

Ako nešto je bar jedan od elemenata,

raskidnim uvjetom je je nevaljan jer strane stvarno ne žele njegov

budućnost ili neizvjesnost

nastanak. (darujem ti mobitel, ali mi ga moraš vratiti ako sutra osvane)

NEPRAVI

● Pravni uvjet – nije uvjet nego samo jedna od pretpostavki potrebna po

propisu za postanak nekog pravnog odnosa. (npr. kupit ću ti auto pod uvjetom
da odgovaraš za štetu koju njime počiniš – što je već ionako propisano
zakonom)

● Nemogući uvjet – onaj koji se ne može ostvariti ni fizički niti pravno. (npr. ako
dotakneš mjesec, kupiš svemir...)2

● Nedopušteni uvjet – onaj koji je protivan Ustavu RH, prisilnim propisima ili
moralu društva. Ugovor u kojem je postavljen nedopušten uvjet , odgodni ili
raskidni, ništetan je.

● Nemoralni uvjet – onaj koji je protivan moralu društva. Takav uvjet u našem
pravu je u isto vrijeme i nedopušten.

61. DJELOVANJE UVJETA

ZOO, čl. 297.

FIKCIJA ISPUNJENJA UVJETA – „uzima se da je uvjet ispunjen ako njegovo
ispunjenje, protivno načelu savjesnosti i poštenja, spriječi strana na čiji je teret

2
Važan je trenutak sklapanja pravnog posla jer u tom trenutku se odlučuje je li uvjet moguć ili nemoguć.

Ako je uvjet u trenutku sklapanja posla bio moguć, pa kasnije postao nemoguć, smatra se da se izjalovio.

- Ugovor sklopljen pod nemogućim odgodnim uvjetom je NIŠTETAN (dajem ti auto ako se pretvoriš u žabu)
- Nemoguć raskidni uvjet smatra se nepostojećim, ali ugovor je VALJAN. (dajem ti auto, ali mi ga moraš
vratiti ako se pretvoriš u žabu)

29
određen.“ Primjer, Otac je darovao Marku stan, no pod uvjetom da diplomira do kraja
2015. godine. Ako ne diplomira, stan će dobiti Markov brat Ivan. Markov brat Ivan
vidjevši da će Marko diplomirati u prosincu 2015., ukrade mu diplomski rad i uništi ga
kako bi dobio stan. Npr. dat ću ti 100 kuna ako odeš s kolegicom sutra na kavu, a nakon toga se ja
nađem s kolegicom i dam joj 50 kuna da ne ode s tobom na kavu sutra!

FIKCIJA IZJALOVLJENJA UVJETA – „uzima se da uvjet nije ispunjen ako njegovo

ispunjenje, protivno načelu savjesnosti i poštenja, prouzroči strana u čiju je korist
određen.“ Primjer, Otac je darovao Marku stan, no pod uvjetom da diplomira do kraja
2015. godine, a ako ne diplomira stan će dobiti njegov brat Ivan. Marko, vidjevši da
neće diplomirati do kraja 2015., hakira sustav i upiše si da je položio sve ispite te
prijavi gubitak indeksa. Odredbe o fikciji uvjeta sadržane su u ZOO-u, čl. 297. st. 4.
npr. isto samo što ti ovdje plaćaš kolegici da ode s tobom na kavu kako bi uvjet bio
ispunjen.

62. RAZLIKA UVJETA I ROKA, definicija roka

Rok je nuzgredna odredba dodana pravnom poslu kojom se učinak pravnog posla
ograničuje vremenom, što znači da učinak pravnog posla nastaje tek od određenog
vremena ili pak traje do određenog vremena. Rokovi se mogu određivati propisom i
ne određuju se isključivo samo kod pravnih poslova.
Temeljna razlika između uvjeta i roka je u tome što kod uvjeta mora postojati
neizvjesnost hoće li se uvjet ispuniti ili izjaloviti, dok kod roka nema neizvjesnosti jer
se zna da će učinak nastupiti, odnosno prestati u određeno vrijeme.
(Razlika između uvjeta i nameta je u tome što uvjet odgađa, ali ne sili, dok namet sili a ne
odgađa.)

63. RAČUNANJE ROKOVA? čl. 300. ZOO (cijeli članak znati napamet)
Rok određen u danima počinje teći prvog dana poslije događaja od kojega se rok
računa, a završava se istekom posljednjeg dana roka.
Rok određen u tjednima, mjesecima ili godinama završava se onog dana koji se
po imenu i broju podudara s danom nastanka događaja od kojega rok počinje
teći, a ako takva dana nema u posljednjem mjesecu, kraj roka pada na posljednji dan
toga mjeseca.3
Ako posljednji dan roka pada na dan za koji je zakonom određeno da se ne radi, kao
posljednji dan roka računa se prvi slijedeći radni dan.
Početak mjeseca označava prvi dan u mjesecu, sredina – petnaesti, a kraj –
posljednji dan u mjesecu, ako što drugo ne proizlazi iz namjere strana ili iz naravi
ugovornog odnosa.

3
Npr. rok je počeo teći 31., a treba završiti krajem mjeseca koji ima 30 dana – rok će završiti istekom 30. dana u
tom mjesecu

30
64. VRSTE ROKOVA
DIES CERTUS AN CERTUS QUANDO?
Jednostavan rok – nema neizvjesnosti!
To je dan za koji je sigurno da će se dogoditi i kad će se dogoditi. Na primjer,
1.1.2015.
(npr. u okviru posla posudit ću ti knjigu 25.12.2015.)

(DIES) INCERTUS AN CERTUS QUANDO I DRUGE KOMBINACIJE I PRIMJERI?

Složeni rokovi – sadrže element neizvjesnosti!
a) (DIES) INCERTUS AN CERTUS QUANDO – rok za koji je neizvjesno hoće li
se dogoditi, ali ako se dogodi, zna se kada će se dogoditi. Na primjer, kada
navršiš 40 godina.
b) (DIES) INCERTUS AN INCERTUS QUANDO – rok za koji je neizvjesno hoće
li se dogoditi i kada će se dogoditi. Na primjer, kada Marko diplomira. (dan
završetka studija, dan vjenčanja)
c) (DIES) CERTUS AN INCERTUS QUANDO – rok za koji je izvjesno da će se
dogoditi, ali je neizvjesno kada. Npr., dan nečije smrti.

65. GDJE SPADA NALOG (NAMET) ILI MODUS I DEFINICIJA I PRIMJER? UZ

KAKVE PRAVNE POSLOVE IDE NALOG ILI NAMET? KOJI JE DRUGI NAZIV ZA
MODUS?
Nalog, namet ili modus spada u ZAKON O OBVEZNIM ODNOSIMA4, čl. 302., a
predstavlja nuzgrednu odredbu dodanu besplatnom pravnom poslu kojom se
stjecatelju nameće neka dužnost. (npr. darujem ti 100000 kuna s tim da si kupiš novi auto)
Uvijek ide samo uz besplatne pravne poslove, a drugi naziv za modus je nalog ili
namet. Ako primatelj koristi ne ispuni namet, druga strana može zahtijevati ispunjenje
nameta ILI raskid ugovora.

66. OBLICI OČITOVANJA VOLJE?

● Usmeno očitovanje volje – očitovanje pomoću žive izgovorene riječi, bilo
samo riječima, bilo kombinacijom izgovorenih riječi, znakova i konkludentnih
radnji. Omogućuje brže kretanje dobara i usluga u prometu.
● Pisano očitovanje volje – očitovanje pomoću pisanih riječi, bez obzira na
jezik, vrstu pisma ili materijal. Očitovanje ne mora biti vlastoručno napisano, ali
mora biti vl. potpisano (iznimka je holografska oporuka). Sklopljen je onog trenutka
kada strane vlastoručno potpišu, tj. kada na njega stave svoj rukoznak ovjeren
kod javnog bilježnika – mjerodavan je izvornik.
1. Potpis – mora biti vlastoručan
2. Paraf – skraćeni oblik potpisa, mora biti vlastoručan
3. Faksimil – mehanički otisak vlastoručnog potpisa – u pravilu nije
dovoljan, osim ako se nije u prometu uobičajilo drugačije

4
uvijek izgovarati puno ime SVIH zakona

31
 4. Rukoznak – nepismeni ljudi upotrebljavaju rukoznak ili otisak
prsta, a znači odobrenje pisanog očitovanja
5. Elektronički potpis – podatak u elektroničkom obliku kojim se
jamči identitet potpisnika i sadržaj očitovanja volje dan
elektroničkim putem
● Očitovanje volje znacima – kimanje glavom, kretnja rukom – upotrijebljeni
znaci moraju biti razumljivi bar u onom krugu u kojem se daje očitovanje.
Prihvat ponude može se dati znacima, ali sama ponuda se ne može dati
znacima.
● Konkludentne radnje – očitovanje volje konkludentnim radnjama
o Protestatio – očitovanje volje kojim se određena osoba unaprijed
osigurava od pogrešnog shvaćanja njezinih postupaka. (primjer
željezničkog vagona str. 130.) – pun vagon, neko kaže imate slobodno mjesto jer ja
ne putujem, već ispraćam svog prijatelja
o Reservatio – očitovanje volje kojim se subjekt ograđuje od toga da se
neki njegov čin shvati kao napuštanje prava (npr. vraćajući zadužnicu
dužniku, vjerovnik izjavljuje da se taj akt ne smije shvatiti kao oprost duga)
● Šutnja

67. KONKLUDENTNE RADNJE

Konkludentne radnje spadaju u neizravna očitovanja volje, a sastoje se od toga da se
iz određenog ponašanja očitovatelja može sigurno zaključiti da je posrednim putem
htio izraziti stanovitu volju. Konkludentne radnje se uvijek tumače prema postojećim
prometnim shvaćanjima. (npr. svaki dan se vozim autobusom – sklapam ugovor o prijevozu sa
zetom)

68. KOJA JE ULOGA ŠUTNJE U NEKOM PRAVNOM POSLU? ZOO čl. 265.
Šutnja je oblik očitovanja volje, a šutnja ponuđenika ne znači prihvat ponude.
Znači odbijanje. Od toga pravila u ZOO-u postoje dvije iznimke:
1. Odnosi se na slučaj kada ponuđeni stoji u stalnoj poslovnoj vezi s
ponuditeljem u vezi s određenom robom. Ako ponuđeni ne želi prihvatiti
ponudu, ne smije šutjeti, nego reagirati odbijanjem ponude. Propusti li to,
odmah ili u ostavljenom roku, smatra se da je prihvatio ponudu koja se odnosi
na takvu robu.
2. Odnosi se na osobe koje su se ponudile izvršavati naloge druge osobe za
obavljanje određenih poslova kao i osobe u čiju poslovnu djelatnost spada
obavljanje takvih naloga, a u stalnoj su poslovnoj vezi s ponuditeljem
(odvjetnici, komisionari, špediteri, posrednici itd.). takve su osobe dužne
izvršiti dobivene naloge, ako ih odmah nakon primitka nisu odbile. Ugovor se
smatra sklopljenim u trenutku kada je ponuda odnosno nalog stigao
ponuđenome.
3. Sporna treća iznimka! Nema je u ZOO. Prema njoj bi se šutnja mogla smatrati
prihvaćanjem ponude, ako bi se odnosila na ugovor u isključivu korist
ponuđenoga (npr. netko pošalje drugome određenu stvar na dar).

32
 - Nalazimo je u Ulpijanovoj izreci „Qui tacet consentire videtur, ubi tractatur de
eius commodo“ (tko šuti smatra se da pristaje, ako se radi o njegovim interesima).
- Ta iznimka se poziva na načelo savjesnosti i poštenja.
69. OBLICI PRAVNIH POSLOVA?
Oblici očitovanja volje u kojima se može izraziti potpuni sadržaj pravnog posla.
USMENI OBLIK PRAVNOG POSLA - Kada su očitovanja volje strana dana pomoću
izgovorenih riječi, ili kombinacijom izgovorenih riječi, znakova i konkludentnih radnji.
Omogućava brzo sklapanje pravnih poslova, ali je sadržaj takvog posla teško nadzirati.
PISANI OBLIK PRAVNOG POSLA - Kada su očitovanja volje strana dana pomoću
pisanih riječi. Pravni posao je sklopljen onog trenutka kada strane vlastoručno potpišu,
odnosno stave rukoznak. Pisani pravni posao treba biti sastavljen bar u onoliko
primjeraka koliko je strana. Ako ima više primjeraka, a oni se ne slažu, mjerodavan je
izvornik, tj. onaj koji su strane potpisale, a ako su ih više potpisale onda onaj koji su
strane odredile da služi kao izvornik. Ako nisu odredile onda se prema okolnostima
prosuđuje koji je primjerak mjerodavan.
PRAVNI POSAO SKLOPLJEN PRED SVJEDOCIMA - ZOO takav oblik ne predviđa,
jer je nepraktičan. No, u građanskom pravu, posebno ko poslova mortis causa ima
pravnih poslova koji se mogu sklopiti pred svjedocima, a tipičan promjer je pisana
oporuka pred svjedocima.
PRAVNI POSLOVI UZ SUDJELOVANJE JAVNIH TIJELA:
Tipični oblici:
a) Pravni poslovi sklopljeni pred nadležnim tijelom

Pravni poslovi u obliku sudskog zapisnika ili javnobilježničkog akta. Npr.

javna oporuka. Oblik sudskog zapisnika često se zahtijeva za pravne
poslove koje sklapaju slijepi i gluhi koji ne znaju čitati, nijemi koji ne znaju
pisati, ili osobe koje ne znaju službeni sudski jezik. Oblik
javnobilježničkog akta za neke je pravne poslove potreban kako bi im se
osigurala pravna valjanost.
b) Potvrđivanje ( solemnizacija, ovjeravanje) isprava

Time se privatnoj ispravi daje značaj javnih isprava. Obavlja se kod

javnog bilježnika , čime dobiva snagu javnobilježničkog akta.
c) Ovjeravanje potpisa

Time se potvrđuje da potpis ili rukoznak na nekoj ispravi potječe od

određene osobe. Ne znači da se time potvrđuje da je i sadržaj isprave
istinit. To obavljaju javni bilježnici, tijela državne uprave i ovlaštene osobe
u trgovačkom društvu , ustanovi ili drugoj pravnoj osobi.

33
USMENI DODACI PISANOM UGOVORU
Dvije su iznimke od pravila o paritetu oblika, prema kojima će kasnije usmene dopune
pisanom ugovoru biti pravno valjane:
1. Kad se usmena dopuna odnosi na sporedne točke o kojima u formalnom
ugovoru nije ništa rečeno, a to nije protivno cilju radi kojega je oblik propisan.

2. Kada se usmenim dopunama umanjuju ili olakšavaju obveze jedne ili druge
strane, a oblik je propisan isključivo u interesu ugovornih strana.

Pravilo o paritetu oblika: ako je oblik ugovora propisan zakonom pravilo je da i sve
kasnije izmjene i dopune ugovora moraju biti u tom istom obliku.

69. CILJEVI I SMISAO OBLIKA PRAVNIH POSLOVA?

a) Valjanost pravnog posla - Mora biti sklopljen u određenom obliku da bi bio
valjan.

b) Utuživost pravnog posla - Ako strana želi preko suda ostvariti neko pravo iz
ugovora, to može učiniti samo onda ako je posao sklopljen u određenom obliku.

c) dokazivanje postojanja pravnog posla

d) Upis u javni registar - Ako se želi izvršiti upis prava u javni registar , mora biti
sklopljen u pisanom obliku.

34
70. NIŠTETNOST I POBOJNOST RAZLIKA?
Ništetni i pobojni pravni poslovi spadaju pod NEVALJANE pravne poslove.
Osnovna razlika je:
POBOJNI - su oni pravni poslovi koji
NIŠTETNI – su oni pravni poslovi koji ne proizvode pravne učinke kao valjani,
proizvode pravne učinke koje bi, da su valjani,
trebali proizvesti.
ali se mogu iz propisima predviđenih
razloga i u predviđenom roku poništiti.

ne proizvode pravne učinke (ali

Ne proizvode pravne učinke
proizvode ako ih se ne pobije)

Ništetnost djeluje ex tunc (od trenutka pobojnost djeluje ex tunc (od dana
sklapanja) sklapanja)

Pobojnost ne nastupa ex lege, niti sud

Ništetnost nastaje ex lege(po zakonu),
pazi na nju ex offo – mora se podići
a sud na nju pazi ex offo(po službenoj
tužba na pobijanje
dužnosti)
Sudska odluka kojom se pravni posao
Sudska odluka kojom se pravni posao
proglašava ništetnim je deklaratorne
poništava je konstitutivne naravi
naravi – vidit u knjizi razliku
PONIŠTENJE MOGU ZAHTIJEVATI
NIJE OGRANIČEN KRUG OSOBA
STRANE U POSLU I IZNIMNO
KOJE SE MOGU POZIVATI NA
TREĆE OSOBE U ČIJEM JE
NIŠTETNOST - osim ugovornih strana
INTERESU POBOJNOST
može i svaka zainteresirana osoba te
USTANOVLJENA (recimo zakonski
državni odvjetnik
zastupnik ili nadležno drž. Tijelo)

Subjektivni rok za poništenje je 1

godina od saznanja za razlog
Nema roka – pravo na isticanje
pobojnosti (odnosno prestanka prisile), a
ništetnosti se ne gasi
objektivni 3 godine od sklapanja
pravnog posla
● POSLJEDICE NIŠTETNOSTI = POSLJEDICE POBOJNOSTI (restitucija i
naknada štete)

71. MANE VOLJE?

Pod manama volje razumijemo slučajeve nesklada između volje i očitovanja. Svi
slučajevi nesklada između volje i očitovanja mogu se podijeliti u dvije grupe:
a) Svjesni nesklad – kada osoba namjerno očituje nešto što uistinu neće (školski
primjer, šala, simulacija, prijetnja, mentalna rezervacija, sila)

35
b) Nesvjesni nesklad – postoji u onim slučajevima kad osoba nesvjesno očituje ono
što uistinu ne želi (zabluda , neznanje (nema ga u ZOO), nesporazum, prijevara)
U mane volje spadaju: školski primjer, šala, simulacija, prijetnja, mentalna
rezervacija, zabluda, neznanje, nesporazum i prijevara. Sve nabrojene mane volje,
osim mentalne rezervacije, izraz su nevaljanosti pravnog posla.
NIŠTETNOST IZAZIVAJU: školski primjer, šala, simulacija, nesporazum, sila.
POBOJNOST IZAZIVAJU: prijetnja, zabluda, prijevara.
72. RAZLIKA KONVERZIJA I KONVALIDACIJA?
KONVALIDACIJA – je naknadno osnaženje nevaljanih pravnih poslova. Ništetni
pravni poslovi u pravilu ne mogu konvalidirati (iznimka zelenaški pravni posao), dok
pobojni pravni poslovi u pravilu mogu konvalidirati. Kod pobojnih pravnih poslova
mogućnost konvalidacije ovisi o ponašanju stranke, u prvom redu one u čijem je
interesu pobojnost ustanovljena. Ona odlučuje hoće li se koristiti pravom da zahtijeva
poništenje posla ili ne.
KONVERZIJA – je pretvaranje ništetnog u valjani pravni posao. Kada ništetan pravni
posao udovoljava pretpostavkama za valjanost nekog drugog pravnog posla, među
strankama će vrijediti taj drugi pravni posao, ako bi to bilo u suglasnosti s ciljem koji
su stranke imale na umu kada su sklapale pravni posao i ako se može uzeti da bi
one sklopile taj posao da su znale za ništetnost svog posla. (npr. konverzija
mjeničnog u obični zajam)

73. KADA MOGU KONVALIDIRATI APSOLUTNO NIŠTAVI (=NIŠTETNI) PRAVNI

POSLOVI?
Apsolutno ništavi pravni poslovi (ništetni) mogu konvalidirati:
a) ako je uzrok ništetnosti bila zabrana manjeg značaja, a posao je u cijelosti
ispunjen
b) ako je riječ o pravnom poslu za čiju se valjanost zahtijeva pisani oblik –
pretpostavka konvalidacije je da su stranke ispunile posao, u cijelosti ili
pretežitom dijelu (osim ako iz cilja radi kojega je oblik propisan očito ne
proizlazi što drugo)
c) ako je riječ o zelenaškom pravnom poslu, pod sljedećim pretpostavkama:
1. da oštećenik istakne zahtjev da se njegova obveza smanji na pravičan
iznos
2. da sud udovolji tom zahtjevu, a udovoljit će mu ako je to moguće
3. da takav zahtjev podnese u roku od 5 godina od sklapanja pravnog
posla

36
74. ŠTO JE ZABLUDA, KAKVA ONA MORA BITI DA BI BILA PRAVNO
RELEVANTNA, IMA LI KRIVNJA VEZE SA ZABLUDOM? KOJA JE RAZLIKA
ZABLUDE I PRIJEVARE?
● ZABLUDA je pogrešna predodžba o nekoj okolnosti. Kao mana volje uzrokuje
pobojnost pravnih poslova. Imamo nekoliko vrsta zablude: zabluda o
činjenicama, zabluda o pravu, zabluda u motivu.

● PRIJEVARA je kada jedna strana izazove zabludu kod druge strane ili je
održava u zabludi s namjerom da je time navede na sklapanje pravnog posla.
Naziva se još izazvanom ili kvalificiranom zabludom. Kod prijevare zabluda ne
mora biti bitna.
Error iuris nocet error facti non nocet – zabluda o pravu šteti, zabluda o
činjenicama ne šteti.

● PRIJETNJA je kada neka strana ili netko treći, stavljanjem u izgled nekog zla,
izazove opravdani strah kod druge strane zbog čega ova sklopi pravni posao.)
Da bi zabluda bila pravno relevantna ona mora biti BITNA, a bitna je samo ona koja
se odnosi na objekt ugovora, bitna svojstva objekta ugovora, osobu (samo ako se
sklapa s obzirom na tu osobu), okolnosti koje se smatraju odlučnim i pobudu kod
bespl. pravnih poslova.

75. JE LI KRIVNJA BITNA KOD ZABLUDE?

Nije, krivnja nema nikakve veze sa zabludom od stupanja na snagu Zakona o
obveznim odnosima 1.1.2006. godine.
76. RAZLIKA IZMEĐU ZABLUDE I PRIJEVARE?
I zabluda i prijevara su jedne od mana volje te ujedno i razlozi za pobojnost pravnog
posla. Osnovna razlika je što je zabluda neizazvana kriva predodžba o nekoj
okolnosti, a prijevara izazvana kriva predodžba o nekoj okolnosti, pa se s toga
prijevara još naziva i izazvanom ili kvalificiranom zabludom. Strana koja je prijevarom
navedena na sklapanje pravnog posla ima pravo tražiti poništenje, pri čemu se ne
zahtjeva BITNOST zablude, kao kod prave zablude koja mora biti bitna da bi se
moglo tražiti poništenje.
77. DEFINICIJA PRIJETNJE? GDJE SE NALAZI? ZOO, čl. 279.
PRIJETNJA je kada ugovorna strana ili netko treći nedopuštenom prijetnjom izazove
opravdani strah kod druge strane zbog čega ova sklopi određeni pravni posao.
Strana koja je pod prijetnjom sklopila pravni posao ima pravo zahtjevati njegovo
poništenje. Strah se smatra opravdanim ako se iz okolnosti vidi da je ozbiljnom opasnošću ugrožen
život, tijelo ili drugo značajno dobro ugovorne strane ili treće osobe. Ugovor sklopljen pod
prijetnjom je pobojan.
78. OPRAVDANI STRAH?
Strah se smatra opravdanim ako se iz okolnosti vidi da je ozbiljnom opasnošću
ugrožen život, tijelo ili drugo značajno dobro ugovorne strane ili treće osobe.

37
79. ROKOVI ZA UTVRĐIVANJE NIŠTETNOSTI PRAVNOG POSLA?
Nema ih. Pravni poslovi koji su ništetni, takvi su od dana sklapanja, ne proizvode
pravne učinke, a presuda kojom se neki pravni posao proglašava ništetnim ima
isključivo deklaratoran karakter.
80. VIS ABSOLUTA?
Fizička sila podrazumijeva izvršenje akta nasilja nad nekom osobom u trenutku
očitovanja i radi iznuđivanja očitovanja volje. Izaziva ništetnog pravnog posla. U
ZOO-u sila.

81. ŠTO JE ZELENAŠKI PRAVNI POSAO I PRIMJER?

Zelenaški pravni posao je reguliran ZOO-om i smješten je kod ništetnosti pravnog
posla.
To je ugovor kojim netko, koristeći se stanjem nužde ili teškim materijalim stanjem
drugog, njegovim nedovoljnim iskustvom, lakomislenošću ili zavisnošću, ugovori za
sebe ili nekoga trećeg korist koja je u očitom nerazmjeru s onim što je on dao ili
učinio, ili se obvezao dati ili učiniti. – ništetan je
Međutim, ZOO predviđa mogućnost da zelenaški ugovor konvalidira pod uvjetom da
oštećenik u roku od 5 godina od njegova sklapanja podnese sudu zahtjev za
smanjenje obveze na pravičan iznos, a sud tom zahtjevu, ako je moguće udovolji.
82. ŠTO JE SIMULACIJA? = PRIVIDAN UGOVOR (čl. 285.)
Simulacija je jedan od razloga ništetnosti pravnog posla, a označava prividno
sklapanje ugovora.
● APSOLUTNA SIMULACIJA – prividno sklapanje ugovora radi prijevare trećih,
zaobilaženja pravnih propisa ili kakvu drugu svrhu. Ne proizvodi pravne učinke
među strankama, ali proizvodi pravne učinke prema trećim osobama, ako je
treća osoba bila savjesna, tj. nije znala niti morala znati za fiktivnost posla
(iznimka u odnosu na druge ništetne ugovore).
● RELATIVNA SIMULACIJA – sklapanje prividnog posla kako bi se njime
prikrio neki drugi pravni posao. Prividni posao se naziva simuliranim, a
prikriveni posao disimuliranim. Simulirani je posao ništetan, a disimulirani, s
obzirom da ga stranke doista žele, valjan, pod uvjetom da su za to ispunjene
sve potrebne pretpostavke. I ovdje se štite treće savjesne osobe koje bi stekle
neko pravo iz simuliranog pravnog posla.
83. RAZLIKA IZMEĐU PREKIDA I ZASTOJA ZASTARE?
Zastarom prestaje PRAVO ZAHTIJEVATI ispunjenje obveze. Zastara nastupa kada
protekne zakonom određeno vrijeme u kojem je vjerovnik mogao zahtijevati ispunjenje
obveze. Opći zastarni rok je 5 godina, no postoje i posebni rokovi od 1 i 3 godine, a
iznimno i od 10 godina. Opći zastarni rok primjenjuje se samo u onim slučajevima kada
nije propisan posebni zastarni rok.
ZASTOJ ZASTARE – nastup takvih okolnosti zbog kojih zastara ne može započeti ili
započeta zastara prestaje. Proteklo vrijeme se uračunava kada te okolnosti otpadnu.
Zastarijevanje ne teče za tražbine između bračnih drugova, roditelja i djece dok traje
roditeljsko pravo, osoba u izvanbračnoj zajednici (dok ta zajednica postoji), osoba
zaposlenih u tuđem domaćinstvu za vrijeme trajanja radnog odnosa, između štićenika
38
i njegova skrbnika te upravnog tijela soc. skrbi (za trajanja skrbništva i dok ne budu
položeni računi), osoba na vojnoj dužnosti za vrijeme mobilizacije i rata, kao i za sve
vrijeme za koje vjerovnik zbog nesavladivih prepreka sudskim putem nije mogao
zahtijevati ispunjenje obveze.
PREKID ZASTARE – nastup takvih okolnosti zbog kojih zastara prestaje teći, a
proteklo vrijeme se ne uračunava. U takvim slučajevima zastara može samo iznova
početi. Kao okolnosti koje izazivaju prekid zastarijevanja navode se priznanje duga,
podizanje tužbe i svaka druga radnja vjerovnika poduzeta protiv dužnika pred sudom
ili drugim nadležnim tijelom radi utvrđivanja, osiguranja i ostvarenja tražbine.
UČINAK ZASTARE – nastupom zastare u pravilu se ne gasi samo subjektivno pravo.
Zastarom prestaje pravo zahtijevati ispunjenje obveze. To znači da se zastarjelo pravo
ne može prisilno, putem suda ostvariti. Dužnik čiji je dug zastario nije zbog zastare
prestao biti dužnikom. Zastarom nije prestao njegov dug, nego samo odgovornost za
dug. Zato ako dužnik nakon proteka zastarnog roka ipak plati, ne može više plaćeno
tražiti natrag.
84. PRETPOSTAVKE ZA ZASTARU?
Pretpostavke za nastupanje zastare su:
● Nepodignuće tužbe
● Protek zakonom određenog vremena (zastarni rok)

85 SUPROTNO OD ZASTARE?
Dosjelost - stjecanje prava na temelju vršenja njegova bitnog sadržaja kroz zakonom
određeno vrijeme. Najduži rok dosjelosti je dva puta po 20 godina.
86. ŠTO JE PROTESTATIO?
Očitovanje volje kojim se određena osoba unaprijed osigurava od pogrješnog
shvaćanja njezinih postupaka. Mora izjavom isključiti mogućnost da se njene
konkretne radnje shvate kao očitovanje volje.
87. RESTITUCIJA?
Restitucija ili povrat u prijašnje stanje (restitutio in integrum) je osnovna dužnost
ugovornih strana koju im nameće ZOO u slučaju ništetnosti ugovora i u slučaju
pobojnosti, a sastoji se u tome da svaka od stranaka ima vratiti drugoj sve što je
primila na osnovi takvog ugovora. Ukoliko povrat nije moguć (npr. ako je predana
stvar potrošena) ili se narav onoga što je dano protivi vraćanju (npr. izvršen je kakav
rad), ima se dati odgovarajuća naknada u novcu prema cijenama u vrijeme
donošenja sudske odluke.
88. ZASTARNI ROK # PREKLUZIVNI ROK
Prekluzivni: zakonski rokovi unutar kojih strana mora poduzeti određene radnje ako
neće da joj se ugasi, ne samo zahtjev nego i subjektivno pravo. Na prekluzivni rok
sud pazi po službenoj dužnosti(pazi na prigovor tužbe i nema zastoja ni prekida
roka.(ima kod zastarnih)

39
89. STJECANJE PRAVA
Znači spajanje subjektivnih građanskih prava s nekim subjektom. Stjecanje prava
može biti izvorno ili originarno ili izvedeno ili derivativno.
Izvorno ili originarno stjecanje- znači da stjecatelj svoje pravo ne izvodi iz prava
prednika, nego ga stječe na osnovi drugih pravnih činjenica za koje objektivno
građansko pravo veže stjecanje subjektivnih prava. npr. A kupi oranicu od B, uđe u
posjed ali ne u zemljišne knjige kao vlasnik. B umre. B-ovi nasljednici traže oranicu
od A. S obzirom da je prošlo 10 godina, A je postao vlasnik oranice.
Izvedeno ili derivativno- postoji onda kad stjecatelj svoje pravo temelji na pravu
prednika, odnosno izvodi ga iz prava prednika. Stjecatelj ne može steći više prava
nego što ga je imao njegov prednik, Nitko ne može prenijeti više prava nego što ga
ima-nemo plus iuris ad alium transferre potest quam ipse habet. Uvijek imamo 2
pravna subjekta: onaj od kojeg se pravo stječe naziva se pravni prednik ili auctor, a
onaj koji pravo stječe, pravni sljednik ili successor. 2 vrste izvedenog stjecanja:
translativno i konstitutivno.
a) konstitutivno stjecanje- to je takvo izvedeno stjecanje kod kojega prednik ne
prenosi na stjecanje svoje čitavo pravo, nego na temelju svog prava osniva za
stjecanje novo pravo. Npr: vlasnik livade osnuje služnost u korist susjedove
oranice, Susjed je stekao služnost puta, i to konstitutivno, jer to pravo do tada
nije postojalo na vlasnikovoj nekretnini.
b) translativno stjecanje: to je takvo stjecanje kod kojega prednik svoje
dosadašnje pravo u cijelom njegovom sadržaju i obujmu prenosi na novog
stjecatelja. U pravnoj teoriji naziva se i pravnim nasljeđivanjem ili sukcesijom.
Npr: kad prodam i predam kupcu automobil, tada na kupca prenosim pravo
vlasništva, u cijelom sadržaju i obujmu kako sam ga i sam imao.
2 vrste sukcesije: sveopća ili univerzalna i singularna.
SVEOPĆA ILI UNIVERZALNA - prijelaz svih prava i obveza od dosadašnjeg
subjekta na novi subjekt. (npr. nasljeđivanje za slučaj smrti)
SINGULARNA SUKCESIJA – novi subjekt (stjecatelj) od dosadašnjeg subjekta
(prednika) stječe samo pojedinačno pravo, npr. vlasništvo jedne stvari, jednu tražbinu
itd.
90. POJAM GUBITAK PRAVA
Gubitak prava znači odvajanje subjektivnog građanskog prava od njegova nositelja.
Može biti relativan i apsolutan.
Relativan postoji u onom slučaju kada 1 subjekt određeno subjektno pravo gubi, a
drugi ga subjekt istodobno stječe.
Apsolutan gubitak prava postoji u onom slučaju kada 1 subjekt određeno subjektivno
pravo gubi, a da 2 subjekt istodobno ne stječe. U takvom slučaju govorimo o gubitku
prava. Pravo je prestalo za sve subjekte.
npr: ako propadne stvar, na njoj je vlasnik izgubio pravo vlasništva. Nitko drugi ne
može steći pravo vlasništva, jer stvari više nema.
40
 PAULIJANSKE TUŽBE
(Actio Pauliana)
280. AKTIVNO LEGITIMIRAN KOD ACTIO PAULIANE?
Actio pauliana je tužba kojom se pobija radnja dužnika na štetu vjerovnika, a aktivno
legitimiran na podnošenje tužbe je vjerovnik čija je tražbina dospjela, a radnja dužnika
je poduzeta na njegovu štetu i zbog te radnje dužnik nema dovoljno sredstava za
ispunjenje vjerovnikove tražbine.
281. ACTIO PAULIANA – TKO PROTIV KOGA, VRSTE, ROKOVI, PASIVNA
STRANA, TKO JE NA TUŽENOJ STRANI, DVA UVJETA, SVRHA, ŠTO JE NOVO?
Actio pauliana ili tužba kojom se pobija radnja dužnika na štetu vjerovnika je tužba koju
podnosi vjerovnik čija je tražbina dospjela, a protiv dužnika koji zbog poduzimanja
radnje ne može podmirit tražbinu ili protiv treće osobe.
Vrste paulijanske tužbe su:
● Dolozna paulijanska tužba (1 godine od poduzimanja radne)
● Kulpozna paulijanska tužba (1 godine od poduzimanja radne)
● Obiteljska paulijanska tužba (3 godine od poduzimanja radne)
● Kvazipaulijanska tužba (3 godine od poduzimanja radne)
Pasivna strana ili pasivno legitimiran je:
● Dužnik i osoba s kojom je sklopljen pravni posao, odnosno osoba u
čiju korist je poduzeta radnja
● Univerzalni sljednici osobe s kojom je sklopljen pravni posao,
odnosno osoba u čiju je korist poduzeta radnja (npr. nasljednici umrlog ili
nova pravna osoba nastala spajanjem postojećih pravnih osoba)
● Singularni sljednici te osobe (osobe s kojom je sklopljen pravni
posao/osoba u čiju je korist poduzeta radnja), tj. osobe kojima je ona
pravnim poslom prenijela stečenu korist. Ako je korist otuđena naplatnim
pravnim poslom, tužba se protiv pribavitelja može podići samo ako je
znao da se pribavljanje njegovih prednika moglo pobijati. Ako je stekao
besplatnim pravnim poslom, tužba se može podići iako nije znao.
- Tuženik protiv kojega je podignuta paulijanska tužba, može izbjeći pobijanje, ako ispuni
dužnikovu obvezu prema vjerovniku.
Svrha paulijane je namirenje vjerovnika i osiguranje dospjelih tražbina od pravni radnjih
dužnika kojima se dužnik osiromašuje do te mjere da ne može podmiriti svoje obveze.
* POBIJANJE TAKVOG PRAVNOG POSLA SE MOŽE OSIM PAULIJANOM, učiniti i
prigovorom!!! - protiv tužbenog zahtjeva trećeg koji tuži dužnika na npr.predaju darovane
stvari.
* Posao gubi učinak samo prema tužitelju i u opsegu potrebnom za ispunjenje njegove
tražbine – to je razlika od ostalih posljedica koje nastupaju kod pobojnih pravnih
poslova.
282. PAULIJANA, KAD BI PROTIV KOLEGICE S TOM TUŽBOM?
Ukoliko mi je kolegica nešto dužna, a moja tražbina je dospjela, te ukoliko je kolegica
poduzela pravnu radnju kojom je dovedena u stanje da taj dug ne može podmiriti, ja

41
ću u roku od 1 ili 3 godine, a ovisno o pravnom poslu koji je kolegica poduzela,
pokrenuti paulijansku tužbu protiv kolegice.
* KAKO DOKAZATI INSOLVENTNOST? -> nesposobnost za plaćanje
1. bezuspješnim pokušajem namirenja u ovršnom postupku
2. izjava dužnika u tom smislu, kao i svaki drugi postupak dužnika i svaka činjenica
kojom se može dokazati uzročna veza između pravne radnje dužnika i njegove
insolventnosti
283. KAD NETKO USPIJE S PAULIJANSKOM TUŽBOM, ŠTO TO ZNAČI,
ODNOSNO KOJA JE DALJNJA PROCEDURA?
Pravomoćna presuda je samo prvi korak ukoliko tuženik ne izvrši što mu je naloženo
u presudi. Ako temeljem presude tuženik plati vjerovniku njegovu tražbinu, vjerovnik
je namiren, no ukoliko tuženik ne pristane dobrovoljno platiti čak ni na temelju
pravomoćne presude, vjerovnik može podnijeti ovršni prijedlog na temelju ovršne
isprave kako bi osigurao prisilnu naplatu protiv tuženika.
- Vjerovnik se može namiriti samo do visine vrijednosti svoje tražbine.
- Pravni poslovi se pobijaju samo onoliko koliko je potrebno za ispunjenje tražbine.
284. KADA SU ISPUNJENI UVJETI ZA PAULIJANU? PRIMJER – JA VAMA
DUGUJEM 20.000 EURA, NO SVE SVOJE NOVCE SAM DAROVAO KOLEGICI. VI
TRAŽITE SVOJU TRAŽBINU, NO JA NEMAM NIKAKVIH NOVACA NI U GOTOVINI,
NI U BANCI, NITI IKAKVIH POKRETNINA, NO IMAM STAN U VLASNIŠTVU. JESU
LI ISPUNJENI UVJETI ZA PAULIJANU?
Nisu, uvjet je da je dužnik insolventan, ukoliko ima stan u vlasništvu, ima imovinu iz
koje se možemo namiriti u ovršnom postupku.
285. UVJETI ZA PAULIJANU?
1. Da je vjerovnikova tražbina dospjela
2. Da je dužnik poduzeo pravnu radnju na štetu vjerovnika (pravni poslovi,
propuštanja – neisticanje prigovora zastare/propust zahtjevati ispunjenje
svoje tražbine)
3. Da dužnik ne može podmiriti vjerovnikovu tražbinu
286. PRIČAJTE O 4 PAULIJANE?
1. DOLOZNA paulijanska tužba – podiže se kada je dužnik u trenutku
poduzimanja radnje ili sklapanja pravnog posla znao da svojom radnjom šteti
vjerovniku, kada je protivniku pobijanja bilo poznato da dužnik zna da
sklapanjem pravnog posla šteti vjerovniku i kada se radi o naplatnom pravnom
poslu ili naplatnom raspolaganju. Tužba se podiže u roku od 1 godine od dana
sklapanja pravnog posla, odnosno poduzimanja radnje ili dana kada je trebalo
poduzeti propuštenu radnju.
2. KULPOZNA paulijanska tužba – podiže se kada dužnik nije znao, ali je u
trenutku poduzimanja radnje odnosno sklapanja pravnog posla mogao znati
da poduzetim raspolaganjem šteti vjerovniku. Bit će to kada dužnik nije postupao
pažnjom koja se u prometu zahtjeva, a to znači da nije postupao kao dobar
domaćin. Isti stupanj nepažnje (obična nepažnja) zahtijeva se i na strani
protivnika pobijanja, da je i on mogao znati za dužnikovu nepažnju. Također,

42
 podiže se kod naplatnih pravnih poslova i raspolaganja (konkretno kod onih
pravnih poslova koji su skopljeni pod izrazito povoljnim uvjetima za protivnika
pobijanja ili je njegova protučinidba znatno manja od dužnikove činidbe). Rok za
podizanje je 1 godina od dana sklapanja pravnog posla, odnosno poduzimanja
radnje ili dana kad je trebalo poduzeti radnju koja je propuštena.
3. OBITELJSKA paulijanska tužba – kada dužnik sklopi pravni posao ili poduzme
raspolaganje u korist svoga bračnog druga ili srodnika, a na štetu
vjerovnika. Prema ZOO-u mora se raditi o krvnim srodnicima u ravnoj liniji ili
pobočnoj do 4. stupnja ili srodnicima po tazbini do 4 stupnja. U tim se
slučajevima predmnjeva da je bračnom drugu ili kojem od spomenutih
srodnika bilo poznato da se raspolaganjem nanosi šteta vjerovniku.
Predmnjeva je oboriva, što znači da se može dokazivati suprotno. Krug osoba
za koje vrijedi navedena predmnjeva naziva se „sumnjivom obitelji“ (familia
suspecta). Ostale posebne pretpostavke obiteljske paulijane su naplatan pravni
posao i rok za podizanje od 3 godine od dana sklapanja pravnog posla,
odnosno dana poduzimanja radnje ili dana kad je trebalo poduzeti propuštenu
radnju.
4. KVAZIPAULIJANSKA tužba – namijenjena je pobijanju besplatnih pravnih
poslova i radnji kojima je izvršeno besplatno raspolaganje u korist treće osobe.
Vjerovnik ovdje samo dokazuje besplatnost raspolaganja, jer se neoborivo
predmnjeva da je dužnik znao i morao znati, a isto tako i onaj u čiju je korist
raspolaganje učinjeno, da se poduzetim raspolaganjem nanosi šteta vjerovniku.
Rok pobijanja je 3 godine od dana sklapanja pravnog posla, poduzimanja radnje
ili propuštanja radnje.
BESPLATNA RASPOLAGANJA:
- ovamo spadaju npr. ugovor o darovanju, beskamatni zajam, oproštaj duga...
- od pobijanja su isključeni uobičajeni prigodni darovi, nagradni darovi, darovi iz zahvalnosti,
ako su razmjerni materijalnim mogućnostima dužnika
*O ČEMU OVISI HOĆE LI NETKO PODIGNUTI DOLOZNU ILI KULPOZNU
PAULIANU?
Ovisi o njegovoj mogućnosti dokazivanja posebnih pretpostavaka - namjere ili
nepažnje dužnik

43

veceras sve do 44
 STVARNO PRAVO – VLASNIŠTVO

Stvarna prava su apsolutna jer djeluju prema
svima – erga omnes
Broj stvarnih prava uvijek je određen
propisom (numerus clausus) – kod nas 5
(U užem smislu) predmet stvarnog prava je
stvar - stvarnopravnost
Obvezna su relativna jer djeluju među točno
određenim subjektima – inter partes
Broj obveznih prava je neograničen
Predmet obveznog prava je činidba

62. KARAKTERISTIKE STVARNIH PRAVA?

● STVARNOPRAVNOST – objekt stvarnopravnog odnosa je stvar, i po tome se razlikuje
od drugih grana građanskog prava. (Ne miješati s predmetom stvarnog prava u
objektivnom smislu. To su društveni odnosi koje stvarno pravo pretvara u
stvarnopravne odnose pravilima stvarnog prava.)
● APSOLUTNOST – stvarna prava djeluju protiv svakoga (contra omnes ili erga omnes)
● NUMERUS CLAUSUS – broj stvarnih prava uvijek je određen propisom
63. JESMO LI VI I JA U NEKOM PRAVNOM ODNOSU?
Jesmo. Sukladno načelu apsolutnosti stvarnog prava i njegovom djelovanju erga omnes, na
stvarima na kojima ja imam pravo vlasništva, ujedno postoji i zahtjev prema drugim
subjektima da se uzdržavaju od radnji koje bi mogle vrijeđati moje pravo vlasništva.
* STVARNA PRAVA U RH:
1. pravo vlasništva
2. pravo služnosti
3. pravo stvarnog tereta
4. pravo građenja
5. založno pravo
* KONCESIJA je pravo na korištenje nacionalnog dobra za obavljanje gospodarske djelatnosti; pravo
sui generis; ni stvarno ni obvezno.
64. NUMERUS CLAUSUS?
Numerus clausus znači da je broj stvarnih prava zatvoren ili određen. To ne znači da je taj
broj zauvijek zatvoren ili određen, nego znači samo to da je broj stvarnih prava u nekom
određenom pravnom sustavu u svakom trenutku određen propisom.
65. KARAKTERISTIKA VLASNIŠTVA?
Pravo vlasništva je stvarno pravo na određenoj stvari koje ovlašćuje svoga nositelja da s tom stvari i
koristima od nje čini što ga je volja te da svakoga drugoga od toga isključi, ako to nije protivno tuđim
pravima i zakonskim ograničenjima. – Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, čl. 30.
Karakteristike prava vlasništva su:
● Jedinstvenost prava vlasništva – jedinstvenost se očituje u tome što je skup
vlasničkih ovlaštenja uvijek vezan uz jednog subjekta. Jedinstvenost prava vlasništva
očituje se u pogledu SADRŽAJA. Zato nije moguće pravo vlasništva više osoba na
jednoj stvari tako da je svaka vlasnik cijele stvari. – Ako postoji više subjekata
44
 (suvlasništvo, zajedničko vlasništvo) sve se te osobe u pogledu stvari tretiraju kao
jedna osoba. Između njih, vlasništvo se ne dijeli po sadržaju, nego po obujmu. Sadržaj
prava vlasništva uvijek je jedinstvena cjelina

● Maksimalna dispozitivnost – jedino pravo vlasništva, za razliku od svih drugih

građanskih prava, obuhvaća cjelokupnost ovlaštenja koja se odnose na stvar. Prema
tome, jedino vlasnik može pravno potpuno raspolagati sa stvarju poslovima inter
vivos i mortis causa. A može i faktično raspolagati (uništiti stvar).
● Isključivost – vlasnik na temelju svog subjektivnog prava može svakom onemogućiti
bilo kakav utjecaj na objekt svog vlasništva. Vlasnik može sa stvari i koristima činiti
što ga je volja i svakog drugog od toga isključiti – monopol prava vlasništva
● Jednovrsnost prava vlasništva – postoji samo jedna vrsta prava vlasništva (u
feudalizmu ih je postojalo više - vrhovno i koristovno vlasništvo).
● Rekadentnost prava vlasništva – ova karakteristika se naziva i elastičnost prava
vlasništva. Rekadentnost znači da se pravo vlasništva automatski vraća u svoj
prvobitni obujam čim otpadnu ograničenja koja su na njemu postojala.
66. NAČELO ELASTIČNOSTI? KOD VLASNIŠTVA?
Rekadentnost prava vlasništva ili elastičnost znači da se pravo vlasništva automatski vraća u
svoj prvobitni obujam čim otpadnu ograničenja koja su na njemu postojala. (npr. prestankom
plodouživanja vlasnik automatski ima ovlaštenje korištenja stvari, nije potreban poseban akt!)

* OGRANIČENJA PRAVA VLASNIŠTVA?

1. OGRANIČENJA NA TEMELJU ZAKONA:
a) opća – zabrana zloupotrebe prava vlasništva
- trpljenje zahvata radi otklanjanja neposredno prijeteće štete koja je nerazmjerno
veća od štete učinjene vlasniku
- trpljenje zahvata koji ne ugrožavaju interes vlasnika (na velikoj dubini ili visini)
b) posebna – ograničenja radi zaštite interesa i sigurnosti države, prirode, ljudskog okoliša i
zdravlja ljudi
- ograničenja glede stvari od interesa za Republiku
- susjedska prava (prema ZV u susjedska prava ulaze imisije)
2. OGRANIČENJA NA TEMELJU PRAVNOG POSLA:
- ograničenje zabranom otuđenja ili opterećenja
- ograničenje uvjetom ili rokom
- ograničenje radi osiguranja tražbine (v. fiduciju)
67. TIPIČNE VLASNIČKE OVLASTI? (TIPIČNA OVLAŠTENJA U SADRŽAJU PRAVA
VLASNIŠTVA?)
● Posjedovanje (possidere)
Razlika između uporabe i korštenja je u tome je li stvar
● Uporaba (uti) plodonosna ili nije. S pravnog gledišta, neplodonosna
stvar se upotrebljava, a plodonosna se koristi.
● Korištenje (frui) Korištenje je širi pojam od uporabe jer uključuje i
crpljenje plodova.

45
 ● Raspolaganje (abuti) – javlja se u dva oblika kao:
1. FAKTIČNO RASPOLAGANJE – sastoji se u ovlasti vlasnika da stvar troši,
uništi, preradi, prepravlja
2. PRAVNO RASPOLAGANJE – sastoji se u disponiranju(raspolaganju)
subjektivnim pravom koje postoji glede stvari. Raspolaganje temeljem
pravnog posla, npr. kupoprodaja. (Takva se raspolaganja ostvaruju u okviru
različitih pravnih poslova, npr. otuđenje stvari putem kupoprodaje)

68. KOJI SU NAČINI ORIGINARNOG STJECANJA PRAVA VLASNIŠTVA?

Izvorno ili originarno stjecanje prava vlasništva znači da stjecatelj svoje pravo vlasništva ne zasniva na
pravu vlasništva prednika. Do izvornog stjecanja vlasništva dolazi neovisno o tome čija je stvar i
neovisno o postojanju nekih prava na njoj u korist trećih osoba.
Načini originarnog ili izvornog stjecanja prava vlasništva su dosjelost, stjecanje od
nevlasnika, prisvojenje (okupacija), nalaz stvari i stjecanja priraštaja.
69. STJECANJE OD NEVLASNIKA – PRAVILO, IZNIMKA, IZNIMKA IZNIMKE?
Opće pravilo:
Nitko na drugoga ne može prenijeti više prava nego što sam ima.
Pravilo koje štiti poštenog stjecatelja u dobroj vjeri:
Tko u dobroj vjeri stekne samostalan posjed pokretne stvari na temelju naplatnog pravnog
posla sklopljenog radi stjecanja prava vlasništva s posjednikom kome ta stvar ne pripada ili
koji nije ovlašten njome tako raspolagati, stekao je vlasništvo stvari. Vlasništvo se stječe u
trenutku stjecanja samostalnog posjeda ako mu je stvar predana u neposredan posjed ili se
već otprije nalazi kod njega. Ako mu je stvar predana u posjed samim očitovanjem volje, on
će pravo vlasništva steći tek kad mu bude predana u neposredan posjed.
Iznimka:
Vlasništvo od nevlasnika ne može se steći ako je stvar njezinu vlasniku ili osobi putem koje ju
je on posjedovao bila ukradena ili ju je izgubio ili zametnuo.
Iznimka od iznimke:
Osim ako se ne radi o stjecanju GOTOVA novca, vrijednosnih papira na donosioca ili na
javnoj dražbi. Ta stjecanja su valjana unatoč tome što je stvar ukradena, izgubljena ili
zametnuta.
70. OPĆI UVJETI ZA STJECANJE OD NEVLASNIKA? (U SAMOSTALNI POSJED)
Opći uvjeti za stjecanje od nevlasnika su:
● da je stvar pokretna
● da je pravni posao naplatan, a kauza(uvjet) stjecanje vlasništva
● da je stjecatelj bio u dobroj vjeri, što znači da u trenutku sklapanja pravnog posla, ali i
u trenutku primanja stvari u neposredan posjed, nije znao niti je s obzirom na
okolnosti imao dovoljno razloga posumnjati u to da stvar nije u vlasništvu
otuđiteljevu
* VLASNIŠTVO SE MOŽE STEĆI NA TEMELJU:
- pravnog posla (izvedeno)
- odluke suda ili druge nadležne vlasti (sporno)
- nasljeđivanja (dijelom izvorno, dijelom izvedeno)

46
- zakona (izvorno, originarno)
Stečeno je kad se ispune sve pretpostavke određene zakonom.

71. APREHENZIJA?
Jednostran fizički čin kojim se uspostavlja faktična vlast na stvari, a kojim se izvorno stječe
neposredan posjed stvari. Nije samo jednostrano fizičko uzimanje stvari već i „posredno
uzeće“, npr. pošteni posjednik domaće životinje stječe posjed mladunčeta već samom
separacijom.
72. PRISVOJENJE (OKUPACIJA)?
Prisvojenje ili okupacija je jedan od načina izvornog stjecanja prava vlasništva. Okupacija je
uzimanje pokretne stvari u samostalan posjed s namjerom da je prisvoji. Prisvojenjem ili
okupacijom se može steći pravo vlasništva samo na ničijim pokretnim stvarima. Ničija je
stvar (res nullius) koju nitko nema u svom vlasništvu – to je izvorno ničija stvar. Ničije su
također i napuštene stvari (res derelictae). Napuštena je onoga trenutka kad njezin vlasnik, u
namjeri da se odrekne vlasništva, napusti posjed stvari (npr. pročita novine i ostavi ih na
klupi). Nisu napuštene ako su negdje zaboravljene, izgubljene ili skrivene.
73. NAPUŠTENA POKRETNA STVAR?
Napuštena pokretna stvar je res derelicta, a ujedno je i ničija stvar – res nullius. Stvar je
napuštena onoga trenutka kada njezin vlasnik, u namjeri da se odrekne vlasništva, napusti
posjed stvari. Nisu napuštene stvari ako su negdje zaboravljene, izgubljene ili skrivene.
Ponekad može biti dvojbeno je li stvar ničija ili tuđa odnosno napuštena – a u tom slučaju
predmnjeva se da nije ničija! (ali se uzima da je pripitomljena životinja ničija ako sama izostane 42 dana,
kao i roj pčela koji vlasnik nije vijao 2 dana.)

- Napuštene nekretnine prelaze ex lege u vlasništvo RH.

74. RES NULLIUS?
Res nullius – ničija stvar. Res derelicta – napuštena stvar.
75. STJECANJE PRIRAŠTAJEM?
U stjecanje priraštajem spadaju sva ona izvorna stjecanja prava vlasništva koja su posljedica
određenih fizičkih promjena na stvari kao objektu vlasništva. Te promjene se mogu
sastojati u odvajanju od stvari (unutarnji priraštaj), priraštaju zemljišta, preradi, sjedinjenju i
miješanju stvari, građenjem na stvari te sijanjem i sađenjem (vanjski priraštaj).
* Odvajanje plodova – vlasništvo se stječe separacijom plodova i drugoga od matične stvari.
Odvajanjem stječe vlasništvo vlasnik matične stvari, sam (pošteni) posjednik tuđe stvari,
uzufruktuar i zakupnik. Nositelj prava uporabe stječe vlasništvo tek ubiranjem, kao i založni
vjerovnik.
76. KADA DOLAZI DO PRESTANKA VLASNIŠTVA?
Pravo vlasništva prestaje:
1. Propašću stvari, a prestaje i kad stvar priraste drugoj stvari (na ostacima stvari ne
prestaje vlasništvo)
2. Stavljanjem stvari izvan prometa (učinak potpunog izvlaštenja)
3. Tuđe stjecanje = kada druga osoba izvorno stekne pravo vlasništva na istoj stvari
vlasništvo potpuno prestaje (ako stekne izvedeno ne prestaje pravo vlasništva, to bi bio samo

47
 relativni prestanak prava vlasništva jer prestaje samo za dosadašnjeg nositelja)

pr. vl. na nekretnini prestaje odreknućem tek kad na temelju pisanog

4. Odreknućem
očitovanja o odricanju pravo vl. bude izbrisano u zemljišnoj knjizi
pr. vl. na pokretnini prestaje napuštanjem stvari (derelikcija)
5. Na temelju (posebnog) zakona (može prestati bez brisanja u zemljišnoj knjizi, ali ne
na štetu trećih
77. SUPROTNO OD DERELIKCIJE?
Okupacija.
78. SUPROTNO OD ZASTARE?
Dosjelost.
79. DOSJELOST? (USUCAPIO)
Dosjelost je stjecanje vlasništva stvari samostalnim posjedom te stvari ako taj ima zakonom
određenu kakvoću i neprekidno traje zakonom određeno vrijeme, a posjednik je sposoban
da bude vlasnikom te stvari. (Dosjelost je jedan od načina izvornog stjecanja prava
vlasništva.)
81. DOSJELOST, DEFINICIJA I ROKOVI?
Dosjelost je stjecanje prava vlasništva na temelju samostalnog posjeda stvari kroz zakonom
određeno vrijeme. U vrijeme potrebno za redovitu dosjelost uračunava se vrijeme koje su
prednici sadašnjeg posjednika neprekidno posjedovali stvar kao kvalificirani samostalni
posjednici. Stjecatelju se može uračunati i vrijeme posjedovanja njegova prednika koji je bio
samo pošten posjednik (ali ne istinit i zakonit), no u tom slučaju je za dovršenje porebno da
protekne još ovoliko vremena koliko je potrebno za izvanrednu dosjelost. Dosjedatelj će se
pozivati na uračunavanje samo ako je vrijeme koje ima proteći nakon uračunavanja kraće od
vremena redovite dosjelosti.
REDOVITA DOSJELOST je stjecanje prava vlasništva na temelju samostalnog kvalificiranog
(pošten, zakonit, istinit) posjeda izvršavanog kroz zakonom određeno vrijeme. Za pokretnine
rok dosjelosti iznosi 3 godine, a za nekretnine 10 godina (neprekidnog samostalnog
posjedovanja).
Dvostruko dulji rok dosjelosti se traži ako se dosijeda stvar u vlasništvu Republike Hrvatske,
županija i jedinica lokalne samouprave i uprave i s njima izjednačenih pravnih osoba, kao i
stvar u vlasništvu crkve ili drugih neprofitnih pravnih osoba osnovanih u dobrotvorne ili
druge općekorisne svhe.
IZVANREDNA DOSJELOST je stjecanje prava vlasništva na temelju samostalnog poštenog
posjeda kroz zakonom određeno vrijeme. Za pokretnine rok dosjelosti iznosi 10 godina, a za
nekretnine 20 godina.
Dvostruko dulji rok dosjelosti se traži ako se dosijeda stvar u vlasništvu Republike Hrvatske,
županija i jedinica lokalne samouprave i uprave i s njima izjednačenih pravnih osoba, kao i
stvar u vlasništvu crkve ili drugih neprofitnih pravnih osoba osnovanih u dobrotvorne ili
druge općekorisne svhe.

48
82. PRETPOSTAVKE ZA STJECANJE VLASNIŠTVA DOSJELOŠĆU?
● Sposobnost dosjedatelja – u načelu je svaka osoba sposobna steći vlasništvo
dosjelošću.
● Sposobnost stvari – stvari na kojima se ne može steći pravo vlasništvo uopće nisu
sposobne za dosjelost.
● Samostalan posjed određene kakvoće (dosjedatelj posjeduje stvar kao da je njezin
vlasnik) – glede kakvoće posjed mora biti kvalificiran ili barem pošten. Posjed nadalje
mora biti efektivan, tj. mora se stvarno izvršavati kroz cijelo vrijeme dosjelosti. Posjed
mora trajati neprekidno.
● Vrijeme dosjelosti određeno zakonom
83. KOJE SE PRAVO MOŽE STEĆI DOSJELOŠĆU?
● Pravo vlasništva. (Dosjelošću postajemo vlasnik nekretnine i bez upisa u zemljišnu
knjigu.)
● Pravo stvarne služnosti. Izvršavanjem njena sadržaja za vrijeme 20 g. uz pretpostavku
da ju je posjednik povlasne nekretnine pošteno posjedovao, da se vlasnik poslužnog
dobra tome nije protivio, ako služnost nije izvršavao zlouporabom povjerenja
vlasnika/posjednika povlasne nekretnine, silom, potajno, na zamolbu do opoziva.
Posjed prava stvane služnosti mora biti pošten i istinit. (POVREMENE? + RIJETKE
SLUŽNOSTI – mora se dokazati da je u razdoblju od najmanje 20 godina barem 3 puta
izvršavan njezin sadržaj)
84. MOŽE LI SE POSTATI VLASNIK DOSJELOŠĆU?
Da, stjecanje prava vlasništva na temelju posjedovanja stvari kroz zakonom određeno
vrijeme.
Dosjelošću postajemo vlasnik pokretnih stvari , one su već u našem posjedu, a kada prođe
rok dosjelosti, stječemo pravo vlasništva i posjed na njima, te time postajemo vlasnici
pokretnih stvari. Što se tiče nekretnina, stječemo pravo vlasništva ipso iure(po samom
propisu i zakonu), a vlasnik je ovlašten ishoditi upis svog prava u zemljišnu knjigu (uknjižba
ovdje dakle nije modus).
85. ZA ŠTO JE VEZAN ROK DOSJELOSTI OD 50 GODINA?
Ne postoji rok dosjelosti od 50 godina – samo rokovi od 3 i 10, 6 i 20 za redovitu dosjelost i
rokovi od 10, 20 i 20, 40 za izvanrednu dosjelost.
86. ALIENIS? Tuđe, tuđa.
87. BLAGO?
Blago su novac, dragocjenosti i druge stvari od vrijednosti koje su bile skrivene toliko dugo da
im se više ne može utvrditi vlasnik. Nalaznik je obvezan nađeno blago uzeti u posjed za
Republiku Hrvatsku čime ono postaje njeno vlasništvo, a nalaznik i vlasnik nekretnine na
kojoj je blago nađeno imaju pravo na nagradu od RH, svaki po jednu polovinu, a čija visina ne
smije biti niža od one za nalaz izgubljene stvari (10%) niti viša od vrijednosti blaga.
88. KOLIKA JE NALAZNINA ZA NAĐENU TUĐU STVAR? – RAZLIKOVATI JE OD NAGRADE ZA
BLAGO!
U visini 10% prometne vrijednosti stvari. Nalaznik ima pravo i na naknadu nužnih troškova.

49
89. PRETPOSTAVKE ZA DERIVATIVNO (IZVEDENO) STJECANJE PRAVA VLASNIŠTVA?
* U izvedena stjecanja prava vlasništva ubrajamo stjecanje uspostavom etažnog vlasništva i stjecanje na
temelju pravnog posla.

Izvedeno ili derivativno stjecanje prava vlasništva je ono stjecanje kod kojega stjecatelj svoje
pravo vlasništva izvodi iz prava vlasništva svoga prednika. Pretpostavke za derivativno
stjecanje su:
1. Vlasništvo prednika – nitko ne može na drugoga prenijeti više prava nego li ga sam
ima
2. Titulus ili naslov stjecanja – pravni posao kojem je cilj stjecanje prava vlasništva
(jednostrani pravni posao – oporuka, dvostrani pravni posao – ugovor). Titulus mora biti ne samo
objektivno valjan nego mora istodobno biti i kauzalni pravni posao. Ali ni svaki
kauzalni pravni posao ne može biti titul za stjecanje vlasništva. To mogu biti samo oni
poslovi kojima je kauza stjecanje prava vlasništva – npr. zamjena, kupoprodaja, darovanje.
3. Modus ili način stjecanja – je način na koji se stječe pravo vlasništva. Treba paziti radi
li se o pokretninama ili nekretninama
1. Za pokretnine – TRADICIJA – prijenos posjeda izvršen u namjeri da se prenese
i stekne vlasništvo stvari
2. Za nekretnine – UPIS U ZEMLJIŠNE KNJIGE
90. RAZLIKA TITULUS I MODUS?
Titulus ili naslov stjecanja je pravni posao kojem je cilj stjecanje vlasništva, a modus ili način
stjecanja je način na koji se stječe pravo vlasništva. Kod nekretnina modus je upis u zemljišne
knjige, a kod pokretnina – tradicija.
91. TRADICIJA? - izvedeno stjecanje posjeda stvari, neposredan posjed
Tradicija je prijenos posjeda predajom stvari novom posjedniku.
Vrste tradicija:
1. Fizička predaja ili predaja iz ruke u ruku (traditio de manu ad manum)
2. Predaja znacima ili simbolička tradicija (traditio symbolica)
3. Tradicija očitovanjem (traditio per declarationem)
a) Traditio brevi manu – kada držatelj stvari dogovorom sa posjednikom postaje
posjednik. Npr. zaposlenik kupi stvar koju je prije držao (ne i posjedovao).
b) Constitutum possessorium – obratno od brevi manu – dosadašnji posjednik
gubi animus, a zadržava stvar kao detentor -> Posjednik,držatelj stvari
4. Tradicija transportom (traditio per transmissionem) – posjednik gubi posjed
predajom prijevozniku

98.GDJE SE NALAZI UGOVOR O DOŽIVOTNOM I DOSMRTNOM UZDRŽAVANJU?

Od 1.1.2006. ugovor o doživotnom i dosmrtnom uzdržavanju nalaze se u Zakonu o
obveznim odnosima NN 35/05, u sredini zakonskog teksta (čl. 579. i čl. 586.) Prije stupanja
na snagu Zakona o obveznim odnosima odredbe ugovora o doživotnom uzdržavanju bile su
propisane Zakonom o nasljeđivanju (prvotno iz 1971. te novim iz 2003. NN 48/03). Što se tiče
ugovora o dosmrtnom uzdržavanju on je u našoj praksi bio nepoznat do stupanja na snagu
ZOO-a, no primjenjivao se na temelju OGZ-a.

50
99. OBLIK UGOVORA O DOŽIVOTNOM UZDRŽAVANJU?
Ugovor o doživotnom uzdržavanju mora biti sastavljen u pisanom obliku i ovjeren od suca
nadležnog suda, ili sastavljen u obliku javnobilježničkog akta ili potvđen (solemniziran) po
javnom bilježniku.
Javnobilježnički akt – isprava koju sastavljaju sami javni bilježnici. Za neke pravne poslove potreban je
javnobilježnički akt kako bi im se osigurala pravna valjanost.
Javnobilježnička potvrda (solemnizacija) – postupak potvrde pravnog posla kod javnog bilježnika kod kojeg
javni bilježnik provjerava da li ugovor odgovara propisanoj formi te objašnjava sudionicima smisao i posljedice
pravnog posla. Znači da se privatnim ispravama daje značaj javnih.

100. RAZLIKA UGOVORA O DOŽIVOTNOM I DOSMRTNOM UZDRŽAVANJU?

● Ugovorom o doživotnom uzdržavanju obvezuje se jedna strana (davatelj
uzdržavanja) doživotno uzdržavati drugu stranu ili neku treću osobu (primatelj
uzdržavanja), a druga strana izjavljuje da joj daje svu ili samo dio svoje imovine, s
time da je stjecanje stvari i prava odgođeno do smrti primatelja uzdržavanja. –
učinak mortis causa – DO SMRTI
● Ugovorom o dosmrtnom uzdržavanju obvezuje se jedna strana (davatelj
uzdržavanja) uzdržavati drugu stranu ili neku treću osobu do njezine smrti (primatelj
uzdržavanja), a druga se strana obvezuje prenijeti joj za života svu ili samo dio svoje
imovine. – učinak inter vivos – ZA ŽIVOTA
101. DAROVANJE? KOJI ZAKON?
Zakon o obveznim odnosima.
Ugovor o darovanju (je besplatni pravni posao koji) nastaje kada se darovatelj obveže
prepustiti obdareniku bez protučinidbe stvar ili imovinsko pravo, a obdarenik to prihvati.

103. ZOO OSIROMAŠENJE?

Osiromašenje se u ZOO-u spominje u kontekstu opoziva darovanja zbog osiromašenja
darovatelja. Naime, ukoliko darovatelj toliko osiromaši da nema sredstava za svoje nužno
uzdržavanje, a nema ni osobe koja ga je po zakonu dužna uzdržavati, može opozvati
darovanje i od obdarenika zahtijevati povrat dara.
104. ANIMUS CONTRAHENDI?
Jasna namjera za sklapanje ugovora.
105. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE ZOO-A?
ZOO ima manji broj odredbi – samo 3 članka, dok ima veći broj članaka, oko 1165. ZV s
druge strane ima manji broj članaka (396), a više prijelaznih i završnih odredbi – oko 30-ak.
U prijelaznim i završnim odredbama ZOO-a navodi se kako se odredbe ZOO-a neće
primjenjivati prije stupanja na snagu ovog Zakona, a danom stupanja na snagu prestaje važiti
Zakon o obveznim odnosima (stari NN 53/91).
106. ŠTO ZNAČI ABGB?
To je naziv za (austrijski) opći građanski zakonik koji je objavljen 1.6.1811., a stupio je na
snagu u austrijskim zemljama 1.1.1812.
U Bansku Hrvatsku je uveden 1852.
Novele 1914., 1915., 1916.
To je institucijski građanski zakonik.

51
107. ŠTO ZNAČI SAPIENTI SAT?
Mudrome dosta.
108. ZAŠTO BI NETKO KORISTIO PUBLICIANU, A MOŽE REIVINDIKACIJU?
Vlasnik bi se koristio publicianom ako ne želi ili ne može dokazati vlasništvo prednika.
ACTIO PUBLICIANA – tužba kojom kvalificirani posjednik zahtijeva povrat stvari od posjednika
kod kojeg se ta stvar nalazi BEZ pravnog temelja ili na SLABIJEM pravnom temelju.
109. PROBATIO DIABOLICA – ĐAVOLSKI DOKAZ?
Dokaz kojim se kod reivindikacije dokazuje vlasništvo prednika. Ako je prednik stekao
vlasništvo derivativno, treba ići tako daleko dok se ne nađe onaj koji je među prednicima
vlasništvo stekao originarno. Kod reivindikacije tužitelj mora dokazati uz naslov (titulus) i način stjecanja i
vlasništvo prednika.
Zbog svoje težine taj se dokaz naziva đavolski dokaz. Ako se radi o vlasništvu nekretnine,
tužitelj ako je upisan kao vlasnik ima za sebe predmnjevu da je doista i vlasnik. Tko niječe,
mora dokazati suprotno.
110. TROŠKOVI? (IMPENSAE)
Kada pošten ili nepošten posjednik mora vratiti stvar vlasniku postavlja se pitanje mora li
vlasnik nadoknaditi troškove koje je u međuvremenu posjednik imao na stvari. Imamo tri
vrste troškova: nužne (impensae necessariae), korisne (impensae utiles) i luksuzne
troškove (impensae voluptuariae). – ovisi da li se radi o poštenom/nepoštenom posjedniku
i o vrsti troškova.
Pošten posjednik ima pravo na naknadu nužnih troškova i korisnih troškova s iznimkom da
se korisnim troškom ne smatra trošak kojim je posjednik promijenio namjenu stvari, ako to
vlasniku nije korisno. Pošten posjednik također ima pravo na zadržanje stvari (ius
retentionis) dok mu se ne plate nužni i korisni troškovi.
Nepošteni posjednik ima pravo naknade nužnih troškova, ali samo onih koji bi bili nužni i
vlasniku stvari da se stvar nalazila kod njega. Nepošten posjednik nema pravo naknade
korisnih troškova, no priznaje mu se pravo odnošenja (ius tollendi) onoga što je uložio na
ime korisnih troškova, pod uvjetom da se to može odvojiti bez oštećenja same stvari. Nema
ius retentionis.
Što se tiče luksuznih troškova, pravo priznaje pravo odnošenja (ius tollendi) i poštenom i
nepoštenom posjedniku na ime luksuznih troškova.
1. Nužni troškovi (impensae neccesariae) – nužni za samo održavanje stvari, npr.
troškovi ishrane i liječenja životinje
● Pošten – ima pravo na naknadu nužnih, od njih se odbija vrijednost plodova i
drugih koristi koje je posjednik dobio od stvari
o Ima ius retentionis – pravo zadržavanja dok mu se ne nadoknade
o Rok zastare – 3 godine od dana predaje stvari
● Nepošten – ima pravo na naknadu nužnih troškova, ali samo onih koji bi bili
nužni i vlasniku da se stvar nalazila kod njega
o Nema ius retentionis
o Rok zastare – 3 godine od dana predaje stvari

52
 2. Korisni troškovi (impensae utiles) – troškovi kojima se povećava vrijednost stvari,
npr. stan preuredi u zubarsku ordinaciju
● Pošten – ima pravo na naknadu s tim da se ne smatra korisnim trošak kojim je
korisnik promjenio namjenu stvari ako to vlasniku nije korisno; odbijaju se
plodovi i druge koristi
o Ima pravo retencije
o Rok zastare – 3 godine od dana predaje stvari
● Nepošten – nema pravo na naknadu korisnih troškova
o Ima pravo odnošenja (ius tollendi)
3. Luksuzni troškovi (impensae voluptuariae) – one koje je posjednik učinio radi svog
zadovoljstva ili uljepšavanja
● Ne nadoknađuju se ni poštenom ni nepoštenom posjedniku, ali oboje imaju
IUS TOLLENDI
111. ŠTO SU IMPENSAE? Latinski naziv za troškove – vidi gornje pitanje.
112. RETENCIJA?
IUS RETENTIONIS ili pravo retencije ili pravo zadržanja stvari koje je priznato poštenom
posjedniku dok mu se ne nadoknade nužni i korisni troškovi.
113. IUS TOLLENDI?
Pravo odnošenja (ius tollendi) priznaje se nepoštenom posjedniku na ime onoga što je
uložio na ime korisnih troškova, pod uvjetom da se to može odvojiti bez oštećenja same
stvari. Također se priznaje i poštenom i nepoštenom posjedniku kod luksuznih troškova.
114. AKO PUSTITE SUPRUGU DA ŽIVI U VAŠOJ KUĆI, KAKAV JE NJEN STATUS U TOJ KUĆI?
Ona nije niti vlasnik niti suvlasnik ukoliko je kuća dio moje privatne imovine stečene prije
braka. Međutim, ona je (su)posjednik (cijele kuće ili samo sobe, ovisi). Ukoliko kuću kupim za
vrijeme braka, kuća će biti u našem suvlasništvu pa makar i ja sam bio upisan u zemljišnim
knjigama kao vlasnik.
115. NAZADKUPNJA I NAZADPRODAJA?
● Nazadkupnja – vrsta kupoprodaje kod koje si prodavatelj nekretnine prigodom
kupoprodaje nekretnine ili kasnije pridržava pravo da prodanu stvar za unaprijed
određenu cijenu opet otkupi. Tu odluka leži na prodavatelju, a kupac je obvezan da
na zahtjev prodavatelja, stvar opet proda bivšem prodavatelju. Nazadkupnja je pravo
koje pripada prodavatelju samo za njegova života, a može se upisati u zemljišnu
knjigu (tada ima učinak erga omnes, a ne više inter partes).
● Nazadprodaja – vrsta kupoprodaje kod koje je prodavatelj obvezan da na zahtjev
kupca odmah ili nakon određenog vremena za unaprijed određenu cijenu nekretninu
ponovo kupi. Tu odluka leži kod kupca, a može se upisati u zemljišnu knjigu (opet
učinak erga omnes).

53
119. IMISIJE? PREKOMJERNE IMISIJE? TKO JE OVLAŠTEN? LATINSKI NAZIV ZA SUSJEDNA?
IMISIJE KAD POSTOJI ODOBRENJE NADLEŽNE VLASTI?
Imisije su utjecaji koje plinovite, krute ili tekuće tvari što dolaze s jedne nekretnine imaju na
korištenje susjednih nekretnina. (Dim, neugodni mirisi, čađa, otpadne vode, potresi, buka i
sl., čl. 110.)
Dijele se na:
1. Neposredne imisije – one kod kojih je radnja upravljena izravno i neposredno na to
da krute, plinovite ili tekuće supstancije dospiju na susjedno zemljište, npr. netko
izlijeva vodu, baca smeće sa svoga prozora u susjedovo dvorište ili vrt. Takve imisije
su zabranjene – vlasnik je ovlašten zahtijevati da uznemiravanje prestane i da mu se
nadoknadi pretrpljena šteta.
2. Posredne imisije – one kod kojih je susjedovo zemljište slučajno ili djelovanjem
prirodne sile izloženo smetnjama koje potječu od radnje na susjedovom zemljištu,
npr. zbog vjetra dim iz našeg dimnjaka se zadržava na susjednom dvorištu.
Posredne se imisije dijele na uobičajene koje su dopuštene i prekomjerne koje su
nedopuštene. Prekomjerne posredne imisije su sve one imisije kojima se otežava
korištenje drugih nekretnina preko mjere koja je uobičajena s obzirom na vrstu i
namjenu nekretnine i na mjesto i vrijeme, ili kojima se uzrokuje znatnija šteta, ili su
nedopušteni na temelju odredaba posebnog zakona. (nije jednako radi li se o bolnici,
stanu ili tvornici s obzirom na jačinu buke koja se mora trpjeti)
Vlasnici nekretnina koje su izložene prekomjernim posrednim imisijama ovlašteni su
od vlasnika nekretnine s koje one potječu, zahtijevati otklanjanje njihovih uzroka
(imisija) i naknadu štete koju su prouzročile. Također, mogu zahtijevati da ubuduće
propušta činiti na svojoj nekretnini ono što izaziva prekomjerne imisije, dok ne
poduzme mjere kojima će ih potpuno spriječiti.
Ukoliko imisije potječu od djelatnosti koja je dopuštena od strane nadležne vlasti,
vlasnici imisijama izloženih nekretnina nemaju pravo zahtijevati zabranu obavljanja
djelatnosti, nego samo naknadu štete koje su im imisije nanijele te poduzimanje
prikladnih mjera da se imisije ubuduće spriječe ili barem smanje. – prema ZOO
naknada prekomjerne štete.
Latinski naziv za susjedna je vicinis (susjed = vicinus)
124. MOŽE LI PRESTATI VLASNIŠTVO NEVRŠENJEM?
NE, vlasništvo ne prestaje nevršenjem, može prestati samo ako netko drugi izvorno stekne
naše vlasništvo.
125. ŠTO SE SMATRA NEKRETNINOM?
Nekretninom se smatraju čestice zemljine površine, zgrade i druge građevine izgrađene na
površini zemlje, iznad ili ispod nje, a namijenje su da tamo trajno ostanu, te sve što je u
nekretnini ugrađeno, njoj dograđeno, ili na neki način s njom trajno spojeno, sve dok se od
nje ne odvoji.

54
126. STJECANJE PRAVA VLASNIŠTVA PO ZAKONU?
Stjecanje prava vlasništva po zakonu spada u izvorno stjecanje prava vlasništva. Naime,
vlasništvo se izvorno stječe na osnovi određenih pravnih činjenica za koje zakon veže
mogućnost izvornog stjecanja.
1) STJECANJE PRISVOJENJEM I NALAZOM
2) STJECANJE PRIRAŠTAJA
3) STJECANJE DOSJELOŠĆU
4) STJECANJE OD NEVLASNIKA

POSJED
142. VRSTE POSJEDA?
1. Neposredan – tko svoju faktičnu vlast izvršava osobno ili posredovanjem pomoćnika
u posjedovanju.
2. Posredan – ima osoba koja faktičnu vlast na stvari izvršava preko druge osobe, kojoj
je po osnovi plodouživanja, založnog prava, zakupa, najma, čuvanja, posudbe ili
drugog pravnog posla dala stvar u neposredan posjed.
3. Samostalan – ima onaj koji izvršava posjed kao da je vlasnik stvari ili posjeduje pravo
kao da je njegov nositelj. Naziva se i vlasničkim posjedom. Predmnjeva se da je posjed samostalan
ako se ne dokaže suprotno. Teret dokazivanja je na onom koji osporava samostalnost posjeda.
4. Nesamostalan – čiji posjednik posjeduje stvar ili pravo priznajući višu vlast posrednog
posjednika, npr. posjed zakupnika.
5. Individualni – kada samo jedna osoba ima posjed na stvari ili pravu.
6. Suposjed – kad više osoba ima posjed na istoj stvari ili pravu.
7. Idealni posjed = posjed čiji posjednik nema stvarnu i efektivnu faktičnu vlast, ali mu
je pravni poredak priznaje – posjed priznat nasljedniku i tabularni posjed (ima ga
osoba koja je upisana u zemljišne knjige kao vlasnik nekretnine, a na njoj nema
faktične vlasti). Naš pravni poredak priznaje samo nasljednički kao idealni, ne i tabularni.

143. POSJED S OBZIROM NA KAKVOĆU?

Zakonit posjed onaj koji se zasniva na valjanome pravnom temelju (pravo na posjed).
Nezakonit – onaj koji se ne zasniva na valjanom pravnom temelju.
Istinit – ako nije pribavljen ni silom, ni potajno ili prijevarom, ni zlouporabom povjerenja.
Neistinit ili viciozan – onaj koji je stečen silom, potajno ili prijevarom, ili zluporabom
povjerenja. (vi, clam, precario)
Vezano na neistinit posjed – prekarij je ugovor po kojem je jedna strana prepustila drugoj strani neku stvar na
besplatnu uporabu do opoziva. Ako druga strana odbije vratiti stvar govorimo o neistinitom ili vicioznom tj.
prekarističkom posjedu.

Pošten – ako posjednik kad ga je stekao nije znao niti je s obzirom na okolnosti imao
dovoljno razloga posumnjati da mu ne pripada pravo na posjed. Naziva se još posjednikom u
dobroj vjeri (bonae fidei possessor)
55
Nepošten – kada posjednik zna ili je imao dovoljno razloga posumnjati da ne pripada pravo
na posjed. Naziva se još posjednikom u zloj vjeri (malae fidei possessor). (Nema definicije u
ZV-u)
Kvalificirani posjed – onaj koji je istodobno zakonit, istinit i pošten.
144. TABULARNI POSJED?
Tabularni posjed – ima ga osoba koja je upisana u zemljišne knjige kao vlasnik nekretnine, a
na njoj nema faktične vlasti.
145. ZAŠTITA POSJEDA I ROKOVI KOD ZAŠTITE POSJEDA?
Najvažniji pravni učinak posjeda je njegova zaštita u slučaju samovlasnog i protupravnog
smetanja. Svaki posjednik ima pravo na zaštitu samovlasnog smetanja posjeda. Samovlast je
zabranjena i nitko nema pravo samovlasno smetati posjed pa makar smatrao da ima jače
pravo na posjed. I viciozni posjednik ima pravo na zaštitu posjeda, osim prema osobi od koje
je na takav način stekao posjed. Ali i ta uskrata je ograničena na rok od 30 dana od dana
saznanja za smetanje i počinitelja, odnosno na rok od godinu dana od učinjenog smetanja.
Nakon proteka tih rokova, posjed vicioznog posjednika postaje miran i on ima pravo štititi
posjed i prema osobi od koje ga je stekao. Dva su oblika zaštite posjeda prema ZV-u: sudska
zaštita i dopuštena samopomoć. Rokovi za podizanje posjedovne tužbe su isti kao i rokovi za
samopomoć.
146. KOLIKO MOŽE BITI SUPOSJEDNIKA?
Nije određeno koliko može biti suposjednika. Koliko ima i pravnih subjekata (uključivo i
pravne osobe).
147. JESTE LI VI POSJEDNIK TIH (CIPELA, MAJICE itd) I KAKVA?
Jesam, neposredan, samostalan, individualan, zakonit, istinit i pošten posjednik.
148. MOGU LI IMATI VAS U POSJEDU? JE LI SE POSJEDUJU SAMO STVARI?
Ne, mogu se posjedovati samo stvari i prava (prava stvarnih služnosti).
149. ROK ZA NESAVJESNOG POSJEDNIKA ZA STJECANJE VLASNIŠTVA DOSJELOŠĆU? PAZITI!!
Ne postoji nesavjestan posjednik i nesavjestan posjed.
150. MOŽE LI PREDMET POSJEDA BITI SOBA U STANU, A PREDMET VLASNIŠTVA?
Predmet posjeda može, vlasništva ne može. Ukoliko pita zašto ne može, treba reći kako sobe
u stanu ne mogu biti predmet etažiranja, jer nisu samostalna uporabna cjelina, pa se ne
može uspostaviti vlasništvo posebnog dijela. Jasno, ne mogu biti ni predmet suvlasništva.
151. DVA POSJEDOVNA INTERDIKTA? ILI SAMOVLASNO ODUZIMANJE POSJEDA
INTERDIKTI?
Izdavao ih je pretor na zahtjev zainteresiranih osoba bez prethodnog ispitivanja:
Interdictum retinendae possessionis – kad je posjed smetan, a ne oduzet
Interdictum recuperandae possessionis – kad je posjed oduzet, služi za ponovnu uspostavu
izgubljenog posjeda.
Konstrukcija posjeda:
152. POSJED KOJIH SLUŽNOSTI JE MOGUĆ? RIMSKA(SUBJEKTIVISTIČKA) -> CORUPUS
Posjed stvarnih služnosti. I ANIMUS
GERMANSKA(OBJEKTIVISTIČKA) ->
CORPUS – naše pravo ZV
56
153. PETITORIUM ABSORBET POSSESSORIUM? -> PETITORNI PRIGOVOR
Zaštita posjeda uvijek se pruža bez obzira na pravo na posjed u trenutku smetanja odnosno
oduzimanja posjeda. Pa ipak, samo iznimno, mogao bi se istaknuti petitorni prigovor prava
na posjed, npr. kada je u tijeku postupka zbog smetanja posjeda pravomoćno okončan
postupak u kojem je tuženiku proznato pravo vlasništva na spornoj stvari. Načelo je da
petitorni postupak u kojem je tuženiku priznato pravo vlasništva na spornoj stvari čini
suvišnim, odnosno apsorbira potupak zbog smetanja posjeda. Međutim, ovo načelo nakon
dviju odluka Ustavnog suda iz 2006. više nije jedan od posjedovnih prigovora.

154. DOPUŠTENA SAMOPOMOĆ?

Samopomoć je pravo posjednika da primjerenom silom ili na drugi prikladan način odbije
samovlasno smetanje posjeda. Posjednik se može koristiti samopomoću protiv svakoga
onoga koji ga samovlasno uznemirava u posjedovanju ili mu je oduzeo posjed.
Samopomoć mora biti dopuštena, a to će biti pod ovim pretpostavkama: ako je nužna, jer bi
sudska pomoć stigla prekasno, a opasnost od smetanja posjeda je neposredna, u rokovima
u kojima se može ostvariti posjedovna zaštita te ako primijenjena sila nije veće jakosti, nego
li je primjerena okolnostima. Dopuštenom samopomoću može se poslužiti svaki onaj tko ima
pravo na zaštitu posjeda, ali također i pomoćnik u posjedovanju. Pravo na dopuštenu
samopomoć gasi se u roku od 30 dana od dana saznanja za smetanje i počinitelja , a u
svakom slučaju nakon godinu dana od učinjenog smetanja. Ako bi se posjednik koristio
pomoći nakon proteka navedenih rokova ili bez pretpostavaka dopuštenosti, odgovara za
štetu koju je prouzročio.
155. ŠTO SE DOGAĐA KADA PRETJERATE SA SAMOPOMOĆI? ŠTO JE S POSJEDOM?
Ako pretjeramo sa samopomoći odgovaramo za štetu koju prouzročimo, ali smo zaštitili
posjed.
156. DOĐETE DOMA I VIDITE PROMIJENJENU BRAVU NA VRATIMA – DA LI ĆETE PODNIJETI
POSJEDOVNU TUŽBU? VARIJACIJE: KOLEGICA VAM UZME TORBU, HOĆETE LI JU TUŽITI
POSJEDOVNOM TUŽBOM?
Neću, prvo ću se poslužiti dopuštenom samopomoći i ući u svoj stan. Ukoliko ulaskom u stan
saznam tko je promijenio bravu, i ako je doista došlo do smetanja posjeda, podnijet ću
posjedovnu tužbu protiv osobe koja mi je smetala ili oduzela posjed.
157. AKTIVNA I PASIVNA LEGITIMACIJA KOD ZAŠTITE POSJEDA?
Aktivna legitimacija (tužitelj) – posjednik kojemu je posjed samovlasno smetan. Aktivno su
legitimirani i neposredni i posredni posjednik prema trećem koji je počinio smetanje. Aktivno
je legitimiran i svaki suposjednik na zaštitu od smetanja treće osobe, a od drugih
suposjednika samo ako su ga potpuno isključili od dotadašnjeg suposjeda ili su mu bitno
ograničili dotadašnji način izvršavanja faktične vlasti na stvari. Također i svaki nasljednik, tj.
sunasljednik, glede posjeda koji je s ostavitelja prešao na nasljednike, od samovlasnog
smetanja treće osobe, tj. izvršitelj oporuke i skrbnik ostavine.
Pasivno legitimirani (tuženik) - može biti prije svega onaj koji je izvršio čin smetanja, tj.
oduzeo posjed ili na bilo koji drugi način smetao posjednika u posjedovanju. Ali tuženik može

57
biti i onaj koji je dao nalog za smetanje kao i onaj u čijem je interesu učinjeno smetanje, a on
se od toga nije ogradio.
158. RATIO (RAZLOG) POSJEDOVNE TUŽBE?
Da se izbjegne samovlast i nasilje. Da se osigura mirno posljednje stanje posjeda i da se
pravni subjekti primoraju da svoja prava ostvaruju ili mirnim putem ili preko suda, a ne
samovlasno. Procesnopravno, omogućuje se brzina i jednstavnost postupka i efikasna
zaštita postojećeg posljednjeg mirnog posjedovnog stanja.
159. POSJEDOVNI PRIGOVORI (PRIGOVORI TUŽENOG U POSJEDOVNOJ PARNICI)?
Tuženik se može braniti stavljanjem prigovora:
- Pomanjkanje aktivne legitimacije (tvrdi da tužitelj ni nije bio posjednik)
- Promašenost pasivne legitimacije (tvrdi da nije počinio čin smetanja, niti je dao nalog
niti je odobrio korist)
- Pomankanje animus turbandi – tvrdi da uopće nije bio svjestan da čini smetanje (npr.
bio je pijan kad je legao u pšenicu)
- Pomanjkanje protupravnosti smetanja – tvrdi da smetanje nije bilo samovlasno (npr.
provedba ovrhe)
- Protek prekluzivnog roka (prekoračen rok) – tvrdi da je tužitelj premašio rok za
podizanje tužbe – jedino na ovaj prigovor sud pazi ex offo
- Vicioznost posjeda – tvrdi da je tužitelj prema njemu viciozni posjednik
- Petitorium absorbet possessorium – do 2006. jedan od prigovora (više nije)
160. APREHENZIJA?
Jednostran fizički čin kojim se uspostavlja faktična vlast na stvari, a kojim se izvorno stječe
neposredan posjed stvari.
*kod posjedovne parnice RJEŠENJE JE KONAČNO i preostaje samo vlasnička parnica.
Sud rješenjem 1. Zabranjuje daljnje smetanje pod prijetnjom novčane kazne odnosno povrat oduzetog posjeda
ili 2. Određuje druge mjere za zaštitu posjeda. Ako tuženi ponovno izvrši smetanje, neće se voditi novi postupak
već se na temelju ranijeg rješenja izdaje novo rješenje o ovrsi radi uspostave prijašnjeg posjedovnog stanja i
zaprijetiti ovršeniku izricanjem novčane kazne ako ponovno počini smetanje. To se nastavlja sve dok ovršenik
ne uspostavi prijašnje posjedovno stanje. -> PRIJEDLOG ZA OVRHU PRDNOSI SE U ROKU OD 15 DANA OD DANA
SAZNANJA ZA PONOVNO SMETANJE POSJEDA, A NAJKASNIJE U ROKU 1 GODINE OD PONOVLJENOG SMETANJA
Postoji još i privremena naredba = sudsko rješenje koje se donosi prije okončanja postupka zbog smetanja
posjeda; takvim se rješenjem u hitnim slučajevima štiti posjedovno stanje nastalo poslije smetanja ili se smjesta
naređuje povrat u prijašnje stanje; no time se ne utječe na konačni ishod postupka.

OBLICI PRAVA VLASNIŠTVA -> individualno,

suvlasništvo, zajedničko, etažno

58
 SUVLASNIŠTVO (condominium)
- vlasništvo više osoba na istoj fizički nepodjeljenoj stvari po dijelovima koji su alikvotno
(idealno) podijeljeni.
162. PRAVA I OBVEZE SUVLASNIKA NA CIJELOJ STVARI?
Svaki suvlasnik smije izvršavati glede cijele stvari sve ovlasti koje ima kao nositelj dijela prava
vlasništva bez suglasnosti ostalih suvlasnika, ako time ne vrijeđa prava ostalih suvlasnika (čl.
38. ZV)
Prava suvlasnika na cijeloj stvari su:
- pravo na posjed u opsegu svog alikvotnog dijela (pravo na suposjed);
- pravo na upravljanje:
redovito (ubiranje civilnih i prirodnih plodova, manji popravci, redovito održavanje, način
izvršavanja prava na posjed, davanje u najam i zakup na vrijeme od 1 godine ili kraće i slično
– potrebna većina glasova suvlasnika, po suvlasničkim omjerima, ne broju suvlasnika5) i
izvanredno (otuđenje stvari, promjena namjene stvari, veći popravci, dogradnja,
nadogradnja, preuređenje, davanje cijele stvari u zakup ili najam na vrijeme duže od 1
godine, osnivanje hipoteke cijele stvari, davanje pokretne stvari u zalog, osnivanje stvarnih i
osobnih služnosti, kao i osnivanje prava stvarnog tereta ili prava građenja na cijeloj stvari –
potrebna suglasnost svih suvlasnika);
- ostala prava glede cijele stvari:
pravo na plodove i koristi od cijele stvari razmjerno veličini suvlasničkog dijela, pravo
zahtijevati polaganje računa i diobu koristi u svako doba, pravo zahtijevati u svako doba da
se u korist njegova suvlasničkog dijela nekretnine osnuje vlasništvo određenog posebnog
dijela, ako su ispunjene potrebne pretpostavke, pravo štititi cijelu svar prema trećima.
- obveze suvlasnika na cijeloj stvari svode se na obvezu snošenja troškova i tereta cijele
stvari razmjerno veličini suvlasničkog dijela.
163. KOLIKO SUVLASNIKA MOŽE BITI UPISANO U B LISTU?
Nema ograničenja (koliko ima pravnih subjekata na svijetu), svi suvlasnici moraju biti upisani
u B listu (vlastovnici ili vlasničkom listu), ma koliko ih ima. Broj nije ograničen.
164. POSLOVI IZVANREDNE I REDOVNE UPRAVE?
ZV čl. 40 – vidi pitanje broj 162 pod pravo na upravljanje.
* SUVLASNIŠTVO MOŽE NASTATI:
1. PRAVNIM POSLOM (ugovor ili oporuka)
2. ODLUKOM TIJELA DRŽAVNE VLASTI – udio bračnih drugova u zajedničkoj imovini.
3. NA TEMELJU ZAKONA – zakonsko nasljeđivanje.
165. DIOBA ISPLATOM KOD SUVLASNIŠTVA? 4 VRSTE :
Svaki suvlasnik ima nezastarivo pravo na razvrgnuće suvlasničke zajednice (diobu). Ona se može tražiti u bilo koje
doba, osim u vrijeme kada bi dioba bila na štetu drugih suvlasnika (zatražena u nevrijeme). Dioba se može
ostvariti sporazumno sa ostalim suvlasnicima – dobrovoljno razvrgnuće ili putem suda u izvanparničnom

5
Ako se ne dogovore, odluku će donijeti sud!

59
postupku – sudsko razvrgnuće. Ako sud nije vezan posebnim zakonom, djeljive pokretne stvari dijelit će fizički, a
nekretnine geometrijski. Također, još imamo i civilnu (diobu po vrijednosti – prodaja stvari pa namirenje po
vrijednosti suvlasničkog dijela) i idealnu diobu (računsku).

Dioba isplatom6 (čl. 51. ZV-a) moguća je ako:

- 1. suvlasnik učini vjerojatnim da za to postoji osobito ozbiljan razlog na njegovoj strani
- 2. ako su suvlasnički dijelovi jednog ili više suvlasnika veličine barem 9/10 zajedničke stvari.
U tom slučaju ne mora(ju) učiniti vjerojatnim ozbiljan razlog da mu/im se odobri dioba
isplatom
3. ako je to posebno određeno zakonom ili
4. pravnim poslom → dakle 4 VRSTE a ne dvije kao što većina pogrešno kaže!
- suvlasnici sporazumnu određuju način diobe, potrebna je suglasnost svih jer se radi o poslu izvanrednog
upravljanja
- suvlasnici imaju do isplate zakonsko založno pravo na stvari koja je pripala tražitelju razvrgnuća!
- ne isplati li ih u roku mogu tražiti isplatu ili naplatu iz vrijednosti zaloga ili poništaj odluke o razvrgnuću

166. PRIMJER ZA OSOBITO OZBILJAN RAZLOG?

Ako na primjer želim otvoriti tvornicu na području gdje je velika nezaposlenost, ili ako se želim
baviti stočarstvom i proizvodnjom mlijeka kada je država ili jedinica lokalne samouprave
proglasila potrebu za povećanje proizvodnje mlijeka itd. (Kačer kaže da je to loš primjer, jer da
to mogu tražiti i drugi suvlasnici.)
167. KAKO SE ŠTITI ONAJ KOJI ĆE BITI ISPLAĆEN? čl.51.st.2 ZV-a
Onaj koji će biti isplaćen ima do isplate založno pravo na stvari koja je pripala tražitelju
razvrgnuća. Ne isplati li se suvlasnik u roku, može tražiti ispunjenje ili naplatu iz vrijednosti
zaloga ili poništaj odluke o razvrgnuću isplatom.
168. KOJA JE SUŠTINSKA RAZLIKA KOD ISKLJUČENJA SUVLASNIKA NA ZAHTJEV MANJINE I
ISKLJUČENJA NA ZAHTJEV VEĆINE? – često pitanje! (Spada u etažno vlasništvo, tj. njegov
prestanak)
Čl. 97-99. ZV-a. Kod isključenja na zahtjev manjine prvo se donosi presuda7 kojom se tuženom
suvlasniku nalaže da se ubuduće suzdržava od takvih postupaka (postupaka kojima je drugog
suvlasnika, koji ga ničim nije izazvao, povrijedio bezobzirnim, nepristojnim ili uopće nedoličnim
ponašanjem, učinio mu tegobnim zajedničko stanovanje ili je počinio kažnjivo djelo protiv
imovine, morala ili tjelesne cjelovitosti njega ili njegovih ukućana, a da nije riječ o djelima tako
mala značenja da bi ih trebalo zanemariti), a tek ukoliko se takvi postupci nastave i nakon
pravomoćnosti presude, povrijeđeni suvlasnik može i sam podići tužbu kao da su je podnijeli
suvlasnici koji imaju većinu.
Kod podnošenja tužbe na zahtjev većine nema upozorenja, niti se nalaže suvlasniku da se
uzdržava od takvih postupaka, nego se odmah donosi presuda kojom se nalaže suvlasniku da
otuđi svoj suvlasnički dio i napusti posjed ili će se u protivnom na zahtjev tužitelja, u roku koji

6
RAZVRGNUĆE ISPLATOM:
- podrazumijeva da suvlasnik dobiva stvar, a ostale suvlasnike isplati u novcu razmjerno njihovim udjelima.
7
Presuda suda je upozorenje u ovom slučaju

60
ne može biti kraći od 3 mjeseca, njegov suvlasnički dio prodati na javnoj dražbi a njemu će se
predat postignuta kupovnina.
Osim postupaka u gornjem pasusu, odluka o isključenju suvlasnika na zahtjev većine može se donijeti
i ako suvlasnik ne udovoljava dužnostima koje proizlaze iz zajednice, osobito ako ne plati dužne iznose,
ako dijelove nekretnine koji su u njegovu vlasništvu kao posebni dijelovi ili dijelove koje rabe i drugi
suvlasnici rabi na način koji znatno ide na štetu interesa drugih suvlasnika. Njegovim djelima se uzimaju
i radnje i ponašanja njegova bračnog druga i drugih članova obitelji koji s njim stanuju, kao i osoba koje
s njegovim pristankom rabe dijelove nekretnine, a koje je on propustio spriječiti koliko je bilo moguće.
169. MOŽE LI SE ISKLJUČITI SUVLASNIKA IZ SUVLASNIČKE ZAJEDNICE AKO ON NIJE UČINIO
NIŠTA?
Može, ukoliko njegov bračni drug ili drugi članovi obitelji koji s njim stanuju, ili osobe koje s
njegovim pristankom rabe dijelove nekretnine, svojim ponašanjem i postupcima (opisanim u
gornjem pitanju), a suvlasnik to propusti spriječiti koliko je to bilo moguće. („uzima se“ –
radi se o fikciji)

171. ŠTO JE ZAJEDNIČKA PRIČUVA I KOJA JE MINIMALNA ZAJEDNIČKA PRIČUVA? ČL.380 ZV-
A?? (PITANJE SPADA POD ETAŽNO VLASNIŠTVO ILI POD ZAJEDNIČKO VLASNIŠTVO)
Zajednička pričuva je namjenski vezana zajednička imovina svih koji su suvlasnici nekretnine,
namijenjena pokriću troškova održavanja i poboljšavanja nekretnine te za otplaćivanje zajma
za pokriće tih troškova8. Minimalna zajednička pričuva propisana je čl. 380. ZV-a i iznosi 0,54%
vrijednosti njihovog suvlasničkog dijela, godišnje. Ukoliko suvlasnici prikupe sredstva
zajedničke pričuve u iznosu većem od 10% vrijednosti nekretnine privremeno nisu obvezni
plaćati pričuvu sve dok se iznos sredstava ne smanji ispod 10%. Pričuva se plaća mjesečno.
176. UPRAVITELJ? čl. 45. ZV
Suvlasnici mogu suglasno povjeriti upravljanje stvarju određenoj osobi kao upravitelju, koji će
djelovati kao njihov opunomoćenik. Za upravitelja mogu izabrati jednog ili nekoliko između
sebe, a upravljanje mogu povjeriti i bilo kojoj drugoj poslovno sposobnoj fizičkoj ili pravnoj
osobi. Upravitelj je nalogoprimac suvlasnika pa se glede njegovih prava, dužnosti i prestanka
odnosa s njim, ako nije što drugo određeno primjenjuju odgovarajuća pravila o nalogu.
Kada ima više upravitelja oni odlučuju većinom glasova, ako suvlasnici nisu sporazumno
odlučili drukčije.
- upravlja nekretninom i zajedničkom pričuvom kao zastupnik svih suvlasnika i umjesto njih
djeluje kao njihov opunomoćenik!
- ovlaštenje u ime svih voditi postupke pred sudom ili dr. tijelima vlasti u vezi s upravljanjem
nekretninom pa i opunomoćiti stučne zastupnike za to.
177. KOLIKA JE VEĆINA POTREBNA ZA PROMJENU UPRAVITELJA?
Za imenovanje suglasnost svih suvlasnika.
Za otkaz suvlasnici koji zajedno imaju većinu suvlasničkih dijelova.

8
- Odvojena od imovine bilo kojeg suvlasnika, a sastoji se od novčanih doprinosa suvlasnika utvrđenih odlukom
donesenom većinom suvlasničkih dijelova ili odlukom suda na zahtjev nekog suvlasnika
- oblik je zajedničkog vlasništva, njome upravljaju suvlasnici odnosno upravitelj nekretnine
61
KOD SUVLASNIŠTVA - Posao izbora upravitelja je posao izvanredne uprave i potrebna je
suglasnost svih suvlasnika – čl.44 ZV. Ako se suvlasnici ne mogu oko toga složiti, svaki od njih može
zahtijevati od suda da odluči o tome u izvanparničnom postupku.

KOD ETAŽNOG VLASNIŠTVA – Posao izbora zajedničkog upravitelja je posao redovne uprave
čl.86.ZV-a pa je potrebna VEĆINA.
178. UVJETI ZA IZBOR UPRAVITELJA?
Nema uvjeta, upraviteljem ili zajedničkim upraviteljem može biti bilo koja pravna ili poslovno
sposobna fizička osoba (ne traži se pravnička naobrazba).

ETAŽNO VLASNIŠTVO
(vlasništvo posebnog dijela nekretnine)
Prije je važio ZAKON O VLASNIŠTVU NAD DIJELOVIMA ZGRADA iz 1965.godine
(savezni) NN52/73 (republički)
179. DEFINIRAJTE ETAŽNO VLASNIŠTVO?
Etažno vlasništvo je vlasništvo posebnog djela suvlasničke nekretnine koje se sastoji od
zemljišta sa zgradom ili od prava građenja s zgradom.
180. ŠTO JE OBJEKT ETAŽNOG VLASNIŠTVA?
Objekt etažnog vlasništva može biti samo posebni dio suvlasničke nekretnine koji čini
samostalnu uporabnu cjelinu prikladnu za samostalno izvršavanje suvlasnikovih ovlaštenja, a
u takve dijelove nekretnine ZV ubraja:
● Stan
● Druge samostalne prostorije (samostalna poslovna prostorija, samostalne garaže,
jasno omeđena mjesta u zgradi namijenjena ostavljanju motornih vozila)
● Sporedne dijelove (na njih se etažno vlasništvo može samo protegnuti, ali ne i
samostalno uspostaviti, imaju karakter pripadka stanu ili samostalnoj prostoriji) -
otvoreni balkoni, terase, podrumi, kućni vrtovi, 2 parkirališna mjesta

181. USPOSTAVA ETAŽNOG VLASNIŠTVA?

No način uspostave etažnog
Etažno vlasništvo se može uspostaviti na temelju: vlasništva uvijek je upis etažnog
vlasništva u zemljišnu knjigu.
● Zahtjeva jednog suvlasnika
Upisuje se u vlasničkom listu (B
-S ODGOVARAJUĆIM SUVLASNIČKIM DIJELOM listu ili vlastovnici) na dijelu
suvlasnika u čiju je korist
● Suglasnosti svih suvlasnika osnovano s naznakom njegova
● Očitovanja volje vlasnika nekretnine objekta, a na posjedovnom listu
(A listu ili posjedovnici) se stavlja
natpis etažno vlasništvo.

62
USPOSTAVA NA ZAHTJEV JEDNOG SUVLASNIKA S ODGOVARAJUĆIM SUVLASNIČKIM
DIJELOM
Suvlasnički dio nekretnine je ODGOVARAJUĆI DIO kada je taj suvlasnički dio u odnosu prema
vlasništvu cijele nekretnine jednak ili veći od odnosa korisne vrijednosti posebnog dijela
nekretnine prema korisnoj vrijednosti svih stanova i ostalih prostorija cijele nekretnine.
(definicija za lakše shvatit i naučit: to je onaj dio koji je toliko velik da odgovara odnosu korisne
vrijednosti posebnog djela nekretnine prema korisnoj vrijednosti svih stanova i ostalih
prostorija cijele nekretnine).
- Korisnu vrijednost utvrđuje sud u izvanparničnom postupku
- KORISNA POVRŠINA = podna površina umanjena za širinu zidova

182. PRESTANAK ETAŽNOG VLASNIŠTVA

Etažno vlasništvo prestaje:
1. Propašću predmeta etažnog vlasništva (ako posebni dio trajno prestane biti prikladan
za samostalno izvršavanje suvlasnikovih ovlasti – time ujedno prestaje i vlasništvo
sporednih dijelova)
2. Uknjižbom brisanja (ne prestaje suvlasništvo, samo etažno vlasništvo9)
3. Prestankom suvlasništva (Tu spada i isključenje suvlasnika iz suvlasničke zajednice)

* KOD ETAŽIRANJA – postotak kod korisne vrijednosti?

- korisnu vrijednost stana utvrđuje sud u izvanparničnom postupku, pritom prigodom
izračunavanja korisne vrijednosti zanemaruje razlike koje povećavaju ili smanjuju korisnu
vrijednost, ako bi sve zajedno opravdale dodatak ili odbitak od manje +-2% korisne površine
stana ili druge prostorije (čl. 74. ZV-a).

183. NA KAKVOJ SE NEKRETNINI OSNIVA ETAŽNO VLASNIŠTVO?

Isključivo na suvlasničkoj nekretnini koja se sastoji od zemljišta sa zgradom ili od prava
građenja sa zgradom.
184. GDJE SE UPISUJE ETAŽNO VLASNIŠTVO?
U zemljišnoknjižnom ulošku, u vlasničkom listu (B listu ili vlastovnici) na suvlasničkom dijelu
onog suvlasnika u čiju je korist osnovano uz naznaku posebnog dijela nekretnine i sporednih
dijelova na koje se proteže, a na posjedovnom listu (A listu ili posjedovnici) se stavlja natpis
etažno vlasništvo. Za etažno vlasništvo se otvara poduložak. Kad je otvoren poduložak u
posjedovnici uloška u kojem je upisana cijela nekretnine, učinit će se vidljivim postojanje i broj
poduloška.

9
etažno vlasništvo se ne otpisuje jer se otvara poduložak!

63
187. MOŽE LI SE OTPISATI ETAŽNO VLASNIŠTVO?
NE! Etažno vlasništvo je vlasništvo posebnog dijela suvlasničke nekretnine i ne može se
otpisati. Osniva se upisom u zemljišnu knjigu, za koje se otvara poseban poduložak. /MOŽE SE
OTPISATI NEKA ČESTICA, ALI NE I ETAŽNO VLASNIŠTVO KAO TAKVO!

188. MOŽE LI SE ILI SE MORA OTVORITI PODULOŽAK KOD ETAŽNOG VLASNIŠTVA?

Mora se otvoriti poduložak.
189. JE LI STAN U KOJEM ŽIVIMO ETAŽIRAN? GOVORITI ZA SEBE!!
1) Je, živim u zgradi koja je etažirana i moj stan ima svoj vlastiti poduložak
2) Nije, živim u kući koja je u suvlasništvu mojih roditelja i nije etažirana.

64
 ZAŠTITA PRAVA VLASNIŠTVA – VLASNIČKE TUŽBE
Dvije su tipične vlasničke tužbe:

• Reivindikacija

• Negatorna tužba

I vlasnička tužba u kojoj se za tužitelja predmnijeva da je vlasnik:

• Publicijanska tužba ili tužba iz predmnijevanog razloga

*Nijedna od vlasničkih tužbi ne zastarijeva.

1. REIVINDIKACIJA ( rei vinicatio)

Tužba kojom vlasnik neposjednik zahtijeva od posjednika povrat INDIVIUALNO određenih
stvari. Njome se služi vlasnik ako mu netko oduzme stvar ili je bespravno drži u svom posjedu.
Naziva je ZV i pravom vlasničkom tužbom. Pravo na njeno podnošenje ne zastarijeva. Tužitelj
nastupa kao vlasnik, a u vlasničkoj parnici u tužbi mora dokazati:

• pravo vlasništva na stvari

Najteže je izvesti dokaz vlasništva prednika na stvari. Naime, ako je i prednik stekao vlasništvo
derivativno, treba ići tako daleko dok se ne nađe među prednicima onaj koji je vlasništvo
stekao originarno. Zbog svoje težine ovaj se dokaz naziva „đavolski dokaz“ ( probatio
diabolica). Iako se čini da je taj dokaz nemoguće izvesti, u praksi nije uvijek tako. Naime, među
prednicima se uvijek nađe bar jedan koji je posjedovao stvar tako dugo da je dovršio dosjelost.
Zatim, postoje slučajevi u kojima se vlasništvo može steći izravno od nevlasnika. I također, ako
se rai o vlasništvu nekretnina, tužitelj, ako je upisan kao vlasnik, ima za sebe predmnijevu da
je doista i vlasnik.

• faktičnu vlast tuženika na stvari

Ako bi tuženik pred sudom tajio da posjeduje stvar, a dokaže se da je doista posjeduje, mora
već samo zbog toga predati tu stvar tužitelju u posjed. Pritom zadržava pravo da vlasničkom
tužbom zahtijeva povrat stvari, ako može dokazati da je on vlasnik stvari. Uz to, onaj tko tvrdi
da posjeduje neku stvar, a stvarno je ne posjeduje i time zavara tužitelja, odgovara mu za svu
štetu koja iz toga može proizaći. Ako tuženik napusti posjed nakon dostave tužbe, dužan je o
svom trošku pribaviti stvar i predati je tužitelju ili mu naknaditi punu vrijednost stvari. Ta će
obveza otpasti ako tužitelj svoj tužbeni zahtjev preusmjeri na onoga koji drži njegovu stvar u
posjedu.

65
 • identitet stvari

Mora dokazati da je ona stvar koja se nalazi kod tuženika, upravo ona za koju tvrdi da je
njegova. Mora ju opisati po njezinim osobinama koje je razlikuju od drugih istovrsnih stvari.
Ovom se tužbom može zahtijevati povrat samo individualno određenih stvari, jer je identitet
generičnih stvari vrlo teško dokazati, osim u iznimnim slučajevima kada bi bile zadovoljavajuće
individualizirane, npr. novčanice pohranjene na određeno mjesto ili određeni način.

OSNOVNI TUŽBENI ZAHTJEV ILI PETIT

Osnovni tužbeni zahtjev kod reividnikacije je usmjeren na povrat stvari. Ako tuženik stvar drži
u izravnom posjedu na temelju nekog ugovora ( npr zakup..), tuženik može pozvati u parnicu
posrednog samostalnog posjednika. Njegovim stupanjem u parnicu, postupak se nastavlja
između njega i vlasnika, a dotadašnji tuženik izlazi iz postupka. Posjednik, makar bio i pošten
nema pravo na stvar, pa mora udovoljiti tužbenom zahtjevu i stvar predati vlasniku ili osobi
koju on odredi.
O tome u kakvom stanju treba vratiti stvar ovisi o tome je li tuženik pošten ili nepošten
posjednik.

• Pošteni posjednik

Mora vratiti stvar vlasniku u stanju u kakvom se nalazi u trenutku tužbe. Ne odgovara za
faktična raspolaganja stvarju. Potrošenu ili uništenu stvar ne mora vratiti, niti naknaditi njezinu
vrijednost, a ako se pogoršala za vrijeme posjedovanja nije dužan izvršiti popravke. Nije dužan
ni naknaditi štetu koju vlasnik trpi zbog tih oštećenja. Od trenutka kada pošteni posjednik
postane nepošteni, njegova prava i obveze ravnaju se prema pravilima koja vrijede za
nepoštenog posjednika.

• Nepošteni posjednik

Treba vratiti stvar u onom stanju u kakvom se nalazila u trenutku zasnivanja posjeda.
Odgovara za faktična raspolaganja stvarju. No,s obzirom da se stvar u pravilu ne može vratiti
u takvom stanju, ako ju je potrošio ili uništio, mora vlasniku naknaditi vrijednost stvari, a ako
se za vrijeme posjedovanja pogoršala, mora naknaditi razliku u vrijednosti za koliko je stvar
uporabom izgubila na vrijednosti. Dužan je i naknaditi štetu koju vlasnik trpi zbog tih oštećenja,
osim ako bi šteta nastala i kada bi se stvar nalazila kod vlasnika. Zahtjev vlasnika za naknadom
zastarijeva za 3g. od dana predaje stvari.

66
SPOREDNI TUŽBENI ZAHTJEV GLEDE PLODOVA I DRUGIH KORISTI
• Prirodni plodovi

Pošteni posjednik dužan je plodove koji su neubrani, zajedno sa stvari predati vlasniku. No,
vlasnik nema pravo na naknadu za ubrane, potrošene otuđene ili zanemarene plodove, ali ima
pravo obiti vrijednost plodova od iznosa nužnih i korisnih troškova.
Nepošteni posjednik dužan je vlasniku stvari predati sve plodove i druge koristi što ih je imao
od stvari za vrijeme posjedovanja i naknaditi vrijednost plodova koje je otuđio, potrošio,
uništio , ali i vrijednost onih koje je propustio ubrati.

• Civilni plodovi

Pošten posjednik zadržava civilne plodove koji su za vrijeme trajanja posjedovanja dospjeli i
ubrani, odnosno naplaćeni ( npr. dospjela i naplaćena najamnina).
Nepošten posjednik treba vlasniku vratiti ili naknaditi sve civilne plodove, bez obzira da li ih je
ubrao ili nije.

PROTUZAHTJEV POSJEDNIKA GLEDE TROŠKOVA

O tome da li je vlasnik dužan ili ne naknaditi posjedniku troškove koje je imao na stvari u
međuvremenu, tj do vraćanja stvari vlasniku, ovisi o tome radi li se o poštenom ili nepoštenom
posjedniku, te o kakvim se troškovima radi. Razlikuju se nužni, korisni i luksuzni troškovi.
VRSTE TROŠKOVA:
➢ Nužni troškovi ( impensae necessariae )

Oni koji su nužni za održanje stvari, jer bi bez njih stvar potpuno ili djelomično propala.
Pošteni posjednik ima pravo na naknadu nužnih troškova, pri čemu se ne zahtijeva da su
stvarno doveli do održanja stvari. Vlasnik mu je dužan naknaditi samo onaj dio nužnih troškova
koji preostane nakon odbitka koristi koje je posjednik ostvario za vrijeme posjedovanja stvari.
Troškovi i vrijednost plodova obračunavaju se prema cijenama u vrijeme naknađivanja.
Također, pošteni posjednik ima pravo zadržavanja ili retencije ( ius retentionis ) stvari ok mu
se naknade nužni i korisni troškovi. Rok zastare je 3g. od dana predaje stvari.
Nepošteni posjednik također ima pravo na naknadu nužnih troškova, ali samo onih koji bi bili
nužni i vlasniku da se stvar nalazila kod njega. Nema pravo zadržanja stvari. Rok zastare je 3g.
od dana predaje stvari.
➢ Korisni troškovi ( impensae utiles )

Oni kojima se povećava vrijednost stvari.

Pošteni posjednik ima pravo na naknadu korisnih troškova, s tim da se takvim troškom ne
smatra onaj kojim je posjednik promijenio namjenu stvari, ako to vlasniku nije korisno. U ovom
slučaju ZV prihvaća subjektivni kriterij naknade korisnih troškova, a u ostalim slučajevima

67
vrijedi objektivni kriterij, tj. da se naknada utvrđuje u visini koliko je stvar stvarno dobila na
vrijednosti, s tim da ne može biti viša od onoga što je uloženo.
Nepošteni posjednik nema pravo na naknadu korisnih troškova (novina ZV-a). No, ima pravo
odnošenja ( ius tollendi ). Onoga što je uložio na ime korisnih troškova., OSIM ako se ne može
odvojiti bez oštećenja same stvari.
➢ Luksuzni troškovi ( impensae voluptariae )

Oni koje je posjednik učinio radi svog zadovoljstva ili uljepšavanja stvari.
Vrijedi načelo da se oni ne naknađuju ni poštenom ni nepoštenom posjedniku. No, ZV im
priznaje pravo odnošenja ( ius tollendi ), koje ih ovlašćuje da odvoje i sebi uzmu ono što je na
ime tih troškova dodano stvari, OSIM ako se od nje ne mogu odvojiti bez njezina oštećenja.
Primjeri za troškove: nužni ( plaćanje poreza, troškovi ishrane i liječenja životinja..), korisni
(dodaci hrani..), luksuzni ( zlatna špina..).

PRAVO NA NAKNAU UKRATKO:

Nužni troškovi - i pošteni i nepošteni
Korisni troškovi - samo pošteni
Luksuzni troškovi - ni pošteni ni nepošteni

PRIGOVOR TUŽENOG POSJEDNIKA

U reivindikaciji tuženi može staviti 3 vrste prigovora, a uvažit će se samo oni koji zahtjev
tužitelja da mu se stvar preda čine neosnovanim.
VRSTE PRIGOVORA:
❖ Prigovori koji zahtjev tužitelja negiraju

❖ Prigovori koji zahtjev tužitelja ukidaju - Tuženi tvrdi da mu je upravo tužitelj stvar ranije
prodao i predao.

❖ Prigovori koji zahtjev tužitelja zaustavljaju, odnosno odgađaju - Ako dokaže da ima
pravo na posjed.

PRIGOVOR PREDANE I PRODANE STVARI

EXCEPTIO REI VENDITAE AC TRADITAE – ne može biti tužitelj u reivindikaciskoj tužbi onaj koji

je otuđio stvar u svoje ime prije nego što je postao vlasnikom, pa je kasnije postao vlasnikom

(npr. on je proda biciklu od djeda i djed je umra i ostavio mi biciklu oporukom jer nije znao da
ju je prodao i onda je on tražio nazad tu biciklu zato što ju je stekao nasljedstvom i on je kao
vlasnik ali je to ovaj pobio(TUŽENIK) jer je dokazao da mu je prodao biciklu prije

68
MOŽE LI VAM KOLEGICA UZETI MAJICU KOJU NOSITE NA SEBI PA DA JE TUŽITE PRAVOM

VLASNIČKOM TUŽBOM?
Ne, jer nije individualno određena stvar, cura je možda kupila istu majicu.

2. NEGATORNA TUŽBA ( actio negatoria )

Vlasnička tužba koju vlasnik - posjednik može podići protiv svakog onog koji ga neosnovano
uznemiruje na drugi način, a ne oduzimanjem stvari i zahtijevati da to uznemiravanje prestane.
( npr. svojatanje nekog prava na vlasnikovoj strani). Ova tužba ne zastarijeva.
Tužitelj, osim što je vlasnik, također je i posjednik, pa je dovoljno da dokaže svoj posjed. Za
onog koji posjeduje stvar predmnijeva se da je i pošten i zakonit posjednik. Mora dokazati čin
uznemiravanja koji mora biti protupravan i predstavljati trajno smetanje.
Tuženi je onaj koji je izvršio čin smetanja,onaj po čijem je nalogu smetanje izvršeno, te onaj u
čiju je korist smetanje izvršeno, a on je tu korist naknadno odobrio.
Tužbeni zahtjev ili petit usmjeren je na prestanak uznemiravanja i propuštanje daljeg
uznemiravanja. O zahtjevu za naknadu štete odlučuje se prema općim pravilima o naknadi
štete.
Tužitelj je vlasnik stvari, no njome se može poslužiti i kvalificirani posjednik, odnosno
predmnijevani vlasnik, pa bi to bila actio negatoria publiciana.

3. PUBLICIJANSKA TUŽBA ( actio publiciana )

Tužba kojom kvalificirani posjednik zahtijeva povrat stvari od posjednika kod kojeg se ta stvar
nalazi bez pravnog temelja ili na slabijem pravnom temelju. Kao ni ostale vlasničke tužbe ni
ova ne zastarijeva.
Tužitelj je kvalificirani posjednik koji je izgubio posjed stvari i vlasnik stvari koji ne želi ili ne
može ili dokazati vlasništvo prednika. Kvalificirani posjednik mora dokazati zakonitost ( pravnu
osnovu stjecanja) i istinitost ( posjed stečen na jedan od zakonom previđenih načina) svog
posjeda, identitet stvari i da se nalazi u posjedu tuženog. Poštenje ne dokazuje, ono se
predmnijeva.
Tuženi je sadašnji posjednik stvari. Prigovori kojima se može braniti su: prigovor prava
vlasništva (dokazati da je on vlasnik stvari ) i prigovor jačeg ili bar jednako jakog posjeda.
Tužbeni zahtjev ili petit glasi da je tuženi dužan predati stvar tužitelju.
Ovom se tužbom štiti jače pravo na posjed, pa će u publicijanskoj parnici pobijediti onaj koji
može dokazati jače pravo na posjed. Najjače pravo ima vlasnik stvari, zatim kvalificirani
posjednik. U slučaju da su i tužitelj i tuženi kvalificirani posjednici, parnicu dobiva onaj koji
ima jače pravo na posjed. Jače pravo na posjed ima onaj koji može označiti svog prednika,
naspram onoga koji ne može ili može, ali samo sumnjivog prednika. Također, onaj koji je
naplatno stekao posjed stvari ima jače pravo na posjed od onoga koji je posjed stekao

69
besplatno. Ako su pak, pravne osnove tih posjednika iste jačine, prednost ima onaj ko kojega
se stvar nalazi. To je suglasno starom pravilu: beati possidente - sretni oni koji posjeduju.
ZAŠTO BI NETKO KORISTIO PUBLICIANU A MOŽE REIVINDIKACIJU?
Vlasnik bi se koristio publicianom ako ne želi ili ne može dokazati vlasništvo prednika.
IUS RETENTIONIS
Pravo zadržanja koje je priznato poštenom posjedniku dok mu se ne nadoknade nužni i korisni
troškovi.
IUS TOLENDI
Pravo odnošenja (ius tollendi) priznaje se nepoštenom posjedniku na ime onoga što je uložio
na ime korisnih troškova, pod uvjetom da se to može odvojiti bez oštećenja same stvari.
Također se priznaje i poštenom i nepoštenom posjedniku kod luksuznih troškova.
ZASTARIJEVA LI PUBLICIANA?
NE, kao ni ostale vlasničke tužbe!
KOLIKO IMA PUBLICIJANSKIH TUŽBI?
3 Publicijane : a) actio publiciana b) actio publiciana negatoria c) actio publiciana confessoria
KAD USPIJETE SA PUBLICIJANSKOM TUŽBOM, ŠTO TO ZNAČI?
Dokazao jače pravo na posjed.
MOŽEMO LI PODIĆI VLASNIČKU TUŽBU PROTIV ONOGA TKO NAM UKRADE KILOGRAM
BRAŠNA?
Ne može, jer kg brašna nije individualno određena stvar.

ZAJEDNIČKO VLASNIŠTVO (skupno vlasništvo)

195. OBLICI ZAJEDNIČKOG VLASNIŠTVA?
● Kućne zadruge – nisu pozitivno pravo/ JESU! – ALI su danas izgubile na važnosti
● Zajednička imovina ortaka
● Nasljednička zajednica
● Zajedničke imovine bračnih drugova koje nema od 1.7.1999. – nije pozitivno pravo
● Zajednička pričuva etažnih vlasnika
● Zajednička imovina u preddruštvu

70
196. ŠTO NIJE POZITIVNO PRAVO KOD ZAJEDNIČKOG VLASNIŠTVA?
Zajednička imovina bračnih drugova. Kućne zadruge jesu pozitivno pravo iako su izgubile
značaj. Prije NN 169/98 OZ bračna stečevina je bila oblik zajedničkog vlasništva, jer udjeli supružnika nisu bili
određeni. OZ-om iz 1998. uvedena je oboriva predmnjeva o jednakom suvlasništvu supružnika na imovini
stečenoj za vrijeme trajanja bračne zajednice. Predmnjevu je moguće oboriti jedino sklapanjem bračnog ugovora.

197. RAZLIKA IZMEĐU ZAJEDNIČKOG VLASNIŠTVA I SUVLASNIŠTVA?

ZV čl.57. Stvar je u zajedničkom vlasništvu kada na nepodijeljenoj stvari postoji vlasništvo dviju
ili više osoba (zajedničara)koje sve u njemu imaju udjela, ali veličina njihovih udjela nije
određena premda je odrediva. Npr. nasljednici nemaju određene udjele.
ZV čl.36. Suvlasništvo postoji kad više osoba ima neku stvar u svome vlasništvu tako da svakoj
pripada po dio toga prava vlasništva računski određen razmjerom prema cijelom pravu
vlasništva.
Kod zajedničkog vlasništva udjeli su neodređeni (ali odredivi), dok su kod suvlasništva
određeni. Iz tog razloga suvlasnici mogu slobodno raspolagati svojim idealnim dijelom, jer je
on samostalna stvar u pravnom prometu. Zajedničar pak može svoj udio prenijeti jedino na
drugog zajedničara (u cijelosti ili djelomično). Ipak, tim neodređenim udjelom može
raspolagati poslovima mortis causa (čl. 57. ZV.), dakle može se nasljediti i zakonski i oporučno
(kao kod suvlasništva). Najzad, kod zajedničkog vlaništva odluke o svemu što se tiče stvari
donose se sporazumno, dok kod suvlasništva postoji razlika između poslova redovite uprave
(odluke se donose većinom glasova suvlasnika po suvlasničkim dijelovima) i izvanredne uprave
(potrebna suglasnost svih suvlasnika).
Glede onoga što o zajedničkom vlasništvu nije određeno ZV-om ili drugim zakonom, niti
proizlazi iz naravi takva vlasništva, prosuđivat će se prava i dužnosti zajedničara
odgovarajućom primjenom pravila postavljenih za suvlasnike. (čl. 65. ZV)
198.Susjedska prava ( susjedna - vicinis )

Ovlasti, dužnosti i zabrane u izvršavanju prava vlasništva na nekretninama koje međusobno

graniče ili se nalaze u izravnoj blizini. ZOVO nije uređivao ova prava, a ZV ih uređuje cjelovito(
čl 100-113): pravo posjeći grane i grane i korijenje tuđeg drveta, pravo pristupa na tuđu
nekretninu, pravo na uporabu tuđe nekretnine radi izvođenja radova, pravo zahtijevati mjere
radi sprječavanja štete o rušenja zgrade, pravo na ispravak ili obnovu međe, pravo suvlasništva
stabla na međi, pravo suvlasništva zajedničke ograde, dužnost postavljanja i održavanja
vlastite ograde, dužnost odvođenja kišnice s krova, zabrana potkopavanja tuđe nekretnine,
zabrana mijenjanja naravnog toka vode, imisije

199. STVARNE ILI REALNE SLUŽNOSTI ( servitutes reales ) čl.186

Stvarna služnost je stvarno pravo svagdašnjeg vlasnika jedne nekretnine (povlasna nekretnina
ili dobro) da se za potrebe te nekretnine na određeni način služi nekretninom drugog vlasnika
(poslužna nekretnina ili dobro), ili da zahtijeva od svagdašnjeg vlasnika poslužne nekretnine
da se suzdržava od obavljanja određenih radnji koje bi inače imao pravo obavljati na svojoj
nekretnini. ( Poslužno dobro –praedium dominans , Povlasno dobro – praedium serviens ).

71
Karakteristike stvarnih služnosti:
o Vlasnici povlasne i poslužne nekretnine moraju biti različite osobe.

o Kod stvarnih služnosti mora se uvijek raditi o dvije nekretnine

o Stvarne služnosti moraju biti objektivno korisne. Svrha im je bolje gospodarsko

iskorištavanje povlasne nekretnine. Prestanak objektivne koristi predstavlja opravdan
razlog za ukidanje stvarne služnosti

o Nekretnine ne moraju biti susjedne

o Stvarnu služnost se mora izvršavati na način kojim se najmanje opterećuje poslužna

nekretnina (obzirno).

o Stvarne služnosti su nedjeljiva prava, terete cijelu poslužnu nekretninu i vezane su s

cijelom povlasnom nekretninom (npr. suvlasnik ne može osnovati služnost na svom
alikvotnom dijelu).

o Stvarne služnosti su stvarna prava, kada su jednom osnovana , postoje i dalje makar se
vlasnici nekretnina u međuvremenu promijenili

o Objektom stvarnih služnosti mogu biti isključivo nekretnine. Stvarne služnosti mogu
postojati i u korist nekretnina koje su javna dobra u općoj ili javnoj uporabi

200. Klauzula intabulandi?

Klauzula intabulandi – izjava onoga čije se pravo prenosi, ukida, opterećuje itd. da pristaje na
uknjižbu. Ta se izjava obično daje već u samoj temeljnoj ispravi, ali može biti dana i u posebnoj.

72
 REALNI TERETI (pravo stvarnog tereta)
198. A) STVARNI ILI REALNI TERETI? B) OBJASNITE OSOBNU I STVARNO PRAVNU
ODGOVORNOST? C) KAKVO JE POTRAŽIVANJE KOD REALNIH TERETA?
A) Stvarni teret daje svomu korisniku stvarno pravo na nekretnini koju opterećuje ovlašćujući
ga da mu se na teret njezine vrijednosti ponavljano daju stvari ili čine radnje koje su sadržaj
toga stvarnog tereta. (čl. 246. ZV). Imamo nekoliko vrsta stvarnih tereta, personalne (stvarni
tereti u korist osobe) i predijalne (stvarni tereti u korist nekretnina) te javne i privatne (prema
osnovi nastanka stvarnog tereta – javnopravnima je osnova nastanka u propisu javnog prava
a privatnopravnima pravni posao). Stvarni tereti (kao i služnosti) nisu prenosivi sami za sebe
već samo s opterećenom nekretninom.
B) Stvarnopravna odgovornost za dospjele a nezastarjele pojedinačne obveze podrazumijeva
odgovornost svagdašnjeg (sadašnji i svaki budući) vlasnika vrijednošću opterećene
nekretnine.
Osobna odgovornost je odgovornost vlasnika vlastitom imovinom za pojedinačne obveze, a
ta obveza pada na onoga tko je bio vlasnik opterećene nekretnine kada je ta obveza nastala.
(i ne prestaje s prestankom njegova vlasništva opterećene nekretnine!)
Stvarnopravna odgovornost solidarna je s osobnom odgovornošću.
C) Potraživanje kod realnih tereta ovisi o naravi svog objekta a kod činidbe davanja (dare)
može imati oblik novčanog ili naturalnog davanja, dakle, davanja novca ili stvari, dok kod
činidbe činjenja (facere) može biti npr. pružanje skrbi određenoj osobi ili obrada zemlje.
Najvažnija je karakteristika prava stvarnog tereta, uz pozitivan karakter činidbe, periodičnost
činidbe. Samo iznimno činidba može biti jednokratna, ali redovito uz neku glavnu periodičnu
činidbu. /npr pogreb uz obvezu uzdržavanja/ ; *zastara ovih potraživanja - 3 god od
dospjelosti/
199. RAZLIKA STVARNIH TERETA I SLUŽNOSTI?
Razlika između prava stvarnog tereta i prava služnosti, kao stvarnih prava na tuđoj stvari,
sadržaj kojih su određene činidbe, u tome što su činidbe kod prava stvarnog tereta pozitivnog
karaktera (davanje i činjenje), a kod prava služnosti negativnog karaktera (trpljenje i
propuštanje).
200. ZAŠTITA STVARNOG TERETA I PREJUDICIJELNA TUŽBA?
Pravo stvarnog tereta se štiti prejudicijelnim i petitornim tužbama, te brisovnom tužbom
protiv nevaljanih upisa u zemljišnu knjigu kojima se povrjeđuje pravo stvarnog tereta.
Prejudicijelnom tužbom nositelj prava stvarnog tereta zahtijeva od svagdašnjeg vlasnika
opterećene nekretnine (i trećeg koji ometa ostvarivanje stvarnog tereta) da prizna i trpi stvarni
teret na njoj.
Petitornim tužbama nositelj prava stvarnog tereta zahtijeva ispunjenje činidaba koje čine
sadržaj prava stvarnog tereta, a mogu biti osobne i stvarnopravne.
Osobne petitorne tužbe upravljene su na prijašnjeg vlasnika opterećene nekretnine sa
zahtjevom na ispunjenje činidaba dospjelih u vrijeme dok je on bio vlasnik stvari ili njihovu
novčanu protuvrijednost.

73
Stvarnopravne petitorne tužbe podižu se protiv sadašnjeg vlasnika opterećene nekretnine sa
zahtjevom da je dužan iz njezine vrijednosti trpjeti namirenje dospjelih a neispunjenih činidaba
ili njihovu novčanu protuvrijednost. Isti zahtjev se može postaviti i samostalnom posjedniku i
plodouživatelju opterećene nekretnine.

201. PRESTANAK STVARNOG TERETA?

Pravo stvarnog tereta, ako je upisano u zemljišnu knjigu, prestaje brisanjem u zemljišnoj knjizi.
Načini prestanka stvarnog tereta su:
1. Propašću stvari
Razlika između prestanka prava
2. Odreknućem ovlaštenika stvarnog tereta i prestanka prava
služnosti je što služnost prestaje
3. Istekom roka i ispunjenjem raskidnog uvjeta još sjedinjenjem i
neizvršavanjem.
4. Ukinućem
Svi ostali načini prestanka su
identični.
5. Na osnovi zaštite tuđeg povjerenja

6. Prestankom korisnika
7. Rasterećenjem

74
 PRAVO GRAĐENJA *JE ZEMLJOKNJIZNO PRAVO
202. ZAKONSKA DEFINICIJA PRAVA GRAĐENJA
Ograničeno stvarno pravo na nečijem (vlastitom ili tuđem) zemljištu koje ovlašćuje svoga
nositelja da na površini toga zemljišta ili ispod nje ima vlastitu zgradu, a svagdašnji vlasnik tog
zemljišta dužan je to trpjeti. (čl. 280. ZV) Titulus stjecanja prava građenja može biti pravni
posao i odluka suda.
- Pravo građenja u pravnom pogledu je izjednačeno s nekretninom.
- TITULUS – osniva se na temelju pravnog posla ili odluke suda u postupku diobe suvlasništva
ili ostavinskom postupku, a i u drugim slučajevima određenim zakonom
- MODUS – upis u zemljišnu knjigu
203. KARAKTERISTIKE PRAVA GRAĐENJA?
Bitne karakteristike prava građenja su prometnost i nasljedivost. Po njima se pravo građenja
razlikuje od osobnih služnosti. Pravo građenja se može otuđiti, opteretiti ili založiti. Ako je
zgrada ili druga građevina izgrađena, pravo građenja i pravo vlasništva zgrade kreću se u
prometu kao jedinstvene cjeline te se zgrada prenosi, opterećuje i nasljeđuje zajedno s
pravom građenja. Zgrada je, naime, pripadnost prava građenja, pa je logično da se s pravom
građenja ujedno prenosi i vlasništvo zgrade. Prema ZV-u svaka odredba koja bi bila suprotna
tom pravilu, ništetna je. Također je važna mogućnost zalaganja prava građenja, budući da
ono može biti objektom hipoteke i neodvojivost prava građenja od zemljišta na kojem je
zasnovano i čiji je teret.
Posljedica je da će stjecatelj vlasništva na takvom zemljištu steći zemljište opterećeno pravom
građenja.
204. AKO SAM JA VLASNIK (ZEMLJIŠTA), U ČIJU KORIST MOGU ZASNOVATI PRAVO
GRAĐENJA?
Pravo građenja mogu zasnovati u korist bilo kojeg pravnog subjekta.
- Pravo građenja mogu zasnovati samo vlasnici zemljišta.
- Stjecatelji prava građenja mogu biti sve fizičke i pravne osobe

206. KOJA JE RAZLIKA IZMEĐU DVA LISTA KOD PRAVA GRAĐENJA?

U A list zemljišta (popisni list ili posjedovnicu) na kojem je zasnovano pravo građenja upisuje
se katastarski broj čestica koje čine jedno zemljišnoknjižno tijelo, redni broj, naziv ili oznaka
čestica, njihova kultura i površina, dok se u A list prava građenja upisuje pravo građenja, naziv
objekta građenja, katastarski broj čestica na kojima je zasnovano pravo građenja, njihov zk
uložak i naziv katastarske općine. U B list zemljišta (vlasnički list ili vlastovnica) se upisuju
vlasnici i suvlasnici zemljišta, njihov redni broj i udio te sva ograničenja kojima je vlasnik za
svoju osobu stegnut u raspolaganju i upravljanju svojim zk pravima (maloljetnost, poslovna
nesposobnost itd.). U B list prava građenja se upisuje nositelj prava građenja, njegov ili njihov
redni broj i udio. U C list zemljišta (teretni list ili teretovnicu) na kojem je zasnovano, pravo
građenja se upisuje kao teret, kao i ostala prava kojima je zemljište, odnosno,
zemljišnoknjižno tijelo opterećeno. To mogu biti npr. služnost, založno pravo, obvezna prava –

75
najam, zakup, prvokup, nazadkup i koncesija te ograničenja raspolaganja kojima je podvrgnut
svakodobni vlasnik opterećenog dobra i zabrane otuđenja i opterećenja.
ILI JEDNOSTAVNIJE, a opet točno
Npr. na list A zemljišta: cestica br.8 , list B zemljišta : ime vlasnika ivan ivić, list C zemljišta: pravo građenja. List
A prava građenja: pravo građenja na čestici br .8, list B prava građenja: ime nositelja prava građenja pero perić,
list C prava građenja: tereti ( ako ih ima )

* DA LI SE PRAVO GRAĐENJA KNJIŽI?

Knjiži se kao teret i otvara se novi uložak, radi se dvostruka uknjižba.
207. DVOSTRUKI UPIS PRAVA GRAĐENJA?
Dvostruki upis prava građenja znači da se pravo građenja upisuje kao teret u C list (teretni
list ili teretovnicu) zemljišta za koje je zasnovano, a ujedno se pravo građenja upisuje kao
posebno zemljišnoknjižno tijelo u novom zemljišnoknjižnom ulošku u A list (popisni list ili
posjedovnicu).- u tom novom ZK u B list se upisuje NOSITELJ prava građenja – DAKLE OTVARA
SE JEDAN NOVI ULOŽAK, a u već postojeći na C listu kao teret
- Upis je dvostruk, upisuje se kao teret na zemljištu na kojem se osniva i kao nova nekretnina (zemljište), kao
posebno zemljoknjižno tijelo u posebnom, u tu svrhu osnovanom ZK ulošku. Ako se zgrada izgradi upisat
će se kao da je izgrađena na pravu građenja
- Za upis prava građenja kao tereta zemljišta potrebno je pisano očitovanje vlanika zemljišta, a ako bi se
štetilo drugim upisanim pravima, potreban je pristanak njihovih nositelja.

208. PRESTANAK PRAVA GRAĐENJA?

Na prestanak prava građenja se primjenjuju odredbe o prestanku prava stvarnih tereta (osim
ukinuća koji ZV posebno regulira), a razlozi prestanka su:
● propast stvari PRESTANAK PRAVA
SLUŽNOSTI

● ovlaštenikovo odreknuće
IDENTIČNO KAO I
● istek roka na koji je osnovano + PRESTANAK PRAVA
NEIZVRŠAVA
STVARNIH TERETA
● ispunjenje raskidnog uvjeta NJEM

SJEDINJENJE
● zaštita tuđeg povjerenja M

● prestanak korisnika

● rasterećenjem

● i ukinućem – o kojem ZV ima posebne odredbe.

* Za sve razloge vrijedi da pravo građenja upisano u zk prestaje tek brisanjem kao tereta i posebnog zk
tijela. Prestankom prava građenja prestaje i pravo vlasništva na zgradi, ona postaje pripadnost
zemljišta, što znači da vlasnik zemljišta postaje njenim vlasnikom.

76
209. PRESTANAK PRAVA GRAĐENJA UKINUĆEM? U KOJEM ROKU I OD KADA SE RAČUNAJU?
Pravo građenja može prestati ukinućem u dva slučaja.
1. Ukoliko ni nakon 20 godina od osnutka prava građenja ne bi bila izgrađena zgrada na
zemljištu na kojem je osnovano, vlasnik opterećene nekretnine može zahtijevati ( bitno!!!)
od suda da se ono ukine, bez obzira na pravni temelj na kojemu je bilo osnovano.
2. Do prestanka ukinućem može doći i kada je zgrada bila izgrađena, ali je srušena do te
mjere da se ne može rabiti za svrhu kojoj je bila namijenjena, a u roku od 6 godina od isteka
godine u kojoj je došlo do rušenja zgrade (dakle rok počinje teći IDUĆE godine, a ne one u
kojoj je došlo do rušenja – srušena 12.5.2011 ; rok počinje 1.1.2012!!) nije bila ponovno
izgrađena barem u mjeri da može služiti prijašnjoj glavnoj namjeni.
Rok zastaje nastupe li oni isti razlozi zbog kojih može doći do zastoja roka dosjelosti.
*ZAŠTITA PRAVA GRAĐENJA – primjenjuju se pravila kojima se štiti:
● pravo služnosti (za pravo građenja)
● pravo vlasništva (za pravo vlasništva zgrade)
● posjedovna zaštita
210. KAKO SE RAČUNA ROK OD 20 GOD KOD PRAVA GRAĐENJA UKINUĆEM? KAD SE
ZASNIVA? KOJI SU PRAVNI LIJEKOVI PROTIV TOG RJEŠENJA SUDA? ZZK PRAVO
Rok od 20 godina kod ukinuća prava građenja računa se od osnutka prava građenja, a pravo
građenja se smatra osnovanim od dana podnošenja zahtjeva za upisom prava građenja, ako
istom bude udovoljeno. Pravni lijekovi protiv rješenja zemljišnoknjižnog suda o ukinuću prava
građenja su prigovor i žalba koji ne odgađaju provedbu upisa u zemljišnoj knjizi. Prigovor kao
pravni lijek je uveden velikom izmjenom Zakona o zemljišnim knjigama NN 55/13.
211. JE LI PRAVO GRAĐENJA VREMENSKI OGRANIČENO?
Nije, no može biti ukoliko je osnovano na određeni rok (prestanak prava građenja istekom
roka).
● ZV NEMA ODREDBE O TRAJANJU, no ukoliko je osnovano na određeni rok, nakon njegovog isteka
oživljava NAČELO PRAVNE JEDINSTVENOSTI NEKRETNINE (superficies solo cedit) pa vlasnik
zemljišta postaje vlasnik zgrade uz naknadu titularu prava građenja - duguje mu onoliku naknadu
za koliko je povećana vrijednost njegova zemljišta sa zgradom nego bez ili se mogu dogovoriti da
se zgrada sruši
212. NAČELO SUPERFICIES SOLO CEDIT?
Načelo na kojem počiva uređenje stvarnog prava prema ZV.
Načelo superficies solo cedit ili načelo pravne jedinstvenosti nekretnine govori da sve ono što
je s zemljištem trajno povezano i sve ono što je na zemljištu ili u zemljištu izgrađeno nužno
postaje vlasništvo onoga kome pripada zemlja.
Iznimka od tog načela postoji kod prava građenja, a da bi se ta iznimka što bolje uklopila u
stvarnopravni sustav ZV donesena su 2 pravila:
● Uspostavljen je odnos prava građenja sa zemljištem tako da se pravo građenja smatra
teretom zemljišta
● Pravo građenja se u pravnom smislu izjednačuje s nekretninom pa je zgrada na
zemljištu pripadnost prava građenja (kao da je ono zemljište), a ne pripadnost
prirodnog zemljišta

77
*NOSITELJ PRAVA GRAĐENJA dužan je vlasniku zemljišta plaćati mjesečnu naknadu za zemljište u
iznosu prosječne zakupnine za takvo zemljište, ako nije što drugo određeno

* Pravo građenja narušava načelo jedinstvenosti nekretnine i načelo superficies

solo cedit.
● Načelo jedinstva nekretnine = nekretninu čini zemljišna čestica i sve što je s njom razmjerno
trajno povezano na njenoj površini ili ispod nje.
● Načelo superficies solo cedit = sve što je sa zemljištem trajno povezano u jednu cjelinu slijedi
pravnu sudbinu zemljišta

STVARNE
SLUŽNOSTI OSOBNE
(servitutes)

213. SLUŽNOSTI?
● Pravo služnosti je ograničeno stvarno pravo na tuđoj stvari koje ovlašćuje svojega nositelja
da se na određeni način služi tom stvari (poslužna stvar) ma čija ona bila, a njezin
svagdašnji vlasnik je dužan to trpjeti ili pak zbog toga glede nje nešto propuštati. (čl. 174.
ZV)
● Karakteristike služnosti su: služnosti su stvarna prava na tuđoj stvari koja se moraju obzirno
izvršavati, ne mogu postojati služnosti na činjenje, niti služnost može postojati na služnosti.
SLUŽNOST SE NE MOŽE OSNOVATI NA SUVLASNIČKOM ALIKVOTNOM DIJELU, ALI nakon realne diobe
može ostati i samo na realnom dijelu!
* KARAKTERISTIKE SLUŽNOSTI (ZAJEDNIČKA NAČELA SLUŽNOSTI)
1. stvarna prava
2. stvarna prava na tuđoj stvari (nema služnosti na vlastitoj stvari)
3. nema služnosti na činjenje
4. služnost ne može postojati na služnosti
5. moraju se obzirno izvršavati (tako da se što manje opterećuje poslužno dobro) –
da bi se to ostvarilo postoji intitut prelaganja služnosti
6. služnosti su same za sebe neprenosive, prenosive su samo s poslužnom
stvari(teret), a ako je stvarna služnost tada i s povlasnom stvari(pertinencija)
- s povlasnom se prenose kao pertinencija, a s poslužnom kao teret.
7. služnosti su, osim „plodouživanja“, nedjeljiva prava
8. 214. KOJE SU STVARNE A KOJE OSOBNE SLUŽNOSTI?
Stvarna služnost je stvarno pravo svagdašnjega vlasnika određene nekretnine (povlasna
nekretnina) da se za potrebe te nekretnine na određeni način služi tuđom nekretninom
(poslužna nekretnina), čiji svagdašnji vlasnik to mora trpjeti ili mora propuštati određene
radnje glede svoje nekretnine koje bi inače imao pravo činiti. (čl. 186. ZV) Karakteristike
stvarnih služnosti su: vlasnici povlasne i poslužne nekretnine moraju biti različite osobe. Kod
stvarnih služnosti mora se uvijek raditi o dvije nekretnine, stvarne služnosti moraju biti
objektivno korisne, nekretnine ne moraju biti susjedne, a stvarnu služnost se mora izvršavati

78
na način kojim se najmanje opterećuje poslužna nekretnina (obzirno). Također, stvarne
služnosti su nedjeljiva prava, terete cijelu poslužnu nekretninu i vezane su s cijelom
povlasnom nekretninom (npr. suvlasnik ne može osnovati služnost na svom alikvotnom
dijelu). Objektom stvarnih služnosti mogu biti isključivo nekretnine.

Stvarne služnosti možemo podijeliti na:

1) Poljske ili zemljišne i kućne ili gradske služnosti
Kriterij razlikovanja je priroda i namjena povlasne nekretnine. Poljske su služnosti, prema tom
kriteriju, sve one kod kojih je povlasna nekretina namijenjena poljodjelskom iskorištavanju, a
njihov broj nije ograničen. Kućne ili gradske služnosti su one kod kojih su povlasne nekretnine
zgrade ili zemljište oko njih, a ovlašćuju na poduzimanje određenih radnji na susjedovoj
nekretnini kao poslužnoj, što je taj dužan trpjeti.
2) Pozitivne (afirmativne) i negativne služnosti
Pozitivne (afirmativne) služnosti - one kod kojih njihov titular ima ovlaštenje koristiti se
poslužnim dobrom na određeni način (npr. prelaziti preko njega i crpiti vodu), a vlasnik poslužnog
dobra obvezu to trpjeti.
Negativne služnosti – one kod kojih njihov titular ima pravo zahtijevati od vlasnika poslužnog
dobra da se suzdrži od obavljanja određenih radnji na svom dobru koje bi inače, kao vlasnik,
imao pravo obavljati. (npr. da ne podiže zgradu naviše)
3) Trajne i povremene služnosti /caka sa rokova – rijetke i guste služnosti – GUSTE NE
POSTOJE!/
Trajne služnosti – one služnosti koje jednom ustanovljene i ostvarene predstavljaju trajno
stanje za čije izvršavanje nije potrebna bilo kakva daljnja ljudska radnja. Trajne su u pravilu
negativne služnosti, no to mogu biti i pozitivne npr. pravo umetnuti gredu u tuđi zid i pravo
odvođenja kišnice na tuđe zemljište.
Povremene služnosti – služnosti čije se izvršavanje satoji u ponavljanim radnjama njihova
ovlaštenika. Na primjer, služnosti puta, crpljenje vode. Itd.
* RAZLIKA IZMEĐU STVARNIH I OSOBNIH SLUŽNOSTI
1. stvarne su ustanovljene u korist nekretnine, a osobne u korist pojedinačno određene osobe
2. nositelj prava stvarne služnosti je fizička i pravna osoba, a osobne je samo fizička
3. stvarna služnost je prenosiva i s poslužnom i povlasnom stvari (i na aktivnoj i na pasivnoj), osobna
samo s poslužnom (stvarnopravni karakter na pasivnoj stvari)
4. stvarne slžnosti su nedjeljiva prava, osobne u načelu djeljiva – suvlasnik može osnovati osobnu
služnost na svom idealnom djelu, može postojati i na etažnom
5. objekt stvarnih služnosti su nekretnine, objekt osobnih su nekretnine i pokretnine
6. stvarne su nasljedive, osobne nenasljedive, osim ako su izrjekom osnovane i za ovlaštenikove
nasljednike
7. osobne služnosti su neprenosive na aktivnoj strani – strogo su vezane uz osobu ovlaštenika

79
 VRSTE STVARNIH SLUŽNOSTI
POLJSKE ILI ZEMLJIŠNE SLUŽNOSTI KUĆNE ILI GRADSKE SLUŽNOSTI

SLUŽNOSTI PUTA pravo hodati stazom POZITIVNE KUĆNE ILI GRADSKE SLUŽNOSTI
ITER VIA ONE KOD KOJIH NJIHOV TITULAR IMA OVLAŠTENJE KORISTITI SE
SLUŽNOST STAZE SLUŽNOST KOLNIKA POSLUŽNIM DOBROM NA ODREĐENI NAČIN, A VLASNIK POSLUŽNOG
(pravo hodati, ali ne voziti i jahati) (voziti, ali ne i goniti DOBRA OBVEZU TO TRPJETI.
nevezani stoku) PRAVO NASLONITI TERET SVOJE ZGRADE NA TUĐU ZGRADU
ACTUS
SLUŽNOST PROGONA STOKE NUŽNI PROLAZ
(ali ne i vući teške terete) (voziti biciklom ili PRAVO UMETNUTI GREDU ILI ROŽNIK SVOJE ZGRADE U TUĐI ZID
motornim vozilom, ali ne
goniti nevezanu stoku) PRAVO IMATI PROZOR U TUĐEM ZIDU ZBOG SVJETLA, ILI RADI VIDIKA

SLUŽNOSTI VODE PRAVO IMATI DIO SVOJE ZGRADE I NAPRAVE NA TUĐOJ NEKRETNINI

PRAVO PROVODITI DIM I DRUGE PLINOVE KROZ SUSJEDOV DIMNJAK

SLUŽN. CRPLJENJA VODE SLUŽN. VODOVODA
(iz tuđeg bunara) (navraćati vodu s tuđeg na
SLUŽNOST POJITI STOKU svoje i nazad odvraćati) PRAVO ODVODITI KIŠNICU SA SVOGA KROVA NA TUĐE ZEMLJIŠTE

SLUŽNOSTI PAŠE napasanje stoke na tuđem zemljištu PRAVO ODVOĐENJA OTPADNIH TEKUĆINA PREKO TUĐEG ZEMLJIŠTA

NEGATIVNE KUĆNE ILI GRADSKE SLUŽNOSTI

TITULAR IMA PRAVO ZAHTIJEVATI OD VLASNIKA POSLUŽNOG DOBRA
ŠUMSKE SLUŽNOSTI DA SE SUZDRŽI OD OBAVLJANJA ODREĐENIH RADNJI NA SVOM
DOBRU KOJE BI INAČE, KAO VLASNIK, IMAO PRAVO OBAVLJATI
SVOJU KUĆU NE POVISIVATI ILI JE NE SNIZAVATI

PRAVO SJEĆI DRVA PRAVO KUPITI GRANJE ILI NE ODUZIMATI POVLASNOJ ZGRADI SVJETLO I ZRAK, ILI VIDIK
ŽIR NE ODVRAĆATI KIŠNICU S KROVA SVOJE KUĆE OD SUSJEDOVA
ZEMLJIŠTA KOJEM BI MOGLA KORISTITI ZA POLIJEVANJE VRTA ILI
PUNJENJE CISTERNE ILI ČEMU DRUGOM.

NOVINA čl. 155, st. 2 – prekoračenje međe građenjem uređuje se kao stvarna služnost na temelju zakona

Osobna služnost – stvarno pravo koje ovlašćuje pojedinačno određenu osobu da se na

određeni način služi tuđom stvari (poslužna stvar), čiji svagdašnji vlasnik mora to trpjeti (čl.
199. ZV).
Za osobne služnosti se kaže da su ustanovljene u korist neke pojedinačno određene osobe. Osobne
služnosti su neprenosive, nerazlučivo su vezane sa osobom ovlaštenika (ali izvršavanje prava osobne
služnosti može se prenositi na drugu osobu). Osobne služnosti traju samo onoliko vremena za koliko
su osnovane i prestaju najkasnije smrću njihova nositelja. One su također nenasljedive, osim ako nisu
izrijekom osnovane i za ovlaštenikove nasljednike. Za razliku od stvarnih služnosti koje su nedjeljiva
prava, osobne služnosti su u načelu djeljiva prava. Stoga suvlasnik može osnovati osobnu služnost na
svom idealnom dijelu, ako je to moguće s obzirom na sadržaj služnosti i narav predmeta. Također, za
razliku od stvarnih služnosti, objekti osobnih služnosti mogu iznimno (kod plodouživanja) biti i
pokretne stvari. - svrha: osobi ovlaštenika osigurati materijalna sredstva potrebna za život – preko
uporabe i korištenja stvari. - stvarnopravni karakter je samo na pasivnoj strani
- OSOBNE SLUŽNOSTI SU NENASLJEDIVE – osim ako su izrijekom osnovane i za ovlaštenikove
nasljednike. Ako jesu, one prelaze na njih, ali se smrću nasljednika ne nasljeđuju dalje već se
beziznimno gase

80
- služnost može postojati i na objektu etažnog vlasništva ali samo zajedno s idealnim dijelom
na kojemu je uspostavljeno etažno vlasništvo -> stječe pravo vlasništva na plodovima
separacijom.
Vrste osobnih služnosti:
Pravo plodouživanja (ususfructus) - osobna služnost koja svojega nositelja (plodouživatelja)
ovlašćuje da se u svakom pogledu služi tuđom stvari (poslužna stvar) u skladu s njezinom
namjenom, čuvajući njeno sućanstvo. (čl. 203. ZV)
Može postojati na nepotrošnoj stvari /AKO JE NA POTROŠNOJ STVARI ILI PRAVU KOJE NE
DAJE PLODOVE- radi se o nepravom polodouživanju/, pokretnoj ili nepokretnoj.
Kvaziuzufruktuar stječe pravo vlasništva na stvari, pa je nakon prestanka nepravog plodouživanja
dužan vratiti vlasniku vrijednost poslužne stvari u novcu.
Moguće je i na pravu koje daje plodove ili neke druge koristi. Uzima se da je to pravo stvar.
Plodouživatelj ne smije stvar uništiti ni prodati niti joj promijeniti kulturu. Plodouživatelj stječe
naturalne plodove separacijom, a civilni mu plodovi pripadaju za svo razdoblje trajanja
plodouživanja bez obzira kad su dospjeli i jesu li ubrani. Plodouživatelj snosi sve troškove
uporabe i iskorištavanja stvari, bez obzira na veličinu prihoda, snosi troškove redovitog
održavanja i obnavljanja stvari, javne obveze itd. Troškovi izvanrednih popravaka i obnavljanja
poslužne stvari padaju na njezina vlasnika, osim onih koje je sam plodouživatelj skrivio. Iako je
kod plodouživanja samo pravo neprenosivo, ipak plodouživatelj može na drugoga prenijeti
izvršavanje sadržaja svog prava. (DATI KUĆU U NAJAM, VINOGRAD U ZAKUP)
UZUFRUKTUAR mu je dužan nakon prestanka plodouživanja vratiti stvar u stanju kakva je bila
u trenutku primitka.
Pravo uporabe (usus) – osobna služnost koja svojega nositelja (uporabovnika) ovlašćuje da
se za svoje potrebe služi tuđom stvari (poslužna stvar) prema njezinoj namjeni, čuvajući
njezino sućanstvo (čl. 212. ZV).
Razlika između plodouživanja i uporabe nije kvalitativna već kvantitativna, jer je
uporabovnikovo pravo uporabe ograničeno na njegove osobne potrebe i potrebe njegove
obitelji, a ne neograničeno kao kod plodouživanja. Uporabovnik ne može svoje pravo niti
njegovo izvršavanje sadržaja prepustiti drugoj osobi, dok kod plodouživanja može prepustiti
izvršavanje sadržaja. Vlasnik kod uporabe snosi sve redovite i izvanredne terete i troškove u
svezi stvari, ali samo do visine koristi koju ima od stvari, ostatak tereta i troškova snosi
uporabnik. (-> stječe pravo vlasništva na plodovima ubiranjem). Plodove uporabovnik stječe
ubiranjem, a ne odvajanjem kao kod plodouživanja, s tim da je civilne plodove ovlašten
ubrati samo za razdoblje trajanja njegova prava uporabe i, napokon, pravo uporabe ne može
imati više osoba, osim ako su u takvom odnosu da im pripada zajednički. / ne može na
potrošnoj stvari!/
(plodouživanje na jednoj nekretnini može imati više osoba)
Pravo stanovanja (habitatio) – pravo stanovanja je osobna služnost koja svojega nositelja
(stanovatelja) ovlašćuje da se služi tuđom stambenom zgradom ili njezinim dijelom
namijenjenim stanovanju (poslužna stvar) u skladu s tom namjenom, a čuvajući njezino
sućanstvo (čl. 217. ZV).

81
Pravo stanovanja može se prosuđivati po pravilima o uporabi ili po pravilima o plodouživanju
(plodouživanje zgrade).
HABITANT – neposredni posjednik.
PRODAJOM OBJEKTA HABITACIJE – zgrade ili djela, pravo stanovanja se ne gasi, ako je upisano
u ZK prije prava založnih vjerovnika i vjerovnika koji su predložili ovrhu, a ako je nakon, onda
ono prestaje u trenu pravomoćnosti, osim ako je između habitanta i kupca bilo ugovoreno da
ono ostaje na nekretini.
215. STJECANJE SLUŽNOSTI?
Stjecanje prava stvarne služnosti se sječe na temelju pravnog posla (ugovor ili oporuka10),
odluke suda11 ili druge vlasti 12(nužni prolaz) ili na temelju zakona (dosjelost 20g. – ako je
vlasnik povlasne nekretnine pošteno posjedovao izvršavajuć sadržaj stvarne služnosti 20g., a
vlasnik poslužne nekretnine se nije tome usprotivo). (pitanje – koje se pravo može steći
dosjelošću?)
Stjecanje prava osobne služnosti se stječe samo na temelju pravnog posla13 vlasnika poslužne
nekretnine u korist određene osobe a na teret određene stvari kao poslužne (isto vrijedi za
osnivanje nepravilnih služnosti).
216. STJECANJE NEGATIVNE STVARNE SLUŽNOSTI?
Negativna stvarna služnost se može steći kao i svaka stvarna služnost. Način stjecanja stvarnih
služnosti na nekretninama je kod stjecanja na temelju pravnog posla upis služnosti u zemljišnu
knjigu. (Ne i kod stjecanja na temelju odluke suda i druge vlasti, odnosno zakona!)
217. PRIMJER NEGATIVNE I POZITIVNE SLUŽNOSTI?
Pozitivne – pravo crpljenja vode iz tuđeg bunara, pravo napasanja stoke na tuđem zemljištu
Negativne – ne povisivati svoju kuću ili snižavati je, ne oduzimati povlasnoj nekretnini svjetlo
i zrak.
218. POSJED KOJIH SLUŽNOSTI JE MOGUĆ?
Moguć je posjed samo stvarnih služnosti. S tim u svezi, dosjelošću je moguće steći samo pravo
stvarnih služnosti! - vlasnik povlasnog dobra kroz 20 god ako pošteno posjeduje izvršavajući njen
sadržaj, a vlasnik poslužnog dobra se tome nije protivio.
219. PRAVILO ZA SLUŽNOSTI KOJE SE RIJETKO VRŠE?
a) Ako se služnost po svojoj naravi može samo rijetko izvršavati, ne prestaje dok tri puta ne
nastupi prigoda za to, a ovlaštenik to ne učini. – prestanak neizvršavanjem (čl. 241. st. 2.)
b) Onaj tko tvrdi da je služnost u korist njegove nekretnine kao povlasne osnovana
dosjelošću mora dokazati da je u razdoblju od najmanje 20 godina bar tri puta nastupio
slučaj izvršavanja takve služnosti te da je on ili njegov prednik svaki taj put izvršio njen
sadržaj. – dosjelost služnosti (čl. 229. st. 3.)

10
upis u zemljišnu knjigu
11
u postupku: 1. osnivanje nužnog prolaza, 2. donošenjem odluke o nužnih vodovima i uređajima, 3. kod diobe
suvlasništva i zajedničkog vlasništva, 4. u ostavinskom postupku
12
kod izvlaštenja i komasacije
13
ugovor ili oporuka

82
220. RAZLIKA POLJSKE ILI ZEMLJIŠNE SLUŽNOSTI OD KUĆNIH?
Kriterij razlike je priroda i namjena povlasne nekretnine, naime, poljske ili zemljišne su
služnosti sve one kod kojih je povlasna nekretnina namijenjena poljodjelskom iskorištavanju,
a gradske ili kućne su sve one služnosti kod kojih su povlasne nekretnine zgrade ili zemljište
oko njih. (Po ZV-u kućne služnosti su one koje nisu namijenjene poljodjelstvu.)
221. DA LI ZAŠTITA PRAVA SLUŽNOSTI ZASTARIJEVA?
DA, protekom roka od 20 godina od kad je ovlašteniku služnosti oduzet posjed tog prava.
Zaštitu služnosti možemo ostvariti uz pomoć tri tužbe: tužbe za smetanje posjeda, tužbom na utvrđenje
(u slučaju osporavanja ili dovođenja u sumnju prava služnosti od strane vlasnika poslužnog dobra) i
actio confessoria (slična vlasničkoj tužbi actio negatoria). Također, brisovnom tužbom ovlaštenik prava
služnosti može ustati protiv nevaljanih upisa u zemljišnim knjigama koja vrijeđaju njegova prava. Tužba
na utvrđenje i actio confessoria javljaju se u ZV-u pod jedinstvenim imenom tužba ovlaštenika
služnosti. Postoji još i tužba predmnijevanoga ovlaštenika služnosti, slična publicijanskoj tužbi.
222. NAČELA SLUŽNOSTI?
1. Služnosti su stvarna prava i djeluju erga omnes
2. Služnosti su stvarna prava na tuđoj stvari (nema služnosti na vlastitoj stvari (nemini res
sua servit) IZNIMKA: vlasnička služnost – npr. ne prestaje služnost puta sjedinjenjem tj.
ako ista osoba postane vlasnik povlasne i poslužne nekretnine, nego prestaje upisom
brisanja u zemljišne knjige)
3. Ne mogu postojati služnosti na činjenje (samo trpljenje tuđe radnje ili propuštanje
vlastite radnje)
4. Stvarne služnosti moraju biti objektivno korisne, svrha im je bolje gospodarsko
iskorištavanje stvari
5. Služnosti su same za sebe neprenosive, tj. one se ne mogu samovlasno razdvojiti od
poslužne stvari. Stvarne služnosti su prenosive s poslužnom i povlasnom stvari, osobne
samo s povlasnom kao pripadak, s poslužnom kao teret.
6. Služnost ne može postojati na služnosti. (Servitus servitutis non potest)
- jedna nekretnina može biti opterećena sa više služnosti s tim da novija ne može
ugrožavati izvršavanje postojećih
7. Služnosti se moraju obzirno izvršavati – tako da se što manje opterećuje poslužno
dobro, vlasnik poslužne stvari ne smije činiti ništa što bi onemogućilo/otežalo
izvršavanje prava služnosti
8. Služnosti su, osim plodouživanja, nedjeljiva prava.
223. NEPRAVILNE SLUŽNOSTI?
- služnost koja je po svojoj naravi stvarna, a osnovana je na poslužnoj nekretnini u korist
određene osobe. Na nju se primjenjuju na odgovarajući način pravila o osobnim služnostima.
224. PRELAGANJA SLUŽNOSTI?
ZV čl. 179: Služnost je teret na cijeloj poslužnoj stvari, ali ako se stalno izvršava na samo
jednom njezinom dijelu, vlasnik poslužne stvari može zahtijevati da se izvršavanje preloži na
neko drugo, ovlašteniku podjednako prikladno mjesto, ako je izvršavanje na dotadašnjem
mjestu vlasniku poslužne stvari osobito tegobno. Troškove prelaganja snosi vlasnik poslužne
stvari.
83
Prelaganje služnosti je premještanje služnosti na onaj dio poslužnog dobra gdje će, uz očuvanje
sadržaja i svrhe zbog koje je ustanovljena, biti manje tegobna za vlasnika poslužnog dobra.
Ako se stranke ne dogovore, sud donosi odluku na trošak vlasnika poslužnog dobra.
225. RAZLIKA STVARNIH TERETA I SLUŽNOSTI?
Osnovna razlika između stvarnih tereta i služnosti se vidi u sadržaju činidbe. Dok je sadržaj
činidbe služnosti trpljenje nečije radnje (pati) ili propuštanje vlastite radnje (non facere),
činidba stvarnih tereta je činidba davanja (dare) i činidba činjenja (facere).
* TKO STEKNE VLASNIŠTVO POVLASNE NEKRETNINE
- stječe i pravo stvarne služnosti kao njen pripadak!
* TKO STEKNE VLASNIŠTVO POSLUŽNE NEKRETNINE
- stekao je stvarnu i(li) osobnu služnost kao teret
226. ZAŠTITA SLUŽNOSTI?
Služnost se može zaštititi sljedećim tužbama protiv vlasnika poslužnog dobra ili svakog trećeg:
● Tužba zbog smetanja posjeda koja stoji na raspolaganju svakom posjedniku stvari ili
prava. Ovlaštenik stvare služnosti je posjednik prava stvarne služnosti, ovlaštenik
osobne služnosti je posjednik stvari koja predstavlja poslužno dobro.
● Tužba na utvrđenje kojom vlasnik povlasnog dobra zahtijeva da se prema vlasniku
poslužnog dobra utvrdi postojanje prava služnosti. Podiže se u slučaju osporavanja ili
dovođenja u sumnju prava služnosti od strane vlasnika poslužnog dobra.
● Actio confessoria je tužba koju podiže ovlaštenik prava služnosti protiv osobe koja ga
samovlasno onemogućuje ili uznemiruje u izvršavanju služnosti sa zahtjevom na
priznanje prava služnosti i prestanak onemogućavanja i uznemiravanja. Priznata je i
predmnjevanom ovlašteniku prava služnosti → actio confessoria publiciana - mora
dokazati temelj i istinit način stjecanja
→Pravna zaštita služnosti zastarijeva za 20 godina od kad je ovlašteniku oduzet posjed prava.
● Brisovna tužba – u slučaju povrede prava služnosti nevaljanim upisom u zemljišnu
knjigu, ovlašteniku stoji na raspolaganje brisovna tužba kojom može zahtijevati
brisanje takva upisa.
227. PRESTANAK SLUŽNOSTI?
Služnost prestaje:
● Propašću stvari (bilo povlasne bilo poslužne) – vrijedi i za slučaj da je stvar stavljena
izvan prometa
● Sjedinjenjem (konfuzijom)
● Odreknućem ovlaštenika (valjanom jednostranom izjavom ovlaštenika služnosti)
● Istekom roka i ispunjenjem raskidnog uvjeta
● Neizvršavanjem prava služnosti (non usu) – za vrijeme od 20 g., tj. 3 g. ako se vlasnik protivio
njenu izvršavanju
● Ukinućem (na zahtjev vlasnika poslužne stvari)
– sud će svojom odlukom ukinuti služnost, ako je pravo služnosti izgubilo razumnu svrhu, bez
obzira na osnovu stjecanja

84
 - sud će na zahtjev vlasnika poslužne nekretnine, ukinuti nužni prolaz ili drugu služnost puta,
ako utvrdi da postoji drugi prikladniji prolaz ili jednako prikladan
- do ukinuća od strane suda može doći na zahtjev vlasnika poslužne stvati, ako plodouživatelj
nije dao osiguranje na koje se obvezao
● Zaštita tuđeg povjerenja (odnosi se za služnosti koje nisu bile upisane u zemljišnoj knjizi
– prestaje kad poslužnu stvar stekne osoba koja nije znala niti morala znati da na njoj
postoji služnost)
● Prestankom ovlaštenika (smrću fizičke ili prestankom prave osobe kao ovlaštenika
osobne služnosti)
● Rasterećenje zakonom ili odlukom upravne vlasti
228. SITUACIJE KOD PRESTANKA SLUŽNOSTI NEIZVRŠAVANJEM? – često pitanje
Kod prestanka služnosti neizvršavanjem imamo tri situacije:
1. Služnost prestaje ukoliko se nije izvršavala kroz 20 godina ili
2. Kod služnosti koje se po svojoj naravi mogu samo rijetko izvršavati, prestanak
služnost neizvršavanjem nastupa kada tri puta nastupi prigoda za izvršavanje
služnosti a ovlaštenik to ne učini – ako je upisana u ZK, prestat će tek brisanjem
3. Služnost prestaje ukoliko se nije izvršavala kroz razdoblje od 3 godine – ako se je
vlasnik poslužne stvari protivio njegovu izvršavanju PA SE ZBOG TOGA NIJE
NEPREKIDNO IZVRŠAVALA !!!!!!!!!!!!!!(usucapio libertatis)
● IZNIMKA: Do prestanka služnosti nevršenjem u sva tri slučaja neće doći sve dok na
poslužnoj stvari postoji naprava namijenjena upravo izvršavanju te služnosti.
229. USUCAPIO LIBERTATIS?
Usucapio libertatis je situacija kod prestanka prava služnosti neizvršavanjem u kojoj se je
vlasnik poslužnog dobra protivio izvršavanju prava služnosti. Naime, ukoliko se vlasnik
poslužnog dobra protivio izvršavanju služnosti, a služnost se ne izvršava ZBOG TOGA (njegova
protivljenja) neprekidno kroz 3 godine, ona prestaje. (BITNO naglastiti zbog toga- može pitati
5 godina ste bili u zavoru i niste mogli izvršavati, šta se onda događa? Bitno je naglasiti da
služnost nije izvršavana zbog vlasnikova protivljenja, a ne naših osobnih spriječenosti.)
230. POVLASNA I POSLUŽNA STVAR?
● Povlasna stvar je nekretnina svagdašnjeg vlasnika u čiju korist je ustanovljeno pravo da
se služi nečijom nekretninom, a svagdašnji vlasnik te nekretnine (poslužne nekretnine) je
to dužan trpjeti ili glede toga nešto propuštati što bi inače imao pravo činiti. Stvarna
služnost osnovana u korist neke nekretnine je pripadak te nekretnine i prenosiva je samo
zajedno s tom nekretninom.
● Poslužna stvar je nekretnina svagdašnjeg vlasnika na čiji teret je ustanovljeno ograničeno
stvarno pravo svagdašnjeg vlasnika druge nekretnine (povlasne nekretnine), a koje ga
ovlašćuje da se tom stvari služi na određeni način, a što je svagdašnji vlasnik nekretnine na
čiji je teret pravo određeno dužan trpjeti ili mora propuštati određene radnje glede svoje
nekretnine koje bi inače imao pravo činiti. Poslužna stvar je je opterećena služnošću i
prenosi se zajedno s njom.

85
 ZALOŽNO PRAVO
233. ZALOŽNO PRAVO?
Ograničeno stvarno pravo na određenoj stvari (zalogu) koje ovlašćuje svog nositelja (založnog
vjerovnika) da određenu tražbinu, ne bude li mu o dospijeću ispunjena, namiri iz vrijednosti te
stvari, ma čija ona bila, a njezin svagdašnji vlasnik dužan je to trpjeti.
234. SUBJEKTI ZALOŽNOG PRAVA?
Založni vjerovnik – osoba koja se ima pravo namiriti iz zaloga, on je istodobno i vjerovnik u
obveznopravnom odnosu (svagdašnji vjerovnik određene tražbine).
Založni dužnik – svagdašnji vlasnik zaloga (stvari ili nositelj prava) tj. onog objekta kojim se
tražbina osigurava– ona ne mora biti ista osoba koja je dužnik u obveznopravnom odnosu.
235. NAČELA ZALOŽNOG PRAVA?
1. Načelo akcesornosti – založno pravo je akcesornog karaktera što znači da njegov
nastanak, trajanje i prestanak ovise o postojanju tražbine čije se namirenje njime
osigurava.
*2 iznimke načela akcesornosti : 1) kaucijski zalog, kaucijska hipoteka 2) zastara tražbine- iako
je tražbina zastarila, založno pravo ostaje pa se založni vjerovnik može namiriti iz vrijednosti
zaloga
2. Načelo specijalnosti – založno pravo se stječe samo na određenom objektu iz imovine
zalogodavca i samo za određenu tražbinu vjerovnika. No moguće je da zalog čini više
određenih stvari, kao kod zajedničke ili simultane hipoteke gdje zalog čini više nekretnina,
vjerovnik može birati iz koje će od njih namiriti svoju tražbinu.
3. Načelo oficijalnosti – založno se pravo ostvaruje putem suda, iznimno izvansudskim
putem
4. Načelo nedjeljivosti – osiguranje cjelokupne tražbine zalogom kao cjelinom,
uključujući sve njegove pripadnosti
5. Načelo neodvojivosti – založno se pravo ne može odvojiti od zaloga kao svog objekta.
Stjecanjem zaloga stječe se i založno pravo koje ga opterećuje.
236. OBLICI ZALOŽNOG PRAVA?
PIGNUS – ili ručni zalog je zalog koji se nalazi u posjedu vjerovnika (do stupanja na snagu ZV-a
pignus je označavao založno pravo na pokretninama)
HIPOTEKA – dobrovoljno založno pravo koje se na stvari osniva bez predaje stvari vjerovniku
u posjed i koje ga ne ovlašćuje da drži zalog u posjedu.
→ razlika je u tome ima li založni vjerovnik ili nema posjed zaloga!
- Ako se zalog nalazi u posjedu vjerovnika – PIGNUS
- Ako nema posjed – HIPOTEKA
237. PRESTANAK ZALOŽNOG PRAVA?
● Propašću zaloga (a da na njegovo mjesto nije stupila druga stvar ili pravo)
● Odreknućem (ako je bezuvjetno vraćen posjed zaloga dužniku)
● Istekom roka i ispunjenjem raskidnog uvjeta
● Prestankom osigurane tražbine – hipoteka prestaje brisanjem iz zemljišne knjige
● Na osnovi zaštite tuđeg povjerenja

86
 ● Prestankom založnog vjerovnika
● Ukinućem
● Rasterećenjem zakonom ili odlukom upravne vlasti
● Pravomoćnošću rješenja o namirenju
* ZAŠTITA ZALOŽNOG PRAVA
Založni vjerovnik za zaštitu prava namirenja iz vrijednosti založenog objekta ima:
● kod ručnog zaloga – založna tužba (actio pigneratitia) – čita se: pigneraticia
● hipoteke – založna ili hipotekarna tužba (actio hypothecaria) – čita se: hipotekaria
- upravljaju se protiv zalogodavca sa zahtjevom da je dužan dopustiti namirenje vjerovnikove
tražbine prodajom zaloga
- pasivno legitimiran je vlasnik založene stvari, neovisno je li i osobni dužnik
- tužbe nezastarive!
- Založni vjerovnik može od svakog trećeg zahtjevati predaju zaloga – vindicatio pignoris
(njome se može služiti samo onaj založni vjerovnik koji ima založno pravo na pokretnoj stvari
(pignus)
Osim tih tužbi, založni vjerovnik se može poslužiti:
● tužbom zbog smetanja posjeda
● tužbom na davanje drugog zaloga

238. ACTIO HYPOTHECARIA?

Actio hypothecaria ili hipotekarna tužba upravlja se protiv zalogodavca sa zahtjevom da je
dužan dopustiti namirenje vjerovnikove tražbine prodajom zaloga. Pasivno je legitimiran
vlasnik založene stvari, neovisno o tome je li istodobno i založni dužnik. Tužba je nezastariva,
što je logična posljedica nezastarivosti prava na namirenje, odnosno založnog prava (uz
pretpostavku da je hipoteka još uvijek upisana u ZK na njegovo ime). – podliježu zastari
međusobne tražbine zalogodavca i zalogoprimca za naknadu štete zbog pogoršanja stvari
odnosno troškova zbog poboljšanja stvari. Rok zastaje je godinu dana od dana kad je stvar
vraćena.
→ kod ručnog zaloga – ACTIO PIGNERATITIA
239. ŠTO SE TRAŽI S ACTIO HYPOTHECARIA?
Namirenje vjerovnikove tražbine prodajom zaloga.
240. VINDICATIO PIGNORIS?
- od svakog trećeg zahtjevati predaju zaloga.
Tužba kojom se može poslužiti založni vjerovnik koji ima založno pravo na pokretnoj stvari sa zahtjevom protiv
treće osobe za predajom zaloga.

242. JE LI HIPOTEKARNI DUŽNIK ISKLJUČIVO VLASNIK NEKRETNINE?

Ukoliko se radi o pravu građenja, onaj koji ima pravo građenja nije vlasnik prava građenja,
nego nositelj prava građenja.
- Založni (hipotekarni) dužnik je svagdašnji vlasnik onog objekta (u ovom slučaju vl.
nekretnine) kojom se tražbina osigurava
- Založni dužnik ne mora biti ista ona osoba koja je i osobni dužnik
- Hipotekarni dužnik može biti i suvlasnik nekretnine jer se založiti može i suvlasnički dio

87
 - Pravo građenja može biti objekt hipoteke (založimo ga kako bi digli kredit za izgradnju
zgrade) – ali u tom slučaju ne govorimo o vlasniku nego nositelju prava građenja! Ako je
zgrada izgrađena, pravo građenja i pravo vlasništva su jedinstvena cjelina. Zgrada se
opterećuje samo s pravom građenja.
→ prema tome, NE, može biti i suvlasnik i nostelj prava građenja...
* VRSTE HIPOTEKA:
1. kaucijska ili kreditna hipoteka
2. registarsko založno pravo (hipoteka na onim pokretnim stvarima i pravima koja se
mogu steći jedino upisom u javni upisnik, npr. brodovi, zrakoplovi, automobili)
3. zajednička ili simultana hipoteka
4. nadhipoteka
5. vlasnička hipoteka (hipoteka koja nije izbrisana u ZK premda je tražbina prestala, jer
sve do brisanja ona pripada vlasniku na njegovoj stvari)
243. ZAJEDNIČKA ILI SIMULTANA HIPOTEKA?
Zajednička ili simultana hipoteka je hipoteka koja se osniva radi osiguranja iste tražbine na više
nekretnina, a kao da su sve zajedno jedna stvar. Vjerovnik može birati iz koje će namiriti svoju
tražbinu.
244. IMA LI HIPOTEKE NA VAŠEM STANU, KUĆI? KAKO ZNATE?
Nema. U zemljišnoknjižnom ulošku nemam upisanu hipoteku.
Nema, ako pogledam u ZK uložak u koji je upisana nekretnina, neće biti tereta u C listu.
245. AMORTIZACIJA HIPOTEKE?
Regulirana je Zakonom o zemljišnim knjigama. Vlasnik hipotekom opterećene nekretnine, a
isto tako i svaki zajednički vlasnik ili suvlasnik, mogu zahtijevati da zemljišnoknjižni sud
pokrene postupak radi amortizacije i brisanja hipotekarne tražbine:
1. Ako je prošlo najmanje 30 godina od uknjižbe hipotekarne tražbine, odnosno od
posljednjeg upisa ako ih ima više
2. Ako nije moguće pronaći one koji su po tim upisima ovlašteni ni njihove pravne
sljedbenike.
3. Ako kroz to vrijeme nisu zahtijevani ni primljeni glavnica ni kamate, niti se pravo na
drugi način ostvarivalo
4. Ne odnosi se na hipoteke upisane do 25.12.1958., brisat će se po službenoj
dužnosti ili po prijedlogu stranke
246. PODZALOŽNO PRAVO NA NEKRETNINI? = nadhipoteka
Osniva se tako da založni vjerovnik hipoteku založi u korist treće osobe, pri čemu nije potreban
pristanak založnog dužnika.
247. NADHIPOTEKA?
- hipotekarni vjerovnik ovlašten je za neki svoj dug založiti ne samo svoju tražbinu, nego i
hipoteku kojom je ta tražbina osigurana.
Hipoteka na hipoteci naziva se nadhipotekom (nadknjižbom). Nakon što bude obaviješten da
je zalog dalje založen, založni dužnik može podmiriti dug samo podzaložnom vjerovniku, a

88
svome vjerovniku samo ako na to pristane podzaložni vjerovnik ili tako da dug položi u sud.
Ako tako ne učini, zalog ostaje založen za namirenje podzaložnog vjerovnika.
248. ŠTO JE OBJEKT NADHIPOTEKE?
Hipoteka
249. ŠTO SE DOGAĐA KOD PLAĆANJA AKO IMAMO NADHIPOTEKU?
Ako nad nekretninom imamo nadhipoteku dug možemo platiti samo podzaložnom vjerovniku,
ili svome vjerovniku samo ako na to pristane podzaložni vjerovnik, ili dug možemo položiti u
sud.
*PREDNOST PIGNUSA, PREDNOST HIPOTEKE?
Pignus = založni vjerovnik stječe posjed zaloga, naročito je to važno kod izvansudskog
namirenja, prednost je što tražbina ne zastaruje. Upisnik sudskih i javnobilježničkih
osiguranja tražbine.
Hipoteka = prednost je što tražbina ne zastaruje ako je upisana u ZK. Dužniku je prednost što
može založenu stvar koristiti upravo za namirenje iste hipoteke na toj stvari.
* TKO JE DUŽAN PLATITI DUG KOD HIPOTEKE?
- samo je osobni dužnik dužan platiti dug, dok je hipotekarni dužnik dužan trpjeti namirenje
iz vrijednosti svoje nekretnine (založni dužnik ne mora biti i osobni dužnik), ali založni dužnik
može spriječiti prodaju svoje stvari tako da namiri dug založnom vjerovniku.
250. ZALOŽNI UGOVOR?
Založni ugovor je pravni posao na temelju kojeg se osniva dobrovoljno založno pravo. Ako se
njime osniva ručni zalog, tada je to ugovor o davanju u zalog, a ako se osniva hipoteka tada je
to ugovor o hipoteci.
251. FIDUCIJA?
Fiducija je osiguranje namirenja tražbine prijenosom vlasništva stvari ili prijenosom prava.
Najstarije rimsko pravo nije poznavalo založno pravo, a sve do razvoja pignusa i hipoteke u
Justinijanovom pravu, fiducija (povjerenje, poštenje) je bila institut osiguranja vjerovnikove tražbine.
Fiducia cum creditore sastojala se u tome da je dužnik prenosio na vjerovnika vlasništvo stvari s
fiducijarnim uglavkom da mu ovaj na isti način vrati vlasništvo stvari kad mu tražbina bude podmirena.
Fiducia cum amico se koristila kada se stvar davala samo na čuvanje ili posudbu. Ako dužnik po
dospjelosti tražbine ne bi podmirio dug, stvar bi ostala trajno u vlasništvu vjerovnika (takav uglavak u
fiducijarnom ugovoru naziva se lex commissoria). Primjena fiducije prestala je u 3.st. i u praksi je
ustupila mjesto ručnom zalogu i hipoteci kao prikladnijim sredstvima osiguranja.
ZV omogućuje prenošenje prava vlasništva stvari u svrhu osiguranja ispunjenja neke
tražbine, dakle omogućuje fiducijarno osiguranje tražbine. No, jedno od najvažnijih pravila
založnog prava danas je da su ništetne ugovorne odredbe prema kojima će založena stvar
prijeći u vlasništvo vjerovnika, ako mu dug ne bi bio podmiren po dospijeću (lex
commissoria). Vjerovnik, ukoliko dug ne bio podmiren, može se namiriti iz stvari, ali samo po
pravilima koja vrijede za namirenje zalogom osiguranih tražbina izvansudskim putem
(prodaja na javnoj dražbi).
– no, NE dopušta fiducijaru (vj.) da se stvarju služi i njome raspolaže, već ga ovlašćuje da se,
ako mu o dospjeću ne bude namirena tražbina, namiri iz stvari po pravilima koja vrijede za
namirenje zalogom osigurane tražbine izvansudskim putem (prodaja na javnoj dražbi).

89
- osim pravnim poslom → moguće i u obliku sudskog zapisnika, javnobilježničkog akta,
solemnizirane privatne isprave
252. KAUCIJA (KREDITNA HIPOTEKA)?
Jedna od iznimka načela akcesornosti založnog prava se sastoji u tome da založno pravo može
nastati i prije nego se ispune sve pretpostavke za nastanak tražbine koja se njime osigurava
(npr. za nastanak tražbine potreban protek roka ili ispunjenje uvjeta). Zalog za buduću tražbinu naziva se
kaucijski ili kreditni zalog, odnosno kaucijska ili kreditna hipoteka. (Ako se daje u zalog gotov
novac ili vrijednosni papir za osiguranje buduće tražbine, govorimo o kauciji – npr. davanje
određenog iznosa novca kao kaucije na ime naknade štete koja bi mogla nastati na
iznajmljenoj stvari.) KAUCIJA je zalog za buduću tražbinu koji su daje u obliku gotovog novca
ili vrijednosnih papira.
253. KAUCIJSKI ILI KREDITNI ZALOG ILI KAUCIJSKA ILI KREDITNA HIPOTEKA?
Zalog za buduću tražbinu. (nije isto što i zalog gotova novca ili vrijednosnih papira koji se naziva
kaucija).
* ACTIO HYPOTECARIA? ŠTO AKO SE NE USPIJEMO NAPLATITI DO KRAJA NEGO NPR. DO POLA?
- idemo u postupak OVRHE → imovinska tužba protiv osobnog dužnika
- da bi došli do ovrhe prvo mora doći do parnice. Fazu parnice preskače solemnizirani ugovor, ide se
njime odmah u ovrhu.
- ako nema imovine, moramo čekati da ju stekne, a presuda zastarjeva za 10 g. od pravomoćnosti.
* KAKO ZAKON NAZIVA VJEROVNIKA U NADHIPOTECI? → Podzaložni vjerovnik.
* ŠTO AKO JE NEKRETNINA PRODANA ZA MANJI IZNOS OD HIPOTEKE?
- tražimo rješenje u imovini osobnog dužnika → postupak ovrhe, da bi došli do ovrhe prvo
mora doći do parnice (preskače ju solemnizirani ugovor/ovršna isprava)

90
 ZEMLJIŠNE KNJIGE
Zemljišne knjige su javni registri u koje se upisuju nekretnine i stvarna prava
na tim nekretninama, kao i drugi pravni odnosi i činjenice vezane uz promet
nekretnina, vode ih općinski sudovi, a u njima zemljišnoknjižni odjeli.
Institucija zemljišnih knjiga uvedena 1855. GRUNTOVNIM REDOM
Današnji izvori : ZV , ZZK I Pravilnik o unutarnjem ustroju, vođenju zemljišnih knjiga i
obavljanju drugih poslova u zemljišnoknjižnim odjelima sudova (Zemljišnoknjižni poslovnik).
254. ZEMLJIŠNOKNJIŽNO TIJELO?
Zemljišnoknjižno tijelo je pravna cjelina koja se sastoji od jedne ili više katastarskih čestica
koje se nalaze u jednoj katastarskoj općini i imaju u prometu isti pravni status, a sastav mu se
može promijeniti samo zemljišnoknjižnim otpisom ili pripisom katastarskih čestica.
255. ZBIRKE ISPRAVA, ŠTO SU I KOLIKO IH IMA?
ZBIRKA ISPRAVA
ZEMLJIŠNA KNJIGA
GLAVNA KNJIGA

Zbirka isprava zajedno sa glavnom knjigom čini zemljišnu knjigu. U nju se stavljaju
kronološkim redom izvornici ili ovjereni prijepisi svih onih isprava na temelju kojih je izvršen
upis u glavnu knjigu. Zbirka isprava se uređuje zajednički za sve glavne knjige koje se vode
kod jednog suda. Dakle, u jednom zk sudu ima jedna zbirka isprava.
256. GLAVNA KNJIGA?
U glavnu knjigu se upisuju nekretnine, stvarna i druga knjižna prava glede njih (knjižna
prava). Sastoji se od zemljišnoknjižnih uložaka koji se odnose na jedno zemljišnoknjižno tijelo
( 1 zemljišnoknjižni uložak na jedno zemljišnoknjižno tijelo). Za sva zemljišta jedne katastarske općine
vodi se jedna glavna knjiga, a zemljišta na području nadležnosti jednog zemljišnoknjižnog
suda mogu biti podijeljena i na više katastarskih općina. Dakle u jednom sudu je onoliko
glavnih knjiga koliko je i katastarskih općina.
Za svaku glavnu knjigu vodi se zbirka katastarskih planova i pomoćni popisi (popis
katastarskih čestica i popis njihovih adresa, popis vlasnika i nositelja prava građenja, popis
predbilježenih vlasnika te drugi pomoćni popisi)
1 glavna knjiga → 1 katastarska općina; 1 općinski sud → toliko gl. knjiga koliko kat. općina
* KOJI JE NAJMANJI A KOJI NAJVEĆI MOGUĆI BROJ ULOŽAKA U NEKOJ ZK?
Najmanji mogući je 1, a najveći mogući - onoliko koliko jedna katastarska općina ima čestica,
odnosno zemljišnoknjižnih tijela.
257. KOLIKO IMA OSOBNIH IMENIKA?
Onoliko koliko i glavnih knjiga. U ZZK-u nigdje nećemo naći termin „osobni imenik“, kao ni
stvarni, već samo pomoćni popis (u Zemljišnoknjižnom poslovniku „pomoćni popis osoba“).
Služe za lakšu orijentaciju u glavnoj knjizi i vode sa samo u elektroničkom obliku.

91
 1.) OSOBNI IMENIK = popis vlasnika i nositelja prava građenja te popis predbilježenih
vlasnika
2.) STVARNI IMENIK – popis katastarskih čestica i popis njihovih adresa
258. PRETPOSTAVKE ZA UPIS NEKRETNINE U ZK?
Za upis nekretnine potrebna je:
● Isprava – koja zadovoljava opće i posebne pretpostavke za valjanost isprave.
Opće pretpostavke su da isprava mora:
- biti javna ili javno ovjerovljena
- mora biti točno označen titul ili naslov stjecanja
- ne smije imati očitih nedostataka koji bi dovodili u sumnju njezinu
vjerodostojnost
- osobe koje sudjeluju u poslu moraju biti točno označene navođenjem imena i
prezimena, naziva i sjedišta pravne osobe isl.
- isprava mora biti datirana i potpisana.
Posebne pretpostavke su:
1. točna oznaka zemljišta ili prava glede kojega se uknjižba zahtijeva i
2. klauzula intabulandi  izričita IZJAVA onoga čije se pravo prenosi, ukida,
ograničuje ili opterećuje na uknjižbu
● Prijedlog za upis – podnosi se općinskom sudu (kod kojeg se vode ZK), mjesno
nadležnom (na čijem je području nekretnina!)
- podnosi osoba koja bi time stekla, promijenila ili izgubila knjižno pravo,
pismeno ili usmeno na zapisnik, prijedlogu treba priložiti ispravu
- potrebno je naznačiti PRAVO koje se želi upisati i VRSTU upisa koji se zahtijeva
- prijedlog za uknjižbu uključuje i prijedlog za predbilježbu
- podnesak se urudžbira i usporedi sa stanjem u ZK
● Rješenje o upisu – ako nema prepreka sud donosi rješenje kojim se dopušta upis i
nalaže provedba u zemljišnoj knjizi
- ako nisu ispunjene pretpostavke, sud će rješenjem odbiti prijedlog za upis
● Provedba upisa – isključivo na temelju pisanog naloga suda i prema njegovu sadržaju
- uknjižba djeluje od trenutka kad je zahtjev za upis podnesen ZK sudu
* NAČELO PRVENSTVENOG REDA – učinak jednog upisa u odnosu prema drugima rava se po trenutku
u kojem je prijedlog za upis stigao ZK sudu – na mjestu gdje bi u ZK ulošku trebalo provesti upis,
ODMAH UČINITI VIDLJIVIM (PLOMBA) DAN I VRIJEME kad je ZK sudu stigao prijedlog za upis.

259. ŠTO SE UPISUJE U POSJEDOVNICU, VLASTOVNICU I TERETOVNICU?

Zemljišnoknjižni uložak se sastoji:
● LIST A (posjedovnica ili popisni list) – u nju se upisuju
- Svi sastavni dijelovi koji čine zk tijelo. Upisuju se s rednim brojem,
katastarskim brojem, nazivom čestice, imenom predjela u kojem leže,
kulturom i površinom.
- Također se i upisuju stvarna prava u korist zemljišnoknjižnog tijela odnosno
nekretnine (npr.služnost puta) ili nekog suvlasničkog dijela nekretnine.

92
 - Sve katastarske promjene koje se odnose na ZK tijelo (promjena kat. broja,
naziva, površine i izgrađenosti) kao i pokretanje postupka za promjenu tih
podataka
- Sva javnopravna ograničenja u pravnom prometu nekretnina koja nisu opće
naravi
- Kad je otvoren poduložak, u posjedovnici uloška u kojem je upisana cijela
nekretnina učinit će se vidljivim postojnje i broj poduloška
- Ako je ZK tijelo opće poznato pod određenim nazivom, upisat će se taj naziv u
naziv posjedovnice

Uložak A, B, C – na glavnoj knjizi

Poduložak – otvara se u ulošku na zahtjev suvlasnika za njegov idealni dio nekretnine

● LIST B (vlastovnica ili vlasnički list) – u nju se upisuje ime vlasnika i sva ograničenja
kojima je vlasnik za svoju osobu ustegnut u raspolaganju i upravljanju svojim
zemljišnoknjižnim pravima (npr. poslovna nesposobnost isl.)
- upisuje se pravo vlasništva cijelog ZK tijela
- ona ograničenja kojima je vlasnik osobno podvrgnut (npr. posl. nesposobnost)
glede slobodnog upravljanja ili glede raspolaganja ZK tijelom/suvl. dijelom
- zabrana otuđivanja i opterećenja učinit će se samo vidljivom
- učiniti će se vidljivim ograničenja raspolaganja ZK tijelom ili suvlasničkim
dijelom koja su predmet upisa u teretovnicu, a tiču se svakog vlasnika
- kad je u ZK upisano opće dobro, u vlastovnici će se učiniti vidljivim to njegovo
svojstvo, tko vodi brigu i upravlja
● LIST C (teretni list ili teretovnica) – u nju se upisuju stvarna prava kojima je
zemljišnoknjižno tijelo ili suvlasnički dio nekog suvlasnika opterećen, npr. služnost,
založno pravo itd. Zatim tu se upisuju i obvezna prava najam, zakup, prvokup,
nazadkup; koncesija (nije obvezno niti stvarno pravo već pravo sui generis). Također
se upisuju i ograničenja raspolaganja kojima je podvrgnut svakodobni vlasnik
opterećenog dobra i zabrane otuđenja i opterećenja. Ako postoje, upisat će se i
koncesije na javnom ili općem dobru.

260. EOP ZEMLJIŠNA KNJIGA?

EOP (elektronska obrada podataka) zemljišna knjiga je evidencija vođena elektroničkom
obradom podataka o pravnom stanju nekretnina mjerodavnom za pravni promet, a sastoji se
od katastarskih podataka o obliku, površini i izgrađenosti zemljišta te podataka
zemljišnoknjižnog suda o pravnom stanju zemljišta pohranjenih u bazu zemljišnoknjižnih
podataka (BZP). EOP zemljišna knjiga s katastrom čini BZP (bazu zemknjiž. podataka).
Glavna knjiga se sastoji od popisa upisa i popisa izbrisanih upisa, koji su pravno izjednačeni,
a svaki upis pohranjen u glavnu knjigu označava se datumom upisa i brojem dnevnika. Popis
upisa dio je glavne knjige koji se sastoji od upisa postojećeg pravnog stanja zemljišnoknjižnog

93
tijela. Popis izbrisanih upisa dio je glavne knjige u koji se prenose izbrisani upisi, upisi koji
više nisu nužni za prikaz postojećeg pravnog stanja zemljišnoknjižnih tijela te se uvode
podaci o provedbi svih upisa u popisu upisa. Uvid u glavnu knjigu može se ostvariti i putem
mrežnih stranica Ministarstva pravosuđa.
Zbirka zemljišnoknjižnih rješenja i pomoćni propisi vode se u elektroničkom obliku.
*VRSTE UPISA U ZEMLJIŠNE KNJIGE ?
UPIS - sumarno od nadležnog tijela ustanovljenje prava, pravnih činjenica i odnosa važnih za
nekretnine i prava na njima. Vrste upisa su:
1) UKNJIŽBA: svaki bezuvjetan i konačan upis stjecanja, prijenosa, ograničenja i prestanka
knjižnih prava koji ne ovise ni o kakvom naknadnom opravdanju
2) PREDBILJEŽBA – upis kojim se knjižna prava stječu, prenose, ograničavaju i prestaju pod
uvjetom naknadnog opravdanja i u opsegu u kojem budu naknadno opravdana. - Opravdana
predbilježba ima značenje uknjižbe
3) ZABILJEŽBA -upis kojim se u svrhu publiciteta se evidentiraju određene okolnosti koje se
odnose na pravni promet nekretnina ili se njime osguravaju određeni šravni učinci za
njegova predlagatelja
→ ZK sud će dopustiti uknjižbu samo na temelju javnih isprava privatnih isprava na kojima je potpis ovjeren
● JAVNE ISPRAVE
- isprave sastavljene od strane nadležnih tijela, javnog bilježnika, odluke sudova i drugih
nadležnih tijela i pred njima sklopljene nagodbe
- moraju sadržavati točne oznake zemljišta i prava na koje se uknjižba odnosi
● PRIVATNE ISPRAVE
- Pored općih pretpostavaka koje se zahtjevaju za isprave, mora imati točnu oznaku zemljišta ili
prava za koje se uknjižba predlaže i izjavu onoga čije se pravo prenosi, ograničava, opterećuje
ili ukida da pristaje na tu uknjižbu (ta izjava je klauzula intabulandi)

261. RAZLIKA IZMEĐU UKNJIŽBE I PREDBILJEŽBE?

Uknjižba je svaki konačan i bezuvjetan upis kojim se knjižna prava stječu, prenose, ograničuju ili
prestaju bez posebnog naknadnog opravdanja dok je predbilježba upis kojim se ta knjižna prava
stječu, prenose, ograničuju i prestaju pod uvjetom naknadnog opravdanja i u opsegu u kojem
bude naknadno opravdano. Opravdana predbilježba ima značenje uknjižbe. Modus acquirendi ili
način stjecanja stvarnih prava na nekretninama je upis tih prava u zemljišnu knjigu. /nakon
opravdanja, smatra se da je knjižno pravo koje je bilo predbilježeno , već od ponošenja prijedloga
za uknjižbu, uknjiženo/
262. PRIMJER OPRAVDANJA PREDBILJEŽE? B) ŠTO U SEBI SADRŽI PRIJEDLOG ZA UKNJIŽBU?
A) Predbilježba je dopuštena ako:
1. isprava za upis ne udovoljava posebnim pretpostavkama za upis (npr.
nedostaje klauzula intabulandi), no udovoljava općim pretpostavkama za upis
(ima propisani oblik i naznačeni pravni temelj).
2. Kao i kad je pristanak dan pod uvjetom ili rokom
Primjer je: kupio sam stan od Ivana Ivića no u ugovoru nedostaje njegova tabularna izjava. Sud će
predbilježiti moje pravo vlasništva i uputiti me da opravdam predbilježbu. Kada mi Ivan Ivić
potpiše tabularnu izjavu podnosim je nadležnom sudu i tražim da se opravda predbilježba.

B) Prijedlog za uknjižbu u sebi prešutno sadrži prijedlog za predbilježbu.

94
263. SVRHA PREDBILJEŽBE?
Svrha predbilježbe je očuvanje prvenstvenog reda.
* ŠTO JE TO PRVENSTVENI RED?
Kao prvo, to je jedno od NAČELA ZEMLJIŠNIH KNJIGA, ali i PRAVO. Naime, učinak jednog
upisa u odnosu prema drugima ravna se prema trenutku u kojemu je prijedlog za upis stigao
u ZK sud. ZK knjige se vode u dane, minute, sekunde. Onaj koji je prvi podnio prijedlog,
PREMA NAČELU prvenstvenog reda IMA PRAVO PRVENSTVENOG reda i on će se prvi uknjižiti
(naravno ako opravda predbilježbu), bez obzira tko je iza njega podnio prijedlog za istu
uknjižbu.
264. ROKOVI ZA BRISANJE PREDBILJEŽBE?
Predbilježba djeluje dok ne bude opravdana ili izbrisana. U roku od 15 dana od dostave
rješenja kojim je predbilježba dopuštena, tužbu za opravdanje predbilježbe može podnijeti
osoba u čiju je korist ustanovljena. Ukoliko tu tužbu ne podnese, predbilježbu može i dalje
opravdati na način da otkloni nedostatak koji priječi uknjižbu, ako za otklon toga nedostatka
nije potrebna odluka suda (npr. prodavač nam dobrovoljno izda tabularnu izjavu koju smo
zaboravili staviti u ugovor). No, osoba protiv koje je predbilježba bila dopuštena može
zahtijevati njeno brisanje što će sud prihvatiti, osim u slučaju da je tužba za opravdanje
predbilježbe podnesena u roku ili u slučaju da rok još uvijek teče.
Ukoliko sud nakon iznošenja činjenica u korist opravdanja predbilježbe zaključi da
predbilježba nije opravdana, NA ZAHTJEV bilo koje od stranaka će izbrisati predbilježbu. .
266. KADA ĆE NETKO POSEGNUTI ZA PREDBILJEŽBOM?
Posegnuti će za predbilježbom kada mu nedostaju posebne pretpostavke za upis (klauzula
intabulandi ili nedostaje točna oznaka nekretnine glede koje se treba izvršiti uknjižba).
267. ŠTO SE GUBI AKO SE NE PREDBILJEŽI?
Gubi se prvenstveni red.
* PREDBILJEŽBA SE OPRAVDAVA:
- ispravom kojom se otklanja nedostatak radi kojega nije bila dopuštena uknjižba
(npr. tabularna izjava)
- potvrdom o ovršnosti odluke suda ili drugog tijela vlasti
- pravomoćnom presudom kojom je predbilježba opravdana
- javnom ili javnoovjerovljenom ispravom o ispunjenju uvjeta ili isteku roka pod
kojima je dan pristanak na uknjižbu
- tužbu radi opravdanja predbilježbe može osoba u čiju korist je dopuštena podnijeti u roku
15 dana od dana dostave rješenja kojim je dopuštena

95
268. OPĆI UVJETI ZA UKNJIŽBU?
Opće pretpostavke su da isprava mora biti javna ili privatna ali javno ovjerovljena, mora biti
točno označen titul ili naslov stjecanja, ne smije imati očitih nedostataka koji bi dovodili u
sumnju njezinu vjerodostojnost, osobe koje sudjeluju u poslu moraju biti točno označene
navođenjem imena i prezimena, naziva i sjedišta pravne osobe isl., isprava mora biti datirana
i potpisana. Posebne pretpostavke su točna oznaka nekretnine glede koje se ima izvršiti
uknjižba i klauzula intabulandi.
STVARNA PRAVA – založno, služnosti, pravo građenja – u C list sva stvarna prava osim
vlasništva
269. KOJA SE OBVEZNA PRAVA KNJIŽE?
Najam, zakup, prvokup, nazadkup i koncesija. Koncesija nije obvezno pravo! Ali nije ni
stvarno jer u ZV- nigdje nije navedena kao stvarno pravo – a prema načelu numerus clausus,
sva stvarna prava u svakom trenutku u jednom pravnom sustavu moraju biti određena
propisom. (O koncesijama postoji posebni zakon, ZAKON O KONCESIJAMA NN NN 143/12 pa
eventualno spomenuti ukoliko bude inzistirao na tom pitanju)
270. PRIMJER ZA ZABILJEŽBU ILI VRSTE ZABILJEŽBI?
- ZABILJEŽBA – upis kojim se u svrhu publiciteta evidentiraju određene okolnosti koje se
odnose na pravni promet nekretnine ili se njime osiguravaju određeni pravni učinci za
njegova predlagatelja.
Primjer: Ante pokloni svoju kuću svom sinu kako bi oštetio svog vjerovnika Ivana. Ivan digne
paulijansku tužbu protiv Ante i podnese zahtjev za zabilježbom tužbe radi pobijanja
dužnikovih pravnih radnji u zemljišnoknjižni uložak u kojem se nalazi kuća koju je Ante
poklonio sinu. Kada sud prihvati zabilježbu, upisat će je u teretovnicu (C list ili teretni list).
Vrste zabilježbi:
1. Zabilježba osobnih odnosa (npr poslovna nesposobnost vlasnika)
2. Zabilježba prvenstvenog reda
3. Zabilježba otkaza hipotekarne tražbine i zabilježba hipotekarne tužbe
4. Zabilježba spora
5. Zabilježba tužbe radi pobijanja dužnikovih pravnih radnji
6. Zabilježba imenovanja ili opoziva zajedničkog upravitelja
7. Zabilježba odbijanja ovrhe
8. Zabilježba dosude
9. I nove vrste zabilježbe uvedene izmjenama i dopunama Zakona o zemljišnim
knjigama 55/13, zabilježba pokretanja postupka u kojem se ne može odrediti
zabilježba spora i zabilježba povodom osnivanja zemljišne knjige.
271. PLOMBA?
Kada netko podnese prijedlog za upis u određeni zemljišnoknjižni uložak, zemljišnoknjižni
sud u taj uložak hitno stavlja plombu, tj. oznaku kojom čini vidljivim dan, vrijeme ZK
podneska. Plomba je oznaka da je podnesen prijedlog za upis i da o tom prijedlogu sud još
nije donio odluku.
- broj ZK podneska na ZK ulošku kojim se iskazuje činjenica da je podnesen prijedlog za upis!
- označava da je glede ZK uloška započet ZK postupak koji još nije proveden

96
- plomba se briše provedbom upisa ili zabilježbom odbijanja prijedloga za upis

272. a) BRISOVNA TUŽBA – b) SLOŽENI ROK I c) PROTIV KOJE SE VRSTE UPISA PODNOSI
a) Brisovna tužba je tužba kojom se zahtijeva brisanje pravno nevaljane uknjižbe i uspostava prijašnjeg
zemljišnoknjižnog stanja na koju je ovlašten nositelj knjižnog prava, dakle subjekt koji je upisom u zemljišnu
knjigu stekao određeno knjižno pravo koje je povrijeđeno nevaljanom uknjižbom.

- nositelj knjižnog prava koje je povrijeđeno uknjižbom u korist neke osobe, ovlašten je radi
zaštite toga svoga prava zahtijevati brisanje svake uknjižbe koja ga vrijeđa i uspostavu
prijašnjega zemljišnoknjižnog stanja sve dok ne nastupe činjenice na temelju kojih bi mu
povrijeđeno knjižno pravo i tako trebalo prestati (čl. 129. ZZK)
- instrument je zaštite od nevaljanih odnosno neistinitih upisa u ZK!
- brisovna tužba ne zastarijeva prema osobi koja je ishodila nevaljani upis, kao ni prema
osobi koja je od nje stekla pravo na temelju njena nevaljanog upisa, ako je znala/morala znati
da je upis bio nevaljan
- brisovnoj tužbi ne može se udovoljiti protiv osobe koja je postupajući s povjerenjem u
istinitost ZK, a u dobroj vjeri uknjižila svoje pravo (pošteni stjecatelj) izvodeći ga iz
uknjiženog, ali nevaljanog (neistinitog) prava prednika, osim: IZNIMKE...za stjecanje od
nevlasnika ??????-> provjerit u knjizi
b) Rok za podizanje tužbe ovisi o tome je li nositelju knjižnog prava dostavljeno rješenje o
nevaljanoj uknjižbi, ukoliko je, on je u roku za žalbu protiv rješenja o uknjižbi, a koji iznosi 15
dana, dužan zatražiti zabilježbu da je upis sporan i u daljnjem roku od 60 dana (nakon isteka
roka za žalbu) podići brisovnu tužbu. → to je SLOŽENI ROK !!!
Ako pak rješenje o nevaljanoj uknjižbi nije dostavljeno nositelju knjižnog prava,→ to je
JEDNOSTAVNI ROK! Brisovnu će tužbu protiv prednika poštenog stjecatelja moći podići u
roku od 3 godine od dana kada je ta uknjižba zatražena.
c) Brisovna tužba se može podnijeti protiv uknjižbe, ne predbilježbe i ne zabilježbe.
273. OD KADA POČINJE BRISOVNA TUŽBA?
Rok za podizanje tužbe ovisi o tome je li nositelju knjižnog prava dostavljeno rješenje o
nevaljanoj uknjižbi, ukoliko je, on je u roku za žalbu protiv rješenja o uknjižbi, a koji iznosi 15
dana, dužan zatražiti zabilježbu da je upis sporan i u daljnjem roku od 60 dana (nakon isteka
roka za žalbu) podići brisovnu tužbu. -> SLOŽENI ROK
Ako pak rješenje o nevaljanoj uknjižbi nije dostavljeno nositelju knjižnog prava, brisovnu će
tužbu protiv prednika poštenog stjecatelja moći podići u roku od 3 godine od dana kada je ta
uknjižba zatražena. -> JEDNOSTAVNI ROK
274. NAČELO POVJERENJA U ZEMLJIŠNE KNJIGE?
● Načelo povjerenja u istinitost i potpunost zemljišnih knjiga štiti svakog onog koji pošteno
postupa da može sa sigurnošću uzeti da ono što je upisano u zemljišnoj knjizi stvarno
postoji (pozitivna strana), a da ono što nije upisano u stvarnosti ne postoji (negativna
strana).
● Poznavanje stanja u zemljišnim knjigama je neoboriva presumpcija (praesumptio iuris et
de iure), pa se prema tome, nitko ne može pozivati da mu stanje u zemljišnim knjigama

97
 nije bilo poznato. Načelo povjerenja u ZK ne odnosi se na poznavanje zemljišnoknjižnog
stanja, nego na NEPOZNAVANJE izvanknjižnog stanja!
* ZK REFERENT – službenik se imenuje za ovlaštenog zemljišnoknjižnog referenta ako:
1. ima položen stručni ispit za ovlaštenog zemljišnoknjižnog referenta
2. ima najmanje naziv stručni prvostupnik ili sveučilišni prvostupnik struke prava ili
uprave
3. najmanje 3 godine radnog iskustva na poslovima zemljišnoknjižnog referenta
* KAKO SE ZOVE PODNESAK? – PRIJEDLOG ZA UPIS.
* KAKO NAJBOLJE OPISATI ZK ULOŽAK? kao ADRESU.
279. KOD ZAKONA OTPISI I PRIPISI?
Sastav zemljišnoknjižnog tijela mijenja se samo otpisom i pripisom katastarskih čestica.
Čestice se mogu pripisivati samo zemljišnoknjižnim tijelima u istoj katastarskoj općini ili se
otvara novi uložak u istoj katastarskoj općini..

KATASTAR – nadležan za opisivanje nekretnina

ZEMLJIŠNA KNJIGA – nadležan za prava na prethodno opisanim nekretninama

NASLJEDNO PRAVO
287. IZVANBRAČNA ZAJEDNICA PREMA ZN-U i OZ-u? Čl.8.
ZN - Izvanbračnom zajednicom se smatra životna zajednica neudane žene i neoženjenog
muškarca koja je trajala dulje vrijeme, a prestala je ostaviteljevom smrću, pod uvjetom da su
bile ispunjene pretpostavke koje se traže za valjanost braka.
OBZ - Životna zajednica neudane žene i neoženjenog muškarca koja traje najmanje tri godine
ili kraće ako je u njoj rođeno zajedničko dijete.
Dokazivanje izvanbračne zajednice može se napraviti izjavama svjedoka, potvrdom o
prebivalištu (što može, ali i ne mora biti odlučujući dokaz), a dulje vrijeme iz ZN-a predstavlja
pravni standard koji će sud u svakom pojedinom slučaju prosuđivati prema okolnostima
svakog slučaja. – ZN ne određuje vremensko razdoblje koje se ima smatrati dovoljnim za
priznanje neke zajednice izvanbračnom, prosudba je ostavljena sudu za svaki konkretan slučaj
(PRAVNI STANDARD).
288. IZVANBRAČNI SUPRUG (SUPRUGA) PREMA ZN-U?
Osoba koja je u izvanbračnoj zajednici s ostaviteljem, a koja je trajala dulje vrijeme, a prestala
ostaviteljevom smrću, pod uvjetom da su bile ispunjene pretpostavke za valjanost braka.
- izvanbračni suprug je neoženjeni muškarac izjednačen sa bračnim
289. OSNOVE NASLJEĐIVANJA?
Zakon – zakonsko, intestatno (neoporučno)
Oporuka – oporučno, testamentarno

98
Zakonsko nasljeđivanje na temelju zakona i oporučno na temelju oporuke. Zakonsko
nasljeđivanje je pravilo, a oporučno iznimka, a budući da je iznimka jača od pravila, zakonsko
će se primjenjivati samo ako nema oporuke iza ostavitelja ili je ima ali nije valjana, ili su se
nasljednici odrekli nasljedstva ili su pak nesposobni naslijediti ili su umrli prije ostavitelja, a on
nije mjenjao oporuku.
* DOKAZIVANJE IZVANBRAČNE ZAJEDNICE KAD U NJOJ NIJE ROĐENO DIJETE:
- sud odlučuje po svom uvjerenju i okolnostima slučaja
- teško ju je dokazati, a još teže dokazati da ona ne postoji
- dulje vrijeme – pravni standard
- mogu se navoditi kao dokaz računi, fotografije, svjedoci → ali sve se na kraju svodi na uvjerenje suda
- sud može provjeriti da li su već u braku s nekim → izvanbračne zajednice nema!
- nije čak ni odlučnog značaja da izvanbračni drugovi žive na istoj adresi, ako nije dokazana ekonomska i
emotivna zajednica

290. NASLJEDNI REDOVI I MOŽE LI POSTOJATI 6 NASLJEDNI RED?

- ostaviteljevi potomci, posvojče, njihovi potomci, bračni i izvanbračni drug (dijele ostavinu na
jednake djelove)
1. Potomci, posvojče i njegovi potomci, bračni i izvanbračni drug (bračni i izvanbračni
drug nasljeđuje jednake dijelove s potomcima ostavitelja)
- može doći do nasljeđivanja po načelu: reprezentacije, transmisije i akrescencije
2. Bračni i izvanbračni drug, roditelji ostavitelja i njihovi potomci (tj. braća i sestre
ostavitelja) te njihovi potomci. (Bračni drug nasljeđuje u drugom nasljednom redu ako
iza ostavitelja nije ostalo djece i nasljeđuje ½ ostavine zajedno s roditeljima. Ako su
roditelji umrli, sve nasljeđuje (izvan)bračni drug)
3. Djedovi i bake te njihovi potomci, (svima po ¼ ostavine – tj. ½ očevoj strani, ½ majčinoj
strani)
4. Pradjedovi i prabake
5. Ostali nasljedni redovi – iza pradjedova i prabaka ostavitelja nasljeđuju njegovi daljnji
preci.
Zakon o nasljeđivanju je imenovao 4 nasljedna reda, no može ih biti neograničeno.
291. ČLANAK 8. ZN-A?
U članku 8. Zakona o nasljeđivanju navode se zakonski nasljednici ostavitelja. To su svi njegovi
potomci i posvojčad te njihovi potomci, njegov bračni i izvanbračni drug, njegovi roditelji,
njegovi posvojitelji, njegova braća i sestre i njihovi potomci, njegovi djedovi i bake i njihovi
potomci, te njegovi ostali preci.
Sve navedene osobe nasljeđuju po nasljednim redovima, a nasljednici bližeg nasljednog reda
isključuju iz nasljedstva osobe daljeg nasljednog reda.

99
292. HEREDITAS (pazi na naziv NE KAŽE SE Hereditas) HEREDITATIS PETITIO? Čl. 138. ZN-a
(NASLJEDNIČKA TUŽBA) SUBJEKTIVNI ROK KOD NEPOŠTENOG POSJEDNIKA?
- tužba kojom se štiti subjektivno nasljedno pravo
Podiže se protiv onoga koji drži ostavinu (ILI NEKU STVAR IZ OSTAVINE), a tužitelju osporava
svojstvo nasljednika. Ako se ostavina nalazi u posjedu poštenog posjednika (koji također
tvrdi da ima pravo na ostavinu kao nasljednik), nasljednik mora u roku od 1 godine
(subjektivni rok) zatražiti ostavinu. Rok počinje teći od dana kada je nasljednik saznao za
svoje pravo i za posjednika ostavine, a najkasnije u roku od 10 godina (objektivni rok) od
smrti ostavitelja za zakonskog nasljednika ili od proglašenja oporuke za oporučnog
nasljednika. Ukoliko se radi o nepoštenom posjedniku pravo nasljednika da traži ostavinu
zastarijeva za 20 godina. Nema subjektivnog roka.
293. NAČELA ZAKONSKOG NASLJEĐIVANJA – NAČELO ISKLJUČIVOSTI?
SUCCESSIO ORDINUM – nasljednici bližeg nasljednog reda isključuju iz nasljedstva osobe
daljnjeg nasljednog reda. Dakle, dokle god postoji ma i jedan nasljednik iz bližeg nasljednog
reda, ne mogu doći do nasljeđivanja srodnici daljnjih redova. IZNIMKA: Ako u prvom
nasljednom redu ostane bračni drug ostavitelja kao jedini nasljednik, jer nije bilo potomaka,
neće mu pripasti cjelokupna ostavina, nego ulazi u drugi nasljedni red u kojem nasljeđuje
zajedno s roditeljima ostavitelja. (NO ako nema roditelja, ne nasljeđuju ostaviteljeva braća i
sestre, nego sve nasljeđuje bračni/izvanbračni drug).
- Ako je u prvom nasljednom redu bilo potomaka, bračni drug će nasljediti kao jedini
nasljednik u slučaju ako se svi potomci odreknu nasljedstva.
294. NAČELA ZAKONSKOG NASLJEĐIVANJA – NAČELO REPREZENTACIJE (PREDSTAVLJANJA)?
Načelo predstavljanja ili reprezentacije znači da potomka koji je umro prije ostavitelja
predstavlja njegov živi potomak (dakle, unuk), ukoliko i taj potomak nije živ nasljeđuju
njegovi potomci (praunuci). Prema tome, po načelu reprezentacije nasljeđuju isključivo
potomci.
* ZAKONSKE OSNOVE NASLJEĐIVANJA:
1. krvno srodstvo
2. bračna veza
3. izvanbračna veza
4. posvojenje

295. NAČELA ZAKONSKOG NASLJEĐIVANJA – NAČELO AKRESCENCIJE ILI PRIRAŠTAJA?

Sunasljedniku prirasta dio drugoga sunasljednika ako taj sunasljednik otpadne, a istog je
stupnja srodstva i iste kvalitete sa sunasljednikom kojemu njegov dio prirašćuje. Međutim, do
načela akrescencije ili priraštaja dolazi samo onda ako se u slučaju ispadanja sunasljednika
ne može primijeniti načelo reprezentacije.
296. NAČELA ZAKONSKOG NASLJEĐIVANJA – NAČELO TRANSMISIJE ILI PRIJENOSA?
Potomak koji je umro poslije ostavitelja sam postaje nasljednikom i svoje pravo prenosi na
svoje nasljednike. Po načelu transmisije nasljeđuju nasljednici!

100
297. COMPUTATIO CIVILIS I NATURALIS? COMPUTATIO - RAČUNANJE
Računanje (computatio) krvnog srodstva je razvrstavanje krvnih srodnika po linijama (lozama)
i stupnjevima. Dvije su linije – linea recta ili uspravna linija i linea transversa ili pobočna linija.
Uspravna linija (linea recta) – čine ju osobe koje potječu jedna od druge, dakle, preci
(ascedenti) i potomci (descedenti). Unutar nje razlikujemo ushodnu liniju (od potomaka prema
precima (sin, otac, djed)) i nishodnu (od predaka prema potomcima (djed, otac, sin)).
Pobočna linija (linea transversa) – čine ju osobe koje potječu od treće osobe kao zajedničkog
pretka a ne jedna od druge, npr. braća, stric, bratić itd. Pobočna linija naziva se i
KOLATERALNOM, a pobočni srodnici KOLATERALIMA.
Unutar linija srodnici se razvrstavaju po stupnjevima ili koljenima i to prema pravilu: koliko
poroda toliko stupnjeva (quot generationes tot gradus). U pobočnoj liniji se uzima u obzir broj
poroda u obje linije, osim rođenja zajedničkog pretka. Npr, brat i sestra su u drugom stupnju
srodstva. Takav sustav računanja naziva se computatio civilis.
Computatio naturalis u kanonskom pravu je sustav računanja poroda prema kojem se srodstvo
u pobočnoj liniji računa prema broju poroda samo u jednoj liniji, a ako linije nisu jednake, onda
prema broju poroda u duljoj liniji do zajedničkog pretka. Tu su brat i sestra u prvom koljenu.
298. LEŽEĆA OSTAVINA? (HEREDITAS JACENS)
U nekim sustavima su pripad nasljedstva (delacija) i prihvat nasljedstva (akvizicija) vremenski
odvojene, pa se ostavina u tom razdoblju između delacije i akvizicije naziva ležeća ostavina ili
hereditas jacens. Ležeća ostavina ima svojstvo pravne osobe što je potrebno jer imovina ne
može postojati bez svog nositelja. Ne postoji u našem pozitivnom pravu, jer kod nas ostavina
u trenutku smrti ostavitelja prelazi na nasljednike.
* Pobočni srodnici su:
punokrvni – ako su im oba roditelja zajednička (germani)
polukrvni – ako potječu od istog oca (consaguinei)
- ako potječu od iste majke (uterini)
- oni se tada nazivaju polubraćom ili polusestrama

299. KOMORIENTI? Regulirano u ZOO-u čl.17.st.4

U hrvatskom pravu postoji institut commorientes poznat još iz rimskog prava prema kojem se
kada više osoba (koji su međusobno zakonski nasljednici) umre u istom događaju, u slučaju
sumnje koja je umrla prije, smatra da su umrle istodobno. Predmnjeva se da niti jedna od njih
nije bila živa u trenutku otvaranja nasljedstva druge. Budući da se radi o oborivoj predmnjevi,
može se dokazivati suprotno.
300. GDJE SE I U KOJIM ZAKONIMA JAVLJA NASCITURUS?
U Zakonu o obveznim odnosima kod poglavlja o pravnoj sposobnosti (Čl.17) – Uzima se da je
začeto dijete rođeno, kadgod se radi o njegovim probicima(koristima), pod uvjetom da se rodi
živo; u Zakonu o nasljeđivanju kod sposobnosti za nasljeđivanje (Čl.24) - Dijete već začeto u
trenutku otvaranja nasljedstva uzet će se da je rođeno, ako se rodi živo.
301. SEPARATIO BONORUM! - odvajanje
– Odvajanje ostavine od imovine nasljednika
Ostaviteljevi vjerovnici, ako je nasljednik prezadužen, mogu zahtijevati u roku od 3 mjeseca
od otvaranja nasljedstva da se ostavina odvoji od imovine nasljednika, ako učine vjerojatnim

101
postojanje tražbine i opasnost da bez odvajanja ne bi mogli namiriti svoju tražbinu (čl. 140.
ZN). Učinak je odvajanja da se u prvom redu mogu namiriti vjerovnici ostavitelja. Vjerovnici
koji su zahtijevali odvajanje mogu se naplatiti samo iz sredstava ostavine. O zahtjevu
vjerovnika sud odlučuje rješenjem u ostavinskom postupku.
- Za ostaviteljeve dugove odgovara nasljednik do visine nasljeđene imovine, do te visine odgovara i
nasljeđenom imovinom i svojom. Ako ima više nasljednika, odgovaraju SOLIDARNO, svaki do visine
svog nasljed. djela.

305. TUŽBA ZA UMANJENJE OPORUČNIH RASPOLAGANJA? - 3 GODINE

Umanjenje raspolaganja oporukom i povrat dara mogu zahtijevati samo nužni nasljednici u
roku od 3 godine od proglašenja oporuke, a povrat dara u roku od 3 godine od ostaviteljeve
smrti odnosno od dana proglašenja umrlim / utvrđivanja smrti Samo
● Tužba za umanjenje oporučnih raspolaganja podnosi se u roku od 3 g. od proglašenja oporuke nužni
● Tužba za vraćanje dara podnosi se u roku od 3 g. od smrti ostavitelja . nasljednici
307. KOLATERALI? Pobočni srodnici, pobočna (kolateralna) linija
Kolaterali su pobočni srodnici, odnosno osobe koje potječu od treće osobe kao zajedničkog
pretka, a ne jedna od druge npr. braća i sestre, bratići i sestrične. Oni su punokrvni ako su im
oba roditelja zajednička (germani), a polukrvni ako potječu od istog oca (consanguinei) ili iste
majke (uterini). .
310. HOLOGRAFSKA OPORUKA? Vlastoručna oporuka
Oporuka koju je oporučitelj sam vlastoručno napisao i vlastoručno potpisao. Za takvu
oporuku nisu potrebne nikakve druge formalnosti, ne treba ovjera potpisa, niti mjesto i datum
sastavljanja.
311. ALOGRAFSKA OPORUKA? Pisana oporuka pred svjedocima
Oporuka koju može načiniti samo oporučitelj koji zna čitati i pisati i u danom trenutku može
čitati i može pisati. Oporučitelj može sastaviti oporuku tako što će za ispravu, bez obzira tko
ju je sastavio, izjaviti pred dva istodobno nazočna svjedoka da je to njegova oporuka te je pred
njim potpisati. Svjedoci moraju biti istodobno nazočni, inače je oporuka nevaljana.
316. SUPSTITUCIJA – ZAMJENA?
U sadržaje oporuke spadaju i zamjene. Imamo dvije vrste zamjena:
Obična zamjena (vulgarna supstitucija) – znači imenovanje zamjenika nasljedniku. Dopuštena
po našem pravu i za zapise, naloge i ostala oporučna raspolaganja.

umre prije ostavitelja

Supstitut će doći do nasljeđivanja ako nasljednik se odrekne nasljedstva
postane nedostojan

Povjerbena zamjena (fideikomisarna supstitucija) – imenovanje nasljednika nasljedniku

odnosno zapisovniku. Zabranjena je u našem pravu jer predstavlja nedopustivo vezivanje i
ograničavanje nasljednikove slobode oporučnog raspolaganja.
* NAKNADNO PRONAĐENA IMOVINA?
- Spominje se na kraju zakona (u glavi koja uređuje ostavinski postupak). Ako se nakon
pravomoćnosti rješenja o nasljeđivanju pronađe imovina koja nije obuhvaćena tim rješenjem, sud

102
neće ponovno provoditi ostavinsku raspravu, nego će ovu imovinu novim rješenjem rasporediti na
temelju prije donesenog rješenja o nasljeđivanju. (čl. 234.)
* NETKO SE POJAVI NAKNADNO, A NASLJEDNIK JE TROŠIO NOVCE?
- Nasljednik je pošten, ali druga strana može dokazivati nesavjesnost. (Sva prava se ostvaruju
u parnici.
* OSTAVINSKE POSTUPKE VODE JAVNI BILJEŽNICI!
* PRIČAJTE O NASLJEDNOM UGOVORU?
- NIŠTETAN je, tj. ZABRANJEN.
* KOLIKO POREZ NA NEKRETNINE PLAĆAJU NASLJEDNICI U 1. NASLJ. REDU?
- 0%
317. MOŽE LI ZA JEDNU OSOBU POSTOJATI VIŠE OPORUKA, A DA SU VALJANE?
Može, u situaciji da je s tim oporukama oporučitelj raspolagao s različitim stvarima, pa se one
nadopunjuju. Bitno je da nisu u suprotnosti! Npr. U prvoj oporuci ostavim auto kćeri, u drugoj
ženi stan, u trećoj sinu kuću itd. i napomenem da stara oporuka vrijedi.
318. VRSTE I OBLICI OPORUKE?
1. privatna oporuka
2. javna
3. redovita – privatna pisana, javna oporuka, međunarodna oporuka
4. izvanredna
Oporuka je razradba posljednje volje kojom ostavitelj raspolaže svojom imovinom za slučaj smrti.
Može ju sastaviti svaka osoba koja je navršila 16 g. i ako je sposobna za rasuđivanje.
1. Privatna – ona oporuka koju pravi sam oporučitelj bez prisustva javnih tijela ili tijela koja u
danom slučaju nastupaju kao javna tijela. -> IMAMO 3 PRIVATNE OPORUKE
● Vlastoručna (holografska) oporuka – je ona koju je oporučitelj vlastoručno napisao i
postpisao. Ne trebaju joj druge formalnosti za njenu valjanost poput ovjere potpisa i slično.
Može ju napraviti samo onaj koji zna čitati i pisati i može čitati i pisati. Vlastoručno pisanje
je rukopis ili eventualno stenografsko pismo, nije vlastoručna oporuka ako je npr. pisana
kompjuterom.
● Pisana oporuka pred svjedocima (alografska) – oporuka koju može sastaviti samo
oporučitelj koji zna čitati i pisati i u danom trenutku može i čitati i pisati. Oporučitelj
može sastaviti oporuku tako što će za ispravu, bez obzira tko ju je sastavio, izjaviti pred
dva istodobno nazočna svjedoka da je to njegova oporuka te je pred njim potpisati.
Svjedoci moraju biti istodobno nazočni, inače je oporuka nevaljana. Nakon izjave i
potpisa oporučitelja, svjedoci stavljaju svoje potpise. Svjedoci se moraju potpisati na
samoj oporuci, ali ne moraju znati sadržaj oporuke.
*Slučaj na pisaćem stroju – da bi bila oporuka, potrebno je da je vlastoručno potpiše + izjavi pred 2
svjedoka da je njegova oporuka + potpisi svjedoka
● Usmena oporuka pred svjedocima – izvanredna – Pravi se tako da oporučitelj pred dva
istodobno nazočna svjedoka usmeno izjavi svoju posljednju volju. Može se praviti samo u
izvanrednim okolnostima, a rok valjanosti joj je samo 30 dana od prestanka izvanrednih
okolnosti u kojima je sačinjena. Ako je oporučitelj umro za vrijeme trajanja izvanrednih

103
 okolnosti, tada oporuka vrijedi. Svjedoci usmene oporuke dužni su što prije napisati ono
što im je oporučitelj izjavio i to predati sudu ili javnom bilježniku ili to usmeno ponoviti
pred njima. Svjedoci mogu biti samo osobe koje mogu biti i svjedoci javne oporuke – ali ne
moraju znati pisati i čitati, bitno je da razumiju jezik ostavitelja. Ako svjedoci tu dužnost ne
izvrše, ona je ipak valjana, samo će kasnije u ostavinskom postupku biti teže ponoviti
sadržaj oporučne izjave.
2. Javna – ona koja je načinjena uz sudjelovanje javnih tijela. (podvrsta javne oporuke je
međunarodna oporuka)
Prema ZN-u ovlašteni su javnu oporuku napraviti na zahtjev oporučitelja
● Sudac općinskog suda
● Sudski savjetnik u općinskom sudu
● Javni bilježnik
● U inozemstvu – konzularni odnosno diplomatsko-konzularni predstavnik RH
Po starom ZN-u javna se oporuka mogla u obliku sudske oporuke sastaviti i pred zapovjednikom broda
i vojnim zapovjednikom određenog ranga. Po novom ZN-u te osobe nisu ovlaštene za sastavljanje javne
oporuke.
3. Redovita – oporuka koja se može praviti u svakoj prilici. Oblik redovite oporuke je strog, a
rok valjanosti neograničen. Redovite su oporuke privatne pisane oporuke, javna oporuka i
međunarodna oporuka.
4. Izvanredna – usmena oporuka pred svjedocima = oporuka koja se pravi u izvanrednim
okolnostima zbog kojih nije moguće oporučiti ni u jednom drugom valjanom obliku.
Izvanredne okolnosti mogu biti i objektivne (rat, požar, poplava) i subjektivne (bolest,
velika udaljenost od naseljenih mjesta). Po obliku je blaža, a njezin rok valjanosti je
ograničen (30 dana od prestanka izvanrednh okolnosti).
319. ŠTO JE OSTAVINA?
Ukupnost prava i obveza koji su objekt nasljeđivanja.
320. KAKO BI DOKAZALI ELEMENT BRAČNE I IZVANBRAČNE VEZE?
Bračne vjenčanim listom, a izvanbračne uvjerenjem o prebivalištu ako smo živjeli zajedno i po
potrebi i drugim dokazima (svjedocima itd.).

321. PARENTELA?
– načelo grupiranja srodnika po parentelama (jedno od načela zakonskog nasljeđivanja).
Parentela je skup krvnih srodnika koji čini rodonačelnik sa svojim potomcima. Bazira se na
parenteralnom sustavu koji se temelji isključivo na krvnom srodstvu.
Prva parentela – sastavljena od ostaviteljevih potomaka. Ako je koji potomak preminuo prije
ostavitelja, predstavljaju ga njegova djeca (dakle ostaviteljevi unuci). Uža je od prvog
nasljednog reda koji još uključuje bračnog i izvanbračnog druga, odnosno posvojče i njegove
potomke.
Druga parentela – ostaviteljevi roditelji i njihovi potomci (braće i sestara ostavitelja i njihovi
potomci – nećaci). Također uža od drugog nasljednog reda u koji još ulazi bračni i izvanbračni
drug ostavitelja.

104
Treća parentela – djedovi i bake ostavitelja po očevoj i majčinoj strani i njihovi potomci
(stričevi, ujaci, tete, bratići, sestrične i njihovi potomci). Poklapa se s trećim nasljednim redom
(ostaviteljevi stričevi i ujaci).
Četvrta parentela – ostaviteljevi pradjedovi i prabake ostavitelja po očevoj i majčinoj strani te
njihovi potomci. Šira je od četvrtog nasljednog reda koji ne uključuje potomke pradjeda i
prabaka, nego samo pradjedove i prabake.
322. LEGATAR? (ZAPISOVNIK)
Osoba koja iz ostavine dobiva samo pojedino točno određeno pravo, odnosno iz ostavinske
mase dobiva pojedinu točno određenu stvar. On je singularni sukcesor (osoba na koju se
prenosi samo točno određeno pravo, za razliku od univerzalnog sukcesora na kojeg se prenose
sva prava nekog subjekta). Nasljednik opterećen zapisom naziva se onerat i odgovara za
ispunjenje zapisa (do visine nasljednog dijela, osim ako je nužni nasljednik, tada nije dužan
ispuniti zapis u mjeri koja bi umanjila njegov nužni dio). Zapisovnik može zahtijevati
ispunjenje zapisa u zastarnom roku od 3 godine od dana od kada je saznao za svoje pravo i
bio ovlašten zahtijevati njegovo ispunjenje, a najkasnije u roku od 5 godina od dana kad je
mogao zahtijevati ispunjenje. (smrt ostavitelja!)
323. LEGAT?
Zapis ili legat je oporučna odredba kojom se ovlašćuje zapisovnika da od nasljednika ili druge
osobe u čiju korist je oporučitelj oporučno raspolagao zahtijeva neko davanje, činjenje,
trpljenje ili propuštanje njemu ili nekoj drugoj osobi. (npr. svu svoju imovinu ostavljam sinu, a
nećaku zlatni sat)
Zapisovnik stječe pravo na zapis u trenutku ostaviteljeve smrti, ali vlasništvo stvari dobiva tek
onda kad mu nasljednik preda stvar.
Damnacijski zapis ili legat – ovlašćuje zapisovnika da zahtjeva ispunjenje određene činidbe
koju mu je dužan ispuniti nasljednik (onerat) opterećen zapisom. Vlasnikom objekta zapisa
postaje tek ispunjenjem činidbe – npr. predajom stvari.
Vindikacijski zapis ili legat – daje zapisovniku stvarnopravno ovlaštenje na objektu zapisa. Ako
je objekt vindikacijskog zapisa stvar, zapisovnik stječe na njoj pravo vlasništva smrću
ostavitelja. Naš ZN ne poznaje tu vrstu zapisa.
+ RAZLIKA ZAPISA I NALOGA?
Zapisom se utemeljuje pravo za zapisovnika, a nalogom ne nestaje pravo za njegova korisnika
(samo dužnost za stjecatelja)
* NUŽNI NASLJEDNICI
Krug osoba kojima je ostavitelj dužan ostaviti dio svoje imovine.
1. APSOLUTNI – ostaviteljevi potomci, posvojenici i njihovi potomci, ostaviteljev bračni drug
– POLA ZAKONSKOG DJELA.
2. RELATIVNI – nasljeđuju ako se kumulativno ispune uvjeti:
o moraju trajno biti nesposobni za rad
o ne smiju imati nužnih sredstava za život
- ostaviteljevi roditelji, posvojitelji i ostali preci – TREĆINU ZAKONSKOG DJELA.

105
324. COLLATIO BONORUM?
Institut po kojem se prigodom diobe nasljedstva svakom zakonskom nasljedniku uračunava u
njegov nasljedni dio sve ono što je dobio na ime dara ili zapisa od ostavitelja za života. Ne
uračunavaju se darovi za koje je ostavitelj u vrijeme darovanja, u oporuci ili kasnije izjavio da
se ne uračunavaju ili ako se iz okolnosti može zaključiti da je to bila ostaviteljeva volja, ne
uračunavaju se vrijednost plodova i drugih koristi koje je nasljednik imao od darovane stvari,
manji uobičajeni darovi te troškovi uzdržavanja i školovanja (samo u granicama ostaviteljeve
obveze da nasljednika uzdržava i školuje). Vrijednost dara u novcu se dobije tako da se uzima
vrijednost darovane stvari u trenutku otvaranja nasljedstva, a prema stanju u vrijeme
darovanja. Uračunavanje računski, bez vraćanja darova u ostavinu, naziva se idealnim
uračunavanjem ili idealnom kolacijom, dok se vraćanje darovane stvari u ostavinu naziva
realnom kolacijom. No realna kolacija, budući da se stvar vraća u ostavinu i nasljeđuje kao i
ostali dijelovi ostavinu, zapravo i nije uračunavanje. (Kod nas vrlo rijetka.) )
325. TKO ĆE ZAHTIJEVATI KOLACIJU?
U pravilu onaj tko smatra da je oštećen, no pravo zahtijevati kolaciju ima nasljednik, odnosno
njegov nasljednik (čl.101.).
326. ZAKON O PROGLAĐENJU NESTALIH OSOBA UMRLIMA I DOKAZIVANJU SMRTI(NN 10/74
– ukupno 17 članaka)?
Sud donosi rješenje o praglašenju osobe umrlom, te se pravomoćnim rješenjem dokazuje
činjenica smrti.
Ako nije naznačeno vrijeme smrti, uzima se da je to dan u kojem je rješenje postalo
pravomoćno.
Sud će proglasiti umrlom:
1. osobu o čijem životu u posljednjih pet godina nije bilo nikakvih vijesti, a od čijeg je rođenja
proteklo 60 godina;
2. osobu o čijem životu nije bilo nikakvih vijesti posljednjih pet godina, postoji vjerojatnost da
više nije živa;
3. osobu koja je nestala u brodolomu, zrakoplovnoj ili drugoj prometnoj nesreći, požaru,
poplavi, lavini, potresu ili u kakvoj drugoj neposrednoj smrtnoj opasnosti, a o čijem životu nije
bilo nikakvih vijesti šest mjeseci od dana prestanka opasnosti;
4. osobu koja je nestala u toku rata u vezi sa ratnim događajima, a o čijem životu nije bilo
nikakvih vijesti za godinu dana od dana prestanka neprijateljstava.
Rokovi iz točke 1. i 2. st. 1. računaju se od dana kad je po posljednjim vijestima nestala osoba
nesumnjivo bilo živa, a ako se taj rok ne može točno utvrditi, rok počinje teći početkom
mjeseca, odnosno godine u kojoj je nestala osoba po posljednjim vijestima bila živa. (čl. 1.).
328. ŠTO JE OPORUKA?
Razredba posljednje volje kojom ostavitelj raspolaže svojom imovinom za slučaj svoje smrti.
(Ne postoji zakonska definicija oporuke.) Oporuka je jednostrani, strogo osobni, strogo formalni i opoziv
pravni posao.

106
329. REKONSTRUKCIJA OPORUKE?
Ukoliko se oporuka zametne, bude uništena ili izgubi, ZN dopušta zainteresiranim osobama
da dokažu pred sudom da je (čl. 41.):
● oporuka postojala,
● da je uništena, izgubljena, sakrivena ili zametnuta bez oporučiteljeva znanja,
● da je bila sastavljena u obliku propisanom zakonom,
● te ako dokaže sadržaj onoga dijela oporuke na koji se poziva.
Ako se sve to dokaže, tada će se oporuka rekonstruirati u obliku sudskog zapisnika i proizvest
će učinke pravovaljane oporuke. Ukoliko među zainteresiranim osobama dođe do spora o
pravno relevantnim činjenicama rekonstrukcija je moguća isključivo putem parnice i tada će
sudska presuda imati učinke oporuke.
330. RAZLIKA IZMEĐU IZDVAJANJA I ODVAJANJA? DETALJNO! Str. 713 i 717
ODVAJANJE (SEPARATIO BONORUM) Ostaviteljevi vjerovnici , ako je nasljednik prezadužen,
mogu zahtijevati u roku od 3 mjeseca od otvaranja nasljedstva da se ostavina odvoji od
imovine nasljednika, ako učine vjerojatnim postojanje tražbine i opasnost da bez odvajanja ne
bi mogli namiriti svoju tražbinu. Učinak je odvajanja da se u prvom redu mogu namiriti
vjerovnici ostavitelja. Vjerovnici koji su zahtijevali odvajanje mogu se naplatiti samo iz
sredstava ostavine. O zahtjevu vjerovnika sud odlučuje rješenjem u ostavinskom postupku.
IZDVAJANJE IZ OSTAVINE – zahvaća u pravilu pojedine predmete, a ne cijelu ostavinu kao
odvajanje. Prvotno treba paziti na izdvajanje bračne stečevine, čest je slučaj da je muž nositelj
prava koja su stečena radom u braku, treba odrediti udjele, pa ono što pripada ženi razdvojiti
i u ostavinu uzeti samo ona prava i obveze koja doista pripadaju ostavitelju. Imamo također
izdvajanje u korist potomaka koji su privređivali s ostaviteljem. Naime, ostaviteljev potomak
koji je s njim živio u zajednici i svojim radom ili davanjima pridonio da se ostaviteljeva imovina
poveća ima pravo zahtijevati, neovisno o svom nasljednom pravu, da se iz ostaviteljeve
imovine izdvoji onaj dio koji odgovara vrijednosti za koji se njegovim doprinosom imovina
povećala dok su živjeli u zajednici. Pravo na izdvajanje u korist potomaka stječe se u trenutku
smrti ostavitelja i ostvaruje se isključivo na njegov zahtjev. Pravo na podnošenje zahtjeva
prestaje pet godina od dana otvaranja nasljedstva. I najzad, imamo izdvajanje kućanskih
predmeta nadživjelom bračnom drugu i potomcima ostavitelja, koji su s njim živjeli u istom
kućanstvu u trenutku smrti. Njima pripadaju kućanski predmeti koji služe za zadovoljavanje
njihovih svakodnevnih potreba. Ako ti predmeti nemaju neku značajniju vrijednost izdvajaju
se iz ostavinske mase i ne uračunavaju u nasljedni dio, niti se uzimaju u račun pri izračunavanju
nužnog dijela.
1. izdvajanje bračne stečevine
2. izdvajanje u korist potomaka koji su privređivali s ostaviteljem
o pravo na izdvajanje stječe u trenutku smrti ostavitelja i ostvaruje samo na
njegov zahtjev
o pravo prestaje 5 g. od dana otvaranja nasljedstva
3. izdvajanje kućanskih predmeta nadživjelom bračnom drugu i potomcima ostavitelja,
koji su s njim živjeli u istom kućanstvu u trenutku smrti.

107
331. OPOZIV OPORUKE?
Oporuka je razredba posljednje volje koju oporučitelj može uvijek opozvati. Može se opozvati
u cijelosti ili djelomično. Može se opozvati uništenjem isprava (samo voljom oporučitelja),
izjavom o opozivu, pravljenjem nove oporuke (ako je sadržajno suprotna prethodnoj),
konkludentnim radnjama (kad raspolaže imovinom za života suprotno oporuci).
1. uništenjem isprava (samo voljom oporučitelja)
2. izjavom o opozivu
3. pravljenjem nove oporuke (ako je sadržajno suprotna prethodnoj)
4. konkludentnim radnjama (kad raspolaže imovinom za života suprotno oporuci)
Opoziv oporuke se može opozvati pa će to dovest do osnaženja opozvane oporuke.
332. SVJEDOCI – OPĆE KARAKTERISTIKE?
● Svjedoci mogu biti osobe koje su punoljetne i poslovno sposobne. Osim toga, moraju
znati i moći čitati i pisati.
● Kod usmene oporuke svjedoci moraju biti punoljetni, poslovno sposobni, moraju
razumjeti jezik kojim govori ostavitelj, ali ne moraju znati čitati i pisati.
● Ne mogu biti svjedoci pisane oporuke pred svjedocima, niti svjedoci kod javne oporuke,
niti mogu u svojstvu ovlaštene osobe sastavljati oporuku po kazivanju oporučitelja:
potomci oporučitelja, njegova posvojčad i njihovi potomci, njegovi pretci i posvojitelji,
njegovi srodnici u pobočnoj lozi do zaključno 4. stupnja, bračni drugovi svih navedenih te
oporučiteljev bračni drug.
● Svjedok oporuke, da bi se sačuvala potpuna objektivnost ne smije imati nikakve koristi iz
oporuke kod koje je sudjelovao u svojstvu svjedoka. Zato su ništetne sve odredbe
oporuke kojima se nešto ostavlja osobi koja je sastavila oporuku, svjedocima pri njezinu
sastavljanju, njihovim bračnim drugovima, njihovim pretcima, potomcima, njihovim
srodnicima u pobočnoj lozi do 4. stupnja i bračnim drugovima tih osoba. To sve vrijedi i za
svjedoke usmene oporuke.
333. RAZLIKA OPORUKE I KODICILA?
Oporuka je razredba posljednje volje kojom ostavitelj raspolaže svojom imovinom za slučaj smrti, a
kodicil je rezredba posljednje volje koja može sadržavati sve moguće i dopuštene odredbe, osim
imenovanja nasljednika.
U našem pravu nema razlike između oporuke i kodicila, imenovanje nasljednika po ZN nije
bitni dio oporuke.
334. ZN NOVELA NN 163/03?
Ostavinski postupak vode javni bilježnici u svojstvu sudskih povjerenika, a ne kao sud prije, koji
ih može, ali i ne mora imenovati. (Samo to.)
336. ZN – ČOVJEK UMRO U SRPNJU 2003. PO KOJEM ZAKONU SE RASPRAVLJA OSTAVINA?
Zakon o nasljeđivanju NN 48/03 stupio je na snagu 3. travnja. 2003. godine, no u prijelaznim i
završnim odredbama zakona propisano je da će se primjenjivati tek nakon proteka roka od 6
mjeseci od dana stupanja na snagu, dakle 3. listopada 2003. godine. Ostavina će se dakle
raspravljati po prijašnjem zakonu o nasljeđivanju (NN 52/71).
337. ZN – KOLIKO IMA NASLJEDNIH REDOVA?
Prema Zakonu o nasljeđivanu - 4 imenovana nasljedna reda i neograničeno neimenovanih.

108