OPI DIO

Graansko pravo u objektivnom smislu je grana privatnog prava koja kao skup pravnih pravila ureuje odnose pravnih subjekata povodom stvari, inidaba, imovine i njihovih osobnih neimovinskih prava. Naela graanskog prava Naelo dispozitivnosti: znai da graanskopravni odnos nastaje, mijenja se i prestaje prvenstveno voljom pravnih subjekata. Ravnopravnost subjekata: u graanskom pravu nema podreivanja jedne strane drugoj, graanskopravni odnos nastaje voljom njegovih sudionika pa je logino da te volje budu meusobno ravnopravne. Imovinska sankcija: sankcija je tetnja posljedica koja treba pogoditi onoga koji se ne dri zapovijedi ili zabrane izraene u pravnoj normi, ili onog koji ne ispuni obvezu to je na sebe preuzeo stupajui u graanskopravni odnos. Prometnost prava: govorimo o prometu subjektivnih graanskih prava; subjektivno graansko pravo je ovlatenje koje za sudionika konkretnog graanskopravnog odnosa nastaje u okviru tog odnosa ureenog graanskim pravom u objektivnom smislu. Prometnost prava posljedica je razmjene robe putem trita.

Sustav graanskog prava U Hrvatskoj je prihvaen pandektni sustav pa se graansko pravo sastoji od: 1. Opeg dijela: sadri skup pravila i naela koja su zajednika svim dijelovima graanskog prava, to je teoretski dio u kojem se obrauju osnovni pojmovi. 2. Stvarnog prava: skup pravila kojima se ureuju odnosi meu pravnim subjektima s obzirom na stvari, ureuju se drutveni odnosi u koje stupaju pravni subjketi s obzirom na stvari. 3. Obveznog prava: skup pravila kojima se ureuju oni drutveni odnosi u kojima je jedna strana od druge ovlatena zahtijevati neku inidbu, a ova ju je duna ispuniti. 4. Nasljednog prava: skup pravila kojima se za sluaj smrti jedne osobe ureuje prijelaz njezine imovine na drugu osobu. Izvori graanskog prava 1. Unutarnji (materijalni) izvori: teite je na materijalnoj drutvenoj snazi koja daje sadraj pravnom pravilu, nisu predmet izuavanja graanskog prava. 2. Vanjski (formalni) izvori: teite se postavlja na oblik u kojemu se pojavljuju pravna pravila. a. Drutveni izvori: oni koji stvaraju normu istodobno su i njezini adresati. b. Dravni izvori: formalni tvorac je ustavom odreeno zakonodavno tijelo, osnovni oblik u kojem se pravilo javlja je propis, najee zakon. Izvori Propisi: propis sadri napisano pravno pravilo. Od propisa se spominju: -Ustav: kao izvor graanskog prava sadri mali broj normi. -Zakon: akt donesen od strane zakonodavnog tijela na ustavom propisan nain, a sadri ope pravno pravilo. Svako pravno pravilo ima dva elementa: - sadrajni dio: konkretni odnosi izraeni pomou pojmova. - materijalni dio: zapovijed ili zabrana koja se odnosi na taj sadraj. Pravni obiaji: pravila ponaanja koja su se kroz stanovito potrebno vrijeme oblikovala u drutvenoj zajednici na osnovi nekog ponavljanjem utvrenog shvaanja, a zakonski im je Stranica 1.

propis svojom normom izravno ili neizravno dao pravni karakter. U pravnom obiaju moraju biti ustanovljena dva elementa: - materijalni: pokazuje da je drutvena praksa dovoljno jednolina, stabilna i gusta. -psiholoki: uvjerenja da se radi o opeobvezatnom pravilu ponaanja. Pravni obiaji vrijede samo kada ih zakon prizna i dolaze u obzir samo ako odreeni odnos nije propisom u cjelosti pravno ureen. Sudska praksa: donoenje vie suglasnih presuda od strane istog suda o istom pravnom pitanju na temelju kojih se ustaljue opeobvezatna pravna norma. Pravna znanost: znanstvena dijela u kojima se teorijski obrauju pravni problemi, pravna znanost djeluje na sud samo snagom svoje uvjerljivosti.

GRAANSKOPRAVNI ODNOSI
Graanskopravni odnos je onaj drutveni odnos koji je ureen pravilima graanskog prava. Graansko pravo ureuje one odnose u koje ljudi i njihove udruge ulaze povodom stvari, inidaba, imovine i osobnih neimovinskih prava. Postanak graanskopravnog odnosa se vee uz pitanje pravnih injenica.

P ravne injenice
To su injenice za koje pravo vee postanak, promjenu ili prestanak odnosa, a s time i postanak, promjenu ili prestanak subjektivnih prava. Pravne injenice s obzirom na postanak: a) Prirodni dogaaji: oni postaju pravnim injenicama kada pravo na njih vee pravne uinke (roenje, smrt). b) Ljudske radnje: manifestacije ljudske volje za koje su vezani pravni uinci, dijele se na: -nedoputene: delikti (protupravne radnje) -doputene: pravna djelovanja; pravni poslovi: stranaka oitovanja volje usmjerena na postizanje doputenih pravnih uinaka. Pravne injenice s obzirom na funkciju: injenino stanje je skup svih injenica koje su potrebne za nastanak nekog graanskopravnog odnosa. Pretpostavka je pravna injenica koja je doista nastala u stvarnosti, a potrebna je da bi nastao, promijenio se ili prestao odreeni graanskopravni odnos (npr. smrt ostavitelja je temeljna pretpostavka nasljeivanja). Pravna osnova je ona bitna pretpostavka za koju se vee postanak, promjena ili prestanak subjektivnih graanskih prava (npr. zakon i oporuka su pravne osnove nasljeivanja). Predmnjeva ili presumpcija je takva pravna injenica koja se smatra dokazanom dok se ne dokae protivno (npr. predmnjeva da je posjednik kod dosjelosti poten, predmnjeva da je nestala osoba umrla). Naziva se jo i oboriva predmnjeva, pravna predmnjeva ili praesumptio iuris. Fikcija je pravna injenica za koju se zna da se uope nije dogodila ili se nikad nee ni dogoditi, ali se uzima kao da se dogodila da bi mogao nastati, promijeniti se ili prestati neki pravni odnos. Najpoznatiji primjer fikcije je nasciturus, ali fikcija postoji i kod prava graenja.

PRAVNI SUBJEKTI GRAANSKOPRAVNIH ODNOSA

Pravni subjekt je nositelj prava i obveza. Pravni se subjekti dijele na fizike (naravne) i pravne (juristike) osobe. Pravna sposobnost je svojstvo biti nositeljem prava i obveza (ZOO). Poslovna sposobnost je svojstvo da se vlastitim oitovanjima volje stjeu prava i obveze (ZOO). Deliktna sposobnost je svojstvo pravnog subjekta biti odgovoran za vlastita protupravna djelovanja.

Stranica 2.

Fizika ili naravna osoba Fizika osoba je iv ovjek kao subjekt prava. Fizika osoba nastaje roenjem, a prestaje smru ili proglaenjem nestale osobe umrlom (u dvojbi koja je od vie osoba umrla prije, smatra se da su umrle istodobno, ne utvrdi li se da je jedna umrla prije druge). Pravnu sposobnost fizika osoba stjee roenjem, a gubi smru ili proglaenjem nestale osobe umrlom. Poslovnu sposobnost fizika osoba stjee s navrenih 18 godina ivota, ili ve s 16 godina ako stupi u brak. Punoljetna osoba moe biti liena poslovne sposobnosti potpuno i djelomino. Poslovna sposobnost fizike osobe Unutar poslovne sposobnosti postoje 3 stupnja: Puna ili potpuna poslovna sposobnost: u naem se pravu stjee punoljetnou. Punoljetna osoba moe sama sklapati pravne poslove. Maloljetna osoba sklapanjem braka postaje potpuno poslovno sposobna, isto tako i maloljetnik koji postane roditeljem, ako je stariji od 16 i ako je mentalno zreo. Ograniena ili djelomina poslovna sposobnost: osobe s ogranienom poslovnom sposobnou mogu u pravilu same sklapati pravne poslove, ali takvi vae samo ako ih odobri njihovo zakonski zastupnik. Potpuna poslovna nesposobnost: potpuno poslovno nesposobne osobe ne mogu uope same sklapati pravne poslove, za njih poslove sklapaju zakonski zastupnici. Potpuno poslovno nesposobne osobe su maloljetnici do 18. g. i punoljetne osobe koje su odlukom suda potpuno liene poslovne sposobnosti. Razlozi za lienje poslovne sposobnosti mogu biti duevna bolest, mentalno oteenje, ovisnost o opojnim sredstvima, senilnost itd. Deliktna sposobnost fizikih osoba Nastupa s navrenih 14 godina ivota. Maloljetnik s navrenih 14 godina potpuno je deliktno sposoban ako je duevno zdrav. Maloljetnik od 7 do 14 godina nije deliktno sposoban, ali e iznimno biti ako se utvrdi da je pri poinjenju graanskog delikta bio sposoban za rasuivanje. Pravna ili juristika osoba Pravna je osoba drutvena tvorevina kojoj je pravni poredak priznao pravnu sposobnost. Pretpostavke za nastanak pravne osobe: 1. stalna i vrsta organizacija (organizacijsko jedinstvo), 2. zasebna imovina i 3. pravna sposobnost priznata od pravnog poretka Sustavi postanka pravnih osoba: 1. sustav slobodnog udruivanja: pravna osoba nastaje organiziranjem to se vidi iz statuta, nadlenom tijelu se mora podnijeti prijava. 2. sustav normativnog akta (izravno propisom ili na temelju pretpostavki sadranih u propisu) i 3. sustav koncesije (odobrenja): drutvena tvorevina dobiva pravnu sposobnost posebnim aktom upravnog tijela. Pravna sposobnost pravne osobe odreuje se statutom pravne osobe. U statutu ili ugovoru odreuju se njene karakteristike, cilj odnosno svrha pravne osobe, djelatnost pravne osobe, unutarnje organizacije i odredbe o imovinskoj podlozi. Poslovna sposobnost pravne osobe: statut ili ugovor jedni su od naina na koji pravna osoba izraava svoju volju, to se naziva statika volja. Dinamika volja je volja koju pravni subjekt treba izraziti prigodom konkretnog raspolaganja pravima i obvezama, pravna osoba svoju dinamiku volju izraava preko svojih organa te tako postaje poslovno sposobna. Pravna osoba postaje poslovno sposobna im dobije pravnu sposobnost. Deliktna sposobnost pravne osobe: pravna osoba ima deliktnu sposobnost, ona moe poiniti sve Stranica 3.

vrste tetnih radnji. Vrste pravnih osoba: 1. korporacije i zaklade; 2. pravne osobe javnog i pravne osobe privatnog prava Korporacija je organizirani kolektiv fizikih osoba koji je samostalan pravni subjekt razliit od pojedinaca koji su lanovi korporacije (npr. dioniko drutvo). Zaklada je za odreenu svrhu namijenjena imovinska masa kojoj je pravnim poretkom priznata pravna sposobnost. Potrebno je odobrenje vlasti za djelovanje zaklade (Zakon o zakladama i fundacijama). Nesamostalna zaklada nema karakter pravne osobe (npr. oporuni nalog za koritenje ostavine u odreenu svrhu). Fundacija se razlikuje od zaklade jer se osniva na razdoblje ne dulje od pet godina. Pravne osobe javnog prava: Republika Hrvatska, upanije, gradovi opine, javne ustanove, javnopravne zaklade, vjerske organizacije i sl. (financiraju se iz sredstava dravnog prorauna, imaju kontrolu od strane drave, imaju javna ovlatenja). Pravne osobe privatnog prava: trgovaka drutva, udruge, privatne ustanove, privatne zaklade i fundacije i sl. (slijede privatne ciljeve i interese). Temeljni oblici pravnih osoba su: 1. JTD javno trgovako drutvo 2. KD komanditno drutvo 3. D.D. - dioniko drutvo 4. D.O.O. - drutvo s ogranienom odgovornou 5. GIU gospodarsko interesno udruenje Pravna osoba prestaje: nestankom pretpostavki, propisom, aktom dravne vlasti (npr. zabrana rada), ostvarenjem cilja, smanjenjem broja lanova, odlukom lanova, steajem. Likvidacija: postupak u kojem se razrjeavaju imovinsko pravni odnosi pravne osobe koja treba da prestane postojati kao samostalni pravni subjekt.

Graansko pravo u subjektivnom smislu

Subjektivno je graansko pravo skup ovlatenja koja pravnom subjektu u odreenom graanskopravnom odnosu priznaju norme objektivnog graanskog prava. Sadraj subjektivnog graanskog prava: pripadanje (sa stajalita objekta), ovlatenje (sa stajalita subjekta) i interes. Zahtjev je objektivnim pravom zajamena mogunost da se od drugoga trai in ili propust koji istodobno znai ostvarenje naeg subjektivnog prava. Zahtjev nije istovjetan subjektivnom pravu, on ga samo prati (zahtjev moe zastarjeti, a subjektivno pravo ne). Zahtjev ako posjeduje mo prisilnog ostvarenja moe poprimiti oblik tube ili prigovora. Vrste prava u subjektivnom smislu 1. Apsolutna prava djeluju prema svima erga omnes (stvarna prava) i relativna prava koja djeluju izmeu tono odreenih stranaka inter partes (obvezna prava). 2. Prenosiva(veina prava;pravo vlasnitva) i neprenosiva prava (npr. osobne slunosti). 3. Glavna i sporedna prava (npr. kamata, zalono pravo, pravo na trokove). Sporedna prava: kada nastanak,prijenos ili prestanak nekog subjektivnog prava ovisi o postojanju nekog drugu subjektivnog prava. 4. Preobraajna prava ovlatenje pravog subjekta da jednostranom izjavom volje z asnuje, promijeni ili okona graanskopravni odnos s drugim subjektom bez njegova pristanka. Preobraajna prava nastanka graanskopravnog odnosa (npr. prihvat ponude, pravo prvokupa, pravo nazadkupnje, prisvojenje - okupacija) Preobraajna prava promjene graanskopravnog odnosa (npr. pravo izbora kod alternativnih Stranica 4.

obveza, pravo izbora izmeu raskida ugovora i snienja cijene kod materijalnih nedostataka kupljene stvari i sl.) Preobraajna prava prestanka graanskopravnog odnosa (otkaz ugovora, opoziv punomoi, pravo pobijanja ugovora, odustanak od ugovora i sl.) Preobraajna prava nastaju na osnovi zakona ili ugovora i u pravilu su vezana uz prekluzivni rok.

OBJEKTI GRAANSKOPRAVNIH ODNOSA

Objekti graanskopravnih odnosa su stvari, inidbe, imovina i osobna neimovinska dobra povodom kojih pravni subjekti stupaju u te odnose.

STVARI
Stvari su objekt stvarnog prava, inidbe obveznog, a imovina nasljednog prava (objekti graanskopravnog odnosa). Stvari su materijalni dijelovi prirode koji se mogu osjetilima primijetiti, prostorno su ogranieni i postoje u sadanjosti ili za njih postoje pretpostavke da e doista nastati u budunosti. Prema ZV stvari su tjelesni dijelovi prirode razliiti od ljudi koji slue ljudima za uporabu. Dioba stvari po kriteriju prometnosti: 1. Stvari u prometu: stvari koje u slobodnom prometu mogu nesmetano cirkulirati, one mogu biti objekt svih prava i pravnih poslova. 2. Stvari ograniene u prometu: one bi mogle biti objekt prava i pravnih poslova kao i stvari u prometu, ali se iz nekih odreenih razloga njihov promet ograniuje (oruje,lijekovi). 3. Stvari izvan prometa: uope ne mogu biti objekt imovinskih prava i pravnih poslova(opa dobra, javni putevi, parkovi i sl.). Dioba stvari po kriteriju prirodnih svojstava: 1. Pokretne i nepokretne stvari: Pokretne su one stvari koje mogu mijenjati poloaj u prostoru a da se pri tome ne uniti njihova bit (supstanca), odnosno da se time ne promijeni njihova dosadanja struktura. Nepokretne su one stvari koje ne mogu mijenjati poloaj u prostoru a da im se kod toga ne uniti bit ili ne promijeni dosadanja struktura. Na pitanje je li neka stvar nekretnina: Kriterij prerodne kakvoe: nekretnine su ponajprije zemljita odnosno estice zemljine povrine i sve ono to je sa zemljitem trajno povezano mehaniki, organski, na povrini ili ispod nje. Kriterij pertinencije: nekretninom se smatra i ona stvar koja je po svojim fizikim svojstvima poretna, ako slui gospodarskim svrhama nekretnine (strojevi). Kriterij posebnih ciljeva: smatra se da je neka pokretna stvar nekretnina zato to je to zakonom odreeno. 2. Zamjenjive i nezamjenjive stvari: Zamjenjive su one stvari koje se u prometu odreuju po vrsti, rodu, broju, mjeri itd. Nezamjenjive su one stvari koje su prometu dolaze kao strogo odreena pojedinost, individualnost (npr. umjetnika slika). Kod sluajne propasti zamjenjive stvari obveza dunika ne prestaje, dok ako se radi o nezamjenjivoj stvari prestaje. 3. Potrone i nepotrone stvari: Potrone su one stvari koje se jednokratnom uporabom unitavaju ili im se vidljivo smanji supstanca (npr. okolada). Nepotrone su one stvari koje se prvom normalnom uporabom ne unitavaju niti im se vidljivo smanjuje supstanca (npr. zgrada). 4. Djeljive i nedjeljive stvari: Djeljive su one stvari koje se mogu rastaviti na vie istovrsnih dijelova tako da im se ne uniti prvobitna bit niti im se nerazmjerno ne umanji vrijednost (npr. okolada). Stranica 5.

Nedjeljive su stvari one kod kojih bi se diobom unitila njihova bit ili bi im se nerazmjerno umanjila vrijednost (npr. iva ivotinja). Naini diobe stvari: *fizika: stvar se moe mehanikim putem podijeliti na dijelove. *geometrijska: primjenjuje se kod podjele zemljita na estice. *civilna: dioba po vrijednosti, prvo prodaja, a onda podjela. *idealna dioba: stvar razdijeliti na sadrajno jednake dijelove. Dioba stvari prema odnosu izmeu pojedinih stvari:

1. Jednostavne i sastavljene stvari:

Jednostavne su one stvari koje po shvaanju u ivotu i prometu ine jedinstvo (kamen, biljka, ivotinja). Sastavljene su one stvari koje nastaju spajanjem jednostavnih odnosno samostalnih stvari u jednu novu cjelinu, ali tako da njihovi dijelovi ne gube svoju dosadanju fiziku egzistenciju. Sastavljene se stvari dijele na: * sastavljene stvari sa samostalnim dijelovima: - stvar kod kojih sastavni djelovi gube svoju raniju samostalnost, ali ipak zadravaju svoju raniju fiziku opstojnost, sastavni dio ne moe se odvojiti, a da se pritom ne uniti cijela stvar ili on sam. * sastavljene stvari s nesamostalnim dijelovima: - one stvari kod kojih sastavni dijelovi zadravaju fiziku opstojnost i samostalnost (kota u automobilu).

2. Pripadak:
Pripadak (pertinencija, pobona stvar) je sporedna stvar koja je odreena da trajno slui gospodarskim svrhama neke glavne stvari, a da pri tome ne postaje njezin sastavni dio (amac za spaavanje). Karakteristike pripatka su da je on: * samostalna, sporedna i pokretna stvar * trajno slui glavnoj stvari, * kod nastanka i prestanka pripatka odluna je volja vlasnika glavne stvari.

3. Plodovi
Plodovi su proizvodi i prinosi koji neposredno ili posredno nastaju od neke stvari ili prava. Plodovi se s obzirom na postanak dijele na: * Prirodne: organski proizvodi neke stvari koje ona daje bez umanjenja svoje supstancije i bez djelovanja ljudskog rada (divlje vode). * Industrijske: plodovi koje stvar daje uz sudjelovanje ljudskog rada i prirode. * Civilne: prinosi koje dobivamo od stvari posredstvom nekog pravnog posla (najamnina). Prirodni i industrijski plodovi dijele se na: * visee plodove * odvojene * ubrane * potroene, nepotroene i zanemarene Civilni se plodovi dijele na dospjele i nedospjele. Koristi obuhvaaju plodove neke stvari ili prava, ali i druge mogue prednosti koje donosi uporaba odnosno koritenje stvari ili prava.

4. Ukupnost stvari
Ukupnost stvari je zbroj fiziki samostalnih i meusobno koordiniranih stvari koje su ujedinjene zajednikom gospodarskom svrhom i u prometu se javljaju pod zajednikim nazivom (biblioteka, zbirka umjetnina,stado ovaca i sl.) Prema ZV objekt prava je pojedinano odreena stvar. Komplementarne stvari su skup fiziki samostalnih stvari koje predstavljaju takvu cjelinu u kojoj Stranica 6.

pomanjkanje samo jedne stvari onemoguuje pravilnu i normalnu uporabu cjeline (npr. par cipela, ah, igrae karte i sl.).

5. Novac
Novac kao stvar karakterizira pokretnost i zamjenjivost, a slui kao mjerilo vrijednosti i kao mjerilo cijene. Procjenjive su one stvari ija se vrijednost moe izraziti novcem. Neprocjenjive se stvari ne mogu izraziti u novcu. S obzirom na procjenjivost stvari u graanskom se pravu razlikuju tri vrste cijene: 1. redovita cijena: obina, normalna, prometna vrijednost. 2. izvanredna cijena: subjektivna vrijednost stvari koja se ipak procjenjuje objektivnim mjerilima, u obzir se uzimaju posebne okolnosti korisnika stvari. 3. afekciona cijena: posebna subjektivna vrijednost stvari koja nije procjenjiva objektivnim mjerilima, kod porocjene se uzima samo u obzir vrijednost koju odreena stvar ima za odreeni objekt.

INIDBA
inidba ili predmet obveze je svaka pozitivna ili negativna ljudska radnja koju je dunik na temelju obveznog odnosa duan izvriti vjerovniku. inidba je ljudska radnja i predmet obveze, a obveza je pravni odnos u kojem je sadrana jedna ili vie inidbi. Karakteristike inidbe: 1. inidba mora biti ljudska radnja. 2. inidba mora imati imovinski karakter: ispunjenje inidbe znai ostvarivanje gospodarskog interesa bilo koje strane u odnosu. 3. inidba mora biti mogua: pozitivna ili negativna radnja mora biti objektivno mogua, obveza ne nastaje ako je inidba u trenutku sklapanja posla bila objektivno nemogua. Subjektivna nemogunost znai da inidbu nije u stanju ispuniti odreeni subjekt (javlja se odgovornost za tetu). 4. inidba mora biti pravno doputena (nedoputena je ako je protivna Ustavu RH, prisilnim propisima ili moralu drutva). 5. inidba mora biti odreena ili bar odrediva (odrediva je ako ugovor sadri podatke pomou kojih se moe odrediti ili je treoj osobi ostavljeno da je odredi). * meu neodreene ali ipak odredive inidbe spadaju: 1. Alternativne: dunik duguje dvije ili vie inidaba, ali ispunjenjem jedne od njih oslobaa se obveze. 2.Fakultativne: dunik duguje samo jednu inidbu, ali mu je doputeno ispuniti neku drugu da bi se oslobodio obveze. 3. Generine: objekt inidbe je odreen samo po vrsti, dunik se oslobaa obveze davanjem odreene stvari unutar vrste. Sadraj inidbe moe biti pozitivan i negativan. Pozitivna inidba: davanje i injenje (novana inidba danas se smatra inidbom vrijednosti a ne davanja). Davanje: inidba davanja stvari, dunik je duan vjerovniku pribaviti vlasnitvo ili neko drugo stvarno pravo na stvari. injenje: inidba rada, ispunjava se troenjem radne snage uz pomo sredstava ili bez njihove pomoi, objekt moe biti funkcija rada ili rezultat rada. Negativna inidba: proputanje (negativne stvarne slunosti) i trpljenje (npr., pozitivne stvarne slunosti slunost puta i sl.). Proputanje: neizvravanje odreenih radnji od strane obveznika, proputanje vlastite radnje. Trpljenje: nespreavanje tue radnje, trpljenje tue radnje.

IMOVINA
Imovina je vieznaan pojam. Imovina kao gospodarska kategorija je skup dobara koja pripadaju odreenom subjektu. Stranica 7.

Imovina kao pravna kategorija je skup subjektivnih graanskih prava predstavljenih jednim nositeljem. Imovina ne obuhvaa stvari i inidbe nego samo subjektivna prava koja postoje glede stvari i inidaba. Imovinska masa je skup stvari i inidaba koje pripadaju jednom subjektu. Imovina i imovinska masa nisu istovjetni pojmovi. Imovina obuhvaa samo prava, ali ne i obveze (razlika u odnosu na ostavinu); obveze su teret imovine, ali ne i njezin sastavni dio. Imovina kao knjigovodstvena kategorija sastoji se od aktive i pasive, dakle od prava i obveza. Funkcije imovine: 1. Jamstvena funkcija: imovina dunika prua jamstvo vjerovniku za namirenje njegove trabine. 2. Olakanje prometa: pomou imovine omoguuje se da prava o obveze jednog subjekta kao jedinstvo kolaju u prometu. Zbog te funkcije imovina se moepojaviti kao objekt graanskopravnih odnosa. Karakteristike imovine: 1. Jedinstvenost: odreeni subjekt moe imati samo jednu imovinu. 2. Identitet: imovina pravno ostaje jednaka samo sebi makar pojedini djelovi iz nje izlazili, a drugi u nju ulazili, identitet omoguuje nositelju imovine da aktivno sudjeluje u prometu.

OSOBNA NEIMOVINSKA DOBRA

I osobna neimovinska dobra su objekti graanskog prava. Osobna neimovinska dobra fizike osobe su: ivot, tjelesno zdravlje, duevno zdravlje, ugled, ast, dostojanstvo, ime, privatnost osobnog i obiteljskog ivota, sloboda i dr. Osobna neimovinska dobra pravne osobe su: ugled i dobar glas, ast, ime odnosno tvrtka, poslovna tajna, sloboda privreivanja. Ukupnost osobnih neimovinskih dobara koja pripadaju svakoj fizikoj i pravnoj osobi ine njezinu osobnost. Osobnost je ukupnost neimovinskih dobara koja pripadaju svakoj fizikoj i pravnoj osobi samom injenicom njezina postojanja kao pravnog subjekta. Pravo osobnosti je skup ovlatenja koja pravnom subjektu priznaju norme objektivnog prava na njegovim osobnim neimovinskim dobrima. Prava osobnosti su strogo osobna i ne nasljeuju se; prestaju prestankom pravnog subjekta (fizike i pravne osobe).

PRAVNI POSLOVI
Pravni poslovi, pojam i vrste
Pravni posao je stranako oitovanje volje koje je samo za sebe ili povezano s drugim potrebnim pravnim injenicama usmjereno na postizanje doputenih pravnih uinaka, meu kojima su najvaniji postanak, promjena ili prestanak nekog graanskopravnog odnosa. ZOO ureuje obveznopravne ugovore, oni imaju tri karakteristike: Takvim ugovorima se zasnivaju obveze i protuobveze. Do maksimuma je izraeno naelo autonomije pravnih subjekata. Nastaju prihvatom ponude. Poslovi za gotovo: realna kupoprodaja, strane ne zasnivaju obveze nego je njihova namjera upravljena na izmjenu inidbe i protuinidbe. Poslovi raspolaganja: strane na odreeni nain raspolau svojim subjektivnim pravima, a da pritom ne dovode u pitanje promjenu identiteta postojeeg obveznopravnog odnosa. 1. Jednostrani i dvostrani pravni poslovi Stranica 8.

Jednostrani pravni poslovi nastaju oitovanjem volje samo jedne strane (npr. ponuda za sklapanje ugovora, oporuka). Dvostrani pravni poslovi nastaju suglasnim oitovanjem volje dviju stranaka (svi ugovori); ugovori mogu biti jednostranoobvezni i dvostranoobvezni. 2. Pravni poslovi meu ivima i pravni poslovi za sluaj smrti Pravni poslovi meu ivima su oni kod kojih pravni uinak nastupa jo za ivota stranaka (npr. kupoprodaja, posudba itd.). Pravni poslovi za sluaj smrti su oni kod kojih pravni uinak nastupa tek nakon smrti stranke koja je poduzela pravni posao (npr. oporuka, darovanje za sluaj smrti i sl.). 3. Naplatni (onerozni) i besplatni (lukrativni) pravni poslovi Naplatni su oni pravni poslovi kod kojih se za inidbu trai protuinidba (npr. kupoprodaja, zakup, najam i sl.). Besplatni su oni pravni poslovi kod kojih se za inidbu ne trai i ne daje protuinidba (npr. posudba, darovanje). 4. Komutativni i aleatorni pravni poslovi Komutativni su oni pravni poslovi kod kojih su u vrijeme sklapanja poznate meusobne inidbe i stranake uloge (veina pravnih poslova). Aleatorni pravni poslovi su oni kod kojih u trenutku njihova sklapanja nisu u svemu poznata prava i obveze stranaka, ponekad niti njihove stranake uloge jer to ovisi od nekog neizvjesnog dogaaja (npr. oklada, igre na sreu, ugovor o doivotnom uzdravanju i sl.). 5. Formalni i neformalni pravni poslovi Formalni su oni pravni poslovi za koje je oblik odreen bilo propisom, bilo po odredbi stranaka (npr. ugovori o otuenju nekretnina, oporuke, ugovori o osiguranju i sl.). Neformalni su oni pravni poslovi za koje oblik nije odreen (sklapaju se u pravilu usmeno). Kauzalni su oni pravni poslovi kod kojih je kauza naznaena kao bitan element pravnog posla (veina pr. poslova). Apstraktni su oni pravni poslovi kod kojih se cilj posla ne vidi iz samog posla (mjenica).

Sadraj pravnih poslova

Bitni (esencijalni) sastojci pravnog posla su oni koji su nuni za odreeni tip pravnog posla (npr. kod kupoprodaje predmet i cijena). Prirodni (naturalni) sastojci su oni koji se u pravnom poslu podrazumijevaju jer proizlaze iz same prirode odreenog pravnog posla (npr. kod kupoprodaje odgovornost za materijalne i pravne nedostatke stvari). Nuzgredni (akcidentalni) sastojci pravnog posla vrijede samo ako ih budu uneseni u sadraj pravnog posla (npr. uvjet, rok i nalog). 1. Uvjet Nuzgredna stranaka odredba dodana pravnom poslu kojom stranke uinak pravnog posla ine zavisnim od neke budue i neizvjesne okolnosti Djelovanje uvjeta prolazi kroz dva razdoblja: 1. vrijeme pendencije i 2. vrijeme nakon ispunjenja ili izjalovljenja uvjeta Vrijeme pendencije je razdoblje neizvjesnosti i traje dok se uvjet ne ispuni ili izjalovi. ZOO u l. 297. st. 4. ureuje fikciju ispunjenja uvjeta i fikciju neispunjenja uvjeta: Uzima se da je uvjet ispunjen ako njegovo ispunjenje protivno naelu savjesnosti i potenja, sprijei strana na iji je teret odreen, odnosno da nije ispunjen ako njegovo ispunjenje, protivno naelu savjesnosti i potenja, prouzroi strana u iju je korist odreen 2. Rok Rok je nuzgredna stranaka odredba dodana pravnom poslu kojom se njegov uinak ograniuje vremenom . S obzirom da li uinak pravnog posla nastaje od odreenog vremena ili traje do odreenog Stranica 9.

vremena razlikuju se poetni i zavrni rokovi. Jednostavni su oni rokovi kod kojih nema neizvjesnosti. Sloeni su rokovi oni koji u sebi sadre element neizvjesnosti te djeluju kao uvjeti. Sloeni rokovi mogu biti odreeni na nekoliko naina: 1. dies certus an incertus quando (dan za koji je izvjesno da e se dogoditi, ali se ne zna kada); 2. dies incertus an certus quando (dan za koji je neizvjesno da li e se dogoditi, ali ako se dogodi zna se kad e se dogoditi), 3. dies incertus an incertus quando (dan za koji je neizvjesno da li e se i kada e se dogoditi) Rok odreen u danima poinje tei prvog dana poslije dogaaja od kojeg se rok rauna, a zavrava se istekom posljednjeg dana roka. Ako posljednji dan roka pada u dan kad je zakonom odreeno da se ne radi, kao posljednji dan roka rauna se sljedei radni dan. Rok odreen u tjednima, mjesecima ili godinama zavrava se onoga dana koji se po imenu i broju podudara s danom nastanka dogaaja od kojeg rok poinje tei, a ako takva dana nema u posljednjem mjesecu, kraj roka pada na posljednji dan toga mjeseca. Poetak mjeseca oznaava prvi dan u mjesecu, sredina petnaesti, a kraj posljednji dan u mjesecu, ako to drugo ne proizlazi iz namjere strana ili iz prirode ugovornog odnosa. Kad uinak ugovora poinje od odreenog vremena, na odgovarajui se nain primjenjuju pravila o odgodnom uvjetu, a kad uinci ugovora prestaju vaiti nakon isteka odreenog roka, na odgovarajui se nain primjenjuju pravila o raskidnom uvjetu. 3. Nalog ili namet Nalog ili namet je nuzgredna odredba dodana besplatnom pravnom poslu kojom se stjecatelju namee neka dunost. Dodaje se npr. darovnom ugovoru, oporuci i sl. Prema ZOO ako primatelj koristi ne ispuni namet druga strana moe zahtijevati ispunjenje nameta ili raskid ugovora. Posljedica raskida je povrat onoga to je primatelj primio pravnim poslom u kojem je sadran namet. Neispunjenje nameta kod pravnog posla za sluaj smrti ima uinak ispunjenja raskidnog uvjeta. Namet je mogu kod pravnih poslova meu ivima i kod pravnih poslova za sluaj smrti.

Oblici oitovanja volje

U odreenim oblicima oitovanja volje izraava se volja subjekta. 1. Usmeno oitovanje volje je pomou ive izgovorene rijei. 2. Pisano oitovanje volje je ono koje je dano pomou pisanih rijei (potpis, elektroniki potpis, paraf, faksimil, rukoznak). 3. Oitovanje volje znacima (npr. pruanje ruke, kimanje glavom i sl.). 4. Oitovanje volje konkludentnim radnjama (npr. potencijalni nasljednik pone se sluiti ostavinom). Protestatio je oitovanje volje kojim se odreena osoba unaprijed osigurava od krivog shvaanja njezinih postupaka Reservatio je oitovanje volje kojim se stranka ograuje od toga da se neki njezin in shvati kao naputanje prava 5. utnja ponuenika ne znai prihvat (ne vrijedi pravilo qui tacet consentire videtur tko uti smatra se da odobrava). utnja ipak znai prihvat u dva sluaja: 1.ako je ponuenik u stalnoj poslovnoj vezi s ponuditeljem glede odreene robe i 2. kod ugovora o nalogu nalogoprimac je duan izvriti nalog osim ako ga odmah ne odbije.

Stranica 10.

Oblici pravnih poslova

1. Usmeni oblik (pravni posao sklopljen usmeno je najee neformalan, ali moe biti i formalan ako je usmeni oblik propisan npr. usmena oporuka) 2. Pisani oblik pravnih poslova (npr. ugovori o otuenju prava vlasnitva na nekretninama, ugovor o kreditu, osiguranju, bankarskoj garanciji, najmu stana, zakupu poslovnog prostora itd.) 3. Pravni posao sklopljen pred svjedocima (pisana oporuka pred svjedocima) 4. Pravni poslovi uz sudjelovanje javnih tijela (pr. poslovi sklopljeni u obliku sudskog zapisnika ili javnobiljenikog akta npr. javna oporuka) Potvrivanje (solemnizacija) privatnih isprava daje im znaaj javnih isprava, a obavlja se kod javnog biljenika Ovjeravanjem potpisa potvruje se da potpis ili rukoznak na nekoj ispravi potjee od odreene osobe. Ovjeravanje potpisa obavljaju javni biljenici i tijela dravne uprave (npr. matiar) Ugovor se moe sklopiti u bilo kojem obliku osim ako je zakonom drukije odreeno Ako je oblik ugovora propisan pravilo je da i sve kasnije izmjene i dopune ugovora moraju biti u tom istom obliku Postoje dva izuzetka od pravila da dopune formalnog ugovora (najee pisanog) moraju imati isti oblik: 1. mogue su usmene dopune koje se odnose na sporedne toke o kojima nije nita reeno u formalnom ugovoru. 2. usmene pogodbe kojima se umanjuju ili olakavaju obveze jedne ili druge strane ako je poseban oblik propisan u interesu ugovornih strana. Oblik pravnog posla najee se trai radi: 1. Valjanosti pravnog posla (kada se oblik trai po propisu ili su se ugovorne strane sporazumjele da poseban oblik bude pretpostavka valjanosti-forma ad solemnitatem) ugovor je nitetan ako nije sklopljen u odreenom obliku; 2. Utuivosti pravnog posla, 3. Dokazivanja postojanja pravnog posla (forma ad probationem); 4. Upis u javni registar.

Valjanost i nevaljanost pravnih poslova

Pretpostavke valjanosti: 1. pravna i poslovna sposobnost subjekata, 2. valjano i suglasno oitovanje volje, 3. mogua, doputena, odreena ili odrediva inidba, 4. ponekad odreeni oblik pravnog posla

NITETNOST
Nitetni (apsolutno nitetni) su oni pravni poslovi koji ne proizvode pravne uinke koje bi, da su valjani, trebali proizvesti. Ugovor je nitetan ako je protivan Ustavu RH, prisilnim propisima ili moralu drutva osim ako zakon ne propisuje u odreenom sluaju neto drugo. Na nitetnost sud pazi po slubenoj dunosti, ona nastupa ex lege, nastaje ex tunc tj. od trenutka sklapanja ugovora. Razlozi nitetnosti: 1. poslovna nesposobnost stranaka (potpuna), 2. nevaljanost i nesuglasnost oitovanja volje (mane volje neke) Nevaljano je svako oitovanje volje koje nije uinjeno slobodno i ozbiljno, ako postoje drugi oblici nesuglasnosti izmeu volje i oitovanja, ako oitovanja strana nisu suglasna. To su mane volje tj. sluaj nesklada izmeu volje i oitovanja. One mogu biti svjesne (mentalna rezervacija) kada jedna strana kod sklapanja pravnog posla svjesno oituje kao svoju volju neto to nee, a druga strana za Stranica 11.

to ne zna (npr. kod drabe) te nesvjesne kada jedna strana nesvjesno oituje ono to uistinu ne eli. Nitetnost uzrokuju neke mane volje kao to su kolski primjer i ala, simulacija, nesporazum i uporaba sile kod sklapanja ugovora. Simulacija je prividno sklapanje pravnog posla. Prividan ugovor nema uinka meu ugovornim stranama, osim ako se njime prikriva neki drugi ugovor. Apsolutna simulacija sastoji se u sklapanju prividnog ili fiktivnog pravnog posla (npr. prividno otuenje nekretnine radi prikrate vjerovnika). Takav pravni posao je nitetan osim ako je proizveo pravne uinke prema savjesnim treim osobama ime se titi povjerenje u promet. Relativna simulacija je sklapanje prividnog pravnog posla da bi se njime prikrio neki drugi posao (npr. prividno stranke sklope kupoprodaju, a stvarno se radi o darovanju). Prividni posao je simuliran i kao takav nitetan, dok prikriveni (disimulirani) posao ostaje na snazi jer je valjan. Nesporazum postoji kad strane vjeruju da su suglasne, a ustvari meu njima postoji nesporazum o pravnoj naravi ugovora ili o kojem bitnom sastojku ugovora. Kada postoji nesporazum ugovor ne nastaje. Radi se o nepostojeem ugovoru koji je izjednaen s nitetnim ugovorom. 3. nemogunost, nedoputenost, neodreenost ili neodredivost inidbe Nemogunost: inidba je bila objektivno nemogua u vrijeme sklapanja pravnog posla, radnja koju nitko ne moe izvriti. Nedoputenost: inidba je protivna Ustavu RH, propisima ili moralu drutva. Neodreenost: nije predvieno dovoljno pojedinosti za njezinu individualizaciju. Zabranjeni ugovori su nedoputeni (npr. ugovori o nasljedstvu). 4. Nedoputenost pobude Ugovor e biti nitetan ako je pobuda nedoputena, ako je nedoputena pobuda bitno utjecala na odluku jednog ugovaratelja o sklapanju posla, da je drugi ugovaratelj znao ili je morao znati da je nedoputena pobuda bitno utjecala na njegova suugovaratelja. 5. Nedostatak potrebnog oblika Oblik je odreen propisom ili sporazumom strana. Zelenaki ugovor je ugovor kojim netko koristei se stanjem nude, tekim materijalnim stanjem drugog, njegovim nedovoljnim iskustvom, lakomislenou ili zavisnou, ugovori za sebe ili nekog treeg korist koja je u oitom nerazmjeru s onim to je on drugom dao ili uinio, ili se obvezao dati ili uiniti. Zelenaki je ugovor nitetan, ali oteena strana moe u roku od pet godina od sklapanja podii zahtjev za smanjenje obveze na pravian iznos. Ako sud udovolji tom zahtjevu ugovor ostaje na snazi uz odreene izmjene. Djelomina nitetnost Nitetnost neke odredbe ne povlai nitetnost ugovora ako on moe opstati bez te odredbe i ako ona nije bila uvjet ugovora ili odluujua pobuda. Ugovor e ostati valjan ak i ako je nitetna odredba bila uvjet ili odluujua pobuda ugovora u sluaju kad je nietnost ustanovljena upravo da bi ugovor bio osloboen te odredbe i vrijedio bez nje. Posljedice nitetnosti Posljedice nitetnosti su obveza restitucije i odgovornost za tetu. ZOO vie ne poznaje mogunost oduzimanja primljenog u korist opine, odnosno zabranu restitucije nesavjesnoj strani. Nitetan ugovor ne postaje valjan kad uzrok nitetnosti naknadno nestane. Pravo na isticanje nitetnosti ima svaka zainteresirana osoba kao i dravni odvjetnik. Pravo na isticanje nitetnosti ne gasi se.

Stranica 12.

POBOJNOST
Pobojni (relativno nitetni) pravni poslovi proizvode pravne uinke kao i valjani, ali se mogu, iz propisima predvienih razloga i u predvienom roku, ponititi. Ako pobojan ugovor bude poniten posljedice ponitenja nastupaju od dana njegova sklapanja. Sud ne pazi na pobojnost po slubenoj dunosti, nego samo na zahtjev ovlatene osobe. Razlozi pobojnosti: 1. Ograniena poslovna sposobnost: Suugovaratelj ogranieno poslovno sposobne osobe koji nije znao za njezinu poslovnu nesposobnost ima pravo raskinuti ugovor to ga je sklopio s njom bez odobrenja njezina zakonskog zastupnika. Pravo na raskid ugovora ima i suugovaratelj poslovno nesposobne osobe koji je znao za njezinu poslovnu nesposobnost, ali ga je ona prevarila da ima odobrenje svoga zakonskoga zastupnika. Pravo na raskid ugovora vezano je rokom od trideset dana od saznanja za ogranienu poslovnu sposobnost odnosno odsutnost odobrenja zakonskog zastupnika; ovo se pravo gasi i prije ako zakonski zastupnik odobri ugovor prije nego to taj rok protekne . Suugovaratelj osobe s ogranienom poslovnom sposobnou ima pravo u sluaju sklapanja ugovora bez odobrenja zakonskog zastupnika pozvati zakonskog zastupnika da se izjasni odobrava li ugovor. Predmnjeva se da je zakonski zastupnik odbio dati odobrenje ako se nije izjasnio u roku od 30 dana od toga poziva. U sluaju ponitenja ugovora zbog ograniene poslovne sposobnosti jednog ugovaratelja suugovaratelj takve osobe moe zahtijevati vraanje samo onoga dijela ispunjenja koji se nalazi u imovini ogranieno poslovno sposobne osobe ili je upotrebljen u njezinu korist, a i onoga to je namjerno uniteno ili otueno Ogranieno poslovno sposobna osoba odgovara za tetu nastalu ponitajem ugovora ako je lukavstvom uvjerila svog suugovaratelja da je poslovno sposobna 2. Mane volje: a. Prijetnja je kad jedna strana ili netko trei, stavljanjem u izgled nekog zla, izazove opravdani strah kod druge strane zbog ega ova sklopi odreeni pravni posao. Strah se smatra opravdanim ako se iz okolnosti vidi da je ozbiljnom opasnou ugroen ivot, tijelo ili drugo znaajno dobro ugovorne strane ili tree osobe b. Zabluda je pogrena predodba o nekoj okolnosti. Da bi uzrokovala pobojnost zabluda mora biti bitna (novi ZOO naputa neskrivljenost zablude kao pretpostavku pobojnosti). Zabluda je bitna ako se odnosi na objekt ugovora, bitna svojstva objekta ugovora, na osobu s kojom se sklapa ugovor ako se sklapa s obzirom na tu osobu, a i na okolnosti koje se po obiajima u prometu ili po namjeri strana smatraju odlunim, a strana koja je u zabludi ne bi inae sklopila takav ugovor. U sluaju ponitaja ugovora zbog zablude druga savjesna strana ima pravo zahtijevati naknadu pretrpljene tete bez obzira na to to strana koja je u zabludi nije kriva za svoju zabludu. Strana koja je u zabludi ne moe se na nju pozivati ako je druga strana spremna ispuniti ugovor kao da zablude nije bilo. Kod besplatnog ugovora bitnom se zabludom smatra i zabluda o pobudi koja je bila odluna za preuzimanje obveze. Zabluda osobe preko koje je strana izjavila svoju volju smatra se zabludom u vlastitom oitovanju volje. U teoriji se razlikuju zabluda o pravu, o injenicama, o motivu, pravnoposlovna zabluda (o elementima pravnog posla). c. Prijevara postoji kad jedna strana izazove zabludu kod druge strane ili je odrava u zabludi s namjerom da je time navede na sklapanje pravnog posla Naziva se jo i kvalificirana zabluda; ne trai se da kod prijevare zabluda bude bitna Strana koja je sklopila ugovor pod prijevarom ima pravo zahtijevati ponitaj ugovora, a ima Stranica 13.

i pravo na naknadu pretrpljene tete. Ako prijevaru uini trea osoba ima se pravo zahtijevati ponitaj ako je druga ugovorna strana znala ili morala znati ta prijevaru u vrijeme sklapanja ugovora; kod besplatnih se ugovora uvijek moe zahtijevati ponitaj zbog prijevare tree osobe bez obzira da li je druga ugovorna strana za nju znala. 3. Povreda naela jednake vrijednosti inidaba: treba se odrati ekvivalentnost inidbe i protuinidbe. 4. Pravne radnje dunika na tetu vjerovnika: Pobojnost ugovora mogu izazvati i pravne radnje dunika na tetu vjerovnika (paulijanska tuba) prouava se u obveznom pravu a. Dolazna paulijanska tuba: pretpostavka za podizanje te tube je namjera dunika da radnjom oteti vjerovnika. b. Kulpozna paulijanska tuba: podie se kad dunik nije znao ali je mogao znati da poduzetim radnjama teti vjerovniku. c. Obiteljska paulijanska tuba: kada dunik sklopi posao ili poduzme raspolaganje u korist svog branog druga ili srodnika, a na tetu vjerovnika. d. Kvazipaulijanska tuba: namjenjena je pobijanju besplatnih pravnih poslova i radnji kojima je izvreno besplatno raspolaganje u korist treega. Posljedice ponitaja Posljedice ponitenja pobojnog posla su jednake kao i kod nitetnih pravnih poslova: povrat u prijanje stanje (restitucija) i odgovornost za tetu. Rok za podnoenje zahtjeva za ponitaj Prema ZOO pravo zahtijevati ponitaj pobojnog ugovora prestaje istekom roka od jedne godine od saznanja za razlog pobojnosti (subjektivni rok), odnosno od prestanka prisile (misli se na prijetnju) Objektivni rok za ponitaj pobojnog ugovora je tri godine od sklapanja toga ugovora .

Konverzija i konvalidacija
Konvalidacija je naknadno osnaenje nevaljanih pravnih poslova. Nitetan ugovor ne moe konvalidirati kad uzrok nitetnosti naknadno nestane. Nitetnost se ne moe isticati ako je zabrana manjeg znaenja, a ugovor je u cijelosti ispunjen. Konverzija postoji kad nitetan ugovor udovoljava pretpostavkama za valjanost nekog drugog ugovora, onda e meu ugovarateljima vrijediti taj drugi ugovor, ako bi to bilo u suglasnosti s ciljem koji su ugovaratelji imali na umu kad su ugovor sklopili i ako se moe uzeti da bi oni sklopili taj ugovor da su znali za nitetnost svog ugovora .

Stjecanje i gubitak prava

Stjecanje prava je spajanje subjektivnih graanskih prava s nekim subjektom Izvorno ili originarno stjecanje prava znai da stjecatelj svoje pravo ne izvodi iz prava prednika, nego ga stjee na osnovi drugih pravnih injenica za koje objektivno graansko pravo vee stjecanje subjektivnih prava (npr. dosjelost). Izvedeno ili derivativno stjecanje prava postoji kad stjecatelj svoje pravo temelji na pravu prednika (dijeli se na translativno i konstitutivno stjecanje). Translativno stjecanje je takvo stjecanje kod kojega prednik svoje dosadanje pravo u cijelom sadraju i obujmu prenosi na novog stjecatelja. Konstitutivno stjecanje je takvo stjecanje kod kojega prednik ne prenosi na stjecatelja itavo svoje pravo nego na temelju svoga prava osniva za stjecatelja novo pravo. Gubitak prava je odvajanje subjektivnih graanskih prava od njihovih nositelja (apsolutan-netko pravo gubi a nitko ga ne stjee; relativan-jedan subjekt pravo gubi, a drugi ga istodobno stjee).

Stranica 14.

Zastara prava
Zastara je gubitak zahtjeva zbog nevrenja sadraja subjektivnog prava kroz zakonom odreeno vrijeme. Pretpostavke zastare: nepodignue tube i protek zakonom odreenog vremena. ZOO ureuje zastaru obveznopravnih zahtjeva. Sud se nee obazirati na zastaru ako se dunik nije na nju pozvao. Zastara poinje tei prvog dana poslije dana kad je vjerovnik imao pravo zahtijevati ispunjenje obveze ako zakonom nije to drugo propisano. Zastara nastupa kad istekne posljednji dan zakonom odreenog vremena. U vrijeme zastare rauna se i vrijeme koje je proteklo u korist dunikovih prednika. Pravnim poslom ne smije se odrediti dulje ili krae vrijeme zastare od onoga vremena koje je odreeno zakonom. Rok zastare: zakonom odreeno vrijeme nakon kojeg se pravo vie ne moe ostvariti prisilnim putem, opi zastarni rok iznosi 5 godina no postoje i posebni rokovi od 3,2 i 1 godine. Prekluzivni rok: zakonski rokovi unutar kojih strana mora poduzeti odreene radnje ako nee da joj se ugasi, ne samo zahtjev, ve i subjektivno graansko pravo. Zastoj zastare: nastup takvih okolnosti zbog kojih zastara ne moe zapoeti ili zbog kojih ve zapoeta zastara prestaje tei tako dugo dok te okolnosti ne otpadnu. Zastara ne tee izmeu: 1. branih drugova 2. izmeu roditelja i djece dok traje roditeljsko pravo 3. izmeu tienika i skrbnika za trajanja skrbnitva 4. izmeu osoba koje ive u izvanbranoj zajednici dok ta zajednica postoji 5. za vrijeme mobilizacije, u sluaju neposredne ratne opasnosti ili rata za trabine osoba na vojnoj dunosti. 6. za trabine koje imaju osobe zaposlene u tuem kuanstvu prema poslodavcu ili lanovima njegove obitelji koji zajedno s njim ive, sve dok taj odnos traje. 7. za vrijeme za koje vjerovniku nije bilo mogue zbog nesavladivih prepreka sudskim putem zahtijevati ispunjenje obveze. Zastara tee i prema maloljetniku i drugoj poslovno nesposobnoj osobi bez obzira imaju li zakonskog zastupnika ili nemaju. Ako maloljetnik ili druga poslovno nesposobna osoba nemaju zastupnika zastara ne moe nastupiti dok ne proteknu dvije godine otkad su postali poslovno sposobni ili dobili zastupnika. Nakon prestanka zastoja zastare uraunava se vrijeme proteklo do zastoja. Prekid zastare: nastup takvih okolnosti zbog kojih zastara prestaje tei, a proteklo se vrijeme ne uraunava, zastara moe samo iznova zapoeti. Zastara se prekida: 1. kad dunik prizna dug (neposredno ili posredno), 2. podnoenjem tube i svakom drugom vjerovnikovom radnjom poduzetom protiv dunika pred sudom ili drugim nadlenim tijelom radi utvrivanja, osiguranja ili ostvarenja trabine (npr. podnoenjem prijedloga za osiguranje dokaza, prijavom trabine u steajnom postupku) Prekid zastare ne nastupa ako vjerovnik odustane od tube ili radnje koju je poduzeo. Za prekid zastare nije dovoljno da vjerovnik pozove dunika pisano ili usmeno da obvezu ispuni (npr. opomena duniku zbog neplaanja). Uinak zastare: nastupom zastare u pravilu se ne gasi samo pravo, zastarom prestaje pravo zahtijevanja ispunjenja obveze.

STVARNO PRAVO
Stvarnopravni odnosi: odnosi koj nastaju meu ljudima glede neposrednog gospodarskog iskoritavanja stvari. Stvarno pravo: skup pravnih pravila kojima se ureuju stvarnopravni odnosi. Stvarno pravo: skup pravnih pravila kojima se ureuju odnosi koji nastaju meu ljudima povodom Stranica 15.

stvari. Stvarno pravo u objektivnom smislu skup pravnih pravila kojima se ureuju oni drutveni odnosi koji nastaju meu ljudima povodom stvari. Stvarno pravo u subjektivnom smislu razliita ovlatenja glede stvari koja subjektima u stvarnopravnim odnosi priznaju norme objektivnog prava. Karakteristike stvarnog prava: Stvarnopravnost: objekt stvarnopravnog odnosa je stvar, predmet ureivanja stvarnopravnih odnosa jesu odreeni drutveni odnosi. Apsolutnost: stvarna prava djeluju protiv svakoga, kod stvarnopravnog odnosa se na jednoj strani nalazi nositelj ovlatenja, a na drugoj se naleze potencijalno sve druge osobe. Numerus clausus ili zatvoreni broj: subjekti ne mogu svojevoljno nekom pravu porei stvarnopravni karakter ako je to pravo propisom odreeno kao stvarno pravo, isto tako subjekti ne mogu sporazumno ustanoviti neko novo pravo ako ono nije propisom utvreno kao stvarno pravo. Oblici stvarnih prava: 1) pravo vlasnitva, 2) pravo slunosti, 3) zalono pravo, 4) pravo stvarnog tereta, 5) pravo graenja. Stvarna prava se mogu klasificirati kao stvarna prava na vlastitoj stvari (pr. vlasnitva) i na tuoj stvari (ostala stvarna prava). Zakon o vlasnitvu ne spominje posjed kao stvarno pravo, zato jer posjed nije stvarno pravo ve pretpostavka pojedinih stvarnih prava. Odnos ovjek stvar a) mehaniki odnos ovjek se faktino nalazi u odnosu prema stvari, ali on tog odnosa nije svjestan (npr. netko zabunom stavi svoju stvar u tuu knjigu, a da ta osoba to ne zna), ne postoji volja onoga kod koga se stvar nalazi, b) detencija dranje stvari s voljom da se stvar dri (obino za drugoga). Npr. netko nam da pismo da mu ga predamo na potu. c) posjed faktika vlast na stvari, tj. mogunost faktinog raspolaganja sa stvari. To je faktino stanje zatieno pravom.

POSJED
Posjed predstavlja mehaniki odnos izmeu ovjeka i stvari, taj odnos treba posluiti gospodarskom iskoritavanju stvari. Subjekti posjeda mogu biti sve fizike i pravne osobe. Posjed mogu stjecati i one fizike osobe koje imaju ogranienu poslovnu sposobnost, pa i poslovno nesposobne osobe. Objekti posjeda: stvari i pravo stvarne slunosti. Vrste posjeda Neposredan i posredan neposredan (ima svaka osoba koja neposredno, osobno ili preko pomonika u posjedovanju izvrava faktinu vlast na stvari) i posredan (ima osoba koja faktinu vlast na stvari izvrava preko druge osobe, kojoj je po osnovi plodouivanja, zakupa, uvanja, posudbe ili drugog pravnog posla dala stvar u neposredan posjed). Samostalan i nesamostalan Stranica 16.

 samostalan (faktinu vlast na stvari izvrava vlasnik stvari, naziva se jo i vlasnikim posjedom) i nesamostalan posjed (faktina vlast se izvrava na osnovi prava izvedenog iz prava samostalnog posjednika). Individualni posjed i suposjed individualan (kad samo jedna osoba ima posjed) i suposjed (kad vie osoba ima posjed na jednoj stvari ili pravu). Vrste posjeda s obzirom na objekt posjeda Posjed stvari faktina vlast nad stvari. Od ovog pravila postoje dva izuzetka: - Posjed se ne priznaje osobama koje po osnovi radnog ili slinog odnosa izvravaju faktinu vlast na stvari za drugu osobu, a dune su postupati po nalozima te druge osobe (npr. konobar). Te se osobe nazivaju pomonicima u posjedovanju. - ostaviteljev posjed prelazi na njegova nasljednika u asu ostaviteljeve smrti, bez obzira to e nasljednik faktinu vlast nad stvari stei tek kasnije nasljedniki posjed. Slino je i s tabularnim posjedom ima ga osoba koja je upisana u zemljine knjige kao vlasnik nekretnine, a na njoj nema faktine vlasti. Ovakvi posjedi se jo nazivaju i idealnim posjedima. Posjed prava ima osoba koja faktino izvrava sadraj prava stvarne slunosti glede neke nekretnine. Vrste posjeda s obzirom na kakvou Zakonit i nezakonit zakonit: onaj koje se zasniva na valjanoj pravnoj osnovi ili pravnom temelju, nezakonit: ne zasniva se na valjanoj pr. osnovi, Istinit i neistinit istinit: steen na doputen i pravilan nain, neisitnit, viciozan: steen silom, potajno, prijevarom ili zlouporabom povjerenja. Poten i nepoten poten: ako posjednik u vrijeme kad je stekao posjed nije znao niti je mogao znati da mu ne pripada pravo na posjed, nepoten: ako posjednik zna ili je mogao znati da mu pravo na posjed ne pripada. Posjed koji ima sve tri pozitivne karakteristike zakonitost, istinitost i potenje naziva se KVALIFICIRANI POSJED.

Stjecanje i prestanak posjed

Posjed stvari - moe se stei izvorno (originarno) i izvedeno (derivativno) 1) Izvorno stjecanje: stjecanje mimo ili protiv volje dosadanjeg podjednika, stjecanje bez obzira na prednika - neposredan posjed : jednostranim fizikim inom kojim se uspostavlja faktina vlast nad stvari aprehenzijom. - posredan posjed : jedino preko zastupnika, ako je on stekao neposredan posjed izvorno. 2) Izvedeno stjecanje: stjecanje s voljom dosadanjeg posjednika, prijenos posjeda. - neposredan posjed : nain (modus) prijenosa je tradicija (predaja) novom posjedniku. Predaja moe biti: a) fizika (predaja iz ruke u ruku), b) predaja znacima ili simbolika tradicija, c) tradicija oitovanjem: d) tradicija transportom Stranica 17.

- posredan posjed: stjee se izvedeno, prijenosom tog posjeda pravnim poslom, ex lege ili odlukom dravnog tijela. Posjed prava Posjed prava stvarne slunosti (stvarna slunost moe biti afirmativna i negativna). 1) Izvorno stjecanje: samovlasnim otpoinjanjem vrenja sadraja afirmativne stvarne slunosti (npr. prelaenjem preko neije livade) ili kod negativne stvarne slunosti zabranom vlasniku tj. posjedniku poslune nekretnine da se njome koristi na odreeni nain (npr. da otvori prozor prema susjedu). 2) Izvedeno stjecanje: kada se sadraj stvarne slunosti (afirmativne ili negativne) izvrava uz privolu vlasnika tj. posjednika poslune nekretnine.

Prestanak posjeda
a) POSJED STVARI - apsolutan kad dosadanji posjednik gubi posjed, a nitko drugi ga ne stjee, - relativan kad ga dosadanji posjednik gubi, a istodobno ga stjee netko drugi. b) POSJED PRAVA - apsolutan voljom posjednika prava stvarne slunosti, no i spreavanjem njezina vrenja od strane vlasnika/posjednika poslunog dobra, - relativan prijenosom posjeda povlasnog dobra na drugu osobu.

Pravni uinci posjeda

a) uinci stvarnopravnog karaktera uinci kod kojih se posjed javlja kao pretpostavka stjecanja stvarnih pr: modus ili nain stjecanja pr. vlasnitva i zalonog pr., pri stjecanju pr. vlasnitva od posjednika koji nije vlasnik stvari, kao pretpostavka stjecanja pr. vlasnitva i pr. stvarne slunosti dosjelou, uinci kod kojih se posjed javlja kao predmnjeva ili presumpcija o postojanju stvarnih pr. (npr. presumpcija da je svaki posjednik samostalni posjednik...) uinci kod kojih se posjed javlja kao objekt pr. zatite: pr. i obveze potenog posjednika prilikom povrata stvari vlasniku, odgovornost posjednika opasne stvari za njome prouzroenu tetu. b) uinci obveznopravnog karaktera Prava i obveze potenog i nepotenog posjednika prilikom povrata stvari vlasniku. Odgovornost posjednika opasne stvari za njome prouzroenu tetu.

Zatita posjeda
- titi se svaki posjed. - samovlast je zabranjena, pa nitko nema pravo samovlasno smetati posjed, makar smatrao da ima jae pr. na posjed. - samovlasno smetanje posjeda moe se sastojati u uznemiravanju ili oduzimanju posjeda. Dva oblika zatite: sudska zatita i doputena samopomo 1. Sudska zatita postupak zapoinje posjedovnom tubom tuitelj: samo onaj koji je do asa smetanja bio posljednji mirni posjednik, takoer i svaki suposjednik, nasljednik prema treoj osobi. tuenik: onaj koji je sam izvrio in smetanja, onaj koji mu je dao nalog za smetanje, onaj u ijem interesu je poinjeno smetanje, suposjednik. rok za podizanje tube: 30 dana od dana kada je tuitelj saznao za smetanje i za poinitelja, najkasnije u roku od 1 god od nastalog smetanja. Stranica 18.

 teret dokaza: na tuitelju (dokazuje injenicu da je bio posljednji mirni posjednik, te in smetanja). - tubeni zahtjev je upravljen na to: a) da se utvrdi da je tuenik poinio smetnje posjeda, b) da se naredi uspostava posjedovnog stanja kakvo je bilo u asu smetanja, c) da se zabrani takvo ili slino smetanje ubudue. - obrana tuenika prigovori: a) pomanjkanje aktivne legitimacije da tuitelj uope nije bio posjednik, b) pomanjkanje pasivne legitimacije tvrdi da nije izvrio in smetanja, c) pomanjkanje animusa turbandi nije bio svjestan da ini smetanje (pijan...), 2. Doputena samopomo: doputena ja ako je nuna jer bi sudska zatita dola prekasno, da je opasnost od smetanja posjeda neposredna, ako primijenjena sila primjerena okolnostima. pravo na doputenu samopomo gasi se 30 dana od dana saznanja za smetanje i poinitelja, svakako nakon 1 god od uinjenog smetanja.

PRAVO VLASNITVA
- zauzima stoerno mjesto u stvarnom pr. (no i u graanskom pravu openito). - je stvarno pr. na odreenoj stvari koje ovlauje svoga nositelja da s tom stvari i koristima od nje ini to ga je volja, te da svakoga drugoga od toga iskljui, ako to nije protivno tuim pravima i zakonskim ogranienjima Karakteristike prava vlasnitva: Jedinstvenost prava vlasnitva: skup vlasnikih ovlatenja je uvijek vezan uz jednu osobu. Sadraj prava vlasnitva jedinstvena je cjelina pa makar se sastoji od vie ovlatenja. Maksimalna dospozitivnost: pravo vlasnitva obuhvaa cjelokupnost ovlatenja koja se odnose na stvar. Iskljuivost: vlasnik moe svakome onemoguiti bilo kakav utjecaj na objekt svog vlasnitva. Jednovrsnost pr. vlasnitva: postoji samo jedna vrsta prava vlasnitva. Rekadentnost (elastinost) pr. vl.: pravo vlasnitva se automatski vraa u svoj prvobitni obujam im otpadnu ogranienja koja su na njemu postojala. Sadraj prava vlasnitva: Drutveni odnos: odnos vlasnika stvari prema svim drugima s obzirom na stvar. Faktini odnos: odnos vlasnika prema stvari, izraen je pomou ovlatenja koja pripadaju subjektu na odreenom objektu. Tipina ovlatenja u sadraju pr. vl posjedovanje, uporaba, koritenje i raspolaganje

Ogranienja vlasnitva
a) Na temelju zakona 1. Opa: zabrana zlouporabe prava vlasnitva: vlasnici, a i nitko drugi se ne smije sluiti svojim pravom s ciljem da nekog drugog oteti. trpljenje zahvata radi otklanjanja neposredno prijetee tete: vlasnik ne moe zabraniti zahvate u svoju stvar da bi se otklonila teta koja nekome neposredno prijeti. trpljenje zahvata koji ne ugroavaju interese vlasnika.

Stranica 19.

2. Posebna: ogranienja radi zatite interesa i sigurnosti drave, prirode, ljudskog okolia i zdravlja ljudi, ogranienja glede stvari od interesa za RH, susjedska prava: ovlasti, dunosti i zabrane u izvravanju prava vlasnitva na nekretninama koje meusobno granie ili se nalaze u neposrednoj blizini (pr. posjei granje i korijenje tueg drveta / pr. pristupa na tuu nekretninu / pr. na uporabu tue nekretnine radi izvoenja radova / pr. zahtijevati mjere radi spreavanja tete od ruenja zgrade/ pr. na ispravak ili obnovu mee / pr. suvlasnitva stabla na mei / pr. suvlasnitva zajednike ograde / dunost postavljanja i odravanja vlastite ograde / dunost odvoenja kinice s krova / zabrana potkopavanja tue nekretnine / zabrana mijenjanja naravnog toka vode). IMISIJE: utjecaji koji plinovite, krute ili tekue tvari to dolaze sa jedne nekretnine, imaju na koritenje susjednih nekretnina. Imisije mogu biti neposredne (npr. namjerno izlijevanja vode, bacanje smea na tuu nekretninu i sl. ZABRANJENE SU), i posredne (sluajno djelovanje, prirodna sila, npr. zrani pritisak tjera dim iz susjedovog dimnjaka u dvorite drugog susjeda). b) Na temelju pravnog posla ogranienja zabranom otuenja ili optereenja, ogranienje uvjetom ili rokom, ogranienje radi osiguranja trabine (vlasnitvo odreene stvari moe biti namijenjeno osiguranju ispunjenja trabine, bilo da je vlasnik dobio ili da je u tu svrhu pridrao pravo vlasnitva).

Subjekti i objekti prava vlasnitva

subjekti svaka fizika ili pravna osoba. objekti stvari (osim onih koje nisu u prometu), pokretne ili nepokretne (osim ako im njihova priroda ili zakon ne prijei da pripadaju pojedincima, npr. opa ili javna dobra u opoj ili javnoj uporabi).

Oblici prava vlasnitva individualno vlasnitvo. (jedan subjekt nositelj vlasnikih ovlasti), suvlasnitvo zajedniko ili skupno vlasnitvo vlasnitvo posebnog dijela nekretnine (etano vlasnitvo).

Individualno vlasnitvo : nositelj vlasnikih ovlatenja je samo jedan subjekt. Suvlasnitvo

Vlasnitvo vie osoba na istoj fiziki nepodijeljenoj stvari po dijelovima koji su alikvotno (idealno) odreeni. poloaj pojedinog suvlasnika glede cijele stvari pr. na posjed, pr. na upravljanje (poslovi redovite uprave i izvanredni poslovi), ostala prava i obveze (svaki suvlasnik je ovlaten tititi stvar, ima pr. na plodove i koristi od stvari razmjerno svom suvlasnikom dijelu, pr. zahtijevati polaganje rauna i diobu koristi u svako doba, pr. zahtijevati da se u korist njegova suvlasnikog dijela osnuje vl. odreenog posebnog dijela). poloaj suvlasnika glede njegovog alikvotnog (idealnog) dijela potpuni je vl. tog dijela. Razvrgnue suvlasnitva Stranica 20.

Svaki suvlasnik ima nezastarivo pravo na razvrgnue vlasnitva. To se moe zahtijevati u bilo koje vrijeme, osim u vrijeme kad bi ta dioba bila na tetu drugih suvlasnika. Dobrovoljno razvrgnue: putem sporazuma s ostalim suvlasnicima. Sudsko razvrgnue: putem suda u izvanparninom postupku. Razvrgnue isplatom: suvlasnik dobiva stvar ako dijelove ostalih isplati u novcu. Osnovni pravni uinak razvrgnua suvlasnitva je nastanak individualnog prava vlasnitva. Do razvrgnua moe doi i uspostavom etanog vlasnitva.

Zajedniko ili skupno vlasnitvo

Pravo vlasnitva vie osoba na istoj stvari po udjelima koji nisu odreeni, ni realno ni idealno, ali su odredivi. Zajedniari su osobe koje sudjeluju u zajednikom vlasnitvu. Karakteristike zajednikog vlasnitva udjeli nisu unaprijed odreeni ali su odredivi. Pojedini zajedniar ne moe pravnim poslom meu ivima valjano raspolagati svojim udjelom, jedino moe udjel u cjelosti ili djelomino prenijeti na zajedniara iste stvari. Udio zajedniara prelazi na njegove nasljednike. Upravljanje zajednikom stvari Odluke o svemu to se tie stvari donosi se sporazumno. Pojedini zajedniar moe slobodno raspolagati zajednikom stvari samo ako su ga ostali zajedniari za to ovlastili. Dioba zajednikog vlasnitva Sastoji se u odreivanju udjela zajedniara ime se zajednika imovina pretvara u suvlasnitvo. Veliina udjela se odreuje sporazumom ili preko suda na zahtjev bilo kojeg od suvlasnika. Oblici zajednikog vlasnitva Oblik prava vlasnitva ovisan je o vrsti imovinske zajednice u kojoj je to pravo vlasnitva (kune zadruge, zajednika imovina branih drugova, nasljednika zajednica, zajednika imovina ortaka).

Etano vlasnitvo ili vlasnitvo posebnog djela nekretnine

Pravo vlasnitva na stanu ili pojedinoj prostoriji kao posebnom dijelu zgrade. Vlasnitvo posebnog dijela suvlasnike nekretnine koja se sastoji od zemljita sa zgradom ili od prava graenja sa zgradom. - objekt: posebni dio suvlasnike nekretnine koji ini samostalnu uporabnu cjelinu prikladnu za samostalno izvravanja suvlasnikih ovlatenja stan, samostalne prostorije, sporedni dijelovi. Uspostava etanog vlasnitva a) na osnovi zahtjeva suvlasnika s odgovarajuim suvlasnikim dijelom (pisani zahtjev, pisana suglasnost, potvrda upravne vlasti, pravomona odluka suda), b) na osnovi suglasne odluke svih suvlasnika nekretnine, c) na osnovi oitovanja volje vlasnika nekretnine - nain uspostave upis u zemljinu knjigu Izvravanje vlasnikih ovlatenja (upravljanje) a) posebnim dijelom prava i obveze: suvlasnik na ijem je dijelu osnovano etano vlasnitvo upravlja etanim vlasnitvom umjesto svih suvlasnika i kao vlasnik moe s njim initi to ga volja te svakog drugog iz toga iskljuiti (plodovi i koristi od objekta etanog vl., npr. najamnina, zakupnina, briga i odravanje instalacija, ureaja i sl.). b) cijelom nekretninom poslovi redovite i izvanredne uprave. Osnovne dunosti suvlasnika su sudjelovati u upravljanju, odrediti osobu zajednikog upravitelja te osnovati zajedniku priuvu. Stranica 21.

Zajednika priuva zajednika imovina svih suvlasnika nekretnene namijenjena pokriu trokova njezina odravanja i poboljanja. Upravitelj upravlja nekretninom i zajednikom priuvom kao zastupnik svih suvlasnika i umjesto njih. Prestanak etanog vlasnitva propast objekta, uknjiba brisanja, prestanak suvlasnitva, iskljuenjem suvlasnika iz suvlasnike zajednice.

Stjecanje prava vlasnitva

na temelju: pravnog posla, odluke suda ili druge nadlene vlasti, nasljeivanja, zakona (l. 114. ZV-a).

Izvorno ili originarno stjecatelj svoje pravo vlasnitva ne zasniva na pravu vlasnitva prednika, postaje vlasnikom nezavisno od vlasnitva koje na toj stvari ve postoji. Sluajevi: dosjelost, stjecanje od nevlasnika, stjecanje prirataja.

Dosjelost
stjecanje prava vlasnitva na temelju posjedovanja stvari kroz zakonom odreeno vrijeme. - faktino stanje se pretvara u pravno. Pretpostavke: sposobnost dosjedatelja, sposobnost stvari, samostalan posjed odreene kakvoe (kvalificiran poten, istinit, zakonit / ili bar poten) vrijeme dosjelosti odreeno zakonom Vrste redovita stjecanje prava vlasnitva na temelju samostalnog KVALIFICIRANOG posjeda izvravanog kroz zakonom odreeno vrijeme (za pokretnine 3 god, za nekretnine 10 god). izvanredna stjecanje vlasnitva na temelju samostalnog potenog posjeda kroz zakonom odreeno vrijeme (za pokretnine 10 god, za nekretnine 20 god). Zastoj dosjelosti Nastup takvih okolnosti zbog kojih dosjelost ne moe zapoeti ili ve zapoeta dosjelost prestaje tei. Kad takve okolnosti otpadnu, dosjelost dalje normalno tee, a vrijeme koje je proteklo do zastoja uraunava se. Okolnosti npr. brana veza, odnos roditelja i djece dok traje roditeljsko pravo... Prekid dosjelosti Nastup takvih okolnosti zbog kojih dosjelost ne moe zapoeti, a zapoeta dosjelost ne samo to prestaje tei nego i do tada proteklo vrijeme propada. Dosjelost moe samo ponovno zapoeti kad takve okolnosti otpadnu. Okolnosti gubitak posjeda, podignue tube...

Zatita prava vlasnitva

Vlasnike tube: U sluaju oduzimanja stvari vlasnik se slui REIVINDIKACIJOM. U sluaju drugaijeg ometanja pr. vl. (osim oduzimanja) vlasnik se slui NEGATORNOM TUBOM. Postoji sluaj kada se za tuitelja predmnjeva da je vlasnik on se koristi PUBLICIJANSKOM TUBOM. Vlasnike tube NE ZASTARIJEVAJU! Stranica 22.

1. REIVIDIKACIJA Tuba kojom vlasnik neposjednik trai od posjednika povrat individualno odreene stvari. Naziva se jo i pravom vlasnikom tubom. Tuitelj, tj. aktivno legitimirani vlasnik koji je izgubio posjed stvari Dokazuje: vlasnitvo stvari (ako ga je stekao izvorno treba dokazati sve injenice koje su potrebne da se vl. stekne na taj nain / ako ga je stekao izvedeno dokazuje naslov i nain stjecanja, te vlasnitvo svog prednika). Najtee je dokazivati vlasnitvo prednika jer se pri tome mora ii toliko daleko dok se ne doe do onog prednika koji je vlasnitvo stekao izvorno ovakav dokaz je naziva i avolski dokaz. da je stvar koju trai u posjedu tuenika. dokazati identitet stvari. Osnovni tubeni zahtjev - na povrat stvari. U njemu je odreen i tuenik (pasivno legitimirani) neposredni posjednik stvari (moe biti poten i nepoten). Sporedni tubeni zahtjevi glede plodova i dr. koristi Naturalni plodovi - neubrane plodove poteni posjednik vraa zajedno sa stvarju. Vlasnik nema pravo naknade za ubrane, potroene, otuene ili zanemarene plodove od potenog posjednika. Nepoteni posjednik duan je vlasniku predati sve plodove (ukljuujui i ubrane, potroene, otuene ili zanemarene) i dr. koristi koje je imao za vrijeme svojeg posjedovanja. Civilni plodovi poteni posjednik zadrava civilne plodove koji su za vrijeme trajanja posjeda dospjeli i naplaeni. Nepoteni treba naknaditi sve civilne plodove bez obzira na to je li ih ubrao ili nije. Protuzahtjev posjednika (tuenika) glede trokova a) nuni trokovi poteni posjednik ima pravo na naknadu takvih trokova, nepoteni takoer, b) korisni trokovi poteni ima pravo, nepoteni nema, c) luksuzni trokovi ne naknauju se ni potenom ni nepotenom posjedniku. Prigovori tuenog posjednika prigovori koji negiraju, ukidaju i zaustavljaju tubeni zahtjev. 2. NEGATORNA TUBA Vlasnika tuba koju vlasnik-posjednik moe podii protiv onog koji ga neosnovano uznemirava na drugi nain, a ne oduzimanjem stvari i zahtijevati prestanak tog uznemiravanja. Tuitelj vlasnik stvari (ili predmnjevani vlasnik kvalificirani posjednik). Dokazuje svoje vlasnitvo i in uznemiravanja. Tuenik onaj tko uznemirava, smeta vlasnika , te onaj po ijem nalogu ili u iju korist je to smetanje izvreno. Tubeni zahtjev je usmjeren na prestanak uznemiravanja, kao sporedni zahtjev dolazi i zahtjev za naknadom tete. 3. PUBLICIJANSKA TUBA Tuba kojom kvalificirani posjednik trai povrat stvari od posjednika kod kojeg se ta stvar nalazi bez pravnog temelja ili na slabijem pravnom temelju. Tuitelj kvalificirani posjednik koji je izgubio posjed stvari (ili vlasnik koji nee ili ne moe dokazati vlasnitvo prednika da bi se posluio reivindikacijom). Dokazuje one elemente koji ga ine kvalificiranim posjednikom istinitost i zakonitost posjeda (potenje se predmnjeva). Tuenik sadanji posjednik stvari. Tubeni zahtjev za povrat stvari. Stranica 23.

U ovakvoj parnici pobjediti e uvijek onaj koji ima JAE PRAVO NA POSJED.

Prestanak prava vlasnitva

propau stvari stavljanjem stvari izvan prometa, kad druga osoba izvorno stekne pravo vlasnitva na istoj stvari, odreknuem, na temelju zakona

ZEMLJINE KNJIGE
Javni registri u koje se upisuju nekretnine i stvarna prava na tim nekretninama, te drugi pravni odnosi i injenice u svezi s pravnim prometom nekretnina. Vode ih zemljinoknjini odjeli u opinskim sudovima. Sastav zemljinih knjiga: 1) glavna knjiga upisuju se nekretnine, stvarna i dr. prava glede njih. - obuhvaa zemljita jedne katastarske opine. - sastoji se od zemljinoknjinih uloaka svaki se odnosi na jedno zemljinoknjino tijelo . Zemljino tijelo je jedna estica ili skup estica koji se nalazi u jednoj katastarskoj opini i imaju u prometu isti pravni status. Katastarska estica je dio zemljine povrine koji je u zemljinom katastru oznaen posebnim brojem i nazivom katastarske opine u kojoj lei. Zemljinoknjini uloak sastoji se od tri lista: a) posjedovnica (list A) upisuje se i opisuje nekretnina (zemljinoknjino tijelo). b) vlastovnica (list B) upisuje se ima vlasnika i njegova ogranienja. c) teretovnica (list C) upisuju se stvarna prava kojima je nekretnina otereena (npr. zalono pr). 2) zbirka isprava (kronolokim se redom stavljaju izvornici ili ovjereni prijepisi svih onih isprava na remelju kojih je izvren upis u glavnu knjigu). 3) zbirka katastarskih planova (vode se posebno za svaku knjigu, slui snalaenju u vezi s poloajem i oblikom svih katastarskih estica, zgrada ili drugih objekata na zemljitu ili ispod povrine zemljita). 4) pomoni popisi (knjige) (slue za laku orijentaciju u glavnoj knjizi). Vrste upisa u zemljine knjige Uknjiba svaki bezuvjetan i konaan upis stjecanja, prijenosa, ogranienja i prestanka knjinih prava, koji ne zaviso ni od kakvog naknadnog opravdanja. Predbiljeba upis kojim se knjina prava stjeu, prenose, ograniavaju i prestaju pod uvjetom naknadnog opravdanja i u opsegu u kojemu budu naknadno opravdana. Zabiljeba upis kojim se evidentiraju odreene okolnosti koje se odnose na pravni promet nekretnina ili se njime osiguravaju odreeni pravni uinci za njegova predlagatelja (zabiljeba osobnih odnosa, npr. poslovna nesposobnost / prvenstvenog reda / otkaza hipotekarne trabine / hipotekarne tube / spora / tube radi pobijanja dunikovih radnji na tetu vjerovnika / imenovanja ili opoziva zajednikog upravitelja / odbijanja ovrhe / rjeenja o dosudi na javnoj drabi). Brisovna tuba zahtijeva se brisanje pravno nevaljanog upisa i uspostava prijanjeg zemljinoknjinog stanja. Naela zemljinoknjinog prava naelo javnosti, povjerenja, stvarnosti, potpunosti, specijalnosti, preglednosti, konsenza, legaliteta, upisa, prvenstva (prioriteta)

Stranica 24.

STVARNA PRAVA NA TUOJ STVARI

slunosti, stvarni tereti, zalono pravo, pravo graenja

Pravo slunosti
ogranieno sp na tuoj stvari na temelju kojeg se ovlateniku doputa odreeno koritenje tuom stvari, a njezin svagdanji vlasnik je to duan trpjeti ili neto proputati. Karakteristike slunosti (naela): slunosti su stvarna prava (sp), sp na TUOJ stvari, ne mogu postojati slunosti na injenje, ne moe postojati slunost na slunosti, moraju biti korisne, moraju se obzirno izvravati, Prelaganje slunosti premjetanje slunosti na onaj dio poslunog dobra gdje e, uz ouvanje sadraja i svrhe zbog koje je ustanovljena, biti manje tegobna za vlasnika poslunog dobra. same za sebe su neprenosive (osim zajedno s poslunom stvari), ugl. su nedjeljiva prava (osim plodouivanja). Vrste: stvarne i osobne

Stvarne slunosti
Stvarno pravo svagdanjeg vlasnika jedne nekretnine (povlasna nekretnina) da se za potrebe te nekretnine slui na odreeni nain nekretninom drugog vlasnika (posluna nekretnina) ili da zahtijeva od svagdanjeg vlasnika poslune nekretnine da se suzdrava od obavljanja odreenih radnji koje bi inae imao pr. obavljati na svojoj nekretnini. Vrste: - poljske (zemljine) i kune (gradske) / pozitivne i negativne / trajne i povremene. POLJSKE sve one kod kojih je povlasna nekretnina namijenjena poljodjelskom iskoritavanju. To su: slunosti puta (staze, progona stoke, kolnika), slunosti vode (crpljenja vode iz tueg bunara, pojiti stoku, vodovoda), slunost pae, umske slunosti. KUNE povlasne nekretnine su zgrade ili zemljite oko njih, ovlauju na poduzimanje odreenih radnji na susjedovoj nekretnini kao poslunoj. To su: 1. POZITIVNE (one kod kojih njihov titular ima ovlatenje koristiti se poslunim dobrom, a vlasnik poslunog dobra obvezu to trpjeti). pr. nasloniti teret svoje zgrade na tuu zgradu, pr. umetnuti gredu svoje zgrade u tui zid, pr. imati prozor u tuem zidu zbog svjetla, vidika i, - pr. imati dio svoje zgrade i naprave na tuoj nekretnini, pr. provoditi dim ili dr. plinove kroz susjedov dimnjak, pr. odvoditi kinicu sa svog krova na tue zemljite, - pr. odvoenja tekuina preko tueg zemljita. 2. NEGATIVNE (one kod kojih titular ima pravo zahtjevati od vlasnika poslunog dobra da se suzdri od obavljanja nekih radnji). Stranica 25.

 svoju kuu ne povisivati ili je ne snizivati, ne oduzimati povlasnoj zgradi svjetlo, zrak ili vidik, ne odvraati kinicu s krova svoje kue od susjedova zemljita kojem bi mogla korisiti. Osobne slunosti pr. plodouivanja, pr. uporabe, pr. Stanovanja

Stjecanje prava slunosti

Stvarne slunosti pravnim poslom (ugovor ili oporuka), odluka suda (kod osnivanja nunog prolaza, odluka o nunim vodovima i ureajima, dioba suvlasnitva i zajednikog vl., ostavinski postupak), odluka tijela upravne vlasti, na temelju zakona (dosjelot i zakonsko nasljeivanje povlasne nekretnine).

Zatita slunosti
tuba zbog smetanja posjeda, tubom na utvrenje (vlasnik povlasnog dobra zahtjeva da se prema vlasniku poslunog dobra utvrdi postojanje prava slunosti). actio confessoria (tuba koju podie ovlatenik prava slunosti protiv osobe koja ga samovlasno onemoguuje ili uznemiruje u izvravanju slunosti). U obzir dolazi i brisovna tuba.

Prestanak slunosti
neizvravanjem pr. kroz odreeno vrijeme, ukinuem, sjedinjenjem, propau stvari, odreknuem, istekom roka ili ispunjenjem raskidnog uvjeta, na osnovi zatite tueg povjerenja, prestankom ovlatenika.

Zalono pravo
- sp na odreenoj stvari ili pravu (zalogu) koje svog nositelja (zalonog vjerovnika) ovlauje da odreenu trabinu, ne bude li mu o dospijeu ispunjena, namiri iz vrijednosti zaloga, ma iji on bio. Naela zalonog prava: Naelo akcesornosti: nastanak, trajanje i prestanak z.prava ovisi o postojanju trabine ije se namirenje njime osigurava. Specijalnosti: z.pravo se stjee na odreenom objektu iz imovine zalogodavca i samo za odreenu trabinu. Oficijalnosti: z.pravo se ostvaruje putem suda. Nedjeljivosti: osiguranje cijele trabine zalogom kao cjelinom. Neodvojivosti: z.pravo se ne moe odvojiti od zaloga kao svog objekta. SUBJEKTI: zaloni vjerovnik (ima zalono pr. na odreenom objektu) i zaloni dunik (vlasnik zaloga). OBJEKTI: stvar pokretnina i nekretnina, te pojedinano odreeno imovinsko pravo. Osnovni oblici zalonog prava Stranica 26.

 pignus ili runi zalog na pokretnini, dolazi do predaje stvari u posjed zalonog vjerovnika, hipoteka na nekretnini, nema predaje stvari u posjed. Stjecanje zalonog prava: Na temelju pr. posla, sudske odluke ili zakona. Moe jo biti dobrovoljno (ugovor, oporuka), sudsko (osnova stjecanja je sudska odluka, moe biti prisilno ili dobrovoljno) ili zakonsko. Dobrovoljno z. pr. osnova stjecanja je zaloni ugovor (zaloni ugovor o davanju u zalog ili zaloni ugovor o hipoteci). Taj ugovor je konsenzualan i neformalan (osim ako se ne radi o hipoteci). Nain stjecanja na pokretnoj stvari predaja u posjed, na nekretnini upis u zemljine knjige, na pravu, ovisno o vrsti prava: predajom, zalonim indosamentom, ustupom. Sudsko z. pr. dobrovoljno i prisilno. Prisilno: osniva se na temelju odluke suda koja se donosi u postupku prisilnog osiguranja trabine. Zakonsko z. pr. osnovano je onog asa kad se dogode odreene injenice za koje propis vee postanak zalonog prava. Tipini sluajevi zakonskog zalonog prava: Zalono pravo najmodavca na stvarima najmoprimca radi osiguranja najamnine / zakonsko z. pr. koje imaju otpremnici, skladita i sl. radi osuguranja svojih trabina / zakonsko z. pr. vlasnika poljoprivrednog zemljita na ivotinjama i sl. kojima je poinjena poljska teta Ovlasti i dunosti glede zaloene pokretnine vjerovnik ima pravo na posjed stvari, stvar treba uvati, treba ju vratiti duniku, plodovi i dr. koristi pripadaju duniku, vjerovnik moe stvar dati u podzalog, moe doi do nune prodaje stvari ako se ona poela npr. Kvariti, ima pr. isticati zahtjeve radi zatite prava na zalog. Ovlasti i dunosti glede zaloene nekretnine vjerovnik nema pr. na posjed, nema pr. na plodove i dr. koristi, dunik je duan odravati vrijednost nekretnine Ovlasti i dunosti glede zaloga prava slino kao i kod zaloga pokretnine. Ostvarivanje zalonog prava: a) sudsko namirenje : na temelju ovrne ili vjerodostojne isprave se odreuje ovrha, zatim se javnom prodajom unovuje zaog, pa potom namiruje zalono vjerovnik, a eventualni ostatak se vraa zalonom duniku. b) izvansudsko namirenje : 1. Kada je objekt pokretna stvar ili pravo koje se ne smatra nekretninom, a zaloni je dunik u trenutku osnivanja zalonog prava dopustio takvo namirenje. 2. Kada je u zalog dan novac. 3. Namirenje vjerovnika putem ubiranja polodova od zaloene mu pokretne stvari. Zatita zalonog prava Kod runog zaloga na raspolaganju vjerovniku stoji zalona tuba, a kod hipoteke hipotekarna tuba. Te tube ne zastarijevaju. Stranica 27.

Zaloni vjerovnik moe od treega zahtijevati predaju zaloga tubom vindicatio pignoris (samo glede z. pr. na pokretnini). postoji i tuba predmnijevanog zalonog dunika, osim toga, zaloni vjerovnik moe se posluiti i tubom zbog smetanja posjeda, tubom na davanje drugog zaloga. Prestanak zalonog prava propau zaloga, prestankom trabine, odreknuem, ovrnom prodajom, istekom roka i ispunjenjem raskid. Uvjeta, na osnovi zatite tueg povjerenja, ukinuem, ispunjenjem pretpostavaka koje odredi posebni zakon, prestankom zalonog vjerovnika. Mogunost osiguranja namirenja trabine prijenosom vlasnitva stvari ili prijenosom prava FIDUCIJA.

PRAVO GRAENJA
Ogranieno stvarno pravo ne neijem zemljitu koje ovlauje svoga nositelja da na povrini toga zemljita ili ispod nje ima vlastitu zgradu, a svagdanji vlasnik je to duan trpjeti. naruava naelo superficies cedit solo. pr. graenja je teret zemljita i u pravnom smislu je izjednaeno s nekretninom. Karakteristike: prometnost, nasljedivost, neodvojivost od zemljita. Stjecanje: mogu sve fizike i pravne osobe. Naslov stjecanja pravni posao (uvijek u pisanom obliku) i odluka suda (u postupku diobe suvlasnitva i u ostavinskom postupku). Nain upis u zemljinu knjigu (kada se stjee pravnim poslom). Prestanak: propast stvari, odreknue, istek roka, ispunjenje raskidnog uvjeta, zatita tueg povjerenja, prestanak nositelja pr. graenja, rastereenje, ukinue

OBVEZNO PRAVO
Obvezno pravo skup pravila kojima se ureuju obvezni odnosi. Obvezni odnosi drutveni odnosi u koje ljudi ulaze povodom inidaba. Karakteristike obveznog prava inidba : objekt obveznog prava djelovanje obvez.pr. relativno: obvezno pravo djeluje samo izmeu strana koje se nalaze u odreenom obveznopravnom odnosu (inter partes) Stranica 28.

 dispozitivnost: sudionici u prometu potpuno slobodno ureuju obvezne odnose, jedina granica je mogunost i dopustivost sadraja. Osnovna naela naelo savjesnosti i potenja (moralno pravilo o savjesnom i potenom). naelo jednake vrijednosti inidaba naelo zabrane uzrokovanja tete (svatko je duan suzdrati se od postupaka kojima se moe drugome prouzroiti teta). naelo dunosti ispunjenja obveze pacta sunt servanda Sustav obveznog prava ugovori uzrokovanje tete stjecanja bez osnove poslovodstvo bez naloga jednostrane izjave volje

OBVEZA Pravni
odnos izmeu dviju osoba po kojemu je jedna osoba (vjerovnik, creditor) ovlatena zahtijevati od druge osobe (dunika, debitora) neku inidbu koju je dunik duan ispuniti . POTPUNE OBVEZE Vjerovnik je u obveznom odnosu aktivna strana, ako obveznopravni odnos gledamo s vjerovnikova stajalita govorimo o trabini, a ako gledamo s dunikova stajalita govorimo o obvezi. Potpuni obveznopravni odnos je odnos u kojem se trabina sastoji od subjektivnog prava i zahtjeva za ispunjenje, a obveza od duga i odgovornosti. trabina = subjektivno pr. + zahtjev dugovanje = dug + odgovornost NEPOTPUNE OBVEZE Dunik za postojei dug uope ne odgovara ili pak odgovara samo odreenim djelom svoje imovine. naturalne (prirodne) mogu se ispuniti, no ispunjenje se ne moe traiti protiv volje dunika. obveze s ogranienom odgovornou: 1. sustav abandona (naputanja stvari): ako dunik ne moe platiti trokove, preputa vjerovniku jednu stvar. 2. ovrni ili pekulijarni sustav: dunik vjerovniku odgovara samo odreenim djelom svoje imovine. 3. sustav kvantitativno ograniene odgovornosti: dunik odgovara itavom svojom imovinom ali samo do odreenog iznosa. OBVEZE S VIE SUBJEKATA Dualistike: javljaju se dva subjekta. * jednostranoobvezni: jedna je strana dunik, a druga strana vjerovnik. * dvostranoobvezni: svaka strana istodobno i vjerovnik i dunik. Pluralistike: vie subjekata na bilo kojoj obveznoj strani, ili na obje strane (za razliku od dualistikih obveza). a) Djeljive; nastaju kad je inidba djeljiva, a u obvez. se odnosu pojavljuje vie subjekata. b) Nedjeljive; inidba je nedjeljiva, a postoji vie subjekata na bilo kojoj strani. Stranica 29.

- vie vjerovnika: ispunjenje mogu zahtijevati samo svi zajedno, dunik ispunjava svim vjerovnicima zajedno, njihov unutarnji odnos se dunika ne tie. - vie dunika: primjenjuju se propisi o solidarnim obvezama . c) Solidarne obveze - svaki od vie suvjerovnika ovlaten je zahtijevati ispunjenje cijele inidbe od bilo kojeg dunika, a svaki od vie sudunika duan je cijelu inidbu ispuniti premda je inidba djeljiva. Aktivna solidarnost kada postoji vie vjerovnika, nastaje samo kada je ugovorena ili zakonom odreena, a moe biti utemeljena i oporukom. Pasivna solidarnost kada postoji vie dunika, svaki od njih, usprkos djeljivosti inidbe, duan ju je ispuniti cijelu, bilo kojem vjerovniku. - nastaje ugovorom, na temelju oporuke, zakonom. - prestanak: u pravilu ispunjenjem dune inidbe bilo kojega od solidarnih dunika, kompenzacijom, pod odreenim pretpostavkama i otpustom duga. REGRES Unutarnji odnos izmeu samih dunika; pr. regresa = pravo povrata. Kad jedan od sudunika ispuni obvezu, tada on ima pravo regresa prema ostalim dunicima; postaje njihov vjerovnik, te moe zahtijevati vraanje ispunjenog, umanjeno za njegov dio. OBVEZE S VIE INIDABA alternativne obveze: dunik duguje dvije ili vie inidaba,ali im ispuni jednu od njih oslobaa se obveze, pravo izbora pripada duniku. fakultativne obveze (umjesto dune inidbe moe ispuniti neku drugu i time biti osloboen obveze) kumulativne obveze: dunik duguje vie inidaba, a obveze se oslobaa ako ispuni sve inidbe. NOVANE OBVEZE - one obveze koje za inidbu imaju odreeni iznos novca Naelo valorizma promjena vrijednosti novca, njegove kupovne moi, zahtijeva promjenu visine novane svote koja je objekt novane obveze. Naelo nominalizma dunik je duan isplatiti onaj broj novanih jedinica na koji obveza glasi. - u RH se primijenjuje naelo nominalizma uz odreena odstupanja u zakonom odreenim sluajevima Zatitne klauzule: monetarna klauzula: vrijednost obveze u domaoj valuti izraunava se na temelju cijene zlata ili teaja domae valute prema odreenoj stranoj. indeksna klauzula: iznos novane obveze u domaem novcu vee su za promjene cijene dobara, usluga i robe izraenih indeksom cijena. klizna skala: ugovorena cijena ovisi o cijeni potrebnog materijala, rada i drugih trokova proizvodnje, u odreeno vrijeme i na odreenom tritu. Kamate: naknada za koritenje tuih, zamjenjivih, pokretnih stvari; najee novca zakonske kamate; najpoznatiji primjer su zatezne kamate (sankcija kod dunikovog kanjenja) ugovorne kamate (naknada za koritenje tueg novca ili drugih zamjenjivih stvari utvrena ugovorom, stopu odreuju ugovorne strane, osnova je najee ugovor o zajmu, ne smiju prekoraiti granicu utvrenu u ZOO-u). Stranica 30.

diskontne, meutomne kamate (idu u dunikovu korist) U RH zabranjen je anatocizam (kamate na kamate)

UGOVORI
Obveznopravni ugovori dvostrani pravni poslovi kojima se zasnivaju obveznopravni odnosi. PONUDA akt kojim bilo koja od buduih ugovornih strana inicira postanak ugovora; prijedlog ugovora uinjen odreenoj osobi koji sadri sve bitne sastojke budueg ugovora. U pravilu se upuuje odreenoj osobi, no moe i neodreenom br. osoba (opa ponuda), mora sadravati bar bitne sastojke budueg pr. posla, mora postojati animus contrahendi (namjera sklapanja ugovora), u pravilu je neformalni akt. Opoziv, da bi bio valjan, mora stii prije ili u isto vrijeme kad i ponuda. PRIHVAT Pozitivno oitovanje volje one strane kojoj je poslana ponuda, mora sadrajno odgovarati ponudi. U pravilu se moe dati u bilo kojem obliku u kojemu se moe oitovati volja (ponekada i utnja moe znaiti prihvat ponude). SKLAPANJE UGOVORA - u pravilu trenutak prihvata ponude. a) Sklapanje ugovora meu nazonima kada str. neposredno pregovaraju - ugovor je sklopljen u trenutku kada ponueni prihvati ponudu. b) Sklapanje ugovora meu odsutnima. 1. Distancijsko spajanje ponude i prihvata u pravilu kada str. ugovor sklapaju prepiskom, preko glasnika, telefaksom... 2. Perfekcija ugovora ugovor je sklopljen u trenutku kada ponuditelj primi izjavu ponuenog da prihvaa ponudu (teorija primitka). 3. Zakanjela dostava prihvata zakanjeli prihvat uglavnom predstavlja novu ponudu . - do sklapanjem ugovora moe doi i pristupanjem adhezijom (nastaje prihvaanjem jednog od ugovaratelja ve unaprijed utvrenih i objavljenih poslovnih uvjeta drugog ugovaratelja, ponuda je upuena neodreenom broju osoba, poslovni uvjeti su tiskani u obliku obrasca). - ponekada postoji i obveza sklapanja ugovora (sluajevi u kojima su jedan ili oba ugovaratelja po zakonu duna sklopiti odreene ugovore) npr. prijevoznik na odreenoj liniji mora prevesti svaku osobu/stvar koja udovoljava objavljenim opim uvjetima. PREDUGOVOR (preliminar) Ugovor kojim se preuzima obveza da se kasnije sklopi dr., glavni ugovor. Preporuljivo je da se unosi rok sklapanja ugovora. Predugovor je samostalan i potpun ugovor, sadraj njegove inidbe sastoji se u sklapanju budueg glavnog ugovora, u njemu moraju biti sadrani bitni sastojci glavnog ugovora. VRSTE UGOVORA a) konsenzualni ugovori nastaju ve samim sporazumom ugovornih strana (velika veina). b) realni ugovori nastaju tek predajom stvari jednog od suugovaratelja drugome (npr. ugovor zakljuen u reimu kapare). Osnovne karakteristike obveznopr. ugovora: zasnivanje obveza nastaju suglasnou volja str. Stranica 31.

 nastaju prihvatom ponude STVARNO POJAANJE OBVEZNOPRAVNIH ODNOSA a) odgovornost za materijalne nedostatke inidbe b) odgovornost za pravne nedostatke inidbe Ope pretpostavke ovih odgovornosti 1) naplatan pr. posao. 2) mater. nedostatci u trenutku prelaska rizika na stjecatelja ili su posljedica uzroka koji je postojao prije tog trenutka, pr. nedostaci u trenutku ispunjenja ugovora. 3) da stjecatelj nije znao niti morao znati za njih. c) prekomjerno oteenje d) kapara e) pravo zadranja Odgovornost za materijalne nedostatke inidbe ako stvar nema potrebna svojstva za redovitu uporabu ili promet ako nema svojstva za posebnu uporabu za koju ju stjecatelj pribavlja, a koja je bila ili trebala biti poznata otuivatelju ako nema svojstva koja su izrijekom ili preutno ugovorena ako predana stvar nije jednaka uzorku ili modelu na temelju kojih je ugovor sklopljen ako stvar nema svojstva koja inae postoje kod drugih stvari iste vrste i koja je kupac mogao opravdano oekivati, ako je stvar nepravilno montirana, ako je usluga montae ukljuena u ispunjenje ugovora o prodaji, ako je nepravilna montaa posljedica nedostataka u uputama za montau. Odgovornost ne postoji ako: a) je stvar steena besplatnim pr. Poslom b) je stvar prodana na prisilnoj javnoj prodaji c) ako su nedostaci bili ili trebali biti poznati stjecatelju u vrijeme sklapanja ugovora (npr. kupljena ivotinja epa) d) kad je odgovornost ugovorom iskljuena e) kad je dolo do odricanja od odgovornosti f) kad su nedostaci neznatni g) ako se nedostaci pokau nakon to protekne 2 g. od predaje stvari - stjecatelj je duan stvar to je prije to mogue pregledati, te o vidljivim nedostacima obavijestiti otuivatelja u roku od 8 dana - o skrivenim nedostacima duan je obavijestiti u roku od 2 mjeseca od dana kad otkrije takav nedostatak Sadraj odgovornosti 1. uklanjanje nedostatka, predaja dr. takve stvari bez nedostatka 2. snienje cijene 3. raskid ugovora U svakom od ovih sluajeva ima i pravo na naknadu tete. Jamstvo za ispravno funkcioniranje stvari (garancija) kupac moe, ako stvar nije ispravna, a uz nju je dobio jamstveni (garancijski) list, od prodavatelja Stranica 32.

ili od proizvoaa zahtijevati popravak stvari u razumnom roku ili ako to ne uini da mu umjesto nje preda stvar koja je ispravna. Ova pravila ne iskljuuju primjenu pravila o odgovornosti prodavatelja za nedostatke stvari. Odgovornost za pravne nedostatke (zatita od evikcije) Evikcija svaki pr. akt tree osobe kojim ta osoba na temelju svog pr. iskljuuje ili ograniuje stjecatelja u ostvarivanju pr, koje bi ovome po ugovoru pripadalo, ili pripadalo bez ogranienja javlja se u sluajevima kada prenositelj koji je trebao na drugoga prenijeti pr. vlasnitva nije bio vlasnik ili je trebao prenijeti stvar slobodnu od tereta, a na stvari postoji pr. treega (npr. Slunost) potpuna evikcija kada pravi vlasnik stjecatelju oduzme stvar djelomina evikcija kada bi stjecateljevo pr. bilo umanjeno pravom treega Prekomjerno oteenje - kada je naruena ravnotea izmeu vrijednost inidbe i protuinidbe (nesrazmjer). Pretpostavke: - naplatni pr. posao / oiti nesrazmjer inidbe i protuinidbe / da oteena str. nije znala niti je morala znati za pravu vrijednost inidbe u vrijeme sklapanja ugovora

Kapara
Iznos novca ili odreena koliina dr. zamjenjivih stvari koju jedna str. daje drugoj u trenutku sklapanja ugovora kao znak da je ugovor sklopljen i kao sigurnost da e se ispuniti obveza iz ugovora (kapara je sporedni realan ugovor).

Pravo zadranja
Ovlatenje vjerovnika da dunikovu stvar, koja se nalazi u njegovim rukama, zadri do isplate trabine te da se, ako isplata izostane, naplati iz njezine vrijednosti. Blisko je zalonom pr., no postoje i neke znaajne razlike. Pretpostavke: - stvar; pokretne i nepokretne, iz dunikova posjeda izale njegovom voljem, ne mogu: stvari koje su duniku predane na uvanje, posudbu, stvari osobne prirode (isprave...), stvari koje se ne mogu izloiti prodaji - trabina; mora biti dospjela, utuiva, treba biti novanog karaktera Prestanak: isplata trabine, oprost duga, kompenzacija, novacija sjedinjenje gubitak faktine vlasti na stvari

OSOBNO POJAANJE OBVEZNOPRAVNIH ODNOSA

a) jamstvo b) ugovorna kazna (penal)

Jamstvo
Ugovor kojim se trea osoba, jamac, obvezuje vjerovniku da e ispuniti obvezu dunika ako ovaj to ne uini. Vjerovniku se daje vea sigurnost. Akcesornost (samo uz postojanje valjane obveze glavnog dunika). Supsidijarnost (ispunjenje obveze od jamca vjerovnik moe traiti tek kad se nije uspio namiriti od glavnog dunika) Vrste: redovito (obino, supsidijarno) solidarno (jamstvo bez supsidijarnosti): vjerovnik moe traiti ispunjenje bilo od jamca ili Stranica 33.

od glavnog dunika ili od obojice istodobno. podjamstvo (jamev jamac): netko trei se obvezuje vjerovniku, ne za dunika ve za jamca. Kada jamac ispuni dunikovu obvezu ima prema njemu pr. regresa, on postaje dunikov vjerovnik. - oblik ugovora pisani. - prestanak - ispunjenje gl. obveze. - samostalni prestanak jamstva gl. obveza ostaje (npr. kada vjerovnik otpusti jamca). - Zastarom gl. obveze zastarijeva i obveza jamca.

Ugovorna kazna (penal) Ugovorom unaprijed odreen iznos novca ili druga imovinska korist koju se dunik obvezuje
isplatiti, odnosno prepustiti vjerovniku ako ne ispuni svoju obvezu ili zakasni s njezinim ispunjenjem ili je neuredno ispuni. - akcesornost penal dijeli pr. sudbinu obveze koju osigurava. - moe biti ugovoren penal za sluaj neispunjenja (moe se zahtijevati ili ispunjenje gl. obveze ili ispunjenje penala, alternativno) i penal za sluaj zakanjanja (moe se zahtijevati i ispunjenje gl. obveze i penala, kumulativno). - za novane obveze se ne ugovara penal nego se plaaju zatezne kamate .

PROMJENE U OBVEZNOPRAVNOM ODNOSU

I. Promjena subjekata a) promjena vjerovnika b) promjena na strani dunika c) prijenos ugovora d) asignacija (uputa) II. Promjena sadraja a) novacija (obnova) b) nagodba ili poravnanje

CESIJA
- promjena subjekata na strani vjerovnika. - ugovor kojim vjerovnik svoju otuivu trabinu prenosi na drugu osobu. Vrste: ugovorna, zakonska i nuna - subjekti: - cedent (stari vjerovnik) - cesionar (novu vjerovnik) - cesus (dunik) - nastaje najee na temelju ugovora o cesiji. - ugovor je dvostrani pr. posao (bez obzira to postoje tri stranke). - dunika se mora obavijestiti o ustupu trabine notifikacija. - objekt prenosive trabine. - meusobni odnosi: - cedent/cesionar: u pravilu na cesionara trabina prelazi u onom opsegu i kvaliteti u kojoj je postojala kod cedenta. Odgovornost za veritet; istinitost trabine / bonitet; naplativnost (samo kad je to ugovoreno). cesionar/cesus: cesus cesijom ne smije doi u gori poloaj. Ostaje u jednakom poloaju kao i prema starom vjerovniku.

Stranica 34.

PERSONALNA SUBROGACIJA
prijelaz vjerovnikove trabine na osobu (ispunitelj, solvens) koja ju je ispunila umjesto dunika. ispunitelj zamjenjuje starog vjerovnika, ima isti poloaj kao on. pretpostavke: ispunjenje dunikove obveze. mora biti ugovorena s vjerovnikom - ugovorna, ponekada moe nastati ex lege zakonska

- ugovor izmeu dunika i tree osobe kojim se trea osoba obvezuje duniku da e uz pristanak vjerovnika ispuniti njegovu obvezu. PRISTUPANJE DUGU - ugovor izmeu tree osobe i vjerovnika kojim se ovaj obvezuje vjerovniku da e ispuniti njegovu trabinu prema duniku, trei stupa u obv.pr. odnos pored dunika. - vjerovnik moe traiti ispunjenje od bilo kojeg od njih. - dunik ne moe sprijeiti treeg da plati. PREUZIMANJE ISPUNJENJA - ugovor izmeu dunika i treega kojim trei preuzima obvezu da umjesto dunika ispuni dunu inidbu - vjerovnik ne moe treeg tuiti na ispunjenje (to moe samo prema svom duniku). - mora primiti ispunjenje od njega da ne bi pao u zakanjenje. PRIJENOS UGOVORA - pr. posao kojim se cjelokupna pr. pozicija jedne ugovorne str. prenosi na treu osobu, a da se tom pr. operacijom ipak ne ukida identitet prvobitnog obveznopravnog odnosa ASIGNACIJA (UPUTA) - izjava asignanta (uputitelja) kojom ovlauje asignata (upuenika) da u svoje ime, a za raun asignanta izvri odreenu inidbu asignataru (primatelj upute), a asignatara ovlauje da u svoje ima, a za njegov raun primi tu inidbu. Npr: A ovlasti B Platite za moj raun C-u 5.000kn, a C-a ovlasti Naplatite od B-a za moj raun 5.000kn. - ugovor kojim stranke mijenjaju ili pr. osnovu ili glavnu inidbu svoje dosadanje obveze. - nastaje nova obveza, stara se gasi. - mora postojati pravno valjana stara obveza i animus novandi, namjera noviranja. NAGODBA - ugovor kojim stranke svoje sporne i dvojbene trabine tako ureuju da svaka poneto odstupi od svog zahtjeva izvansudska n., (postoji i sudska n.). - pr. je sporno kada nema suglasnosti o njegovoj opstojnosti. - dovjbeno je kada su meu str. sporni struktura i obujam njegova sadraja i kada je neizvjesno njegovo ostvarenje. DJELOVANJE UGOVORA a) ugovorom se stvaraju prava i obveze za ugovorne strane - opeprihvaeno naelo obveznog pr pacta sunt servanda ugovori se moraju izvravati (ZOO, l. 9.) b) osnova je za stjecanje stvarnih prava DJELOVANJE PREMA TREIMA - tui ugovor ne moe nikome tetiti niti koristiti. IZNIMKE: a) ugovor u korist treih (pactum in favorem tertii) jedna se ugovorna str. obvezuje drugoj da e ispuniti odreenu inidbu u korist tree osobe - trei ima pr zahtijevati inidbu od dunika bez obzira to nije sudjelovao u sklapanju ugovora - ovaj ugovor se svodi na jednu klauzulu dodanu nekome od postojeih ugovora po kojoj je dunik duan inidbu ispuniti treemu umjesto vjerovnika b) obeanje radnje tree osobe nae pr prihvaa naelo nedopustivosti ugovornog Stranica 35.

Promjene na strani dunika:PREUZIMANJE DUGA

Promjena sadraja:NOVACIJA

obvezivanja tree osobe c) pobijanje dunikovih pr radnji (objanjeno kod pobojnosti)

PRESTANAK OBVEZNOPRAVNIH ODNOSA

ISPUNJENJE prestanak obvez.pr. odnosa pravilnim i urednim ispunjenjem dune inidbe Tko? Strogo osobnu inidbu moe ispuniti samo dunik, ostale moe i njegov zastupnik, trea osoba. Kome? Vjerovniku, no moe i dr. osobi koja je odreena zakonom, odlukom suda, ugovorom izmeu dunika i vjerovnika, voljom samog vjerovnika. Opa pravila ispunjenja: - ispunjenje dune inidbe - ispunjenje u cijelosti - uzajamnost i istodobnost ispunjenja - mjesto, vrijeme i nain ispunjenja - uraunavanje ispunjenja (najee kod novanih obveza) - izdavanje priznanice i vraanje obveznice (priznanica vjerovnikova pisana izjava kojom potvruje primitak dugovane inidbe, obveznica dunikova pisana izjava kojom priznaje postojanje obveze prema vjerovniku) - ispunjenje polaganjem dugovanog u sud ZAKANJENJE povreda obvez.pr. odnosa koja se sastoji u neodranju ugovornih ili zakonskih rokova ispunjenja ili primitka ispunjenja a) zakanjenje dunika kada dunik zakasni s ispunjenjem obveze. Njegova obveza mora biti utuiva i dospjela. Najtea posljedica odgovornost dunika i za sluajnu propast stvari, kod novane obveze vjerovnik ima pr. na zatezne kamate, ponekad vjerovnik moe i raskinuti ugovor. b) zakanjenje vjerovnika ako bez osnovanog razloga odbije primiti ispunjenje ili ga svojim ponaanjem sprijei. Dunik se moe svoje obveze osloboditi polaganjem dugovanog u sud. NEMOGUNOST ISPUNJENJA Ako za razloge nemogunosti ne odgovara dunik, obveza prestaje. Ako nemogunost nastupi zbog propasti stvari, obveza prestaje samo ako je u pitanju species. RASKID UGOVORA nain prestanka valjanog ugovora koji jo nije ispunjen ili je samo djelomino ispunjen. a) raskid na osnovi stranake volje - sporazumni samo ako ugovor nije ispunjen ili je samo djelomino ispunjen. - neformalnost raskida. - uz 2 iznimke: kada je drukije predvieno zakonom / ako cilj zbog kojeg je propisan oblik za sklapanje ugovor zahtijeva da raskid bude obavljen u istom obliku. - jednostrani raskid ne temelju ugovora u ugovor su unesene posebne klauzule kojima se zbog odreenih razloga i u odreenim situacijama predvia mogunost jednostr. raskida ugovora clausula irritatoria jednoj str. se doputa da moe odustati od ugovora ako dr. str. ne ispuni svoju obvezu. lex commissoria kod kupoprodaje; prodavatelj je ovlaten odustati od ugovora ako kupac na vrijeme ne plati kupovnu cijenu. b) raskid na osnovi zakona - jednostrani a) zbog neispunjenja. Stranica 36.

b) zbog promijenjenih okolnosti - clausula rebus sic stantibus (ugovor obvezuje dok se ne promijene okolnosti koje su postojale u vrijeme njegovog sklapanja i na kojima je temeljena volja stranaka). raskid ex lege npr. kod fiksnih ugovora. PRIJEBOJ (kompenzacija) - prestanak obveze obraunavanjem protutrabine s trabinom. Vrste: sporazumni (dobrovoljni) jednostrani (pretpostavke: uzajamnost / istovrsnost / dospjelost / utuivost / izjava o prijeboju) ex lege (nastupa po samom zakonu), nae pr. ga ne poznaje Iskljuenje prijeboja neke trabine po zakonu ne mogu prestati prijebojem (ZOO, l. 200.) OTUPST DUGA - obveza prestaje kad vjerovnik izjavi duniku da nee zahtijevati njezino ispunjenje, a dunik se s time suglasi. Ne trai se poseban oblik tog ugovora. PROTEK VREMENA / OTKAZ - ako je obvez.pr. odnos sklopljen na odreeno vrijeme prestaje istekom tog vremena. - ako mu vrijeme trajanja nije ogranieno rokom prestaje otkazom bilo kojeg sudionika. Otkaz jednostr. izjava volje kojom se okonava trajni obvez.pr. odnos na neodreeno vrijeme. Otkazni rok moe biti ugovoren, odreen zakonom ili obiajem, a ako nije nikako odreen vrijedi primjereni rok. Ostali naini prestanka obvez.pr. odnosa smrt sudionika (kod osobnih obveza), novacija, sjedinjenje (konfuzija), propis...

UGOVORI OBVEZNOG PRAVA

UGOVORI O PRIJENOSU STVARI I PRAVA a) kupoprodaja b) zamjena c) darovanje d) ugovor o doivotnom uzdravanju e) ugovor o dosmrtnom uzdravanju a) Prodaja (kupoprodaja) ZOO l. 376.-473.

a) Kupoprodaja
- ugovor kojim se jedna strana (prodavatelj) obvezuje drugoj strani (kupcu) prepustiti odreeni objekt, a kupac se obvezuje za preputeni objekt platiti odreeni iznos novaca kao kupovnu cijenu. - konsenzualan, dvostranoobvezni, reciproni, naplatni, kauzalan. - objekti prodaje: stvari (samo one u prometu, moe i budue stvari, pokretnine i nekretnine), prava (samo imovinska pr koja nisu strogo osobna) i imovina. - objekt mora biti odreen ili bar odrediv. - cijena - vrijednost stvari izraena u novcu a) mora biti izraena u novcu b) odreena ili odrediva c) ne smije biti protuzakonita Obveze stranaka: Stranica 37.

 prodavatelj: do predaje stvar brino uvati, zatim ju predati kupcu u slobodan posjed, as predaje uglavnom znai i as prelaska rizika (za sluajnu propast ili oteenje stvari), nakon predaje odgovara za materijalne i pravne nedostatke stvari. kupac: preuzima stvar i plaa cijenu (plaanje u obrocima se nikad ne podrazumijeva). obveze u sluaju raskida kupoprodaje (apstraktna / konkretna teta). POSEBNE VRSTE KUPOPRODAJE: 1) Prodaja s pravom prvokupa vl. stvari optereene prvokupom koji eli prodati stvar najprije ju treba ponuditi osobi koja ima pr. Prvokupa. 2 ) Nazadkupnja prodavatelj nekretnine si prigodom kupoprodaje ili kasnije pridrava pr. da prodanu stvar za unaprijed odreenu cijenu opet otkupi. 3 ) Nazadprodaja prodavatelj je obvezan da na zahtjev kupca odmah ili nakon odreenog vremena kupi tu nekretninu za unaprijed odreenu cijenu. 4) Realna prodaja kupnja iz ruke u ruku, kupnja za gotovo. 5) Prodaja s obronim otplatama cijena prodaja na kredit. 6) Prodaja s pridrajem pr. vlasnitva prodavatelj pokretne stvari zadrava pr. vl. i poslije predaje stvari kupcu, sve dok ovaj ne isplati cijenu u potpunosti. 7) Kupnja na pokus kupac uzima stvar pod uvjetom da ju isproba i utvrdi odgovara li njegovim eljama. 8) Prodaja po uzorku ili modelu prodavatelj kupcu predaje stvar jednaku uzorku ili modelu. 9) Prodaja sa specifikacijom kupcu se ostavi pr. da kasnije, nakon sklapanja ugovora, odredi oblik, mjeru, asortiman ili dr. pojedinosti kupljene stvari. 10) Prodajni nalog nalogoprimac se obvezuje pokretnu stvar prodati za odreenu cijenu u odreenom roku, ili je vratiti nalogodavcu (l. 476.-478.).

b) Zamjena (razmjena) ZOO l. 474.-475.

- konsenzualan dvostranoobvezni ugovor koji nastaje tako da se jedna str. obvee predati drugoj odreenu stvar, a ta se druga str. obvee da e joj kao protuinidbu dati neku svoju drugu stvar u vlasnitvo. OBJEKT: sve stvari u prometu, prenosiva prava, moe i novac ugovor je naplatan, kauzalan, u pravilu neformalan trenutak predaje stvari trenutak prelaska rizika

c) Darovanje ZOO l. 479.-483.

- ugovor kojim jedna strana (darovatelj) dobrovoljno i besplatno preputa drugoj strani (obdarenik) neku stvar ili imovinsko pravo, a ova to prihvaa. Darovanjem se smatra i oprost i isplata duga uz dunikovu suglasnost. ugovor je besplatan, konsenzualan ili realan, potrebna je dobrovoljnost i animus donandi (namjera darovanja). OBJEKT: stvari (budue i sadanje), prava (prenosiva), sadanja i budua imovine. OBLIK UGOVORA: o darovanju nekretnine pisani oblik; ugovor o darovanju bez prave predaje stvari (konsenzualno) u obliku javnobiljenikog akta ili ovjerovljene privatne isprave; kod realnog ne trai se neki odreeni oblik. OPOZIV DAROVANJA: Razlozi: a) zbog oskidnosti b) zbog grube nezahvalnosti - pr. na opoziv prestaje istekom godine dana od dana kad je osoba koja ima pravo na opoziv saznala za razlog opoziva, ako nije drugaije odreeno. Postoji: darovanje s nametom, nagradno, uzajamno, mjeovito darovanje, darovanje za sluaj smrti. Stranica 38.

d) Ugovor o doivotnom uzdravanju ZOO l. 579.-585.

- obvezuje se jedna str. (davatelj uzdravanja) doivotno uzdravati drugu str. ili neku treu osobu (primatelj uzdravanja), a druga str. izjavljuje da joj prenosi u vlasnitvo svu ili dio svoje imovine, s time da je stjecanje stvari i prava odgoeno do smrti primatelja uzdravanja. - dvostranoobvezan, naplatan, strogo formalan (u pisanom obliku i mora ga ovjeriti sudac ili u obliku javnobiljenikog akta ili potvren po javnom biljeniku). Odgovornost za dugove davatelj uzdr. ne odgovara za dugove primatelja nakon njegove smrti, osim ako nije drugaije ugovoreno. Prestanak ugovora: sporazumni raskid, jednostrani raskid, 2 mogunosti jednostranog raskida ugovora: a) kada ugovaratelji ive zajedno, pa im zajedniki ivot postane nepodnoljiv, b) kad jedna str. ne ispunjava svoje obveze. raskid zbog izmijenjenih okolnosti, raskid zbog smrti davatelja uzdravanja (U sluaju smrti davatelja uzdravanja njegova pr. i obveze prelaze na njegova branog druga i potomke koji su pozvani na nasljedstvo, ako oni na to pristanu. Ne pristanu li, ugovor se raskida, a oni nemaju pr. traiti naknadu za prije dano uzdravanje (osim ako nisu sposobni uzdravati primatelja uzdravanja).) smru primatelja uzdravanja.

e) Ugovor o dosmrtnom uzdravanju ZOO l. 586.-589.

Jedna strana (davatelj uzdravanja) obvezuje se da e dr. str. ili treega (primatelja uzdravanja) uzdravati do njegove smrti, a dr. str. se obvezuje prenijeti mu za ivota svu ili dio svoje imovine. Oblik pisani, ovjera potpisa od strane javnog biljenika (no postoje i dr. Miljenja). - dvostranoobvezan, naplatan, strogo formalan. Pridraj pr. stvarnog tereta kao jamstvo za ispunjenje obveze uzdravanja, primatelj moe odrediti da se, ako uzdravatelju daje nekretninu, u njegovu korist osnuje stvarni teret uzdravanja. u sluaju smrti davatelja uzdravanja primjenjuju se odredbe ugovora o doivotnom uzdravanju (kao i za mnoga dr. pitanja).

UGOVORI O UPORABI I KORITENJU STVARI

a) b) c) d) zakup najam zajam posudba

a) Zakup
Konsenzualni dvostranoobvezni ugovor kojim se jedna strana (zakupodavac) obvezuje da e uz naplatu (zakupninu) prepustiti drugoj strani (zakupniku) neku stvar na koritenje. Zakupnik ima pravo iz zakupljenog objekta zakupa crpiti plodove. OBJEKT: obino nekretnine (obradiva zemljita, poslovne zgrade i poslovne prostorije, moe i kamenolom, ljunara, panjak...), mogu i pokretnine (npr. film, kamion...).

Stranica 39.

ZAKUPODAVAC: predaja stvari u ispravnom stanju odravanje stvari u ispravnom stanju snosi odgovornost za materijalne nedostatke snosi odgovornost za pravne nedostatke ZAKUPNIK: koristiti stvar kao dobar privrednik naknaditi tetu plaati zakupninu uvati stvar, a nakon prestanka zakupa vratiti je neoteenu PODZAKUP ugovor kojim zakupnik daje zakupljenu stvar u zakup drugome. PRESTANAK ZAKUPA istek vremena, otkaz, propast stvari, iznimno i smrt.

Posebne vrste zakupa:

Zakup poljoprivrednog zemljita poljoprivredno zemljite je dobro od interesa za RH posebna zatita. u pisanom obliku (upis u zemljine knjige). subjekti zakupodavac vlasnik zemljita, zakupnik svaka fizika i pr. osoba koja se bavi poljoprivrednom djelatniu. sadraj bitni sastojci katastarski podaci o polj. zemljitu, visina i rokovi plaanja zakupnine. Potrebno i trajanje zakupa, opis objekata, ureenja i nasada, pr. i obveze zakupnika, namjenu zemljita, razloge prestanka ugovora. Polj. zemljite u vl. drave ne moe se dati u podzakup. prestanak istek vremena, prenamjena polj. zemljita u neko dr (npr. graevinsko), otkaz. Zakup poslovnog prostora poslovni prostori su poslovne zgrade, poslovne prostorije, garaa i garano mjesto. obvezan je pisani oblik. sklapanje ugovora s dvojicom odvojenih zakupnika prednost ima onaj koji je prvi sklopio ugovor. ako nije drugaije odreeno ugovorom zakupnik nema pr. poslovni prostor ili njegov dio dati u podazkup.

b) Najam
ugovor kojim se najmodavac obvezuje predati najmoprimcu odreenu stvar na uporabu, a najmoprimac se obvezuje za to plaati odreenu najamninu. ne obuhvaa pribiranje plodova. konsenzualan, dvostranoobvezan, naplatan, kauzalan ugovor (kauza naplatno preputanje stvari na uporabu), pisani oblik (nekretnine). moe se zakljuiti na odreeno i neodreeno vrijeme. OBJEKT: pokretnine i nekretnine Oblik ugovora ako se radi o najmu nekretnine obvezan pisani oblik. OBVEZE NAJMODAVCA: predaja stvari, odravanje stvari i javni tereti, odgovornost za materijalne nedostatke, odgovornost za pravne nedostatke OBVEZE NAJMOPRIMCA: Stranica 40.

 plaanje najamnine, uzdravanje od protuugovorne uporabe, vratiti stvar. PODNAJAM samo uz suglasnost najmodavca najmoprimac moe iznajmljenu stvar dati u podnajam ili je nekome drugome prepustiti na uporabu. PRESTANAK istek vremena, otkaz, propast stvari. Ugovor o najmu stana stan skup prostorija namijenjenih stanovanju s prijeko potrebnim sporednim prostorijama koje ine zatvorenu graevinsku cjelinu i imaju poseban ulaz subjekti najmodavac vlasnik stana, najmoprimac svaka fizika osoba oblik pisani prestanak istek vremena, otkaz, raskid, sporazum.

c) Zajam
- ugovor kojim se zajmodavac obvezuje predati zajmoprimcu odreeni iznos novca ili odreenu koliinu dr. zamjenjivih stvari, a zajmoprimac se obvezuje da mu, poslije odreenog vremena, vrati isti iznos novca, odnosno istu koliinu stvari iste vrste i kakvoe. - na primljenim stvarima zajmoprimac stjee pr. vlasnitva, ali to mu nije kauza. - konsenzualni, dvostrani, naplatni (uz kamate), moe biti i besplatni (beskamatni), kauzalni (kauza ostvarenje kredita), ugl. neformalan (ima iznimaka) Objekt: novac ili zamjenjive stvari ZAJMODAVAC: predaja pozajmljene stvari u ugovoreno vrijeme ili kad to zajmoprimac zatrai (moe i odbiti predaju ako su materijalne prilike zajmoprimca takve da je neizvjesno hoe li biti u stanju taj zajam vratiti), odgovara za materijalne nedostatake pozajmljene stvari (ako se radi o beskamatnom zajmu treba naknaditi tetu samo ako su mu bili poznati ili su mu trebali biti poznati nedostaci, a o njima nije obavijestio zajmoprimca). ZAJMOPRIMAC u ugovorenom roku vratiti istu koliinu stvari, iste vrste i kakvoe, zajam moe vratiti i prije roka. - namjenski zajam ako zajmoprimac koristi zajam u svrhu koja je razliita od ugovorene, zajmodavac ima pr. raskinuti ugovor. Neke od vrsta: - investicijski - emisijski Ugovor o kreditu banka se obvezuje da korisniku kredita stavi na raspolaganje odreeni iznos novanih sredstava, na odreeno ili neodreeno vrijeme, za neku namjenu ili bez utvrene namjene, a korisnik se obvezuje da banci plaa ugovorenu kamatu i dobiveni iznos novca vrati u vrijeme i na nain kako je utvreno ugovorom. zajmodavac je uvijek banka, objekt inidbe je uvijek novac, ugovor je naplatan i formalan (pisani oblik). podvrsta ovog ugovora ugovor o kreditu na temelju zaloga vrijednosnih papira.

d) Posudba
- realni ugovor koji nastaje tako da jedna str. (posuditelj) preda dr. str. (posudovniku) odreenu stvar na besplatnu uporabu, s time da je posudovnik mora nakon odreenog vremena ili nakon dogovorene uporabe vratiti. - jednostranoobvezni, realni, besplatni ugovor. Stranica 41.

- Objekt: ugl. nepotrone stvari, no mogu i potrone. Bitno je jedino da se mora vratiti ista stvar. POSUDOVNIK ima pr sluiti se stvarju onako kako je to ugovoreno, odnosno ako nije nita ugovoreno, tada je mjerodavan uobiajeni nain uporabe te stvari, snosi redovite trokove odravanja stvari, odgovara posuditelju za tetu, mora stvar vratiti POSUDITELJ odgovara za materijalne i pravne nedostatke stvari, ima pr. na raskid ugovora i povrat stvari ako posudovnik rabi stvar protivno ugovoru, njezinim svojstvima i namjeni ili je bez pristanka posuditelja preputa drugome na uporabu. Potposudba iz samog ugovora o posudbi posudovnik nije ovlaten stvar dati drugome u potposudbu, za to je potreban pristanak posuditelja Prekarij ako je stvar predana na uporabu, ali nije ustanovljene ni svrha ni vrijeme uporabe, tada se prema l. 515. st. 3. ZOO radi o tzv. izmoljenoj posudbi ili prekariju. On se moe opozvati u svako doba.

UGOVORI O USLUGAMA
a) b) c) d) e) f) g) ugovor o djelu ugovor o graenju ostava ugovor o uskladitenju ugovor o nalogu ugovor o punovlau ugovor o komisiji

a) Ugovor o djelu
- izvoa se obvezuje obaviti odreeni posao, kao to je izrada ili popravak neke stvari, izvrenje kakvog fizikog ili umjetnikog rada i sl., a naruitelj se obvezuje platiti mu za to naknadu. - dvostranoobvezan, naplatan, konsenzualan, neformalan Za razliku od ugovora o radu, sam rad nije vaan, ve rezultat rada. IZVOA - izvriti djelo prema ugovoru i pravilima struke, predati izraenu stvar naruitelju, duan upozoriti naruitelja na nedostatke materijala koje mu je ovaj predao (osim ako naruitelj nije izriito zahtijevao da se djelo izradi od materijala koji mu je predao), snosi odgovornost za nedostatke djela. NARUITELJ primiti izvreni rad, isplatiti naknadu, naruitelj ima pr. nadzora nad obavljanjem posla i ima pr. davati upute kad to odgovara naravi posla, a izvoa mu je to duan omoguiti. Odgovornost za nedostatke naruitelj je duan pregledati djelo i o naenim nedostatcima obavijestiti izvoaa bez odgaanja. - ako se nedostatak pokae kasnije (skriveni nedostatak) naruitelj je duan o tome obavijestiti izvoaa u roku od 1 mj. od njegova otkrivanja (objektivni rok je 2 godine). Naruitelj ima pr.: 1. zahtijevati otklanjanje nedostatka, 2. snienje naknade, 3. raskid ugovora + Stranica 42.

naknada tete - ako je nedostatak velik naruitelj moe raskinuti ugovor i bez prethodnog zahtijevanja otklanjanja nedostatka (+ naknada tete). Radi osiguranja naplate naknade izvoa ima pr. zadranja na stvarima to ih je napravio ili popravio, te na ostalim predmetima koje mu je predao naruitelj u vezi s njegovim radom. Prestanak ugovora izvrenje djela + isplata, raskid, smrt strana, gubitak radne sposobnosti izvoaa.

b) Ugovor o graenju
- izvoa se obvezuje prema odreenom projektu izgraditi u ugovorenom roku odreenu graevinu na odreenom zemljitu, ili na zemljitu ili postojeoj graevini izvesti kakve druge graevinske radove, a naruitelj se obvezuje isplatiti mu za to odreenu cijenu. Podvrsta ugovora o djelu. Mora biti sklopljen u pisanom obliku. - dvostranoobvezan, naplatan, konsenzualan, formalan Graevina zgrade, brane, mostovi, tuneli, vodovodi, kanalizacije, ceste, elj. pruge, bunari i ostale graevina ija izrada zahtijeva vee i sloenije radove. Cijena odreuje se po jedinici mjere ugovorenih radova jedinina cijena (npr. po m2) ili u ukupnom iznosu za cijelu graevinu ukupno ugovorena cijena. - mogua je i izmjena cijene Nadzor kao i kod ugovora o djelu. Odstupanje od projekta samo uz pisanu suglasnost naruitelja (osim u sluaju hitnih i nepredvienih radova). Odgovornost za nedostatke - osim odgovornosti za ostale nedostatke graevine izvoa, projektant i osoba koja obavlja nadzor odgovaraju i za tzv. bitne zahtjeva za graevinu (zakonom odreenih) koji se pokau u roku od 10 god. od predaje i primitka radova - u istom roku i odgovornost za nedostatke u zemljitu na kojemu je graevina podignuta Ugovor o graenju s odredbom 'klju u ruke' izvoa se samostalno obvezuje izvesti sve radove potrebne za izgradnju i uporabu graevine.

c) Ostava (depozit)
ostavoprimac se obvezuje primiti stvar od ostavodavca da je uva i vrati kad je ovaj bude zatraio, dvostranoobvezan, konsenzualan, u pravilu besplatan. OBJEKT samo tono odreene pokretne stvari (uvanje nekretnine moe se urediti ugovorima o posudbi, zakupu i najmu). Ostavodavac ne mora biti vlasnik stvari OSTAVOPRIMAC uvati stvar kao svoju vlastitu (ako je uz naknadu onda kao dobar gospodarstvenik / domain). - ne moe predati stvar drugome na uvanje bez pristanka ostavodavca, - nema pr. upotrebljavati stvar, - duan je stvar vratiti im je ostavodavac zatrai, skupa sa svim plodovim i dr. koristima. - ima pr. na naknadu trokova i tete, - ima pr. na naknadu ako je ugovorena, Stranica 43.

- odgovara ta tetu. Posebni sluajevi ostave: - NEPRAVA OSTAVA u ostavu su dane zamljenjive stvari koje ostavoprimac moe potroiti, te vratiti istu koliinu stvari iste vrste (na njegove odnose se primjenjuju pravila ugovora o zajmu, samo e glede vremena i mjesta vraanju vaiti pravila ug. o ostavi, ako ugovaratelji nisu to dr. ugovorili). - UGOSTITELJSKA OSTAVA ugostitelj se smatra ostavoprimcem glede stvari koje su gosti donijeli pa odgovaraju za njihov nestanak, unitenje i oteenje (osim ako se to dogodilo zbog okolnosti koje se nisu mogle izbjei ili otkloniti, uzrokom u stvari, ponaanjem samog gosta, ili osoba koje je on doveo ili su mu dole u posjet), - uglavci i objave istaknute u prostorijama ugostitelja kojima se iskljuuje, ograniuje ili uvjetuje njegova odgovornost za stvari koje su gosti donijeli NEMAJU NIKAKAV PRAVNI UINAK, - ugostitelji imaju pr. zadranja na takvim stvarima.

d) Ugovor o uskladitenju
Javno skladite gospodarska organizacija, ugl. trg. drutvo, koje se bavi poslovima smjetaja i uvanja robe, te je posebnim odobrenjem ovlateno da na smjetenu robu izdaje vrijednosne papire koji se zovu skladinice. - moe obavljati i dr. poslove koji su u vezi s njegovim glavnim poslovanjem. - jav. skladite treba poslovati na temelju poslovnih uvjeta, imati fiksirane tarife i voditi poslovne knjige. Ugovor o uskladitenju njime se obvezuje skladitar primiti i uvati odreenu robu i poduzimati potrebne ili ugovorene mjere radi njezina ouvanja u odreenom stanju, te je predati na zahtjev ostavodavca ili dr. ovlatene osobe, a ostavodavac se obvezuje da mu za to plati odreenu naknadu. - dovstranoobvezan, konsenzualan, naplatan, adhezijski nain sklapanja (pristupanjem poslovnim uvjetima skladita), obligatorno sklapanje na strani depozitara (moe odbiti sklapanje ugovora samo u odreenim sluajevima). Skladinica izvadak iz matine knjige za skladinice koju vodi jav. skladite kronolokim redom. Skladitica se sastoji iz 2 dijela priznanice i zalonice. - odgovarnost za tetu na robi objektivna odgovornost skladitara.

e) Ugovor o nalogu
- nalogoprimac (mandatar) se obvezuje i ujedno ovlauje poduzeti odreene poslove za raun nalogodavca (mandanta). - konsenzualan, uglavnom naplatan, neformalan. Objekt razni poslovi. NALOGOPRIMAC - izvrenje naloga po uputama (upute imperativne, fakultativne, indikativne) - podnoenje izvjetaja i polaganje rauna NALOGODAVAC - predujmiti nalogoprimcu - platiti naknadu - naknaditi trokove Stranica 44.

- preuzeti obveze - naknaditi tetu Prestanak ugovora - odustankom nalogodavca - otkazom nalogoprimca - smru nalogoprimca - smru nalogodavca - prestankom pr. osobe - lienjem poslovne sposobnosti

f) Ugovor o punovlau
- zastupnik osoba koja vlastitim oitovanjem volje sklapa pr. posao za drugoga - vrste zastupstva: Neposredno u pravnom smislu. Neposredni zastupnik sklapa pr. posao vlastitim oitovanjem volje u ime i za raun zastupanog Posredno zastupnik sklapa pr. posao u svoje ime, ali za raun zastupanoga. Elementi ugovora o punovlau 1) nalog: jedna str. nalae dr. str. da za nju obavi neki posao, a dr. str. se prihvatom naloga obvezuje na njegovo izvrenje. 2) punomo (ZOO, l. 313.-318.) nalogodaveva izjava upuena treim osobama kojom se daje ovlatenje punomoniku da sklapa pr. poslove u ime i za raun opunomoitelja. 3) zastupanje. Ugovor o punovlau konsenzualan ugovor koji nastaje kad opunomoitelj dade nalog i punomo punomoniku da sklapa pr. poslove u ime i za raun opunomoitelja, a ovaj na to pristane. Vrste punomoi - posebna za odreeni pr. posao. - generina za cijelu vrstu pr. poslova. - opa sve vrste poslova koji se tiu opunomoitelja. Prekoraenje ovlatenja opunomoitelja ne obvezuje, osim ako ga naknadno ne odobri (ratihabicija). Opunomoenik - izvriti nalog prema uputama (u pravilu osobno) - odstupanje samo uz sugl. opunomoitelja - podnijeti izvjetaj na zahtjev opunomoitelja - ima pr. na naknadu za svoje trud Opunomoitelj - naknaditi opunomoeniku trokove - preuzeti obveze to ih je opunomoenik uzeo za sebe obavljajui posao - opunomoenik ima zak. zalo. pr. na novanim iznosima koje je naplatio za raun opunomoitelja i dr. stvarima radi osiguranja svoje trabine na ime naknade i trokova Prestanak ugovora izvrenje naloga, istekom roka, odustankom opunomoitelja, otkazom punomonika, smru / prestankom postojanja pr osobe, steajem i lienjem poslovne sposobnosti, opozivom punomoi.

Stranica 45.

IZVANUGOVORNE OBVEZE
1. 2. 3. 4. uzrokovanje tete stjecanje bez osnove poslovodstvo bez naloga jednostrana izjava volje javno obeanje nagrade i vrijednosni papiri

ODGOVORNOST ZA TETU - takav obvez.pr. odnos u kojem je jedna str. duna popraviti prouzroenu tetu drugoj strani, a dr. je str. ovlatena zahtijevati takav popravak. Pretpostavke: - subjekti (tetnik / oteenik) - tetna radnja tetnika - teta na strani oteenika - uzrona veza izmeu tetne radnje i tete - protupravnost tetne radnje I. TETNIK u prvom redu fizika osoba koja ima dva svojstva ubrojivost (osoba pravilno shvaa zbivanja oko sebe i na osnovi tog shvaanja donosi, prema shvaanju sredine u kojoj ivi, pravilne odluke) i poslovna sposobnost. Moe i pravna osoba koja po naem pr. ima deliktnu sposobnost (iako nema ubrojivost jer je to svojstvo samo fizika osoba). Dovoljna je ve sama poslovna sposobnost. II. TETNA RADNJA svaki in ili propust tetnika koji uzrokuje tetu na strani oteenika. Dijeli se na: - GRAANSKI DELIKT (deliktna odgovornost za tetu) tetna radnja na osnovi koje izvorno i samostalno nastaje odnos odgovornosti za tetu. - POVREDA OBVEZNOG ODNOSA (ugovorna odgovornost za tetu) takva tetna radnja koja dovodi do preoblikovanja postojeeg obvez.pr. odnosa u odnos odgovornosti za tetu ili do toga da pored postojeeg obvez.pr. odnosa nastane i odnos odgovornosti za tetu imovinsku i neimovinsku. III. TETA imovinska teta na imovini (tj. na subjektivnim imovinskim pravima), - neimovinska povreda subjektivnih neimovinskih prava i interesa (povreda prava osobnosti), - pozitivna umanjenje postojee imovine, - negativna ili izmakla korist. IV. UZRONOST veza izmeu tetne radnje kao uzroka i nastale tete kao posljedice V. PROTUPRAVNOST povreda nekog pr. pravila pozitivnog pr. poretka. Objektivni elementi protupr. injenica da je za postojanje protupravnosti dovoljno da je tetnom radnjom povrijeeno neko pravilo. Nije bitan stav uinitelja prema tetnoj radnji. Subjektivni el. protupr. krivnja uinitelja (ponekad se zahtjeva odreeni stupanj krivnje). KRIVNJA dvije su vrste: namjera i nepanja. Namjera trai se da je tetnik postupao znajui, hotimice. Nepanja odreuje se objektivno. Moe biti krajnja nepanja (tetnik nije upotrijebio ni onu panju koju bi upotrijebio svaki prosjean ovjek), te obina nepanja (tetnik nije upotrijebio onu panju koju bi upotrijebio dobar privrednik, tj. dobar domain, ona se predmnjeva) Stranica 46.

Ponekada je tetna radnja doputena, no tetu treba ipak popraviti (nikad se ne pretpostavlja). Npr. u sluaju krajnje nude uinitelj vri tetnu radnju da bi od sebe ili od drugoga otklonio istodobnu neskrivljenu opasnost, koja se na drugi nain nije mogla otkloniti, a pritom je zlo koje je uinjeno manje od onoga kojim se prijetilo. Iskljuenje protupravnosti - nanoenje tete po dunosti, - nuna obrana, - via sila, - doputena samopomo, - pristanak oteenika. VRSTE ODGOVORNOSTI ZA TETU a) izvanugovorna (deliktna) teta je nanesena graanskim deliktom. b) ugovorna (kontraktna) teta nanesena povredom ugovornog odnosa. c) predugovorna odgovornost teta koja je nastala jer je jedna strana vodile pregovore za sklapanje ugovora suprotno naelu savjesnosti i potenja, osobito ako ih je prekinula suprotno tom naelu ili je u njih ula bez prave namjere da sklopi ugovor. SUBJEKTIVNA (kulpozna) odgovornost za nastanak odgovornosti za tetu potrebna je osim opih pretpostavki i krivnja tetnika. 2 podvrste: subjekt. odgovorn. kod koje se krivnja dokazuje / subjekt. odgovorn. kod koje se krivnja predmnijeva (predmnijeva se uvijek najnii stupanj krivnje obina nepanja). OBJEKTIVNA (kauzalna) odgovornost ne trai se krivnja tetnika. Najvaniji sluajevi: - odgovornost za tetu od opasne stvari (odgovara vlasnik) i od opasne djelatnosti (odgovara osoba koja se njome bavi), (posebna pravila o odgovornosti za tete izazvane motornim vozilom u pogonu l. 1068.-1072.) - odgovornost za neispravan proizvod, - odgovornost organizatora pripredbi, - odgovornost za oneiavanje okolia Oslobaanje od odgovornosti ako tetnik dokae. 1) da teta potjee od nekog uzroka koji se nalazio izvan stvari, a ije se djelovanje nije moglo predvidjeti, izbjei, otkloniti (via sila), 2) da je teta nastala iskljuivo radnjom oteenika, 3) da je teta nastala iskljuivo radnjom tree osobe. VLASTITA ODGOVORNOST kad tetnik odgovara za tetu prouzroenu vlastitom tetnom radnjom. ODGOVORNOST ZA DRUGOGA netko odgovara za tetu koju je dr. osoba prouzroila. Najvaniji sluajevi: - odgovornost za maloljetnike, - odgovornost za duevno bolesne i zaostale u umnom razvoju, - odgovornost poslodavca za radnike, - odgovornost pr. osobe za tetu koju treima uzrokuju njezina tijela upravljanja. ODGOVORNOST VIE OSOBA ZA ISTU TETU Podijeljena odgovornost svaka od vie osoba odgovara za odreeni dio tete. Stranica 47.

Solidarna odgovornost svaki od vie tetnika odgovara za cjelokupnu tetu bez obzira na njegov udio u uzrokovanju tete (npr. kad vie osoba uzrokuje tetu radei zajedno, ili nisu djelovali zajedno, ali se ne mogu utvrditi njihovi udjeli u nastaloj teti). POSEBNI SLUAJEVI ODGOVORNOSTI a) odgovornost zbog neuskraivanja nune pomoi, b) o. u svez s obvezom sklapanja ugovora, c) o. u svezi s obavljanjem poslova od javnog interesa. POPRAVLJANJE TETE Uklanjanje, naknaivanje ili ublaavanje tetnih posljedica koje su nastupile zbog odreene tetne radnje. Tri oblika: - naturalna restitucija, - naknada tete, - satisfakcija a) naturalna restitucija vraanje u prijanje stanje, uspostava prijanjeg stanja, provodi se uvijek kada je mogua. Moe biti individualna (vraanje iste stvari), generina (davanje dr. zamjenjivih stvari umjesto oduzetih ili oteenih), restitucija u obliku trokova (oteenik da oteenu stvar popraviti, tetnik mu je duan naknaditi trokove). Postoje i izuzeci od naela obvezatnosti naturalne restitucije. b) naknada tete novani ekvivalent. Obujam kod deliktne odgovornosti stvarna teta i izmakla korist, kamate / kod ugovorne odgovornosti obina tete i izmakla korist no obujam i visina ovise o vrsti i stupnju krivnje. Ulazi i neimovinska teta (kao i kod deliktne odgovornosti). Visina kod deliktne odgovornosti svota koja je potrebna da se oteenikova mater. situacija dovede u ono stanje u kojem bi se nalazila da nije bilo tetne radnje (pod odreenim pretpostavkama dozvoljeno je i snienje) kod ugovorne odgovornosti na odgovarajui nain se primjenjuju pravila o naknadi izvanugovorne tete, stranke mogu sporazumno ugovoriti, moe se i sniziti u nekim sluajevima. Ustanovljivanje naknade tete propisom, arbitrarno, od strane suda po procjeni s udskih vjetaka, komisijsko, sporazumom izmeu tetenika i oteenika. Oblici ukupni (jednokratni) iznos i novana renta. c) satisfakcija Popravljanje tete koji se priznaje oteeniku kao neko subjektivno zadovljanje bez obzira na tetu i njezinu naknadu. Vrste: - moralna (objavljivanje presude, ispravka...), - novana - pravina novana naknada . Pravina novana naknada 1) Fizikoj osobi dosuuje se ako je dolo do a) povrede pr. osobnosti, b) ovisi o teini povrede koja opravdava dosudu, c) ovisi o okolnostima povrede koje opravdavaju dosudu. Dosuuje se neovisno o naknadi imovinske tete, a i kad nje nema. 2) Prava osoba za povredu ugleda i dr. pr. osobnosti pr. osobe sud e, ako nae da to teina povrede i okolnosti sluaja opravdavaju, dosuditi joj pravinu novanu naknadu, neovisno o naknadi imovinske tete, a i kad nje nema. Stranica 48.

- pravina novana naknada se u pravilu dosuuje u jednokratnom iznosu, samo iznimno u obliku rente UKLANJANJE OPASNOSTI TETE - svatko ima pr. zahtijevati od drugoga da ukloni izvor opasnosti od kojeg prijeti znatnija tete, te traiti da se uzdri od djelatnosti koja izaziva uznemiravanje ili opasnost tete (imovinska teta).

NASLJEDNO PRAVO
Pojam nasljednoga prava u objektivnom i u subjektivnom smislu Objekt nasljednoga prava: ostavina Teorije o pravnoj prirodi nasljeivanja: 1. uenje da je nasljeivanje nastavljanje ostaviteljeve osobnosti; 2. uenje da je nasljeivanje stjecanje ostavine; 3. uenje da je nasljeivanje sredstvo za prevladavanje krize u pravnim odnosima koja nastaje smru Drutveno-gospodarska funkcija nasljednoga prava Nasljedno je pravo nastalo pojavom privatnoga vlasnitva Pokuaji da se nasljeivanje ukine Tendencije ograniavanja nasljeivanja u suvremenim nasljednopravnim ureenjima IZVORI NASLJEDNOGA PRAVA Ustav RH (l. 48. st. 2.) jami se pravo nasljeivanja Zakon o nasljeivanju (2003.) primjenjuje se od 12. rujna 2003. Zakon o proglaenju nestalih osoba umrlima i o dokazivanju smrti (1974.) Zakon o rjeavanju sukoba zakona i nadlenosti u statusnim, porodinim i nasljednim odnosima (1979; preuzet 1991.) Zakon o rjeavanju sukoba zakona s propisima drugih zemalja u odreenim odnosima (1982.) Zakon o parninom postupku (1991., 2003.) Zakon o vlasnitvu i drugim stvarnim pravima (1996.) Zakon o obveznim odnosima (2005.) TEMELJNA NAELA NASLJEDNOGA PRAVA 1. Naelo ravnopravnosti ene i mukarca 2. Naelo ravnopravnosti brane i izvanbrane djece 3. Naelo zatvorenoga broja pravnih osnova nasljeivanja (zakon, oporuka) 4. Naelo slobode oporunoga raspolaganja (ogranienje pravom na nuni dio) 5. Naelo kumulacije pravnih osnova nasljeivanja 6. Naelo kaduciteta u korist dravnoga vlasnitva - oasna ili kaduktna imovina - sud oglasom poziva potencijalne nasljednike - ako se nitko ne javi nakon proteka godinu dana ostavina pripada nadlenoj jedinici lokalne samouprave 7. Naelo ex lege nasljeivanja (delacija i akvizicija) 8. Naelo dobrovoljnosti nasljeivanja (pravo na odricanje od nasljedstva) 9. Naelo ipso iure stjecanja

PRETPOSTAVKE NASLJEIVANJA
1. SMRT OSTAVITELJA Stranica 49.

2. NASLJEDNIK 3. OSTAVINA 4. PRAVNA OSNOVA NASLJEIVANJA

SMRT OSTAVITELJA
Ostavitelj fizika osoba bez obzira na spol, dob, nacionalnost, rasu, religiju i sl.. Smrt se dokazuje: 1. maticom umrlih (Zakon o dravnim maticama), 2. pravomonim rjeenjem suda donesenim u postupku za dokazivanje smrti, 3. pravomonim rjeenjem suda donesenim u postupku za proglaenje nestale osobe umrlom (2. i 3. ureuje Zakon o proglaenju nestalih osoba umrlima i o dokazivanju smrti 1974.) Smrt se utvruje i upisuje po slubenoj dunosti u maticu umrlih na temelju potvrde o smrti koju izdaje zdravstvena ustanova ili mrtvozornik. Postupak za dokazivanje smrti izvanparnini (pokree ga osoba koja ima pravni interes; minimum dokaza; oglas; donosi se rjeenje). Postupak za proglaenje nestale osobe umrlom izvanparnini. Opa nestalost (od roenja nestale osobe proteklo je 60 godina; vjerojatno je da nije iva; od nestanka proteklo vie od 5 godina). Posebna nestalost (dogaaj koji je izazvao smrtnu opasnost; od nestanka je proteklo vie od 6 mjeseci, odnosno godina dana ako je nestanak u ratu). Objavljuje se javni oglas; nakon 3 mjeseca donosi se rjeenje; odreuje se dan smrti; Presumpcija smrti je oboriva. VANOST UTVRIVANJA TONOGA DANA I TRENUTKA SMRTI U trenutku smrti dolazi do otvaranja nasljedstva Otvaranje nasljedstva je nastup takvih okolnosti koje uzrokuju postanak nasljednoga prava u subjektivnom smislu Prema trenutku smrti utvruje se sastav ostavine Utvruje se krug osoba koje mogu postati nasljednici Procjenjuje se sposobnost i dostojnost za nasljeivanje Poinju tei rokovi zastare

NASLJEDNIK
Nasljednik je osoba na koju u trenutku otvaranja nasljedstva prelazi cijela ostavina ili njezin alikvotni dio. Nasljednik moe biti fizika i pravna osoba (kod oporunoga nasljeivanja). Mora nadivjeti ostavitelja te biti sposoban i dostojan za nasljeivanje. Nasljednik je univerzalni sukcesor prava i obveze prelaze na njega jednim aktom i u jednom trenutku. Otvaranje nasljedstva (u trenutku smrti ostavitelja ili njegovim proglaenjem umrlim). Delacija (pripad)-deklaratoran uinak i akvizicija (prihvat)-konstitutivan uinak; kod nas se ne razlikuje delacija od akvizicije. Nasljedna prava nasciturusa. Komorijenti (npr. ostavitelj i potencijalni nasljednik) - smatra da ni jedna nije bila iva u trenutku otvaranja nasljedstva druge. Sposobnost (nesposobnost) za nasljeivanje; za strance se predmnijeva uzajamnost (reciprocitet) dok se ne dokae suprotno.

NEDOSTOJNOST ZA NASLJEIVANJE
1. Onaj koji je namjerno usmrtio ostavitelja ili je to pokuao uiniti. 2. Onaj koji je silom ili prijetnjom naveo ostavitelja da napravi ili opozove oporuku ili neku oporunu odredbu, ili ga je sprijeio da to uini. Stranica 50.

3. Onaj koji je unitio ili sakrio oporuiteljevu oporuku s namjerom da sprijei ostvarenje ostaviteljeve posljednje volje kao i onaj koji je krivotvorio ostaviteljevu oporuku. 4. Onaj koji se tee ogrijeio o obvezu uzdravanja prema ostavitelju prema kome je imao zakonsku obvezu uzdravanja kao i onaj koji nije htio pruiti ostavitelju nunu pomo, koju mu je mogao pruiti bez opasnosti za vlastiti ivot, ili ga je ostavio u prilikama koje su opasne za ivot ili zdravlje (sud na ovaj razlog ne pazi po slubenoj dunosti). Nedostojnost ne smeta potomcima nedostojnoga. Oprost nedostojnosti od strane ostavitelja u oporuci. Na nedostojnost sud pazi po slubenoj dunosti. Nedostojni nasljednik smatra se umrlim prije ostavitelja i nema nikakva nasljedna prava ni po zakonu ni po oporuci.

OSTAVINA
Ostavina je ukupnost prava i obveza koji se objekt nasljeivanja. Razlika u odnosu na imovinu je to ostavina obuhvaa i obveze. Ostavinska aktiva zbroj vrijednosti svih imovinskih prava. Ostavinska pasiva zbroj vrijednosti svih imovinskih obveza. ista vrijednost ostavine razlika izmeu aktive i pasive. Ostavinska masa je skup dobara koja s ostavitelja prelaze na nasljednika to je ekonomski pojam ostavine. Leea ostavina (hereditas iacens) ima status pravne osobe u onim pravnim sustavima koji razlikuju delaciju od akvizicije; u nas ne postoji.

PRAVNA OSNOVA NASLJEIVANJA

Pravne osnove nasljeivanja su zakon i oporuka, a u nekim dravama i ugovor to kod nas nije doputeno. Zakonsko (intestatno) i oporuno (testamentarno) nasljeivanje. Zakonsko je nasljeivanje pravilo, a oporuno izuzetak. Mogua je kumulacija pravnih osnova nasljeivanja. Nuno nasljedno pravo je oblik ograniavanja slobode oporunoga raspolaganja i predstavlja iznimku od pravila da oporuno nasljeivanje ima prvenstvo u odnosu na zakonsko. Do zakonskoga nasljeivanja dolazi: 1. ako nema oporuke, 2. ako je oporuka nitetna, 2. ako se oporuni nasljednik odrekne nasljedstva, 3. ako oporuni nasljednik ne postoji u trenutku otvaranja nasljedstva, 4. ako je oporuni nasljednik nedostojan za nasljeivanje, 5. ako oporuno nije raspodijeljena sva imovina

ZAKONSKO NASLJEDNO PRAVO

Zakonsko nasljedno pravo je nasljeivanje na temelju odreenih injenica koje propis predvia kao osnove u sluaju kad iz odreenih razloga nije moglo doi do oporunoga nasljeivanja. Do zakonskoga nasljeivanja dolazi: 1. kad iza ostavitelja nije ostala nikakva oporuka, ili je oporuka ponitena, ili oporuitelj nije rasporedio oporukom cijelu imovinu. 2. kad je oporuni nasljednik umro prije ostavitelja ili se odrekao nasljedstva ili je nedostojan. injenice koje se uvaavaju kao pretpostavke zakonskoga nasljeivanja: krvno srodstvo brana veza (izvanbrana veza) posvojenje KRVNO SRODSTVO Stranica 51.

Krvno je srodstvo odnos dviju ili vie osoba zasnovan na meusobnoj vezi bioloke, pravne ili socijalne naravi. Pod biolokom ili fiziolokom vezom razumijeva se krvna veza ili veza podrijetla. Poznajemo nekoliko vrsti srodstva: krvno srodstvo srodstvo po tazbini (npr svekar, snaha) graansko srodstvo ili srodstvo po posvojenju dugovono sreodstvo (npr kumstvo) srodstvo po mlijeku izmeu dojilje i dojenog djeteta i njegovih potomaka Raunanje krvnog srodstva je razvrstavanje krvnih srodnika po linijama i stupnjevima. Dvije su linije, uspravna i pobona. Uspravnu liniju ine osobe koje potjeu jedna od druge tj preci i potomci npr roditelj-dijete-unuk. Pobonu liniju ine osobe koje potjeu od tree osobe kao zajednikog pretka, a ne jedna od druge npr braa, stric i neak. Poboni srodnici su punokrvni ako potjeu od istog oca ili samo od iste majke. Unutar linija srodnici se razvrstavaju po stupnjevima ili koljenima prema pravilu koliko poroda toliko stupnjeva. BRANA I IZVANBRANA VEZA Postoji izmeu osoba koje su sklopile brak. Brani drugovi imaju meusobno pravo nasljeivanja na osnovi zakona. Brani drug ima pravo nasljeivanja po zakonu samo ako se u trenutku smrti ostavitelja nalazio s njim u valjanom braku Izvanbrani drug izjednaen je sa branim. Izvanbranom se zajednicom smatra ivotna zajednica neudane ene i neoenjenog mukarca koja je trajala dulje vrijeme, a prestala ostaviteljovom smru, pod uvjetom da su bile ispunjene pretpostavke za valjanost braka. Prema obiteljskom zakonu uinci izvanbrane zajednice priznaju se ako je ta zajednica trajala najmanje tri godine. POSVOJENJE Graansko srodstvo ili srdostvo po posvojenju je odnos koji se temelji na aktu posvojenja tueg maloljetnoga djeteta. Posvojenje se moe zasnovati kao srodniko ili roditeljsko. Srodniko posvojenje nastaje izmeu posvojitelja i njegovih srodnika i posvojenika i njegovih potomaka. Roditeljskim posvojenjem ne nastaje izmeu posvojenika i srodnika posvojitelja odnos srodstva, nego izmeu posvojitelja s jedne strane i posvojenika i njegovih potomaka zasnivaju se prava i dunosti koje po zakonu postoje izmeu roditelja i djece. NAELA ZAKONSKOG NASLJEIVANJA 1. Naelo grupiranja srodnika po parantelama Parantela je skup krvnih srodnika koji ini rodonaelnik sa svojim potomcima. Temelji se iskljuivo na krvnom srodstvu. Zakonske nasljednike grupiramo po parantelama. I. Parentela: ostaviteljevi potomci (rodonaelnik ostavitelj). II. Parentela: ostaviteljevi roditelji i njihovi potomci (rodonaelnici: ostaviteljevi roditelji). III.Parentela: bake i djedovi po majinoj i oevoj liniji i njihovi potomci (rodonaelnici: bake i djedovi). IV. Parentela: prabake i pradjedovi i njihovi potomci (rodonaelnici: prabake i pradjedovi). V. Parentela: ukunbake i ukundjedovi i njihovi potomci (rodonaelnici: ukunbake i ukundjedovi). U II. parenteli postoji majina i oeva loza, a u III. i daljnjima loze se dijele na grane (npr. bakina i djedova grana) POJEDINI NASLJEDNI REDOVI Prvi nasljedni red: ostaviteljevi potomci, posvojenici i njihovi potomci i brani drug (ostavinu dijele na jednake dijelove). Stranica 52.

Drugi nasljedni red: ostaviteljevi roditelji i brani drug (1/2 roditeljima, branom drugu); braa i sestre i njihovi potomci nasljeuju samo iznimno u sluaju kada nema branoga druga kao nasljednika. Do nasljeivanja u drugom redu dolazi ako ostavitelj nije iza sebe ostavio potomke. Ako nema roditelja sve nasljeuje brani ili izvanbrani drug. Trei nasljedni red: ostaviteljevi djedovi i bake i njihovi potomci (1/4 svakom djedu i baki). etvrti nasljedni red: pradjedovi i prabake (1/8 svakom pradjedu i prabaki). Peti nasljedni red: ukundjedovi i ukunbake (1/16 svakom ukundjedu i ukunbaki).

Daljnji nasljedni redovi: ostali pretci u ravnoj lozi. Izmeu pojedinih nasljednih redova vrijedi pravilo da blii nasljedni red iskljuuje dalji (izuzetak brani drug). Nasljednici prvenstveno ovlateni da naslijede. 2. Naelo reprezentacije (predstavljanja) Naelo reprezentacije znai da pretka koji je umro prije ostavitelja predstavlja njegov ivi potomak Po ovom naelu nasljeuju iskljuivo potomci odreenih nasljednika. Razlozi zbog kojih nasljednik nee naslijediti: - smrt prije ostavitelja, - nedostojnost, nesposobnost, - odricanje od nasljedstva samo u svoje ime. Ovo naelo nije ogranieno u prva tri nasljedna reda, dok je u etvrtom i daljnjim nasljednim redovima iskljueno. Potomci mogu naslijediti samo ako predak ne postane nasljednik. Nasljednici koji naslijede po naelu reprezentacije nasljeuju po vlastitom pravu (iure proprio), a ne po pravu svoga pretka (alieno iure). Naelo reprezentacije ima prednost u odnosu na naelo prirataja (akrescencije). 3. Naelo akresenencije (prirataja) Primjenjuje se samo kada nije mogue primijeniti naelo reprezentacije. Zasniva se na jednakosti kvalitete srodstva. Kada jedan nasljednik ne eli ili ne moe naslijediti njegov dio prirasta razmjerno (u jednakim dijelovima) nasljednim dijelovima ostalih nasljednika istoga stupnja i iste kvalitete srodstva. Primjenjuje se u svim nasljednim redovima 4. Naelo prijenosa (transmisije) Naelo prijenosa znai da potomak koji je umro poslije ostavitelja sam postaje nasljednikom i svoje pravo prenosi na svoje nasljednike. Dolazi do izraaja kada nasljedstvo ostane ouvano i u cijelosti se prenosi na nasljednikove nasljednike (npr. nedugo poslije ostavitelja umre i nasljednik pa naslijeeni dio ostane ouvan) . 5. Naelo iskljuivosti Pozivanje na nasljedstvo po nasljednim redovima znai u naem pravu da nasljednici blieg nasljednog reda iskljuuju iz nasljedstva osobe daljnjeg nasljednog reda. Ako u prvom nasljednom redu ostane brani drug ostavitelja kao jedini nasljednik, jer nije bilo potomaka, nee mu pripasti cjelokupna ostavina, nego ulazi u drugi nasljedni red u kojem nasljeuje zajedno s roditeljima ostavitelja. POSEBNE ODREDBE ZA NEKE NASLJEDNIKE Brani drug ima zakonsko nasljedno pravo samo ako se u trenutku smrti ostavitelja nalazio s njime u valjanom braku. Brani drug nema pravo na nasljedstvo: 1. ako je ostavitelj podnio tubu za razvod ili ponitenje braka, 2. ako je njegov brak s ostaviteljem proglaen nepostojeim poslije ostaviteljeve smrti iz uzroka za ije je postojanje nadivjeli brani drug znao ili morao znati, 3. ako je njegova zajednica ivota s ostaviteljem trajno prestala njegovom krivnjom ili u sporazumu s ostaviteljem. Stranica 53.

Izvanbrani drug nema pravo na nasljedstvo ako je njegova zajednica ivota s ostaviteljem trajno prestala. Izvanbrana djeca kao nasljednici oinstvo mora biti utvreno bilo dobrovoljno bilo sudskim putem. Posvojenici i njihovi potomci meusobno se nasljeuju s posvojiteljem i njegovim krvnim srodnicima. Posvojenjem prestaje nasljedno pravo posvojenika prema biolokim roditeljima i obratno .

OPORUNO NASLJEDNO PRAVO

Oporuka (testament, lat. testamentum) je oitovanje ostaviteljeve posljednje volje kojom raspolae svojom imovinom za sluaj smrti. Razlika izmeu oporuke i kodicila. Kodicil sadri sve mogua i doputena oitovanja ostaviteljeve posljednje volje osim imenovanja nasljednika. Oporuka moe npr. sadravati samo oprost nedostojnosti ili oprost duga. Moe biti i vie valjanih oporuka. Sposobnost za pravljenje oporuke (testamenti factio activa): 1. navrenih 16 godina ivota (objektivni element) i 2. sposobnost za rasuivanje (subjektivni element). Sposobnost za pravljenje oporuke trai se i za opoziv ili izmjenu oporuke. Oporuni nasljednici mogu biti fizike osobe bez obzira na srodstvo s ostaviteljem i pravne osobe. Praksa pokazuje da najvei broj ljudi umire bez oporuke, a oporuni su nasljednici najee ostaviteljevi srodnici. SLOBODA OPORUIVANJA Jedno od osnovnih naela graanskog prava naelo dispozitivnosti izraava se u slobodi oporunog raspolaganja. Svaka fizika osoba je slobodna svojom voljom oitovanom u obliku oporuke odrediti tko e je nakon njezine smrti naslijediti te odrediti modalitete toga nasljeivanja. Da bi oporuka bila pravni temelj nasljeivanja mora postojati u trenutku otvaranja nasljedstva (smrt ostavitelja) i ne smije biti nevaljana. KARAKTERISTIKE OPORUKE 1. OPORUKA JE JEDNOSTRANI PRAVNI POSAO - za njezin nastanak ne treba niiji pristanak; - jednostrana izjava volje izjavljena slobodno, jasno i odreeno 2. OPORUKA JE STROGO OSOBNI POSAO - oporuitelj je mora osobno napraviti - ne moe se napraviti preko punomonika 3. OPORUKA JE STROGO FORMALAN PRAVNI POSAO - valjani su samo oblici predvieni ZON-om 4. OPORUKA JE OPOZIV PRAVNI POSAO - oporuitelj se ne moe odrei prava na opoziv, a ako to i uini ne uzima se u obzir - oporuka postaje neopoziva ako oporuitelj izgubi sposobnost za rasuivanje - za opoziv se trae jednake pretpostavke kao i za pravljenje oporuke VALJANOST OPORUKE Da bi oporuka proizvodila svoje uinke nije dovoljno da postoji i ima odreene karakteristike, ve mora biti i valjana. Valjana je: ako ju je uinio oporuitelj koji je sposoban za oporuivanje, ako je on oporukom oitovao svoju volju bez mana volje, ako je oitovanje volje uinjeno u nekom od oblika predvienih za oporuno raspolaganje te ako je sadraj oporuke mogu i doputen. Stranica 54.

NEVALJANOST OPORUKE Oporuka e se ponititi zbog sljedeih razloga: 1. nesposobnost oporuitelja (16. g. i sposobnost za rasuivanje) 2. mane volje kod oporuitelja (prijetnja, sila, zabluda, prijevara) - ponitenje moe zahtijevati samo osoba koja ima pravni interes - subjektivni rok: godinu dana od saznanja za uzrok nevaljanosti - objektivni rokovi: 10 godina od proglaenja oporuke, a 20 godina od proglaenja oporuke u odnosu na osobu koja je prouzroila mane volje oporuitelja ili je za njih znala (nepotena osoba) 3. nedostatak propisanoga oblika - ponitenje moe zahtijevati osoba koja ima pravni interes i to u roku od godinu dana od saznanja za oporuku, a najdulje za 10 godina od proglaenja oporuke 4. nemogunost i nedopustivost sadraja oporuke (ostavljanje bilo ega osobi koja je napravila oporuku, oporunim svjedocima kao i pretcima, potomcima, pobonim srodnicima do zakljuno etvrtoga stupnja srodstva i branim drugovima svih ovih osoba Razlozi nevaljanosti mogu se odnositi na cijelu oporuku ili na pojedine njezine odredbe (potpuna i djelomina nitetnost ili pobojnost). O nitetnosti se radi jedino u sluaju nemogunosti i nedopustivosti sadraja oporuke, nepostojanja oporune sposobnosti i sile, dok se kod ostalih razloga nevaljanosti radi o pobojnosti . Ponitenje moe traiti jedino osoba koja ima pravni interes, a to su najee zakonski nasljednici ili oporuni po nekoj drugoj oporuci istoga oporuitelja. Na nevaljanost oporuke moe se ukazivati tijekom ostavinskoga postupka. Ako ostavinski sud ne utvrdi nevaljanost oporuke, a naroito ako o tome postoji spor izmeu zainteresiranih strana, ostavinski sud e uputiti na parnicu onu stranku ije pravo smatra manje vjerojatnim (u pravilu to e biti osoba koja ukazuje na nevaljanost oporuke). REKONSTRUKCIJA OPORUKE ako je oporuka unitena, izgubljena, skrivena ili zametnuta zainteresirane osobe mogu pred sudom dokazivati da je oporuka postojala i bila valjana Rekonstrukcija je mogua u okviru ostavinskoga postupka u obliku sudskoga zapisnika, a ako postoji spor o pravno relevantnim injenicama ili je ostavinski postupak okonan, tada je rekonstrukcija mogua jedino u parnici. OPORUNA SPOSOBNOST Svojstvo fizike osoba da oitovanjima svoje volje moe valjano oporuiti. Da bi osoba imala oporunu sposobnost, mora zadovoljavati kriterije postavljene u pogledu uzrasta (objektivni kriterij) i u pogledu mentalne sposobnosti (subjektivni kriterij) Objektivni kriterij navrenih 16 godina Subjektivni kriterij - sposobnost za rasuivanje (predmnijeva se, oboriva predmnjeva) OBLIK OPORUKE 1. Privatna oporuka je ona koju oporuitelj pravi bez sudjelovanja javnih tijela (vlastoruna; pisana oporuka pred svjedocima; usmena oporuka). 2. Javna oporuka je nainjena uz sudjelovanje javnih tijela (javna oporuka, meunarodna oporuka). javna tijela: opinski sud, javni biljenik, diplomatsko ili konzularno predstavnitvo RH u inozemstvu 3. Redovita oporuka je oporuka koja se moe napraviti u svakoj prigodi (normalnim okolnostima) neogranienoga je roka trajanja; vlastoruna, pisana oporuka pred svjedocima, javna, meunarodna. 4. Izvanredna oporuka je ona koja se pravi u izvanrednim okolnostima (usmena oporuka). 5. Pisana oporuka ima pisani oblik (vlastoruna, pisana oporuka pred svjedocima, javna, meunarodna). Stranica 55.

6. Usmena oporuka ima usmeni oblik (usmena oporuka). VLASTORUNA OPORUKA Vlastoruna (holografska) oporuka je ona oporuka koju je oporuitelj sam vlastoruno napisao i potpisao. Redovita, privatna i pisana oporuka. Mora biti napisana rukopisom (nije bitno pismo i jezik). Ne smije biti napisana mehanikim pomagalom (kompjutor i sl.). Treba biti potpisana punim imenom i prezimenom, no naa je sudska praksa tolerirala i drukiji oblik potpisivanja pri emu je bila vana izvornost potpisa. Moe biti napisana na bilo kojem materijalu i pomou bilo kojega sredstva. U pravilu e biti napisana na papiru i pomou olovke. Nije neophodno navesti mjesto i datum sastavljanja iako je korisno. Relativno nepouzdana oporuka mogunost krivotvorenja. PISANA OPORUKA PRED SVJEDOCIMA Pisana oporuka pred svjedocima (alografska) postoji ako je oporuiteljeva volja oitovana u vidu isprave, bez obzira tko ju je sastavio, za koju je oporuitelj pred svjedocima izjavio da sadri njegovu oporuku i potpisao je. Smatra se da je najea u praksi. Mora biti napisana na papiru (isprava) bilo rukopisom ili to je jo ee mehanikim pismom. Oporuitelj mora biti sposoban itati i pisati. Potrebna su dva svjedoka radi nunkupacije, a to je oporuiteljeva izjava da je to njegova oporuka. Svjedoci moraju biti istodobno nazoni i potpisati oporuku, ali tek nakon to ju je potpisao oporuitelj prethodno izjavivi da je to njegova oporuka. Svjedoci mogu, ali i ne moraju znati sadraj oporuke. Svjedoci ne moraju znati jezik na kojem je sastavljena oporuka, ali moraju znati jezik na kojem je oporuitelj izjavio da je to njegova oporuka. JAVNA OPORUKA Redovita, javna i pisana oporuka. Ovlatene osobe za sastavljanje javne oporuke: sudac i sudski savjetnik u opinskom sudu, javni biljenik, diplomatsko-konzularni predstavnik RH. Ovlatena osoba utvruje istovjetnost (identitet) oporuitelja (osobno ga poznaje, pomou osobne iskaznice, putovnice ili dva svjedoka istovjetnosti). Sadraj oporuke formulira se u zapisniku po kazivanju oporuitelja. Ovlatena osoba duna je sasluati oporuiteljevo izlaganje, upozoriti ga na propise, savjetovati ga, ali ne smije vriti nikakav pritisak. Ovlatena osoba smije preformulirati oporuku radi jasnoe, ali ne smije mijenjati sadraj pa mora unijeti i odredbe na kojima oporuitelj inzistira. Oporuitelj potpisuje zapisnik nakon to je upoznat s njegovim sadrajem, a potpisuje ga i ovlatena osoba. Ako oporuitelj ne zna ili nije u stanju itati i pisati ovlatena e osoba u nazonosti dva svjedoka oporuke proitati njezin tekst, a oporuku e oporuitelj potpisati ili staviti svoj rukoznak; potpisuju je i svjedoci i ovlatena osoba. MEUNARODNA OPORUKA Redovit, javan i pisani oblik oporuke. Konvencija o jednoobraznom zakonu o obliku meunarodnoga testamenta (Washington, 1973.) potpisana i ratificirana od strane RH te unijeta u tekst ZON-a. Oporuitelj izjavljuje pred ovlatenom osobom u nazonosti dvaju svjedoka da je isprava koju je on ili netko drugi napisao njegova oporuka i da je upoznat s njenim sadrajem. Koriste je stranci, ali mogu i nai dravljani. Ovlatena osoba ne zna sadraj oporuke, ali oporuitelj je moe s njime upoznati. Najprije se utvruje identitet oporuitelja, a zatim izvornost sadraja i potpisa; obavezan je datum i svjedoci. Oporuitelju se izdaje potvrda da je pred ovlatenom osobom propisno nainio meunarodnu oporuku. Potvrda stvara oborivu predmnjevu da oporuka ima valjani oblik meunarodne oporuke, ali nije bitan uvjet za valjanost oporuke. USMENA OPORUKA Izvanredan, privatan i usmeni oblik oporuke. Moe se izjaviti samo u izvanrednim prilikama (objektivne naravi poar, poplava, potres, rat, nesrea i sl.; subjektivne naravi neposredna smrtna opasnost npr. usljed bolesti). Oporuitelj oituje svoju volju pred dva istodobno nazona svjedoka koji razumiju jezik na kojem je izjavljena. Svjedoci su duni bez odlaganja pisano sastaviti izjavu oporuitelja i to prije je Stranica 56.

predati sudu ili javnom biljeniku ili je pred njima usmeno ponoviti radi sastavljanja zapisnika o usmeno izjavljenoj oporuci. Proputanje ove dunosti od strane svjedoka nee dovesti do nevaljanosti oporuke jer e se ona utvrditi u ostavinskom postupku. Usmena oporuka prestaje vaiti kad protekne 30 dana od prestanka izvanrednih prilika u kojima je napravljena Usmena oporuka je najmanje pouzdani oblik oporuke i samo iznimno se smije koristiti, odnosno samo ako se nije mogla napraviti oporuka u nekom od ostalih oblika. SVJEDOCI OPORUKE APSOLUTNA NEPODOBNOST Nedostatak poslovne sposobnosti. Kod pisane oporuke pred svjedocima i javne oporuke svjedoci moraju znati itati i pisati. Kod usmene oporuke svjedoci moraju razumjeti jezik kojim je izjavljena oporuka, ali ne moraju znati itati i pisati. SVJEDOCI OPORUKE RELATIVNA NEPODOBNOST Potomci oporuitelja bez obzira na stupanj srodstva i bez obzira da li su brani ili izvanbrani. Pretci oporuitelja bez obzira na stupanj srodstva. Posvojenici oporuitelja i njihovi potomci. Posvojitelj oporuitelja. Poboni srodnici oporuitelja zakljuno do etvrtoga stupnja srodstva. Brani drugovi svih ovih osoba. Brani drug ostavitelja. Ako netko od navedenih osoba bude svjedok to je razlog nevaljanosti oporuke. SADRAJ OPORUKE 1. Odreivanje nasljednika i nasljednih dijelova (u obliku alikvotnoga dijela i ex re certa) 2. Iznasljeenje, iskljuenje i lienje nunoga dijela 3. Odreivanje zapisa (legata) 4. Odreivanje zamjenika (supstituta) nasljedniku i zapisovniku. - obina zamjena ili vulgarna supstitucija. - institut je nasljednik koji je prvenstveno odreen za nasljednika, a supstitut je njegov zamjenik. - supstitut e naslijediti ili e mu pripasti zapis ako: 1. institut umre prije ostavitelja, 2. ako se institut odrekne nasljedstva ili zapisa, 3. ako institut postane nedostojan. - fideikomisarna supstitucija (povjerbena zamjena) znai imenovanje nasljednika nasljedniku ili zapisovnika zapisovniku to je u nas zabranjeno. 5. Uvjeti, rokovi, nalozi - uvjeti moraju biti objektivno mogui i pravno doputeni. - nemogui, nedoputeni, nemoralni, nerazumljivi i protuslovni uvjeti smatra se kao da ne postoje - ako je nasljedno pravo ogranieno rokom, a u nekim sluajevima i uvjetom i nalogom dolazi do sukcesivnoga nasljeivanja pri emu dolazi do prethodnoga i potonjega vlasnitva - ako nasljednik optereen nalogom ne ispuni nalog gubi ono to je trebao dobiti jer se nalog smatra raskidnim uvjetom - za nedoputene i nemoralne uvjete uzima se kao da ne postoje; ako se nalog nikako ne moe ispuniti nasljednik zadrava dobiveno 6. Osnivanje zaklade 7. Odreivanje izvritelja oporuke 8. Oprost nedostojnosti 9. Odreivanje odnosa meu sunasljednicima (dioba, dugovi) 10. Opoziv ranije oporuke 11. Storniranje opoziva oporuke 12. Priznanje oinstva izvanbranoga djeteta 13. Priznanje duga, odreivanje mjesta i naina sahrane itd.

Stranica 57.

IZVRITELJ OPORUKE Izvritelj oporuke moe biti jedna ili vie osoba (fizika ili pravna) koju je oporuitelj u oporuci odredio da brine o potpunom i tonom izvrenju oporuke. .Postojanje izvritelja oporuke ovisi iskljuivo o oporuiteljevoj volji. .Izvritelj oporuke moe biti svaka poslovno sposobna osoba Ne postoji nikakva javna dunost biti izvriteljem oporuke. Osoba koja prihvati dunost izvritelja oporuke duna je obavljati taj posao uredno i savjesno kao to bi obavljao skrbnik imovine, odnosno dobar domain; sud moe opozvati izvritelja ako neuredno obavlja dunost. Izvritelj oporuke brine o tonom i potpunom izvrenju oporuke, uva ostavinu i njome upravlja, brine o isplati dugova i zapisa. Po zavretku posla duan je poloiti sudu raun o svome radu. Ima pravo na naknadu opravdanih i potrebnih trokova koje je imao pri obavljanju dunosti; ima pravo na primjerenu nagradu koja se isplauje iz ostavine o emu odluuje sud; odgovara za tetu koju poini nasljednicima. TUMAENJE OPORUKE Odredbe oporuke treba tumaiti prema pravoj namjeri oporuitelja. U dvojbi se treba drati onoga to je povoljnije za oporunoga, a ne zakonskoga nasljednika. Cilj tumaenja oporuke je utvrivanje prave namjere ostavitelja, odnosno njegove posljednje volje. Do tumaenja dolazi kada volja ostavitelja nije dovoljno jasno izraena. Prigodom tumaenja sud se moe posluiti svim doputenim dokaznim sredstvima. Naelo reprezentacije nee se primijeniti ako oporuni nasljednik ne naslijedi iz bilo kojega razloga jer nije mogue kod oporunoga nasljeivanja. Naelo prirataja primijenit e se samo ako je to bila namjera oporuitelja vidljiva iz oporuke, a u suprotnom e doi do nasljeivanja po zakonu. NEVALJANOST SADRAJA OPORUKE Oporuka ili neka njezina odredba iji sadraj je nemogu ili nedoputen nevaljana je. U pravilu ako je neka oporuna odredba nitetna, radit e se o djelominoj nitetnosti pa e ostatak oporuke ostati na snazi, a za nitetnu odredbu e se uzeti kao da nije ni unesena u oporuku. OPOZIV OPORUKE Opozivost je temeljna karakteristika oporuke kao pravnoga posla. Za opoziv se trai jednaka sposobnost kao i za pravljenje oporuke. Opoziv se moe odnositi na cijelu ili dio oporuke. Bilo koja se oporuka moe opozvati novom bilo kojom oporukom 1. Izriit opoziv: 1. unitenje oporuke (treba biti izvreno od oporuitelja npr. trganjem, spaljivanjem i sl.), 2. izjava o opozivu (formalna izjava pred ovlatenom osobom, pred svjedocima u pisanom ili usmenom obliku, u obliku vlastorune oporuke; to nije nova oporuka jer sadri samo opoziv). 2. Preutan opoziv: 1. pravljenje nove oporuke (nova oporuka mora biti vremenski kasnija i sadrajno potpuno ili djelomino suprotna ranijoj oporuci; odredbe ranije oporuke koje nisu u suprotnosti s kasnijom ostaju na snazi), 2. konkludentne radnje (oporuitelj za ivota raspolae svojom imovinom protivno oporuci; npr. za ivota potroi ili otui imovinu ili njezine dijelove koji su trebali biti predmetom oporunoga nasljeivanja . UVANJE OPORUKE Oporuka se moe uvati na razliite naine. Oporuitelj moe uvati oporuku kod sebe. Oporuku moe predati na uvanje nekoj drugoj fizikoj osobi (npr. nasljedniku ili zapisovniku). Oporuka se moe predati na uvanje i pravnoj osobi (npr. u bankovni sef). Moe se predati na uvanje i ovlatenoj osobi (opinski sud, javni biljenik, diplomatsko ili konzularno predstavnitvo RH). Ovlatena osoba (sud) stavlja oporuku u posebnu omotnicu te je peati i pohranjuje u sudski depozit. Oporuitelj uvijek moe uzeti natrag oporuku predanu na uvanje. U Hrvatskom upisniku oporuka koji vodi Hrvatska javnobiljenika komora evidentiraju se podaci Stranica 58.

o sastavljanju, pohranjivanju i proglaavanju oporuke. Podatke u HUO dostavljaju nadleni sudovi, javni biljenici, odvjetnici i osobe koje su napravile oporuku; podatke smije koristiti samo oporuitelj. Ako oporuka nije evidentirana u HUO to ne dovodi do njezine nevaljanosti. Da bi sud mogao proglasiti oporuku ona mu mora biti predana. Svatko tko posjeduje ispravu u kojoj je oblikovana neije oporuka, duan je nakon oporuiteljeve smrti predati tu ispravu bilo kojem opinskom sudu radi proglaenja, a i svatko tko zna da gdje se oporuka nalazi duan je o tome obavijestiti opinski sud. Ako oporuka bude sluajno ili neijom radnjom unitena, izgubljena, skrivena ili zametnuta, a to nije posljedica valjanog opoziva oporuke, dolazi do rekonstrukcije oporuke tj. do dokazivanja unitene, izgubljene, sakrivene ili zamtenute oporuke. UPIS U HRVATSKI UPISNIK OPORUKA To je javni upisnik koji vodi Javnobiljenika komora. U ovaj upisnik se za neiju oporuku moraju unijeti sljedei podaci: da je navodna oporuka sastavljena, da je i gdje je pohranjena, da je proglaena (nakon to bude proglaena). U Upisnik se ne upisuje sadraj oporuke; sam upis ne mijenja nita vezano uz tu oporuku u pravnom smislu; oporuka ne mora biti upisana u Upisnik ako oporuitelj to ne eli. Prije smrti oporuitelja u pravilu se podaci iz Upisnika ne mogu nikome stavljati na raspolaganje (osim oporuitelju ili osobi koju je on ovlastio).

PRAVNI POLOAJ NASLJEDNIKA

PRAVNI POLOAJ NASLJEDNIKA JE POLOAJ KOJI U PRAVNIM ODNOSIMA IMA NEKA OSOBA ZATO TO JE USLJED OSTAVITELJEVE SMRTI STEKLA NASLJEDNO PRAVO TE POSTALA OSTAVITELJEVIM NASLJEDNIKOM OTVARANJE NASLJEDSTVA Nasljedstvo je sve ono to je od ostavine prelo na nasljednika. Nasljedstvo se otvara smru i proglaenjem nestale osobe umrlom. Dan otvaranja nasljedstva: 1. dan smrti ostavitelja, 2. dan kada je rjeenje o proglaenju osobe umrlom postalo pravomono osim ako je u samom rjeenju kao dan smrti odreen neki drugi dan. U sluaju proglaenja osobe umrlom rokovi poinju tei od dana pravomonosti rjeenja o proglaenju osobe umrlom. Nasljednik mora biti iv u asu otvaranja nasljedstva. Zaeto, a neroeno dijete se smatra nasljednikom ako se ivo rodi. Komorijenti osobe koje su izgubile ivot u istom dogaaju (npr. ostavitelj i nasljednik): smatra se da ni jedna od tih osoba nije bila iva u trenutku otvaranja nasljedstva druge osobe ako se ne dokae suprotno. Nasljednici moraju biti dostojni za nasljeivanje PRELAZAK OSTAVINE NA NASLJEDNIKE Nasljednik stjee nasljedno pravo u trenutku ostaviteljeve smrti (otvaranje nasljedstva). Ostavina na nasljednika prelazi po sili zakona ime postaje njegovo nasljedstvo. U trenutku otvaranja nasljedstva nasljednik stjee i ostala prava i obveze vezane uz njegovo svojstvo nasljednika. Nasljednik trajno ostaje nasljednikom, osim ako se valjano ne odrekne svoga nasljednoga prava. NEPOZNATI NASLJEDNICI Ako su nasljednici nepoznati sud e oglasom u Narodnim novinama i na drugi prikladan nain Stranica 59.

pozvati osobe koje polau pravo na nasljedstvo da se prijave sudu. Ako se u roku od 6 mjeseci od objave oglasa ne javi ni jedan nasljednik ostavina prelazi u vlasnitvo opine ili grada. Nasljednik koji bi se kasnije javio ne gubi svoje nasljedno pravo i ima pravo zahtijevati ostavinu (osim u sluaju zastare nasljednopravnoga zahtjeva). Svoje pravo takav nasljednik moe ostvarivati jedino u parnici ako je rjeenje o nasljeivanju postalo pravomono. Kad su nasljednici nepoznati, nepoznatoga boravita ili nedostupni sud e postaviti privremenoga skrbnika ostavine. Privremeni skrbnik ostavine zastupa nasljednike, moe tuiti i biti tuen, naplatiti trabine, isplatiti dugove itd. Na privremenoga skrbnika primjenjuju se na odgovarajui nain pravila o izvritelju oporuke ODRICANJE OD NASLJEDSTVA Pozitivna i negativna nasljednika izjava. Pozitivna nasljednika izjava nije potrebna jer se u nas ne razlikuje delaciju od akvizicije. Nasljednik se moe odrei nasljedstva javno ovjerovljenom izjavom ili izjavom danom na zapisnik kod suda do donoenja prvostupanjske odluke. Odricanje od nasljedstva vrijedi i za potomke onoga koji se odrekao osim ako nije izriito izjavio da se odrie samo u svoje ime. Ako se odreknu svi nasljednici bliega nasljednoga reda na nasljedstvo se pozivaju nasljednici sljedeega nasljednoga reda. Ako se nasljedstva odreknu svi ostali nasljednici prvoga nasljednoga reda, brani drug ostaje u prvom nasljednom redu i pripada mu cjelokupna ostavina. Ako je nasljednik umro prije svretka ostavinske rasprave ili nakon svretka ostavinske rasprave, a prije donoenja prvostupanjske odluke, a nije se odrekao nasljedstva, pravo odricanja prelazi na njegove nasljednike. Nasljednik koji je raspolagao nasljedstvom ili nekim njegovim dijelom ne moe se odrei nasljedstva. Mjere koje jedan nasljednik poduzme samo radi ouvanja ostavine, kao i mjere tekue uprave, ne liavaju ga prava da se odrekne nasljedstva. Odricanje od nasljedstva ne moe biti djelomino ni pod uvjetom. Odricanje od nasljedstva ne odnosi se na naknadno pronaenu imovinu. Odricanje u korist odreenoga nasljednika ne smatra se odricanjem od nasljedstva, nego izjavom o ustupu svoga nasljednoga dijela. Odricanje od nasljedstva koje nije otvoreno nema pravnoga uinka, ali postoje iznimke. Iznimno se potomak koji ima poslovnu sposobnost moe ugovorom s pretkom odrei nasljedstva koje bi mu pripalo nakon smrti pretka. Iznimno se i brani drug moe ugovorom odrei nasljedstva koje bi mu pripalo nakon smrti njegova branoga druga. Ugovor o odricanju od nasljedstva valjan je samo ako je sastavljen u pisanom obliku i: 1. ovjeren od suca nadlenoga suda, ili 2. sastavljen u formi javnobiljenikoga akta iili 3. potvren (solemniziran) po javnom biljeniku Ovlatene su osobe dune ugovornicima proitati ugovor i upoznati ih s njegovim posljedicama. Izjava o odricanju od nasljedstva ili o prihvatu nasljedstva ne moe se opozvati . Ipak i pozitivna i negativna nasljednika izjava moe se pobijati po opim pravilima o pobijanju pravnih poslova zbog mana volje (npr. zablude i prijevare). ZASTARA NASLJEDNOPRAVNIH ZAHTJEVA Nasljednika tuba (hereditatis petitio) mogua je samo izmeu osoba koje se spore o pravu nasljedstva od kojih jedna istie svoje jednako ili jae pravo nasljedstva prema osobi koja posjed Stranica 60.

stvari ostavine takoer temelji na pravu nasljedstva. Rokovi zastare u nasljednom pravu prema ZON-u vrijede samo ako se radi o nasljednopravnom zahtjevu (sudska praksa). Ako netko ne dri spornu imovinu po nasljednopravnom temelju nego kao svoju vlastitu tada se ne primjenjuju zastarni rokovi iz ZON-a nego oni iz ZV-a (sudska praksa) . Pravo zahtijevati ostavinu zastarijeva: 1. u roku od godinu dana od kada je nasljednik saznao za svoje pravo i za posjednika ostavine (subjektivni rok), 2. za deset godina od smrti ostavitelja za zakonskoga nasljednika, a za oporunoga nasljednika od proglaenja oporuke u odnosu na potenoga posjednika (objektivni rok), 3. prema nepotenom posjedniku ovo pravo zastarijeva za dvadeset godina (objektivni rok). ODGOVORNOST NASLJEDNIKA ZA OSTAVITELJEVE DUGOVE Nasljednik odgovara za ostaviteljeve dugove. Nasljednik koji se odrekao nasljedstva ne odgovara za ostaviteljeve dugove. Nasljednik za dugove odgovara naslijeenom i vlastitom imovinom Nasljednik odgovara za ostaviteljeve dugove do visine vrijednosti naslijeene imovine. Na visinu vrijednosti naslijeene imovine i vrijednost ostaviteljevih dugova koje je nasljednik ve podmirio sud pazi samo na prigovor nasljednika. Kad ima vie nasljednika, oni odgovaraju solidarno za ostaviteljeve dugove, i to svaki do visine svoga nasljednoga dijela, bez obzira je li izvrena dioba nasljedstva. Meu nasljednicima dugovi se dijele razmjerno njihovim nasljednim dijelovima, ako oporukom nije drukije odreeno . ODVAJANJE OSTAVINE Ostaviteljevi vjerovnici mogu zahtijevati u roku od tri mjeseca od otvaranja nasljedstva da se ostavina odvoji od imovine nasljednika. Sud donosi rjeenje o odvajanju ostavine u ostavinskom postupku. Da bi dolo do odvajanja vjerovnici moraju uiniti vjerojatnim postojanje trabine i opasnost da bez odvajanja ne bi mogli namiriti svoju trabinu. Ako doe do odvajanja nasljednici ne mogu raspolagati stvarima i pravima ostavine, niti se njihovi vjerovnici mogu iz njih naplatiti sve dok se ne naplate vjerovnici koji su zahtijevali odvajanje. Ostaviteljevi vjerovnici koji su zahtijevali to odvajanje mogu naplatiti svoje trabine samo iz sredstava ostavine. Odvojenoj ostavini sud moe postaviti skrbnika. Na zahtjev ostaviteljevih vjerovnika sud moe odrediti uvanje odvojene ostavine na troak vjerovnika koji su to zahtijevali. Ako vjerovnik koji je zahtijevao odvajanje nema ovrnu ispravu ili ako ve prije nije pokrenuo postupak radi ostvarenja svoje trabine, duan je pokrenuti postupak radi ostvarenja svoje trabine u roku koji mu odredi sud rjeenjem o odvajanju ostavine. Ako vjerovnik ne pokrene postupak na koji je upuen u roku koji mu je odreen, sud e po slubenoj dunosti svoje rjeenje o odvajanju ostavine staviti izvan snage. O zahtjevu vjerovnika sud odluuje rjeenjem u ostavinskom postupku. alba protiv toga rjeenja ne odgaa njegovu provedbu. RAZVRGNUE NASLJEDNIKE ZAJEDNICE Do pravomonosti rjeenja o nasljeivanju sunasljednici upravljaju i raspolau ostavinom po pravilima koja vrijede za zajednike vlasnike. Sunasljednici ne upravljaju i raspolau onim to je povjereno na upravljanje izvritelju oporuke ili skrbniku ostavine. Poto bude utvreno koliki dijelovi nasljednoga prava pripadaju pojedinim nasljednicima, do razvrgnua suvlasnici upravljaju i raspolau po pravilima o suvlasnitvu, osim onim to je povjereno na upravljanje izvritelju oporuke ili skrbniku ostavine. Razvrgnue moe zahtijevati svaki sunasljednik. Stranica 61.

Pravo na razvrgnue ne zastarijeva. Nitetna je oporuiteljeva odredba kojom zabranjuje nasljednicima da ikad razvrgnu zajednicu. Razvrgnue se provodi po pravilima o razvrgnuu suvlasnitva ako oporukom ili ZON-om nije to posebno odreeno. PRAVO SUNASLJEDNIKA KOJI SU IVJELI S OSTAVITELJEM Na zahtjev sunasljednika ili zapisovnika koji je ivio ili privreivao u zajednici s ostaviteljem sud moe kada postoji opravdana potreba, odluiti da mu se ostave pojedine stvari (pokretne ili nepokretne) koje bi inae pripale u dio ostalih nasljednika. Vrijednost tih stvari sunasljednik je duan isplatiti u novcu u roku koji prema okolnostima odredi sud. Rjeenje suda kojim udovoljava tom zahtjevu ovrna je isprava. Sunasljednik poljodjelac ne mora uiniti vjerojatnom opravdanu potrebu kada se radi o nasljeivanju poljoprivrednoga zemljita. Za osiguranje iznosa koji im je duan isplatiti sunasljednik ostali nasljednici imaju zakonsko zalono pravo na dijelovima ostavine dodijeljenima nasljedniku. Ako im u roku ne bude plaeno, oni imaju pravo zahtijevati naplatu svoje trabine ili predaju stvari koje bi im inae pripale na ime nasljednoga dijela. DIOBA KUANSKIH PREDMETA Kuanski predmeti koji nisu znatnije vrijednosti, a slue za zadovoljavanje svakodnevnih potreba nasljednika koji je ivio s ostaviteljem u istom kuanstvu koji nije njegov potomak ni njegov brani drug, ostavit e mu se na njegov zahtjev. Vrijednost tih predmeta uraunat e se u dio toga nasljednika. Ako vrijednost predmeta premauje vrijednost nasljednoga dijela, nasljednik kojemu su ti predmeti ostavljeni isplatit e ovu razliku ostalim nasljednicima u novcu. USTUPANJE NASLJEDNOGA DIJELA PRIJE DIOBE Svaki nasljednik moe prije diobe potpuno ili djelomino prenijeti svoj nasljedni dio samo na sunasljednika. Ugovor o prijenosu nasljednoga dijela valjan je samo ako je sastavljen u pisanom obliku i ovjeren od suca, sastavljen u obliku javnobiljenikoga akta ili potvren (solemniziran) po javnom biljeniku. Ovlatene su osobe dune proitati ugovor i upozoriti ugovornike na posljedice ugovora. Ugovor nasljednika s osobom koja nije nasljednik o ustupanju nasljednoga dijela samo obvezuje nasljednika da po izvrenoj diobi preda svoj dio suugovorniku. Time suugovornik ne dobiva do diobe nikakvo drugo pravo. OASNA OSTAVINA Oasna ili kaduktna ostavina je ona koju nema tko naslijediti. Ostavitelj uope nema nasljednika (ni po zakonu ni po oporuci) ili su nedostojni (nesposobni) za nasljeivanje ili su se odrekli nasljedstva. Oasna ostavina mogla bi se prepustiti prisvajanju (okupaciji) pojedinaca, no suvremeni nasljednopravni sustavi prihvaaju naelo fiscus post omnes (dravna blagajna poslije svih). U RH ostavina bez nasljednika postaje vlasnitvo grada ili opine. Moe se kazati da oasna ostavina postaje dravno vlasnitvo. Nekretnine i s njima izjednaena prava (npr. pravo graenja) pripadaju onom gradu/opini na ijem se podruju nalaze. Pokretnine pripadaju onom gradu/opini na ijem je podruju ostavitelj imao prebivalite (a ako nije imao prebivalite onda se uzima u obzir boravite) u trenutku smrti. Ako ostavitelj nije imao ni prebivalite ni boravite u RH u trenutku smrti, njegove pokretnine prelaze na grad/opinu gdje je ostavitelj u trenutku smrti bio upisan u knjigu dravljana RH. U teoriji nasljednoga prava postavilo se pitanje smatra li se drava kod preuzimanja oasne ostavine Stranica 62.

nasljednikom. Prema prvom shvaanju drava se smatra nasljednikom, no tome se prigovara jer zakonski nasljednik moe biti samo fizika osoba. Prema drugom shvaanju smatra se da drava samo stupa na mjesto nasljednika, ali sama nije nasljednik. Prema treem shvaanju koje prihvaa i ZON, drava postaje ostaviteljevim univerzalnim sukcesorom s onakvim pravnim poloajem kakav bi inae imao nasljednik. Za razliku od nasljednika koji se moe odrei nasljedstva, drava mora prihvatiti nasljedstvo. URAUNAVANJE DAROVA ZAKONSKOM NASLJEDNIKU Uraunavanje je institut po kojem se svakom zakonskom nasljedniku uraunava u njegov dio sve ono to je dobio na dar od ostavitelja za ivota. Uraunavanjem se nastoji izjednaiti poloaj nasljednika istoga nasljednoga reda. Uraunavanje se obavlja na nain da se najprije nasljednicima koji nisu za ivota ostavitelja dobili od njega odreene darove, prizna i iz ostavine dodijeli odgovarajua vrijednost. Pravo da zahtijevaju uraunavanje imaju sunasljednici. Ostavitelj je ovlaten odrediti da se dar nee uraunavati u nasljedni dio daroprimatelja. Nasljednik ima pravo darovanu mu stvar vratiti ostavini. Pri uraunavanju vrijednosti darova nasljedniku u nasljedni dio uzima se vrijednost dara u asu otvaranja nasljedstva, a prema njezinu stanju u vrijeme darovanja. Jednako kao dar nasljedniku uraunava se u njegov dio ono to je dugovao ostavitelju s uinkom kao da je dug ispunio. Ne uraunavaju se: 1. uobiajeni manji darovi, 2. plodovi i koristi koje je nasljednik imao od darovane stvari do ostaviteljeve smrti, 3. trokovi uzdravanja i obveznoga kolovanja nasljednika, 4. darovi uinjeni nasljedniku koji se odrekao nasljedstva (ako se time ne dira u nuni dio), 5. darovane stvari vraene u ostavinu . Da li e se izdaci koje je ostavitelj uinio za daljnje kolovanje nasljednika uraunati u njegov nasljedni dio i u kojoj mjeri, odluit e sud prema okolnostima, uzimajui u obzir naroito vrijednost ostavine i trokova kolovanja i osposobljavanja za samostalan ivot ostalih nasljednika

NUNO NASLJEDNO PRAVO

Nuno nasljedno pravo je skup pravnih pravila kojima se odreuje krug osoba kojima je oporuitelj duan ostaviti odreeni dio svoje imovine. Osim kod oporunoga nasljeivanja dolazi do izraaja i kod darovanja. Nuni je dio odreeni dio zakonskoga dijela. Oporuitelj moe raspolagati samo s raspoloivim dijelom, ali ne i s nunim. Nuni je nasljednik univerzalni sukcesor. Nuno nasljeivanje ima prisilan (kogentan) karakter za razliku od zakonskoga nasljeivanja. Svrha je nunoga nasljeivanja da najblii srodnici i brani drug dobiju izvjestan dio ostavine iako nisu navedeni u oporuci. Nuni se dio daje samo na zahtjev, a nikada po slubenoj dunosti. U teoriji nasljednoga prava postoje dva shvaanja o pravnoj prirodi prava na nuni dio 1. nuni je dio jedan oblik nasljednoga prava (prihvaeno je kod nas i u veini drava svijeta). 2. pravo na nuni dio obvezno je pravo (prihvaeno u Njemakoj, vicarskoj i Austriji i u OGZ-u). Prihvaanje stajalita da je pravo na nuni dio oblik nasljednoga prava ima veliko praktino znaenje: - na nuno se nasljeivanje primjenjuju pravila zakonskoga nasljeivanja - za nune nasljednike vrijede pravila o dostojnosti, iskljuivosti izmeu pojedinih nunih Stranica 63.

nasljednih redova, odgovornosti za ostaviteljeve dugove, nasljednikoj izjavi, fikcija nasciturus pro iam nato, naelo reprezentacije itd. KATEGORIJE NUNIH NASLJEDNIKA Apsolutni i relativni nuni nasljednici. Apsolutni nuni nasljednici nasljeuju bez dodatnih uvjeta. U apsolutne nune nasljednike ubrajaju se: ostaviteljevi potomci, ostaviteljevi posvojenici i njihovi potomci i ostaviteljev brani drug. Apsolutni nuni nasljednici imaju pravo na polovicu zakonskoga dijela. Relativni nuni nasljednici nasljeuju ako se kumulativno ispune dva dodatna uvjeta: 1. moraju biti trajno nesposobni za rad, 2. ne smiju imati nunih sredstava za ivot U relativne nune nasljednike ubrajaju se: ostaviteljevi roditelji, posvojitelji i ostali pretci (bake i djedovi, prabake i pradjedovi itd.). Relativni nuni nasljednici imaju pravo na treinu zakonskoga dijela. Brae i sestre i potomci djedova i baka nisu nuni nasljednici Prema bivem ZON-u braa i sestre bili su nuni nasljednici. Mogu je grafiki prikaz kategorija nunih nasljednika. NUNI NASLJEDNI REDOVI I. nuni nasljedni red ine ostaviteljevi potomci, posvojenici i njihovi potomci te ostaviteljev brani drug. Svakome pripada zakonskoga dijela. II. nuni nasljedni red ine ostaviteljevi roditelji (posvojitelji) i brani drug. Roditeljima pripada 1/3 zakonskoga dijela, a branom drugu zakonskoga dijela. III.nuni nasljedni red ine bake i djedovi ostavitelja. Pripada im 1/3 zakonskoga dijela. Teorijski se moe govoriti o etvrtom i daljnjim nasljednim redovima. Kod nunoga nasljeivanja ne primjenjuje se naelo prirataja, a naelo reprezentacije se ogranieno primjenjuje samo u prvom nunom nasljednom redu dok je u daljnjim nasljednim redovima iskljueno . IZRAUNAVANJE NUNOGA DIJELA Do izraunavanja nunoga dijela dolazi na zahtjev nunih nasljednika u sluaju da je nuni dio povrijeen ne samo oporukom nego i darovanjima. Od aktive se odbije pasiva, to znai dugovi, trokovi pogreba, popisa i procjene ostavine. Tako se dobije ista vrijednost ostavine. istoj ostavini priraunava se vrijednost svih darova koje je ostavitelj uinio nekom zakonskom nasljedniku bilo kada. Priraunava se i vrijednost darova koje je ostavitelj uinio treim osobama u posljednjoj godini svoga ivota. Pod darom se podrazumijevaju i tzv. preddavanja (npr. trokovi obrazovanja nasljednika). Ne uraunavaju se darovi uinjeni u ope korisne svrhe kao ni darovi koji se inae ne uraunavaju po zakonu. Tako se dobije obraunska vrijednost ostavine iz koje se odreuju nuni dijelovi. PRIMJER IZRAUNAVANJA NUNOGA DIJELA Postoji oporuka kojom se cjelokupna ostavina ostavlja supruzi Osim supruge ostavitelj ima i dva sina koji su zakonski nasljednici AKTIVA PASIVA TROKOVI POGREBA ISTA OSTAVINA pogreba) 300.000,00 KN 90.000,00 KN 10.000,00 KN 200.000,00 KN (nakon oduzimanja od aktive pasive i trokova

Stranica 64.

ISTA OSTAVINA 200.000,00 KN STAN DAROVAN SINU +100.000,00 KN OBRAUNSKA VRIJEDNOST OSTAVINE 300.000,00 Kod zakonskoga nasljeivanja supruga i svaki od dva sina nasljedili bi 1/3 ostavine Kao nunim nasljednicima pripada im od zakonskoga dijela to iznosi u konkretnom sluaju 1/6 ukupne ostavine Obraunska vrijednost ostavine 300.000:6=50.000 kn Nasljednici ostvaruju nasljedstva: 150.000 oporuni nasljednik (supruga) 100.000 sin kojem je darovan stan 50.000 nuni dio za drugog sina UMANJENJE OPORUNIH RASPOLAGANJA I VRAANJE DAROVA ZBOG POVREDE NUNOGA DIJELA Najprije se umanjuju oporuna raspolaganja, a ako to nije dovoljno za namirenje nunoga dijela, vraaju se darovi. Oporuna se raspolaganja umanjuju u istom omjeru osim ako to drugo ne proizlazi iz oporuke. Vraanje darova poinje od posljednjega dara pa dalje do prvoga. Darovanjem se smatra i oprost duga. Do umanjenja oporunih raspolaganja i vraanja darova nikad ne dolazi po slubenoj dunosti nego iskljuivo na zahtjev nunih nasljednika. Tuba za umanjenje oporunih raspolaganja podnosi se u roku od 3 godine od proglaenja oporuke. Tuba za vraanje dara podnosi se u roku od 3 godine od smrti ostavitelja. ISKLJUENJE NUNIH NASLJEDNIKA 1. nasljednik je povrijedio neku zakonsku ili moralnu obvezu prema ostavitelju koja proizlazi iz njegova obiteljskoga odnosa s ostaviteljem (npr. zakonsku obvezu uzdravanja ili moralnu obvezu potovanja njegove osobe). 2. nasljednik je namjerno poinio neko tee kazneno djelo prema ostavitelju, njegovom branom drugu, djetetu ili roditelju 3. nasljednik je uinio kazneno djelo protiv RH ili vrijednosti zatienih meunarodnim pravom. 4. nasljednik se odao neradu i nepotenom ivotu. Razlozi iskljuenja moraju postojati u trenutku sastavljanja oporuke. Izjava o iskljuenju moe se dati jedino u oporuci. Iskljuenje moe biti potpuno i djelomino. Iskljuenje treba razlikovati od nedostojnosti . Iskljueni nuni nasljednik gubi nasljedno pravo u mjeri u kojoj je iskljuen. LIENJE NUNOGA DIJELA Lienje nunoga dijela je iznasljeenje ostaviteljevoga potomka u korist njegovih potomaka. Moe se dati jedino u oporuci Pretpostavke lienja su: 1. prezaduenost potomka ili 2. rasipnitvo potomka Lienje je u korist lienikovoga maloljetnoga djeteta ili maloljetnoga unuka od prije umrloga djeteta ili u korist punoljetnoga djeteta ili punoljetnoga unuka koji su nesposobni za rad Smisao lienja nunoga dijela je zatita i uzdravanje druge ili tree generac.ije ostaviteljevih potomaka. Lienje moe biti potpuno i djelomino. OSTAVLJANJE I ODREIVANJE NUNOGA DIJELA Stranica 65.

1. u obliku zakonskoga nasljednoga dijela (ako u oporuci uope nije spomenut nuni nasljednik ili je ostavitelj neovlateno raspolagao darujui svoju imovinu ili je neopravdano iskljuio nekoga nunoga nasljednika iz prava na nuni dio. 2. u obliku oporunoga nasljednoga dijela (ako je ostavitelj u oporuci odredio koji dio ostavine treba pripasti nunom nasljedniku). 3. u obliku zapisa. Za zatitu nunoga dijela koristi se tuba (actio supletoria) kojom nuni nasljednik moe traiti redukciju oporunih raspolaganja. Ova tuba zastarijeva u roku od tri godine od dana proglaenja oporuke.

Stranica 66.