Pitanja za učenje i ponavljanje

1. Što je pravo?

Pravo je skup pravnih pravila kojima se reguliraju društveni odnosi u državi, o pridržavanju pravila
brine država putem mjerodavnih tijela donošenjem i primjenom sankcija (kazni) putem prema onima
koji ih ne poštuju.

2. Što je pravni sustav?

Pravni sustav je skup pravnih grana, pravnih instituta i pravnih normi sistematiziranih u jedinstven
pravni poredak neke države.

3. Što je pravna norma?

Pravna norma ili pravno pravilo je najmanji dio pravnog sustava koji upućuje kako se treba ponašati i
sadrži u sebi sankciju (kaznu) za nepoštivanje zahtjeva države. Npr. Tko tuđu pokretnu stvar oduzme
drugome s ciljem da je protupravno prisvoji, kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet
godina.

4. Što je pravni institut?

Pravni institut je skup pravnih normi koje se odnose na istu ili sličnu materiju (istu ili sličnu stvar).
Npr. sve pravne norme o vlasništvu bez obzira u kojem se zakonu nalaze čine pravni institut
vlasništva.

5. Što su pravne grane?

Pravne grane čini skup srodnih pravnih instituta. Npr. Pravnu granu građansko pravo čine institut
suvlasništva, institut etažnog vlasništva, institut založnog prava, institut posjeda te svi ostali instituti
koji se odnose na imovinu i imovinske odnose.

6. Pravne skupine?

Pravne grane svrstavamo u pravne skupine te razlikujemo dvije pravne skupine: privatno i javno
pravo.

7. Što je to privatno pravo?

Privatno pravo čini skup pravnih grana u kojima nijedna stranka ne nastupa s pozicije vlasti, već su
obje stranke ravnopravne. Npr. Kada prodajemo zemljište državi pošto je građansko pravo grana
privatnog prava država i mi smo u jednakoj poziciji i država ne nastupa ovdje kao vlast već jednako
kao i svaki drugi kupac. Mi sami odlučujemo kome ćemo prodati zemljište i država ovdje ne može biti
u boljoj poziciji od nekog drugog kupca.

8. Što je javno pravo?

Javno pravo čini skup pravnih grana koje uređuju odnose u kojima je barem jedna stranka nositelj
vlasti odnosno država koja je u nadređenoj poziciji naspram druge stranke. Npr. Kazneno pravo je
grana javnog prava jer se država ovdje pojavljuje kao vlast koja odlučuje. Država pokreće postupak
protiv počinitelja kaznenih djela te djeluje s pozicije vlasti koja želi održati red u društvu.
 9. Norme ponašanja dijelimo na:

Običajne, moralne i pravne.

10. Što su običajne norme?

Običajne norme su pravila koja nastaju dugotrajnim ponavljanjem istog ponašanja u istim ili sličnim
situacijama.

11. Što su to moralne norme?

Moralne norme su odraz čovjekovog razlikovanja dobra i zla.

12. Navedi sastavne dijelove pravne norme.

Dijelovi pravne norme su: hipoteza, dispozicija i sankcija.

13. Što je hipoteza?

Hipoteza je uvjet odnosno pretpostavka za primjenu dispozicije pravne norme, opisuje činjenice koje
se u stvarnosti moraju dogoditi kako bi se aktivirala pravna norma. Npr. Pravna norma koja
zabranjuje krađu aktivira se kada u stvarnosti netko uzme tuđu stvar s namjerom da je zadrži za sebe.

14. Što je dispozicija?

Dispozicija je glavni dio pravne norme u kojem je sadržano pravilo ponašanja tj. zahtjev države prema
onome kome je norma upućena da se ponaša na određeni način. Taj zahtjev može se formulirati kao
zapovijed, zabrana ili ovlaštenje. Npr. svaki zaposleni građanin dužan je plaćati porez (zapovijed),
zabranjeno je krasti (zabrana), građani imaju pravo dati pritužbu na rad uprave (ovlaštenje).

15. Što je sankcija?

Sankcija je dio pravne norme kojim se daje ovlaštenje javnopravnom tijelu da određenog subjekta
prisili na izvršenje preuzete obveze ili da mu odredi kaznu zbog nepoštivanja pravne norme.

16. Što je pravni odnos?

Pravni odnos je društveni odnos između najmanje dva pravna subjekta koji jedan prema drugom
imaju pravnu obvezu i pravno ovlaštenje s obzirom na neki pravni objekt.

17. Tko su pravni subjekti?

Pravni subjekti su nositelji prava i obveza.

18. Tko su fizičke osobe?

Fizičke osobe su ljudi.

19. Tko su pravne osobe?

Pravne osobe su društvene tvorevine kojima je pravni poredak priznao pravu osobnost pod uvjetom
da imaju određeni organizacijski oblik i imovinu kojom će odgovarati za preuzete obveze. Npr. škole,
gradovi, trgovačka društva, Republika Hrvatska itd.

20. Što je pravni objekt?

Pravni objekti su materijalna i duhovna dobra zbog kojih pravni subjekti ulaze u pravne odnose. Npr.
kod ugovora o licenciji, objekt pravnog odnosa je izum, tehničko znanje i iskustvo, žig, uzorak ili
model. Materijalna dobra su opipljiva, dok su nematerijalna neopipljiva.

21. Što je pravno ovlaštenje?

Pravno ovlaštenje je pravo jednog pravnog subjekta zahtijevati od drugog subjekta određenu činidbu
te ga može tužiti ako ne udovolji njegovom zahtjevu. Npr. u ugovornom odnosu zakupa osoba koja
daje poslovni prostor u zakup (zakupodavac) ima ovlaštenje tražiti od zakupnika iznos novca koji je
ugovoren za korištenje prostora (zakupninu) te ako on to ne učini može ga tužiti. Isto tako zakupnik
na osnovu ugovora ima pravo tražiti da mu se poslovni prostor preda na korištenje te može tužiti
zakupodavca, ako on to ne učini.

22. Što je pravna obveza?

Pravna obveza je dužnost jednog subjekta prema drugome da izvrši određenu činidbu te ako ne
postupi tako drugi subjekt ga može tužiti. Npr. kod ugovora o zakupu poslovnog prostora, obveza
zakupnika je plaćati zakupninu, a obveza zakupodavca predati prostor na korištenje.

23. Što je pravna sposobnost?

Pravna sposobnost je sposobnost pravnog subjekta da bude nositelj prava i obveza odnosno da ima
prava i obveze.

24. Kada pravnu sposobnost stječu fizičke, a kada pravne osobe?

Fizička osoba pravnu sposobnost stječe rođenjem, a gubi smrću odnosno proglašenjem nestale osobe
umrlom, a pravna ju osoba stječe upisom u sudski registar ili drugu javnu evidenciju, a gubi brisanjem
iz sudskog registra odnosno javne evidencije.

25. Što je poslovna sposobnost?

Poslovna sposobnost je sposobnost pravnog subjekta da svojim radnjama uzrokuje neke pravne
posljedice i sklapa pravne poslove. Npr. sklapanje ugovora, sklapanje braka, donošenje oporuke itd.

26. Kada poslovnu sposobnost stječu fizičke, a kada pravne osobe?

Fizička osoba stječe potpunu poslovnu sposobnost s 18 godina, a pravna ju osoba stječe upisom u
sudski registar ili drugu javnu evidenciju, a gubi brisanjem iz sudskog registra odnosno javne
evidencije.

27. Može li se potpuna poslovna sposobnost steći i prije 18 godine?

Potpuna poslovna sposobnost može se steći i ranije ako je maloljetna osoba starija od 16 godina
sklopila brak ili postala roditelj. Poslovna sposobnost stječe se tada odlukom suda.
 28. Može li fizička osoba stječi ograničenu poslovnu sposobnost prije punoljetnosti?

Ograničena poslovna sposobnost priznaje se maloljetnim osobama koje su stupile u radni odnos, u
kojim mogu stupiti s navršenih 15 godina. Njihova poslovna sposobnost ograničena je na pravne
radnje vezane uz radni odnos.

29. Može li se poslovna sposobnost ograničiti?

Potpuno poslovno sposobnim osobama, poslovna sposobnost može se ograničiti sudskom odlukom.
Poslovna sposobnost ograničava se kod nekih vrsta psihičkih i tjelesnih oboljenja koje fizičkim
osobama otežavaju svakodnevno funkcioniranje te ovisnosti o kockanju kod osoba koje ugrožavaju
vlastitu i egzistenciju svoje obitelji.

30. Što je deliktna sposobnost?

Deliktna sposobnost je sposobnost pravnog subjekta da snosi odgovornost za svoje protupravne

radnje i odgovara za počinjenu štetu.

31. Kada deliktnu sposobnost stječu fizičke osobe?

Fizička osoba ju stječe s 14 godina. Iznimno mogu odgovarati i fizičke osobe od 7. do 14. godine ako
se utvrdi da su bile potpuno svjesne svojih postupaka i posljedica svojih postupaka.

32. Tko odgovora za protupravne radnje pravnih osoba?

Deliktna odgovornost pravnih osoba ocjenjuje se prema ponašanju fizičkih osoba koje su ovlaštene
poduzimati pravne radnje u ime neke pravne osobe. Npr. Direktor u dioničkom društvu, ravnatelj u
školi, gradonačelnik u gradu itd.