You are on page 1of 17

PRAVO I PRAVNI PROPISI U OBRTNIŠTVU

1. Na kojem načelu je ustrojena državna vlast u Republici Hrvatskoj?


Zakonodavna vlast, izvršna vlast, sudbena vlast.

2. Tko u R. Hrvatskoj ima zakonodavnu, tko izvršnu, a tko sudsku vlast?


Zakonodavna vlast – Hrvatski sabor
Izvršna vlast – Vlada R. Hrvatske
Sudbena vlast – sudovi

3. Koja je nadležnost Hrvatskog sabora? (barem tri)


- odlučuje o donošenju i promjeni Ustava
- donosi zakone
- donosi državni proračun
- odlučuje u ratu i miru
- donosi okte kojima izražava politiku Hrvatskog sabora
- donosi Strategiju nacionalne sigurnosti i Strategiju obrane RH
- odlučuje o promjeni granica RH
- raspisuje referendum
- obavlja izbore itd.

4. Koliko iznosi mandat zastupnika u Hrvatskom saboru?


c) 4 godine

5. Koja je nadležnost Predsjednika R. Hrvatske? (barem tri)


- raspisuje izbore za Hrv. sabor i saziva ga na prvo zasjedanje
- povjerava mandat za sastavljanje Vlade
- raspisuje referendum
- dodjeljuje odlikovanja
- daje pomilovanja
- vrhovni je zapovjednik oružanih snaga RH
- imenuje i razrješava vojne zapovjednike

6. Tko čini Vladu RH?


Predsjednik, jedan ili više potpredsjednika i ministri.

7. Kome je odgovorna Vlada RH?


c) Hrvatskom saboru
8. Nabrojite vrste sudova u RH?
- Vrhovni sud RH
- općinski i županijski sudovi
- sudovi za prekršaje i Visoki prekršajni sud
- trgovački sudovi i Visoki trgovački sud RH
- Upravni sud RH

9. Što je Ustavni sud RH i koja je njegova nadležnost?


Ustavni sud RH je posebno ustavno tijelo koje odlučuje o suglasnosti zakona s Ustavom, o suglasnosti
drugih propisa s Ustavom i zakonom, štiti ustavne slobode i prava čovjeka i građanina, rješava sukob
nadležnosti između tijela zakonodavne, izvrđne i sudbene vlasti, odlučuje u skladu s Ustavom o
odgovornosti Predsjednika Republike, nadzire programe i djelovanja političkih stranaka i može u
skaldu s Ustavom zabraniti njihov rad, prati ostvarivanje ustavnosti i zakonitosti i dr.

10. Koji su poslovi državne uprave?


a) rješava u upravnim stvarima
b) izdaje uvjerenja i potvrde
c) vodi obrtni registar
e) obavlja inspekcijski nadzor

11. Nabrojite tijela državne uprave!


- ministarstva
- središnji državni uredi Vlade RH
- državne upravne organizacije
- uredi državne uprave u županijama

12. Nabrojite jedinica lokalne samouprave!


a) općina
c) grad

13. Što su pravni subjekti?


Osobe koji su nosioci prava i obveza su pravni subjekti.

14. Što su fizičke, a što pravne osobe?


Fizičke osobe su svi ljudi, a pravne osobe su društvene tvorevine tj. razna udruženja i organizacije
kojima je pravni poredak priznao pravni subjektivitet (npr. škole, tvornice, udruge itd.).

15. Što je pravna, a što poslovna sposobnost?


Pravna sposobnost je svojstvo neke osobe da bude nositelj prava i obveza.
Poslovna sposobnost je svojstvo neke osobe da vlastitim očitovanjem volje stječe prava i obveze, tj.
sklapa pravne poslove.

16. Kako punu poslovnu sposobnost stječe fizička osoba i što znači puno poslovna sposobnost?
- osobe koje su navršile 18 godina (punoljetne osobe)
- maloljetnici u braku ( navršenih 16 godina)
- maloljetnici roditelji (stariji od 16 godina i mentalno zreli)
Te osobe mogu same, bez ograničenja zaključivati pravne poslove.
17. Što je ograničena poslovna sposobnost i tko je ograničeno poslovno sposoban?
- osobe od 14 do 18 godina
- punoljetne osobe kojima je sudksim putem djelomično oduzeta ili ograničena poslovna sposobnost
Te osobe mogu zaključivati pravne poslove, ali uz uvjet da taj pravni posao odobri njihov zakonski
zastupnik.

18. Što je putpuno poslovna nesposobnost i tko je potpuno poslovno nesposoban?


- osobe do 14 godina
- punoljetne osobe koje je sud u potpunosti lišio poslovne sposobnosti
Te osobe ne mogu same zaključivati pravne poslove, već to za njih čine njihovi zakonski zastupnici.

19. Kako pravne osobe stječu poslovnu sposobnost? Navedite primjere!


Npr. dioničko društvo (d.d.) i društvo s ograničenom odgovornošću (d.o.o.) upisom u trgovački
registar, a općina, grad i županija na temelju zakona.

20. Što je i kako nastaje ugovor?


Ugovor je pravni posao koji nastaje očitovanjem volje najmanje dviju stranaka. Ugovor je dvostrani
pravni posao u kojem svaka strana ima različiti cilj. Ugovor je sklopljen kada su se ugovorne strane
sporazumjele o bitnim sastojcima ugovora.

21. Što je ugovor o djelu?


Ugovor o djelu je ugovor kojim se izvođač obvezuje obaviti određeni posao, a naručilac je obvezuje da
mu za to plati naknadu. Ugovor o djelu se zaključuje za obavljanje povremenih poslova.

22. Što je zastupanje?


Zastupanje je poduzimanje određenih pravnih radnji u ime i za račun tvrtke.

23. Tko su zastupnici i tko može biti zastupnik?


Zastupnici su osobe koje u ime i za račun tvrtke poduzimaju određene pravne radnje.
Zastupnik može biti samo osoba koja ima potpunu poslovnu sposobnost.

24. Tko su zakonski zastupnici?


Zakonski zastupnici su poslovno sposobne fizičke osobe koje su ovlaštene poduzimati pravne radnje u
ime i za račun stranaka koje su poslovno nesposobne.

25. Tko su punomoćnici?


Punomoćnici su osobe koje u ime i za račun stranke, u granicama dobivenih ovlaštenja, poduzimaju
pravne radnje, kao da ih poduzima sama stranka.

26. Tko su zastupnici po statutu ili drugom općem aktu?


Zastupnici po statutu ili drugom općem aktu su fizičke osobe koje neposredno zastupaju pravne osobe
na temelju akata kojima se uređuje njihovo konstituiranje i djelovanje u prometu.

27. Što su nekretnine?


Nekretnine su dijelom zemljišne površine, zajedno sa svime što je sa zemljištem razmjerno trajno
spojeno na površinu ili ispod nje, ako zakonom nije drugačije određeno.
28. Koja je razlika između posjeda i vlasništva?
Posjed je taktična vlast glede neke stvari, a vlasništvo je stvarno pravo na određenoj stvari i ovlašćuje
svog nositelja da sa tom stvari čini što ga je volja.

29. Tko vodi zemljišne knjige i što se upisuje u zemljišne knjige?


Zemljišne knjige (gruntovnica) vode općinski sudovi i u njih se upisuju stvarna prava na zemljištima,
druga prava ako je to određeno zakonom i druge činjenice važne za pravni promet nekretnina.

30. Od čega se sastoji zemljišna knjiga?


Sastoji se od glavne knjige (zemljišno knjižni ulošci) i zbirke isprava.

31. Od čega se sastoji zemljišno knjižni uložak?


Sastoji se od: - list A ili posjedovnica (popisni list)
- list B ili vlastovnica (vlasnički list)
- list C ili teretovnica (teretni list)

32. Od čega se sastoji zbirka isprava?


Sastoji se od ovjerenih prijepisa (originala), na temelju kojih se vrši zemljišno knjižni upis.

33. Tko i kako nasljeđuje u prvom nasljednom redu?


U prvom nasljednom redu ostavitelja nasljeđuju njegova djeca i njegov bračni drug. Oni nasljeđuju na
jednake dijelove. Ako je netko od djece umro njega nasljeđuju njegovi potomci na jednake dijelove.

34. Tko i kako nasljeđuje u drugom nasljednom redu?


U drugom nasljednom redu dolazi do nasljeđivanja kada ostavitelj nije ostavio potomke. Nasljeđuju ga
njegovi roditelji i njegov bračni drug. Ostaviteljevi roditelji nasljeđuju jednu polovicu ostavine na
jednake dijelove, a drugu polovicu ostavine nasljeđuje bračni drug. Ako su roditelji umrli sve
nasljeđuje bračni drug ili obratno.

35. Koji su uvjeti za valjanost oporuke?


a) navršenih 16 godina života i sposobnost za rasuđivanje
b) da ne postoje nedostaci u volji oporučitelja
d) propisni oblik oporuke
e) sadržaj oporuke

36. Što je nužni dio, koji su nužni nasljednici i koliko iznosi nužni dio?
Nužni dio je dio zakonskog dijela kojim ostavitelj ne može raspolagati i daje se samo na zahtjev, a
nikada po službenoj dužnosti. Pravo na nužni dio jest nasljedno pravo, a dio koji pripada pojedinom
nužnom nasljedniku naziva se nužni dio.
Nužni nasljednici su ostaviteljevi potomci, njegova posvojčad i njihovi potomci te njegov bračni drug.
Nužni dio potomaka, posvojčadi i njihovih potomaka te bračnog druga iznosi jednu polovicu, a nužni
dio ostalih nužnih nasljednika jednu trećinu od onoga dijela koji bi svakom pojedinom od njih pripao
po zakonskom redu nasljeđivanja.

37. Što je obrt?


Obrt je samostalno i trajno obavljanje dopuštenih gospodarskih djelatnosti od strane fizičkih osoba sa
svrhom postizanja dobiti koja se ostvaruje proizvodnjom, prometom ili pružanjem usluga na tržištu.
38. Tko je obrtnik?
Obrtnik je fizička osoba koja obavlja jednu ili više dopuštenih gospodarskih djelatnosti u svoje ime i
za svoj račun, a pri tome se može koristiti i radom drugih osoba.

39. Što su sezonski obrti?


Mogu se obavljati najdulje šest mjeseci unutar jedne kalendarske godine, a osobe koje ga obavljaju za
vrijeme tog obavljanja uspostavljaju svojstvo osiguranika.

40. Nabrojite i definirajte vrste obrta!


Slobodni obrti – obrti za obavljanje kojih se kao uvjet ne traži ispit o stručnoj osposobljenosti ili
majstorski ispit
Vezani obrti – obrti za obavljanje kojih se kao uvjet traži ispit o stručnoj osposobljenosti ili majstorski
ispit
Povlašteni obrti – obrti kojih se smije obavljati samo na temelju povlastice koju izdaje
nadležno ministarstvo

41. Navedite uvjete koje mora ispunjavati fizička osoba za obavljanje obrta!
- OPĆI - da udovoljava posebnim zdravstvenim uvjetima propisanim zakonom
- da joj pravomoćnom sudskom presudom, rješenjem o prekršaju ili odlukom suda
nije izrečena
- PRESUDNI - stručna osposobljenost
- majstorski ispit
Ako ima opće uvjete, a nema presudne, može obavljati vezani obrt ako zaposli osobu koja ima
i opće i presudne uvjete.

42. Nabroji pet vezanih obrta!


Proizvodnja kruha, proizvodnja i popravak satova, proizvodnja i popravak namještaja,
frizerski salon, kozmetički salon, hotel, restoran, gostionica, slastičarnica itd.

43. Kojim uvjetima moraju udovoljavati prostor i oprema u kojem se obavlja obrt?
Prostor i oprema u kojem se obavlja obrt moraju udovoljavati uvjetima određenim propisima
o tehničkoj opremljenosti, zaštiti na radu, zaštiti i unapređenju čovjekova okoliša, zaštiti od
buke i drugim propisima.

44. Što je obrtnica?


Ovrtnica je dokument na temelju kojega se mogu obavljati slobodni i vezani obrti.

45. Tko izdaje ovrtnicu, a tko povlasticu?


Obrtnicu izdaje nadležni ured državne uprave tj. Gradski ured grada Zagreba ili grad na čijem
će području biti sjedište obrta.
Povlasticu izdaje nadležno ministarstvo, ovisno o vrsti obrta.
46. U kojem roku je nadležni ured dužan izdati obrtnicu i što fizička osoba može učiniti
ako nadležni ured obrtnicu ne izda u roku?
Mora izdati u roku 15 dana. Ako je ne izda ili ne donese rješenje o odbijanju, fizička osoba,
ako smatra da ispunjava uvjete može započeti s obavljanjem obrta ali mora obavijestiti
nadležni ured.

47. U kojem je roku obrtnik dužan započeti s obavljanjem obrta?


U roku od godine dana od dana izdavanje obrtnice.

48. Što je tvrtka obrta i gdje se mora istaknuti?


Tvrtka je ime pod kojim obrt posluje, a mora se istaknuti na ulazu u sjedište obrta i izdvojene
pogone ili na mjestu gdje se obrt obavlja ako se radi o obrtima za koje nije potreban prostor.

49. Što mora zadržavati tvrtka obrta?


a) naziv obrta
b) oznaku obrta
c) ime i prezime obrtnika
e) sjedište obrta
f) posebne oznake

50. Što je sjedište obrta, a što izdvojeni pogon?


Sjedište je mjesto u kojem se obavlja obrt, a izdvojenim je jedno ili više mjesta u kojima se
obavlja obrt, a nalaze se izvan sjedišta obrta.

51. Navedite uvjete za obavljanje obrta u izdvojenom pogonu!


Za slobodni obrt obrtnik mora imenovati poslovođu koji mora ispunjavati opće uvjete.
Za vezani ili povlašteni obrt obrtnik mora imenovati stručnog poslovođu koji mora ispunjavati
opće i posebne uvjete.

52. Nadopunite sljedeću rečenicu!


Obrtnik mora obavljati samo one obrte koji su upisani u obrtni registar, odnosno one za koje
je dobio obrtnicu.

53. Kako obrtnik odgovara za obveze koje nastanu u obavljanju obrta?


Prema stajalištu Vrhovnog suda RH, obrtnik odgovara cjelokupnom svojom imovinom, ali
ograničeno, do visine vrijednosti imovine koju je unio u obrt.

54. Koji uvjeti moraju biti ispunjeni ako obrtnik vodi obrt putem poslovođe?
b) poslovođa mora ispunjavati opće uvjete za obavljanje obrta i posebni uvjet ako se traži
d) obrtnik i poslovođa zaključuju ugovor o radu

55. Što je privremena obustava obrta?


Obrtnik privremeno prestaje sa radom, ali s namjerom ponovnog obnavljanja obrta i obrtnicu
mora predati u nadležni ured.
56. U kojem roku obrtnik mora obavjestiti nadležni ured o privremenoj obustavi obrta i
o ponovnom početku obavljanja obrta?
O privremenoj obustavi u roku od 30 dana od dana obustave.
O ponovnom početku najkasnije u roku od 7 dana po isteku vremena privremena obustave.

57. Na koje vrijeme se obrt može privremeno obustaviti?


a) do jedne godine
c) dulje od jedne godine u slučaju bolesti, više sile ili korištenja rodiljnog dopusta do navršene
treće godine života djeteta

58. Što je zajedničko obavljanje obrta?


To je kada dvije ili više fizičkih osoba mogu zajednički obavljati obrt, a njihovi međusobni
odnosi uređuju se ugovorom o ortaštvu.

59. Koji su uvjeti za zajedničko obavljanje obrta?


a) da fizičke osobe udovoljavaju općim uvjetima za obavljanje ispita
b) glede uvjeta stručne osposobljenosti ili majstorskog ispita dovoljno je da jedna od fizičkih
osoba ispunjava taj uvjet
c) fizičke osobe zaključuju ugovor o ortaštvu
e) poslovanje zajedničkog obrta obavlja se pod zajedničkom tvrtkom
f) ako fizička osoba pristupi ili istupi iz zajedničkog obrta, obavljanje obrta se nastavlja

60. Završite sljedeću rečenicu!


Obrtnica se ne može prenijeti na drugu osobu, osim u slučaju smrti obrtnika.

61. Što su nasljednici dužni učiniti ako obrtnicu nakon smrti obrtnika žele prenijeti na
sebe.
Dužni su to prijaviti nadležnom uredu u roku od 30 dana od okončanja ostavinskog postupka.
Uz prijavu se mora priložiti: izvod iz matične knjige umrlih za obrtnika, pravomoćna sudska
odluka o nasljeđivanju, dokaze o ispunjavanju općih i posebnih uvjeta za obavljanje obrta.

62. Navedite načine prestanka obrta!


Odjava obrta i prestanak obrta po sili zakona.

63. Navedite barem 5 razloga za prestanak obrta po sili zakona!


- smrću obrtnika ako se ne nastavi vođenje obrta nakon prijenosa obrtnice
- ako je obrtnik pravomoćnom sudskom presudom osuđen na kaznu zatvora za kazneno djelo
povezano s obavljanjem obrta
- ako obrtnik, koji sam ne ispunjava uvjet stručne osposobljenosti ili položenog majstorskog
ispita ne zaposli djelatnika koji udovoljava tom uvjetu
- ako obrtnik ne počne obavljati obrt u roku od godinu dana od dana izdavanje obrtnice
- ako trgovačko društvo ne zaposli najmanje jednog djelatnika koji ispunjava propisane uvjete
- ako obrtnik, odnosno trgovačko društvo ne imenuje poslovođu u izdvojenom pogonu
sukladno propisanim uvjetima
- ako je obrtniku izrečena zaštitna mjera
- ako obrtnik protivno odredbama Zakona obustavi obavljanje obrta dulje od mjesec dana
- ako obrtnik ne započne s obavljanjem obrta u roku od 30 dana nakon isteka roka privremene
obustave
- ako sud časti Hrvatske obrtničke komore donese odluku o prestanku obavljnja obrta itd.

64. Nadopunite sljedeću rečenicu!


Za izvođenje praktičnog dijela naukovanja obrtnik i trgovačko društvo moraju imati dozvolu
(licencu) koju izdaje Hrvatska obrtnička komora.

65. Navedite uvjete za izdavanje dozvole (licence) za primanje naučnika na naukovanje!


- da obrtnik ili zaposleni radnik ima majstorsko zvanje u zanimanju za koje prima naučnika ili
priznati majstorski status i završeno osposobljavanje iz radne pedagogije
- odgovarajući prostor i odgovarajuće radno mjesto za naučnika
- odgovarajuću opremu
- osigurane mjere higijensko – tehničke zaštite pri radu i zaštite okoliša, te propisane sanitarne
standarde

66. Tko može pristupiti majstorskom ispitu?


- osobe koje su položile pomoćnički ispit i imaju završeno propisano opće obrazovanje i tri
godine radnog iskustva u obrtu za koji polažu majstorski ispit
- osobe koje imaju odgovarajuću stručnu spremu i najmanje dvije godine radnog iskustva u
zanimanju za koje žele položiti majstorski ispit
- osobe s neodgovarajućom srednjom stručnom spremom ako imaju najmanje pet godina
radnog iskustva u zanimanju za koje žele polagati majstorski ispit

67. Kome se priznaje majstorski status?


Priznaje se osobi koja je položila majstorski ispit.

68. Koji uvjeti moraju ibit ispunjeni za obavljanje obrta od strane trgovačkog društva?
a) trgovačko društvo može obavljati vezane i povlaštene obrte
d) trgovačko društvo mora imati zaposlenog djelatnika koji ispunjava opće uvjete i posebni
uvjet stručne osposobljenosti ili majstorskog ispita
e)nadležni ured donosi rješenje da je udovoljeno svim traženim uvjetima

69. Što je ceh?


Ceh je strukovno udruženje obrtnika u koji se udružuju obrtnici radi promicanja, usklađivanja
i zastupanja zajedničkih interesa više obrtnika koji obavljaju istu ili sličnu djelatnost.

70. Nadopunite sljedeću rečenicu!


Organiziranost obrta temelji se na teritorijalnom principu i strukovnom principu.
71. Koji su obvezni članovi Hrvatske obrtničke komore?
- obrtnici koji obavljaju obrt na području RH
- trgovci pojedinci koji obavljaju obrt
- trgovačka društva koja obavljaju obrt

72. Koji se oblici komore osnivaju prema teritorijalnom načelu?


- na području općine ili grada: udruženja obrtnika
- na području županije: područne obrtničke komore
- na razini Hrvatske: Hrvatska obrtnička komora

73. Koji su oblici strukovnog rada u udruženjima obrtnika, područnim obrtničkim


komorama i Hrvatskoj obrtničkoj komori?
- na razini udruženja obrtnika: sekcije
- na razini područnih obrtničkih komora: cehovi
- na razini Hrvatske obrtničke komore: ceh Hrv. obrtničke komore

74. Koja se tijela osnivaju u Hrv. obrtničkoj komori?


Skupština, upravni odbor, nadzorni odbor, predsjednik

75. O čemu odlučuje Sud časti Hrv. obrtničke komore?


- povredama dornih običaja u obavljanju obrta
- oduzimanju privremeno ili trajno, prava primanja naučnika na naukovanje
- neizvršavanju obveza članova
- povredama Statuta
- povredama drugih akata komore

76. Navedite barem tri povrede dobrih običaja u obavljanju obrta!


- postupak, djelo ili izjava usmjereni na rušenje ugleda drugih obrtnika
- svjesno neispunjavanje preuzetih ili ugovorenih obveza
- prodaja proizvoda ili pružanje usluga loše kvalitete
- neistinita reklama na štetu drugih obrtnika ili potrošača
- prodaja tuđih proizvoda kao vlastitih
- namjerno sklapanje nejasnih ugovora o kupnji i prodaji robe
- prilikom izvršene usluge neregularan način naplate
- odbijanje izvršenja usluga
77. Navedite barem pet zadataka Hrv. obrtničke komore?
- promicanje obrta i obrtništva
- razvijanje područnih obrtničkih komora
- zastupanje interesa obrtnika pred državnim tijelima kod donošenja propisa od interesa za
obrtništvo
- obavljanje poslova u području obrazovanja i osposobljavanja za potrebe obrtništva
- osnivanje Suda časti
- osnivanje arbitražnog vijeća
- vođenje knjiga obrtnika
- poticanje i razvoj dobrih poslovnih običaja, poslovnog morala i zaštite potrošača
- poticanje inovacija postupaka, proizvoda i usluga
- pružanje pomoći obrtnicima prilikom osnivanja i poslovanja obrta

78. Tko je trgovac u smislu Zakona o trgovačkim društvima?


Pravna ili fizička osoba koja samostalno i trajno obavlja gospodarsku djelatnost radi
ostvarivanja dobiti koja se ostvaruje proizvodnjom, prometom robe ili pružanjem usluge na
tržištu.

79. Navedite vrste trgovačkih društava!


Društvo osoba i društvo kapitala.

80. Što je karakteristično za društvo osoba i koja su društva osoba?


To su društva u kojima su članovi prvenstveno vezani svojom osobnošću i radom, ali jedan
član mora odgovoarati čitavom svojom imovinom.
Društva osoba su: - javno trgovačko društvo – j.t.d.
- komandantno društvo – k.d.

81. Što je karakteristično za društva kapitala i koja su društva kapitala?


To su društva kod kojih je temelj udruživanja kapital, a ne osobe. Članovi unose kapital,
stvari, prava i novac i ne odgovaraju za obveze društva.
Društva kapitala su: - društvo s ograničenom odgovornošću – d.o.o.
- dioničko društvo – d.d.

82. Navedite tijela u društvu s ograničenom odgovornošću?


- skupština
- uprava (direktor i članovi društva)

83. Tko je trgovac pojedinac?


Fizička osoba koja samostalno obavlja gospodarsku djelatnost u skladu s propisima o obrtu i
upisuje se u trgovački registar.

84. Koji uvjeti moraju biti ispunjeni za upis obrtnika u trgovački registar?
Ako godišnji prihod prelazi u valuti RH protuvrijednosti od 2,000,000,00 kn, a mora se
upisati ako godišnji prihod prelazi u protuvrijednost od 15,000,000,00 kn.
85. Navedite razloge za stečaj i koji je sud nadležan za provođenja stečajnog postupka!
Razlozi su nesposobnost za plaćanje i prezaduženost, a nadležan je trgovački sud na čijem se
području nalazi sjedište dužnika pravne osobe.

86. Kada se provodi postupak likvidacije?


Provodi se radi razrješenja pravnih odnosa između članova društva prema trećima, a prije
brisanja društva iz trgovačkog registra.

87. Što je ovršni postupak?


Poseban sudski postupak po kojem sudovi provode prisilno ostvarenje tražbina na temelju
ovršnih i vjerodostojnih isprava.

88. Kako se zovu stranke koje sudjeluju u ovršnom postupku?


- ovrhovoditelj – stranka koja je pokrenula ovršni postupak
- ovršenik – stranka protiv koje je pokrenut ovršni postupak

89. Što je ovršna isprava, a što je vjerodostojna isprava u ovršnom postupku?


Ovršna isprava je ovršna sudska odluka i ovršna sudska nagodba, ovršna odluka donesena u
upravnom postupku i ovršna upravna nagodba sklopljena u tom postupku ako glase na
ispunjenje novčane obveze, ovršna javnobilježnička isprava, druga isprava koja je zakonom
određena kao ovršna isprava.
Vjerodostojna isprava je račun, mjenica, ček s protestom, izvadak iz ovjerovljenih poslovnih
knjiga, obračun kamata i dr.

90. Odredite tko je radnik, a tko poslodavac?


Radnik je fizička osoba koja u radnom odnosu obavlja određene poslove za poslodavca.
Poslodavac je fizička ili pravna osoba koja zapošljava radnika i za koju radnik u radnom
odnosu obavlja određene poslove.

91. Navedite bitne uglavke (sastojke) ugovora o radu!


- o strankama, njihovom prebivalištu
- o mjestu rada, a ako ne postoji glavno mjesto rada, onda napomenu da se rad obavlja na
različitim mjestima
- naziv rada na koji se zaposlenik zapošljava ili opis poslova
- dan otpočinjanja rada
- očekivanom trajanju ugovora
- trajanju godišnjeg odmora
- otkaznim rokovima
- osnovnoj plaći, dodacima, te razdobljima isplate
- trajanju redovitog radnog dana ili tjedna

92. Nadopunite rečenicu!


Ako ugovor o radu nije sklopljen u pisanom obliku, poslodavac je dužan radniku prije početka
rada uručiti pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru.
93. Što je poslodavac dužan radniku uručiti u roku od 15 dana od sklapanja ugovora o
radu ili uručenja pisane potvrde o sklopljenom ugovoru?
Primjerak prijave na obvezno mirovinsko i zdravstveno osiguranje.

94. Koji su uvjeti za zaključenje ugovora o radu na određeno vrijeme?


Ugovor o radu može se sklopiti na određeno vrijeme za zasnivanje radnog odnosa čiji je
prestanak unaprijed utvrđen objektivnim razlozima koji su opravdani rokom, izvršenjem
određenog posla ili nastupanjem određenog događaja.

95. Za koje poslove se može zaključiti ugovor o radu na izdvojenom mjestu rada?
Za obavljanje poslova kod kuće radnika ili u drugom prostoru koji nije prostor poslodavca.

96. Uvjeti za zaključivanje ugovora o radu s malodobnikom su:


b) 15 godina

97. Tko je pripravnik?


Osoba koja se prvi puta zapošljava u zanimanju za koje se školovala, kako bi se osposobila za
samostalni rad.

98. Dovršite sljedeću rečenicu!


Ako je radno iskustvo ili stručni ispit utvrđeno zakonom ili drugim propisom kao uvjet za
obavljanje poslova određenog zanimanja, poslodavac može osobu koja je završila školovanje
za takvo zanimanje primiti na stručno osposobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa, tj. na
volonterski rad.

99. Puno radno vrijeme iznosi:


c) 40 sati tjedno

100. Što je nepuno radno vrijeme?


To je radno vrijeme kraće od 40 sati tjedno.

101. Kada se uvodi skraćeno radno vrijeme?


Uvodi se za one poslove na kojima, uz primjenu mjera zaštite na radu, radnika nije moguće
zaštititi od štetnih utjecaja.

102. Kada se može uvesti prekovremeni rad i koliko smije najviše iznositi?
Smije se uvesti u slučaju: više sile, izvanrednog povećanja opsega rada i u drugim
slučajevima prijeke potrebe, ali najviše do 10 sati tjedno.

103. Što je preraspodjela radnog vremena?


Znači da tijekom jednog razdoblja puno ili nepuno radno vrijeme traje duže, a tijekom drugog
razdoblja kraće od punog ili nepunog radnog vremena.
104. Kada radnik ima pravo na stanku (odmor) i što je dnevni odmor?
Radnik koji radi najmanje šest sat dnevno ima svakog radnog dana pravo na stanku od
najmanje 30 minuta, osim ako posebnim zakonom nije drukčije određeno.
Dnevni odmor je kada radnik ima pravo na odmor između dva uzastopna radna dana u
trajanju od najmanje 12 sati neprekidno. Punoljetni radnici koji rade na sezonskim poslovima
imaju pravo na odmor između dva uzastopna radna dana u trajanju od najmanje 10 sati
neprekidno.

105. Što je tjedni odmor?


Radnik ima pravo na tjedni odmor nedjeljom u trajanju od najmanje 24 sata naprekidno. Ako
radi nedjeljom mora mu se osigurati dan odmora u tjednu.

106. Koliko iznosi najmanje trajanje godišnjeg odmora?


b) 18 radnih dana
c) 24 radna dana za maloljetnike
e) 30 radnih dana za radnike koji rade na poslovima sa skraćenim radnim vremenom

107. Kada radnik stječe pravo na godišnji odmor?


Radnik koji se prvi puta zaposli ili koji ima prekid rada između dva radna odnosa duže od
osam dana, stječe pravo na godišnji odmor nakon šest mjeseci neprekidnog rada.

108. Što se ne uračunava u trajanje godišnjeg odmora?


Ne računaju se blagdani, neradni dani, razdoblje privremene nesposobnosti za rad
(bolovanje).

109. Drugi dio godišnjeg odmora radnik mora iskoristiti


b) do 30. lipnja iduće godine

110. Nadopunite sljedeću rečenicu!


Plaćeni dopust znači oslobađanje od obveze rada, uz naknadu plaće.

111. Kako se može odrediti plaća?


Kolektivnim ugovorom ili pravilnikom o radu.

112. Koja je obveza poslodavca ako na dan dospjelosti ne isplati plaću, naknadu plaće ili
otpremninu?
Dužan je do kraja mjeseca u kojem je dospjela isplata plaće, naknada plaće ili otpremnine
radniku uručiti obračun iznosa koji je bio dužan isplatiti. Navedeni obračun je ovršna isprava
tj. osnova za određivanje ovrhe.

113. U kojim slučajevima radnik ima pravo na povećanu plaću?


- za otežane uvjete rada
- za prekovremeni i noćni rad
- za rad nedjeljom, blagdanom ili nekim drugim danom za koji je određeno da se ne radi
114. Kada poslodavac ima pravo na naknadu štete od radnika?
Radnik koji na radu ili u svezi s radom namjerno ili zbog krajnje nepažnje uzrokuje štetu
poslodavcu, dužan je štetu nadoknaditi. Ako štetu uzrokuje više radnika, svaki odgovora za
dio štete.

115. Navedite načine prestanka radnog odnosa?


- smrću radnika
- istekom ugovora o radu na određeno vrijeme
- kada radnik navrši 65 godina života i 20 godina staža osiguranja
- dostavom pravomoćnog rješenja o mirovini zbog nesposobnosti za rad
- sporazumom radnika i poslodavca
- otkazom
- odlukom nadležnog suda

116. Tko može dati otkaz ugovora o radu?


a) poslodavac
c) radnik

117. Navedite razliku između redovitog i izvanrednog otkaza ugovora o radu!


Redoviti – uz propisani ili ugovoreni otkazni rok
Izvanredni – bez otkaznog roka

118. Navedite razloge za redoviti otkaz!


- poslovno uvjetovani otkaz – ako prestane potreba za obavljanje određenog posla
- osobno uvjetovani otkaz – ako radnik ne izvršava svoje obveze
- otkaz uvjetovanon skrivljenim ponašanjem radnika – ako radnik krši obveze iz radnog
odnosa

119. Pri odlučivanje o poslovno i osobno uvjetovanom otkazu, poslodavac mora voditi
računa o:
a) trajanju radnog odnosa
c) starosti radnika
d) obvezama uzdržavanja koje terete radnika

120. Koliko iznosi otkazni rok kada radni odnos otkazuje poslodavac, a koliko je otkazni
rok ako poslodavac otkazuje ugovor o radu zbog kršenja obveza iz radnog odnosa?
Kada radni odnos otkazuje poslodavac otkazni rok je:
- dva tjedna ako je radnik radio manje od godinu dana
- mjesec dana ako je radnik radio godinu dana
- jedan mjesec i dva tjedna ako je radnik radio dvije godine
- dva mjeseca ako je radnik radio pet godina
- dva mjeseca i dva tjedna ako je radnik radio deset godina
- tri mjeseca ako je radnik radio dvadeset godina
Radnik kojem se ugovor o radu otkazuje zbog kršenja obveza iz radnog odnosa, otkazni rok je
u dužini polovice otkaznih rokova utvrđenih Zakonom o radu.

121. Koja su prava radnika za vrijeme otkaznog roka?


Naknada plaće i smije odsustovati s rada najmanje četiri sata tjedno radi traženja novog
zaposlenja.

122. Koliko iznosi otkazni rok ako ugovor o radu otkazuje radnik?
Otkazni rok ne može biti duži od mjesec dana, ako radnik za to ima osobito važan razlog.

123. U kojem slučaju radnik i poslodavac imaju opravdan razlog za izvanredni otkaz
ugovora o radu?
Ako zbog osobito teške povrede obveze iz radnog odnosa ili zbog neke druge osobito važne
činjenice, uz uvažavanje svih okolnosti i interesa obiju ugovornih stranaka, nastavak radnog
odnosa nije moguć.

124. Navedite postupak prije otkazivanja ugovora o radu!


a) otkaz mora biti u pisanom obliku
b) poslodavac mora obrazložiti otkaz
d) otkazni rok ne teče za vrijeme godišnjeg odmora, korištenja porodnog dopusta i privremene
nesposobnosti za rad.

125. Kada je poslodavac dužan izraditi program zbrinjavanja viška radnika?


Kada u razdoblju od 90 dana namjerava zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih
razloga otkazati najmanje 20 ugovora o radu.

126. Kada radnik ima pravo na otpremninu?


- ako poslodavac otkazuje ugovor o radu nakon dvije godine neprekidnog rada
- ako ugovor o radu ne otkazuje iz razloga uvjetovanih skrivljenim ponašanjem radnika

127. Koji je sud nadležan za rješavanje sporova iz radnog odnosa?


Općinski sud.

128. Koji su rokovi za podnošenje zahtjeva za zaštitu prava iz radnog odnosa pred
općinskim sudom?
U roku od 15 dana može zahtjevati zaštitu prava iz radnog odnosa od poslodavca. Ako
poslodavac u roku od 15 dana ne udovolji tomu zahtjevu, radnik može u daljnom roku od 15
dana zahtijevati zaštitu svog prava pred općinskim sudom. Ako prethodno nije podnio zahtjev
poslodavcu, radnik ne može zahtjevati svoja prava pred općinskim sudom.

129. Na kojoj ideji se temelji gospodarsko – socijalno vijeće?


Temelji se na ideji trostrane suradnje Vlade RH, sindikata i udruga poslodavaca na rješavanju
gospodarskih i socijalnih pitanja i problema.
130. Što je radničko vijeće?
To je tijelo koje štiti i promiče interese radnika kod određenog poslodavca i to savjetovanjem,
suodlučivanjem ili pregovorima s poslodavcem o pitanjima važnim za položaj radnika.

131. Kada se mora osnovati radničko vijeće?


a) kada poslodavac redovito zapošljava najmanje od 20 radnika

132. Koja su temeljna ovlaštenja radničkog vijeća?


a) pazi na poštivanje odredbi Zakona o radu, kolektivnog ugovora i pravilnike o radu
c) pazi da poslodavac uredno i točno ispunjava obveze glede uplaćivanja doprinosa za
socijalno osiguranje

133. Koje su stranke kolektivnog ugovora?


Na strani poslodavca su: jedan ili više poslodavaca ili udruga poslodavaca.
Na strani radnika su: sindikat ili udruga sindikata. Koji su spremni i sposobni štititi interese
svojih članova prilikom sklapanja kolektivnog ugovora.

134. Nadopunite sljedeću rečenicu!


Radna knjižica je javna isprava.

135. Što mora učiniti radnik, a što poslodavac u svezi s radnom knjižicom na dan
otpočinjanja s radom?
Radnik mora predati radnu knjižicu poslodavcu, a poslodavac mu mora predati pisanu potvrdu
o preuzimanju radne knjižice. Poslodavac je dužan vratiti radnu knjižicu radniku na dan
prestanka ugovora o radu.

136. Koje tijelo obavlja nadzor nad primjenom propisa o radu?


Obavlja inspekcija rada koja je osnovana unutar Državnog inspektorata.

137. Što je osnovno zdravstveno osiguranje i tko je njime obuhvaćen?


To je obvezno zdravstveno osiguranje kojim su obuhvaćene sve osobe s prebivalištem u RH.

138. Tko utvrđuje status osigurane osobe i tko se smatra osiguranim osobama?
Utvrđuje nadležni područni ured Zavoda neposredno ili putem svoje ispostave na osnovi
prijave na osnovno zdravstveno osiguranje, njezine ovjere, te izdavanjem isprave propisane
Odlukom o sadržaju i obliku isprave kojom se utvrđuje status osigurane osobe Hrvatskog
zavoda za zdravstveno osiguranje iz osnovnog zdravstvenog osiguranja. Osiguranim osobama
se smatraju: osiguranici, članovi obitelji osiguranika, druge osobe osigurane u određenim
okolnostima.

139. Koja prava se mogu ostvarivati u okviru mirovinskog osiguranja?


- pravo na mirovinu (starosnu, prijevremenu starosnu, invalidsku ili obiteljsku)
- naknadu zbog tjelesnog oštećenja
- profesionalnu rehabilitaciju
140. Tko može ostvarivati pravo na mirovinu?
Osiguranik, odnosno član obitelji osiguranika.

141. Navedite vrste mirovina!


Starosna i prijevremena starosna mirovina, invalidska mirovina, obiteljska mirovina.

142. Koje su stope doprinosa za mirovinsko osiguranje?


- za osiguranike I. stupa (mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti) – stopa
doprinosa iznosi 20%
- za osiguranike II. stupa (obvezno mirovinsko osiguranje na temelju individualne
kapitalizirane štednje) – iznosi 5%, i na stopu za obvezno mirovinsko osiguranje na temelju
generacijske solidarnosti – iznosi 15% od plaće i drugih osnovica za plaćanje doprinosa

You might also like