RADNA PEDAGOGIJA

1
 1. UPOTPUNITE SHEMU ŠKOLSKOG SUSTAVA REPUBLIKE HRVATSKE.

godine starosti

majstorski
visoka učilišta ispit
fakulteti, umjetničke škole,
visoke i više škole
tržište rada

osposobljavanje
gimnazija strukovne umjetničke i
tehničke i škole strukovne strukovne
obrtničke prekvalifikacije
4 godine srodne 4 godine industrijske
škole škole škole
4 godine 3 godine 3 godine

OSNOVNA ŠKOLA
8 godina

SPECIJALNE
ŠKOLE

7 godina
dječji vtić

2. KOJE VRSTE ŠKOLA ČINE SREDNJOŠKOLSKI SUSTAV?

Srednjoškolski sustav čine : - gimnazije ( obrazovanje traje 4 godine )

- strukovne tehničke i srodne škole (4 godine )
- umjetničke škole ( 4 godine )
- strukovne industrijske škole ( 3 godine )
- strukovne obrtničke škole ( 3 godine ) .

2
3. MOŽE LI SE POLOŽAJ STRUKOVNOG ŠKOLSTVA U ŠKOLSKOM SUSTAVU HRVATSKE
SMATRATI: ZADOVOLJAVAJUĆIM, NEZADOVOLJAVAJUĆIM, LOŠIJIM ILI BOLJIM OD OPĆEG
ŠKOLSTVA?
OBRAZLOŽITE SVOJE MIŠLJENJE!

Još uvijek se premalo ulaže u razvoj strukovnog obrazovanja i to, naročito, u onaj njegov dio koji se
odnosi na povezivanje rada i učenja, odnosno suradnju između gospodarstva i škola.
Iako društvo iz dana u dan sve više prepoznaje vrijednost strukovnog obrazovanja, njegov je položaj u
školskom sustavu trenutno nezadovoljavajući.
Ohrabrujući su podaci o namjerama države da putem mjera poput financijske potpore, osiguranja vertikalne
prohodnosti obrazovanja, promocije obrtničkih zanimanja i sl. čini pomake k društvenom priznanju strukovnog
obrazovanja.

4. KOLIKO GODINA MOŽE TRAJATI OBRAZOVANJE KOJIM SE DOBIVA SREDNJA STRUČNA

SPREMA?

Srednja stručna sprema može se steći obrazovanjem u strukovnim školama u trajanju od četiri ili tri
godine.

5. NAVEDITE VRSTE TROGODIŠNJIH ŠKOLA.

Trogodišnje škole su industrijske , obrtničke i ostale .

6. NAVEDITE SPECIFIČNOSTI OBRAZOVANJA ZA OBRTNIČKA ZANIMANJA. (NAJMANJE 3).

-cjelokupni obrazovni proces provodi se i u obrtničkoj školi i u obrtničkoj radionici

- učenici , odnosno njihovi roditelji sklapaju ugovor o naukovanju s obrtnikom
- na kraju školovanja polažu se dva ispita : pomoćnički i završni

7. KADA SE SKLAPA UGOVOR O NAUKOVANJU? TKO SU POTPISNICI TOGA UGOVORA?

Ugovor o naukovanju sklapa se u vrijeme predupisnih aktivnosti , a njegovi potpisnici su obrtnik ,

roditelj , škola i obrtnička komora .

8. PRIKAŽITE SHEMOM JAVNU ODGOVORNOST ZA OBRAZOVANJE U OBRTNIŠTVU.

javna odgovornost za javno obrazovanje

strukovna škola radionica izvanradionička poduka

(dopuna prakt. nast. u radionici)

3
9. CILJ STRUKOVNOG OBRAZOVANJA JE stjecanje/razvijanje kompetencija za kvalitetno obavljanje
poslova u okviru određenog zanimanja (uz naglasak na usvajanju stručno-teorijskih znanja , praktičnih vještina
i vrijednosnih kriterija usmjerenih prema odgovornosti, kreativnosti ,toleranciji, timskom radu i cjeloživotnom
učenju).

10. KOJE MJERE MOŽE PODUZETI DRŽAVA U CILJU IZJEDNAČAVANJA DRUŠTVENO PRIZNATIH
VRIJEDNOSTI IZMEĐU OPĆEG I STRUKOVNOG OBRAZOVANJA? (NABROJITE NAJMANJE 3
MJERE)

1.društveno priznanje strukovnog obrazovanja

2.politička i financijska potpora razvoju strukovnog obrazovanja
3.usklađivanje obrazovnih puteva pri vertikalnoj prohodnosti obrazovanja
4.financijska potpora učenicima koji se školuju za obrtnička i srodna zanimanja

11. PREDNOSTI STRUKOVNOG OBRAZOVANJA U ODNOSU NA OPĆE:

- brže osiguravanje radnog mjesta

- samostalnost u radu
- ulazak u poslovni svijet i struku
- osnivanje i vođenje vlastitog poduzeća
- mogućnost daljnje strukovne izobrazbe

12. KAKVU VAŽNOST IMA STRUKOVNO OBRAZOVANJE ZA SOCIJALNU POLITIKU DRŽAVE?

Kvalitetno strukovno obrazovanje je pretpostavka uspješnog funkcioniranja na tržištu rada koje rezultira
dobrom zaradom .
Onaj koji kvalitetno radi , trebao bi dobro zarađivati.
Dakle, ključ socijalne sigurnosti je u dobro vođenoj politici stručnog obrazovanja .

13. DEFINIRAJTE «DVOJNI SUSTAV OBRAZOVANJA».

Dvojni sustav obrazovanja je sustav koji karakterizira organiziranje i izvođenje nastave na dva mjesta:
strukovnoj školi i obrtničkoj radionici ili radionici trgovačkog društva.

4
14. NACRTAJTE SHEMU DVOJNOG SUSTAVA.

DVOJNI SUSTAV

PRAKSA TEORIJA

NASTAVNI PLAN I NASTAVNI PLANOVI I

PROGRAM PROGRAMI
PRAKTIČNE OPĆEOBRAZOVNIH
NASTAVE PREDMETA

OBRTNIČKA NASTAVNI PLANOVI I STRUKOVNE

RADIONICA, PROGRAMI, ŠKOLE-
RADIONICA KATALOZI ZNANJA OBRTNIČKE
TRGOVAČKOG STRUČNO-TEORIJSKIH ŠKOLE
DRUŠTVA PREDMETA

MINISTARSTVO MINISTARSTVO
GOSPODARSTVA , ZNANOSTI,
RADA I PROPISI OBRAZOVANJA I
PODUZETNIŠTVA ŠPORTA

15. BITNI NOSITELJI DVOJNOG SUSTAVA SU:

- obrtnička radionica / radionica trgovačkog društva ;odnosno Ministarstvo gospodarstva, rada i

poduzetništva
- strukovne – obrtničke škole ; Ministarstvo znanosti ,obrazovanja i športa

16. KOJA ZEMLJA EU IMA NAJRAZVIJENIJI DVOJNI SUSTAV I KAKO SE TAKVO OBRAZOVANJE
ODRAŽAVA NA NJENO GOSPODARSTVO?

Najrazvijeniji dvojni sustav obrazovanja u Europi je u SR Njemačkoj što se pozitivno odrazilo na

gospodarski i društveni razvoj .

17. UKRATKO OPIŠITE SUSTAV OBRAZOVANJA ZA OBRTNIŠTVO U NJEMAČKOJ.

a) ORGANIZACIJA – tri modela : - nastava 1 ili 2 dana u tjednu

- nastava 1 tjedan u mjesecu
- nastava u bloku 2 ili 3 puta na god. u trajanju od 4 tjedna

b) NOSITELJI TROŠKOVA -obrtničke radionice

- država
- pokrajine

5
 c) STRUKTURA TROŠKOVA OBRTNIČKIH RADIONICA
- troškovi osoblja koje podučava naučnike
- materijalni troškovi
- naknada naučnicima i socijalni troškovi
- taksa za nastavu , troškovi prijevoza , smještaja , odjeće i sl.
- posebna davanja za poučavanje izvan radionice

d) ULOGA DRŽAVE - pokriva troškove pohađanja škole

- donijela savezne propise kojima regulira obrazovanje za potrebe
obrtništva
- velika pozornost razvoju obrazovanja –Savezni zavod za strukovno obrazovanje

18. RAZLIČITI SUSTAVI STRUKOVNOG OBRAZOVANJA U EU?

- naukovanje – praktična izobrazba u poduzeću , a teorijska u školi (Njemačka, Danska, Portugal )

- školsko strukovno obrazovanje – sve se realizira u školi , puna nastava(Francuska , Belgija, Italija)
- mješoviti oblici – Nizozemska , Luxemburg , Velika Britanija , Irska ,Grčka

19. DVOJNI SUSTAV U HRVATSKOJ (PROŠLOST I SADAŠNJOST).

Obrtnici su pokrenuli inicijativu za promjenama srednjeg strukovnog školstva temeljem:

tradicije u obrazovanju za obrtništvo u Hrvatskoj (između dva rata i neposredno nakon 1945.) i
europskih uzora.
U Zakon o obrtu ugrađeno je niz odredbi o obrazovanju za obrtnička zanimanja.
Aktivnosti Hrvatske obrtničke komore :
- 1995./1996. - probno uvođenje dvojnog sustava ( 18 škola ,19 zanimanja)
- 1996./1997. - dvojni sustav u 60 hrv. škola
- 1996. - izrađeni svi programi majstorskih ispita
- 2004. godine – novi nastavni planovi i programi za 56 zanimanja u obrtništvu bazirani na
60% udjelu praktične nastave – jedinstveni model obrazovanja (JMO)
- novi pravilnici, evidencija i pedagoška dokumentacija

20. UKRATKO OPIŠITE SPECIFIČNOSTI DVOJNOG OBRAZOVANJA U HRVATSKOJ.

Teorijska znanja dobivaju se u obrtničkim školama, a praktične vještine djelomično u školi, a većim
dijelom u obrtničkoj radionici. Nastavni planovi i programi sastoje se od općeobrazovnog, stručno teorijskog i
praktičnog dijela naukovanja. Obrazovanje završava pomoćničkim i završnim ispitom. Nakon završetka
obrazovanja, naučnici se mogu zaposliti te nakon tri godine pristupiti polaganju majstorskog ispita. U ovom
sustavu do izražaja dolazi partnerstvo između škola i obrtničkih pogona, nadležnih ministarstava i Hrvatske
obrtničke komore.

21. KOJIM ZAKONIMA I PODZAKONSKIM AKTIMA SU REGULIRANE OSNOVNE POSTAVKE

OBRAZOVANJA ZA POTREBE OBRTA?

6
 - Zakon o srednjem školstvu
- Zakon o obrtu
- Pravilnik o vezanim i povlaštenim obrtima i načinu izdavanja povlastica
- Pravilnik o načinu ostvarivanja programa naukovanja i stručnog osposobljavanja za vezane obrte , te
pravima , obvezama , praćenju , vrednovanju i ocjenjivanju naučnika
- Pravilnik o postupku i načinu polaganja majstorskih ispita te ispita o stručnoj osposobljenosti
- Pravilnik o postupku i načinu izdavanja dozvola (licencija ) te uvjeta za izvođenje praktičnog dijela
naukovanja
- Pravilnik o postupku i načinu polaganja pomoćničkog ispita

22. NAVEDITE BITNE DOKUMENTE KOJE NAUČNIK I OBRTNIK MORAJU IMATI AKO SU
UKLJUČENI U REALIZIRANJE PROGRAMA DVOJNOG SUSTAVA.

-Ugovor o naukovanju
- Plan i program rada

23. NAVEDITE GLAVNE ZADAĆE OBRTNIČKIH RADIONICA U OKVIRU NJIHOVE OBRAZOVNE

FUNKCIJE (NAJMANJE 3).

- priprema za stjecanje zanimanja i rad u struci

- prenošenje vještina kroz praktične radove
- uvod u radne odnose u radionici
- samostalni rad , djelovanje , primjena naučenog na praktični stručni rad
- usvajanje «pravila igre» u svijetu rada
- poticanje razvoja ličnosti

24. AKO SE PRAKTIČNI DIO OBRAZOVANJA ODVIJA IZVAN ŠKOLA I OBRTNIČKIH RADIONICA, U
KOJIM SE INSTITUCIJAMA TO MOŽE REALIZIRATI I KOJE SU ZADAĆE TIH INSTITUCIJA?

Specijalni centri za izobrazbu imaju zadaće :

- prenositi osnovna i šira znanja i vještine koje specijalizirane radionice ne mogu

- osigurati potpunu izobrazbu u zanimanju
- upoznavati s novim radnim tehnikama i sadržajima u skladu s tehničko-tehnološkim razvitkom
- učiti racionalnoj organizaciji rada
- osposobljavati za rad na siguran način

25. NABROJITE NAJVAŽNIJE ZADAĆE STRUKOVNE ŠKOLE?

- prenositi stručno-teorijska znanja

- produbljivati stručno-praktična znanja i vještine
- promicati opće obrazovanje

26. ZAŠTO JE OSTVARIVANJE DOBROG PARTNERSTVA BITNA PRETPOSTAVKA ZA KVALITETNU

REALIZACIJU OBRAZOVANJA ZA OBRTNIŠTVO?

7
 Obrtnička radionica i škola predstavljaju jedinstven radni prostor , nositelji su obrazovanja i zajednički
im je obrazovni cilj .

27. NABROJITE GLAVNE PREDNOSTI DVOJNOG SUSTAVA (NAJMANJE 4).

- izobrazba bliska stvarnosti i praksi

- maksimalna ponuda obrazovnih mjesta
- stručna širina izobrazbe , bez jednostrane specijalizacije
- samostalnost u djelovanju
- visoka mobilnost i mogućnost prelaska u srodna zanimanja
- izgradnja ličnosti kroz rad i različite radne situacije

28. NABROJITE SLABOSTI DVOJNOG SUSTAVA (NAJMANJE 3).

- nedostatak sistematičnosti u izobrazbi,

- učenje ovisi o proizvodnji i narudžbama,
- nedovoljna usuglašenost i suradnja nositelja obrazovanja,
- radovi u obrtničkoj radionici nisu uvijek u skladu s programom izobrazbe,
- nemogućnost usmjeravanja rada u obrtničkom pogonu isključivo na svrhu izobrazbu

29. NABROJITE NAJMANJE 5 MJERA ZA OSIGURANJE KVALITETNIJEG OBRAZOVANJA ZA

OBRTNIŠTVO.

1. brzo prilagođavanje obrazovnih zanimanja i nastavnih programa tehničkom i gospodarskom razvoju

2. poboljšanje pretpostavki za licenciranje obrtničkih radionica
3. kontrola , nadzor , savjetovanje obrazovanja
4. poboljšanje izobrazbe i usavršavanje stručnih učitelja i nastavnika
5. korištenje modernih obrazovnih sredstava, metoda i oblika rada u obrtničkoj radionici
6. osiguravanje dotacija države i županija za izvanradioničku izobrazbu

30. USPJEŠNOST PODUKE U MAJSTORSKOJ RADIONICI BIT ĆE BOLJA AKO JE PODUKA

- usklađena sa stjecanjem zanimanja

- bliska stvarnom životu
- zorna
- primjerena naučniku
- organizirana tako da majstor priprema naučnika za obuku , pokazuje mu i tumači , nadzire
samostalan rad , omogućava da uvježbava naučeno i vrednuje rad

31. MAJSTOR-STRUČNI UČITELJ BITI ĆE USPJEŠNIJI AKO

-planira svoj rad

-provodi planirano
-vrednuje rezultate rada naučnika
-ima uzorne osobine i odgojno djeluje

32. DEFINIRAJTE POJAM NAUKOVANJA

8
 Naukovanje je stručno –teorijsko i praktično obrazovanje i oblikovanje ličnosti .

33. NAVEDITE MJESTA NA KOJIMA SE NAUKOVANJE REALIZIRA.

Naukovanje se realizira : u školi – stručno-teorijski dio i

u radionici (školskoj i/ili obrtničkoj) – praktični dio

34. MAJSTOR-STRUČNI UČITELJ JE OSOBA KOJA realizira praktični dio naukovanja.

Odgovoran je prema obrtničkoj radionici , naučniku i gospodarstvu i društvu.
Budući da ima raznolike zadaće i odgovornosti , treba biti :
 stručnjak u obrazovanju
 organizator u obrazovanju
 psiholog
 zastupnik naučnika
 pretpostavljeni i voditelj
 partner u organizaciji obrazovanja
Stručni učitelj mora imati položen majstorski ispit ili priznati majstorski status.

35. OPIŠITE KVALIFIKACIJSKI OKVIR OBRAZOVATELJA, NJEGOVE LJUDSKE I MORALNE

OSOBINE.

Obrazovatelj mora biti stručno osposobljen -stručnjak u području struke ( zanimanja ) ,

kompetentan za prenošenje znanja i vještina,
dobar voditelj i organizator ,
odgovoran i kreativan ,
sposoban za lako uspostavljanje kontakata i dobru komunikaciju ,
otvoren prema novostima i napretku u tehnici i gospodarstvu ,
spreman na timski rad i daljnje obrazovanje.

36. KOJE KVALIFIKACIJE PREMA ZAKONU O OBRTU MORA IMATI MAJSTOR-STRUČNI UČITELJ?

Majstor - stručni učitelj mora imati položen majstorski ispit ili priznati majstorski status uz
poznavanje radne pedagogije .

37. MORA LI, U SMISLU ZAKONA O OBRTU, OSOBA KOJA VODI OBRT OBAVEZNO BITI I
STRUČNI UČITELJ NAUČNIKA? MOŽE LI TO BITI KOJI DRUGI ZAPOSLENIK I POD KOJIM
UVJETIMA?

9
 U smislu Zakona o obrtu stručni učitelj može biti i osoba koja je zaposlena kod obrtnika, a koja ima
položen majstorski ispit ili priznati majstorski status.

38. TKO SVE U OBRTNIČKOJ RADIONICI MOŽE I NA KOJI NAČIN SUDJELOVATI U PODUCI
NAUČNIKA?

U poduci naučnika u obrtničkoj radionici može sudjelovati samostalno:

 vlasnik radionice (ako je majstor )
 zaposlenik ( ako je majstor ).

Kao pomoćnici u izobrazbi mogu sudjelovati kvalificirane osobe zaposlene u radionici,

pod nadzorom majstora.

39. NABROJITE NAJMANJE 5 OSOBINA KOJE MORAJU OCRTAVATI PROFIL MAJSTORA-

STRUČNOG UČITELJA.

stručna osposobljenost -stručnjak u području struke ( zanimanja ) ,

kompetentan za prenošenje znanja i vještina,
dobar voditelj i organizator ,
odgovoran i kreativan ,
sposoban za lako uspostavljanje kontakata i dobru komunikaciju ,
otvoren prema novostima i napretku u tehnici i gospodarstvu ,
spreman na timski rad i daljnje obrazovanje.

40. OSIM STRUČNIH KOMPETENCIJA, MAJSTOR-STRUČNI UČITELJ MORA IMATI ZNANJA I

SPOSOBNOSTI ZA OSTVARIVANJE PEDAGOŠKIH ZADAĆA.

PEDAGOŠKE ZADAĆE SU:

 prenošenje obrazovnih sadržaja prema nastavnom programu

 prenošenje znanja i vještina u skladu s programom naukovanja u obrtničkoj radionici
 podučavanje i odgajanje
 ocjenjivanje i vrednovanje
 nadzor i savjetovanje
 unošenje inovacija u proces naukovanja

41. KAKO SE POSTAJE USPJEŠAN U OSTVARIVANJU PEDAGOŠKIH ZADAĆA?

Majstor – stručni učitelj postaje uspješan ako

-planira svoj rad
-provodi planirano
-vrednuje rezultate rada naučnika
-ima uzorne osobine i odgojno djeluje

42. ŠTO ZNAČI POUČAVATI?

10
 Poučavati znači poticati na učenje !

43. DEFINIRAJTE POJAM POUČAVANJA.

Poučavanje je proces prenošenja vještina i znanja u skladu s programom naukovanja.

44. OSIM POUČAVANJA, MAJSTOR-STRUČNI UČITELJ MORA I ODGOJNO DJELOVATI.

DEFINIRAJTE POJAM ODGAJANJA.

Odgajanje je tjelesno , umno , duševno i karakterno oblikovanje čovjeka.

45. KOJA JE RAZLIKA IZMEĐU PRENOŠENJA ZNANJA I VJEŠTINA I ODGAJANJA? NA ŠTO JE

USMJERENO ODGAJANJE? NA TJELESNO, DUŠEVNO ILI KARAKTERNO OBLIKOVANJE
ČOVJEKA? OBJASNITE I OBRANITE SVOJ STAV.

U okviru programa naukovanja ostvaruju se i obrazovni i odgojni zadaci .

Obrazovni je zadatak posredovati u usvajanju znanja i poticati razvoj temeljnih vještina određenog zanimanja.
Odgojni zadaci su usmjereni na oblikovanje osobnosti , karaktera naučnika i usvajanje socijalnih oblika
ponašanja.
Tijekom naukovanja isprepleću se obrazovanje i odgajanje. Svaki trenutak učenja i poučavanja prilika je i za
odgojni rad.
Proces naukovanja je odgojno – obrazovni proces.

46. NABROJITE GLAVNE CILJEVE ODGOJA.

Glavni ciljevi odgojnog rada u obrtničkoj radionici su :

 razvoj stručne osposobljenosti
 pozitivan utjecaj na oblikovanje karaktera naučnika
 razvijanje / usvajanje socijalnih oblika ponašanja

47. U GLAVNE CILJEVE ODGOJA UBRAJA SE RAZVOJ STRUČNIH SPOSOBNOSTI. ŠTO SE

PODRAZUMIJEVA POD TIM POJMOM (NAJMANJE 3)?

Stručne sposobnosti čine : vještine , znanja , samostalnost i točnost u radu te sposobnost rješavanja
problema u okviru konkretnog zanimanja .

48.U GLAVNE CILJEVE ODGOJA UBRAJA SE OBLIKOVANJE KARAKTERNIH OSOBINA. ŠTO SE

PODRAZUMIJEVA POD TIM POJMOM (NAJMANJE 3)?

Tijekom naukovanja utječe se i na oblikovanje karaktera naučnika u smjeru poticanja

 spremnosti za rad
 odgovornosti
 iskrenosti
 pouzdanosti
 marljivosti
 izdržljivosti

11
49. U GLAVNE CILJEVE ODGOJA UBRAJA SE RAZVOJ SOCIJALNIH OBLIKA PONAŠANJA. ŠTO SE
PODRAZUMIJEVA POD TIM POJMOM?

- sposobnost timskog rada,

- samodisciplina,
- uljudnost,
- spremnost nekome pomoći,
- "fer" ponašanje unutar skupine,
- sposobnost prihvaćanja kritike

50. OSIM ŠTO PODUČAVA, MAJSTOR-STRUČNI UČITELJ IMA I 4 ZADAĆE :

 ocjenjivanje
 vrednovanje
 nadzor
 savjetovanje

51. MLADI LJUDI TREBAJU UZOR KOJI ĆE SLIJEDITI. ZBOG TOGA OSOBA KOJA POUČAVA MORA
IMATI UZ STRUČNE OSOBINE I LJUDSKE OSOBINE KAO NPR.

 pozitivan stav prema mladim ljudima

 uzorno ponašanje
 korektan nastup
 spremnost za pomoć drugima
 psihička ravnoteža

52. NABROJITE NAJMANJE 5 FUNKCIJA MAJSTORA-STRUČNOG UČITELJA KAO UZORA

NAUČNICIMA I UPIŠITE IH U SHEMU

 pravilan ton ophođenja

 korektan nastup, izgled , odijevanje
 prirodno ponašanje
 osjećaj odgovornosti
 sposobnost timskog rada
 sposobnost jezičnog izražavanja
 okretnost i točnost

53. NABROJITE ZADAĆE I ODGOVORNOSTI MAJSTORA-STRUČNOG UČITELJA U PROCESU

REALIZACIJE PRAKTIČNE NASTAVE U RADIONICI

Majstor – stručni učitelj ima odgovornosti prema obrtničkoj radionici , naučniku , gospodarstvu i
društvu i mora biti :
 stručnjak u obrazovanju
 organizator u obrazovanju
 psiholog
 zastupnik naučnika
 pretpostavljeni i voditelj

12
  partner u organizaciji obrazovanja

54. UZORNO PONAŠANJE MAJSTORA-STRUČNOG UČITELJA JE NJEGOVA OBVEZA. ZNAČI LI

ONO U DANAŠNJE VRIJEME «RAZVIJANJE VRIJEDNOSNIH MJERILA KOD NAUČNIKA« ILI SE
SMATRA NEVAŽNIM?

Uzorno ponašanje majstora-stručnog učitelja od izuzetne je važnosti u procesu realizacije praktične

nastave u radionici. Uzornim ponašanjem i korektnim profesionalnim odnosom majstor usađuje mladom
čovjeku ona vrijednosna mjerila koja su prihvaćena i cijenjena u društvu.

55. U OPHOĐENJU MEĐU LJUDIMA MOGU NASTATI NESPORAZUMI. NABROJITE MOGUĆA

PODRUČJA NESPORAZUMA PRI REALIZACIJI PRAKSE U OBRTNIČKOJ RADIONICI (NAJMANJE 3).

-sukob interesa između proizvodnih zadaća i zadaća izobrazbe

-različiti zahtjevi prema naučniku od strane vlasnika obrta i osoblja koje izvodi izobrazbu
-preklapanje proizvodnih interesa s obrazovnim interesima

56. KOJA SU MOGUĆA PODRUČJA NESUGLASICA ZBOG RAZLIČITIH ZAHTJEVA I OČEKIVANJA

OSOBA U OBRTNIČKOJ RADIONICI KAO I NA RELACIJI ŠKOLA-OBRTNIČKA RADIONICA
(NAJMANJE 3)!

- odstupanja od planiranog tijeka izobrazbe zbog rada po nalogu u radionici

- sukob interesa između proizvodnih zadaća i zadaća izobrazbe
- različiti zahtjevi prema naučniku od strane vlasnika obrta i osoblja koje izvodi izobrazbu
- preklapanje proizvodnih interesa s obrazovnim interesima
- pridržavanja zakonskih odredbi u području izobrazbe
- neodgovarajuće ophođenje s naučnicima u procesu izobrazbe

57. MOGUĆI NESPORAZUMI IZVAN RADIONICA SU

NESPORAZUMI pri suradnji s obrtničkom komorom , izvanradioničkim ustanovama za podučavanje ,

osobama u cehu zaduženim za naučnike , službom za profesionalnu orijentaciju i nesporazumi u suradnji s
roditeljima .

58. NAVEDITE INSTITUCIJE S KOJIMA MAJSTOR-STRUČNI UČITELJ IZ OBRTNIČKE RADIONICE

MORA SURAĐIVATI PRI REALIZACIJI PRAKTIČNOG DIJELA NAUKOVANJA.

Kontakti i suradnja majstora nužni su na relacijama majstor – obrtnička škola , obrtnička komora ,
ceh , uredi za profesionalnu orijentaciju i roditelji .

59. REALIZIRAJUĆI PRAKTIČNI DIO NAUKOVANJA MAJSTOR-STRUČNI UČITELJ MORA

SURAĐIVATI S OBRTNIČKOM ŠKOLOM. MOGUĆA JE SURADNJA NA SLJEDEĆIM PODRUČJIMA
(NAJMANJE 3)

 usuglašavanje planova naukovanja

 sadržajno usklađivanje realizacije nastavnog plana i programa
 razmjena informacija o realizaciji programa naukovanja
13
  informiranje o novim tehničkim rješenjima u obrtničkoj radionici
 kontrola sudjelovanja naučnika na nastavi
 davanje na uvid pedagoške dokumentacije o praktičnoj nastavi (mape )
 raspravljanje o rezultatima međuispita , kontrolnih i pomoćničkih ispita
 sudjelovanje na sastancima o izobrazbi u obrtničkoj školi

60. REALIZIRAJUĆI PRAKTIČNI DIO NAUKOVANJA MAJSTOR-STRUČNI UČITELJ MORA

SURAĐIVATI S

obrtničkom školom , obrtničkom komorom , cehom , uredima za profesionalnu orijentaciju i

roditeljima .

61. NAJUŽU SURADNJU MAJSTOR-STRUČNI UČITELJ MORA USPOSTAVITI S OBRTNIČKOM

KOMOROM. VAŽNA PODRUČJA SURADNJE SU

- licenciranje obrtničke radionice

- zaključivanje ugovora o naukovanju s naučnicima
- prosljeđivanje informacija o naučniku
- suradnja sa savjetnikom za obrazovanje u komori
- provođenje odredbi obrtničke komore
- sudjelovanje na savjetovanjima o unapređivanju obrazovanja

62. CILJEVI NAUKOVANJA SU stručno-teorijsko i praktično obrazovanje te oblikovanje ličnosti

63. POPUNITE SHEMU:

KOMPETENCIJE

stručne

kompetencije osobne

radne

socijalne

64. KOJE JE ZNAČENJE IZRAZA «STEĆI KVALIFIKACIJU»?

Steći kvalifikaciju znači steći znanja, vještine i sposobnosti koje su povezane sa zanimanjem, ali i s
područjem rada kojem ono pripada.

14
65. POPUNITE SHEMU: STRUČNA I RADNA KOMPETENCIJA

stručna
znanja

vještine u
struci
stručna i radna
kompetencija
tehnike
učenja i rada

strategija
rješavanja
problema

66. POPUNITE SHEMU: STRUČNA KOMPETENCIJA (NAJMANJE 3 POJMA)

stručna
znanja

vještine u
struci
stručna
kompetencija
tehnike
učenja i rada

strategija
rješavanja
problema

67. POPUNITE SHEMU: SOCIJALNA KOMPETENCIJA (NAJMANJE 3 POJMA)

15
 kolegijalnost

tolerancija

socijalna
kompetencija
spremnost za
pomaganje
drugima

osjećaj
odgovornosti

68. OSOBA KOJA SE ZAPOŠLJAVA U OBRTU MORA IMATI OSIM STRUČNE KOMPETENCIJE I
OSOBNU KOMPETENCIJU. POPUNITE SHEMU: OSOBNA KOMPETENCIJA -NAJMANJE 3.

pouzdanost

brižnost

osobna
kompetencija
spremnost na
rad

kreativnost

69. NADOPUNITE REČENICU:

16
 VLASNIK OBRTA MORA IMATI stručnu, RADNU I poduzetničku KOMPETENCIJU, A OSOBA
KOJA SE ZAPOŠLJAVA U OBRTU stručnu I radnu KOMPETENCIJU.

70. POPUNITE SHEMU: PODUZETNIČKA KOMPETENCIJA (NAJMANJE 3 POJMA)

poduzetničko
razmišljanje

razmišljanje
o troškovima
i učinku
poduzetnička
kompetencija
spremnost na
rizik i
odgovornost
za suradnike

sposobnost
donošenja
odluka

71. ŠTO U PRAKTIČNOM DIJELU NAUKOVANJA ZNAČI OSPOSOBITI NAUČNIKA ZA

SAMOSTALNO PLANIRANJE, IZVOĐENJE RADNIH OPERACIJA I KONTROLIRANJE PROVEDENOG
RADA? POKAŽITE TO NA NEKOM PRIMJERU.

Primjer iz zanimanja f r i z e r :

Naučnik treba biti u stanju sam planirati cjelokupni proces rada na zadatku bojanja kose.
Bez tuđe pomoći može kvalitetno obojati kosu po želji korisnika usluge.
Na kraju rada naučnik će analizirati , provjeriti svoj rad , uvidjeti eventualne nedostatke i planirati
poboljšanja.

72. NADOPUNITE REČENICU:

NAUKOVANJE U OBRTNIČKOJ RADIONICI ZNAČI pripremanje i praktično osposobljavanje

naučnika za obavljanje poslova iz domene određenog zanimanja pod stručnim vodstvom majstora prema
unaprijed definiranom okvirnom planu i programu ( praktični dio naukovanja ) .

73. IZ KOJIH SVE DOKUMENATA MAJSTOR-STRUČNI UČITELJ VIDI KOJE SE VJEŠTINE I ZNANJA
MORAJU USVOJITI TIJEKOM OBRAZOVANJA? KOMENTIRAJTE STRUKTURU TIH DOKUMENATA.

17
 Dokumenti -okvirni nastavni plan i program određenog zanimanja
-planovi provođenja naukovanja u obrtničkoj radionici

Struktura dokumenata
 cilj obrazovanja i zadaće,
 sadržaj obrazovanja (katalozi znanja i vještina),
 način provjeravanja znanja i umijeća,
 metodičke napomene za izvođenje programa
 katalog znanja / pomoćnički ispit

74. ODREDITE POJAM « IZVEDBENI NASTAVNI PROGRAM «

Izvedbeni nastavni program predmetno je i vremensko raščlanjivanje nastavnog plana i programa prema
uvjetima određene obrtničke radionice.

75. ŠTO JE CILJ PLANIRANJA NAUKOVANJA U OBRTNIČKOJ RADIONICI I NA KOJIM

ČINJENICAMA POČIVA NJEGOVA NUŽNOST?

Cilj planiranja je osigurati da se propisane vještine i znanja ostvare u za to predviđenom vremenu.

Sustavno planiranje je nužno jer:
 vrijeme potrebno za praksu često nije dostatno jer je nastavno gradivo vrlo veliko
 sve više mladih ima smetnje u učenju , a gradivo je sve složenije
 naučnici dolaze s različitim predznanjem , a i različitih predispozicija za razvoj vještina
 mladi ljudi nisu jednako motivirani za rad

76. OKVIRNE NASTAVNE PLANOVE ZA NAUKOVANJE DONOSI Ministarstvo gospodarstva, a oni

sadrže:
 cilj
 zadaće
 trajanje obrazovanja
 uvjeti za upis
 nastavni plan
- općeobrazovni dio,
- stručno teoretski dio,
- praktični dio
 obvezni način provjeravanja znanja i umijeća
 potrebna stručna sprema nastavnika
 izvođenje programa
- rad s učenicima u skupinama
 dijeljenje razrednog odjela u skupine i sudjelovanje suradnika u nastavi (minimalni standard)
 minimalni materijalni uvjeti za izvođenje programa,
 nastavni program kataloga znanja
 ispitni katalog – završni/pomoćnički ispit

77. DA LI I U KOJOJ MJERI TE KADA SU MOGUĆA ODSTUPANJA OD OKVIRNOG NASTAVNOG

PLANA I PROGRAMA KOJE PROPISUJE NADLEŽNO MINISTARSTVO?
18
 Moguća su minimalna odstupanja od okvirnog nastavnog plana i programa kada je to uvjetovano
specifičnostima obrtničke radionice i / ili posebnostima naučnika , a realiziraju se isključivo u dogovoru s
obrtničkom školom i obrtničkom komorom.

78. NA KOJOJ OSNOVNOJ PARADIGMI POČIVA KONCEPT METODA UČENJA I

POUČAVANJA ORIJENTIRAN PREMA NARUDŽBI?

Mušterija u obrtu igra važnu ulogu. Obrtničke radionice proizvode po narudžbi za nekog kupca ili
pružaju uslugu mušteriji.

79. ŠTO SE PODRAZUMIJEVA POD NARUDŽBOM (NALOGOM) I ČIME JE OKARAKTERIZIRANO

UČENJE I RAD U OBRTNIČKOM POGONU ORIJENTIRANI PREMA NARUDŽBI (NALOGU)?

Narudžba je zahtjev obrtniku za isporuku određenog proizvoda ili pružanje određene usluge.
Njene su značajke : izravni kontakt s mušterijom , široki spektar usluga , zahtjev za kreativnošću , više vrsta
zadaća za suradnike.
Temeljem tih značajki ustrojava se i proces poučavanja u konkretnoj radionici .Obrazovanje se održava u uskoj
vezi s dnevnim poslom – izvršava se narudžba.

80. TKO OBRTNIČKOJ RADIONICI PODNOSI NARUDŽBU, NA ŠTO SE SVE NARUDŽBA MOŽE
ODNOSITI I KOJE OPĆE KARAKTERISTIKE ONA IMA?

Narudžbu podnosi mušterija /korisnik usluge.

Narudžba se može odnositi na izradu novog proizvoda, popravak , servisiranje , održavanje.
Njene su značajke : izravni kontakt s mušterijom , široki spektar usluga , zahtjev za kreativnošću , više
vrsta zadaća za suradnike

81. ŠTO JE RAD PREMA NALOGU?

Rad prema nalogu je izvršavanje narudžbe.

82. KOJI SU BITNI DIJELOVI NARUDŽBE ODNOSNO RADNOG NALOGA?

Bitni dijelovi narudžbe su :

 uspostavljanje kontakta
 pripremanje narudžbe
 odrađivanje narudžbe
 završavanje narudžbe
 odrađivanje narudžbe

83. POPUNITE TABLICU

NARUDŽBA
uspostavljanje kontakta pripremanje narudžbe završavanje narudžbe odrađivanje narudžbe

19
-sastavljanje ponude -planiranje potrebnog -izrada -obračunavanje
-obavijest o ponudi osoblja -pružanje usluge -isporuka
-planiranje materijala
-financijsko planiranje

84. ISPIŠITE PRIMJER JEDNE NARUDŽBE POČEVŠI OD PRVOG KONTAKTA NARUČIOCA I

IZVOĐAČA DO ZAVRŠNE NARUDŽBE

Primjer : zanimanje s t o l a r

uspostavljanje kontakta pripremanje narudžbe završavanje narudžbe odrađivanje narudžbe

-primanje narudžbe -planiranje potrebnog -izrada garderobnog -obračunavanje (račun )

-sastavljanje ponude za osoblja za izradu materijala po želji -isporuka i montaža
izradu garderobnog ormara kupca
ormara (skica/izgled, -planiranje količine i
troškovi, rok isporuke i vrste potrebnog
uvjeti plaćanja) materijala –drvo, boja,
-obavijest kupcu o metalni elementi ,…
ponudi -financijsko planiranje:
cijena materijala,
izrade, prijevoza ,
montaže

85. ŠTO SE PODRAZUMIJEVA POD STRUKOVNIM OBRAZOVANJEM ORIJENTIRANIM PREMA

NARUDŽBI?

Sveukupni radovi koji se pojavljuju u sklopu izvršavanja narudžbe usmjereni su i u proces obrazovanja.

86. UČENJE ORIJENTIRANO PREMA NARUDŽBI IMA 4 STUPNJA.

DEFINIRAJTE STUPNJEVE :

1. uključivanje naučnika u radne zadaće

2. odluka o tome kako se naučnika treba uključiti u proces izvršavanja narudžbe
3. formuliranje konkretnih zadaća i podrška naučniku kod ispunjavanja zadaće
4. primjereno korištenje posebnih oblika učenja u obrtničkoj radionici

87. RADNE ZADAĆE KOJE POKRIVAJU NARUDŽBU , A ZADAJU SE NAUČNIKU IMAJU SLJEDEĆE
KARAKTERISTIKE :

 spektar djelatnosti (opis zanimanja )

20
  dubina zadaće ( od planiranja i izvođenja do kontrole )
 stupanj težine ( standardne i problemske zadaće )

88. KAKO TREBA UKLJUČIVATI NAUČNIKE U RADNE ZADAĆE (1. STUPANJ) ?

Naučnike treba uključivati u radne zadaće u skladu s opisom konkretnog zanimanja ,širinom zahtjeva i
stupnjem težine zadaća koje pokrivaju cijelu , samo dio narudžbe ili se stalno javljaju u pojedinim narudžbama.

89. NABROJITE NAČINE SUDJELOVANJA NAUČNIKA U PROCESU IZVRŠAVANJA NARUDŽBI

(NAJMANJE 3 NAČINA)

U procesu ostvarivanja narudžbe naučnik može sudjelovati :

 promatranjem, slušanjem , pitanjima
 pružanjem pomoći , uputama
 samostalnim radom
 suradnjom

90. KADA JE NAUČNIK SAVLADAO OSNOVNE RADNJE PROMATRANJEM I OBAVLJANJEM

SPOREDNIH RADNJI , ZADAJE MU SE KONKRETNA ZADAĆA.
KOJU ULOGU U REALIZACIJI OVE ZADAĆE IMA MAJSTOR-STRUČNI UČITELJ?

Zadaća majstora je podrška i pomoć naučniku u pojedinim koracima izvođenja cjelokupne konkretne
zadaće.

91. ŠTO OZNAČAVA 4. STUPANJ U PROCESU POUČAVANJA PREMA NARUDŽBI?

U četvrtom stupnju naučnik posve samostalno izrađuje zadanu mu zadaću, uz primjereno korištenje alata.

92. MAJSTOR-STRUČNI UČITELJ MORA SKRBITI O NAUČNIKU TIJEKOM NAUKOVANJA A

OSOBITO PRI PRVOM KONTAKTU NAUČNIKA S OBRTNIČKIM POGONOM.
NABROJITE FAZE UVOĐENJA NAUČNIKA U RAD U OBRTNIČKOJ RADIONICI.

 pozdrav i predstavljanje
 predstavljanje obrtničkih pogona
 dodjela mjesta za izobrazbu odnosno rad
 upoznavanje s nastavnim nalozima

93. OPIŠITE NAČIN I POSTUPAK OSOBNOG PREDSTAVLJANJA MAJSTORA-STRUČNOG UČITELJA

NAUČNIKU.

Nakon uspostavljanja kontakta i pozdrava, majstor upoznaje naučnika sa svim zaposlenim u

radionici i ostalim naučnicima . Slijede i prve informacije o zanimanju i naukovanju .

94.OPIŠITE POSTUPAK PREDSTAVLJANJA OBRTNIČKOG POGONA NAUČNIKU?

21
 Tijekom predstavljanja obrtničkog pogona naučniku treba dati osnovne informacije o radionici, objasniti
sve posebnosti određenog obrta , pokazati mu pogone i upoznati ga sa sporednim prostorijama.

95. ŠTO SE SMATRA POD PROBNIM VREMENOM ZA NAUČNIKA I KOJU SVRHU ONA IMA?

Vrijeme koje naučnik provede u obrtničkoj radionici prije nego odluči hoće se ili neće obrazovati za
konkretno zanimanje , naziva se probno vrijeme .
Svrha je probnog vremena ispitati sposobnost naučnika za zanimanje koje želi izučiti .

96. PRIKAŽITE KONKRETAN PLAN OBRAZOVANJA U ODREĐENOM PROIZVODNOM ILI

USLUŽNOM OBRTU PREMA SHEMI:

Primjer iz zanimanja z i d a r - zadaća : zidanje staklenom ciglom

PLAN OBRAZOVANJA

MJESTA OBRAZOVNA CILJ OSOBE KOJE

OBRAZOVANJA SREDSTVA ZNANJA/VJEŠTINE OBRAZUJU
poučiti kako odabrati
stambeni objekt
radna sredstva – alat, materijal i potrebne majstor – stručni
materijal alate; učitelj
osvijestiti važnost
kvalitetne pripreme
radnog mjesta;
upoznati faze rada;
znati samostalno zidati
staklenom ciglom;

97. KOJA SU VAŽNA NAČELA PREDMETNOG RAŠČLANJIVANJA PLANA OBRAZOVANJA?

NABROJITE IH I NAPIŠITE NAJMANJE 3.

 Vještine i znanja koja se moraju usvojiti

 Oblikovanje probnog vremena
 Nastavne jedinice - nastavne cjeline
 Ispitni zahtjevi (međuispit, kontrolni ispit, pomoćnički ispit)

98. SASTAVITE NA TEMELJU OKVIRNOG PLANA OBRAZOVANJA ZA VAŠE ZANIMANJE

ODGOVARAJUĆI PLAN OBRAZOVANJA U RADIONICI ZA JEDNOG NAUČNIKA?

22
 PRIMJER PLANA OBRAZOVANJA U RADIONICI …
ZA NAUČNIKA MARKA MARKOVIĆA

- izvadak za odabranu zadaću :____________________________________________

-

POTREBNO NASTAVNI ZNANJA I RADNO NASTAVNA MAJSTOR- PRIPOMENE

VRIJEME SADRŽAJ- VJEŠTINE MJESTO SREDSTVA STRUČNI ( posebnosti
zadaća strojevi ,alati , UČITELJ naučnika ,
materijali /radni specifičnosti
dokumenti radionice )

(POTREBNO JE POPUNITI TABELU UVAŽAVAJUĆI SPECIFIČNOSTI ZANIMANJA )

99. KAKO SE USKLAĐUJE VREMENSKI OKVIR POTREBAN ZA REALIZACIJU SADRŽAJA S

OPSEGOM SADRŽAJA I ŠTO ON MORA UVAŽAVATI ?

Treba voditi računa o specifičnostima predmetnog i vremenskog raščlanjivanja i uskladiti ih tako da

se poštuje načelo od jednostavnijih prema složenijim sadržajima, a kod vremenskog slijeda da se uvažava
okvirni plan , logika predmeta , sposobnosti naučnika i posebnosti radnog mjesta.

100. AKO DOLAZI OD ODSTUPANJA OD PROPISANOG VREMENSKOG OKVIRA I PROPISANOG

SADRŽAJA, MORA SE TO OPRAVDATI POSEBNOSTIMA KOJE SU TO UZROKOVALE. NABROJITE
POSEBNOSTI KOJE SU MOGUĆE.

- obrazovanje u obrtničkoj radionici može se skratiti ako je dio programa realiziran u školskoj radionici
- dijelovi programa mogu se realizirati i u dr. radionicama ako su bolje opremljene
- trajanje obrazovanja može biti uvjetovano i posebnim sposobnostima naučnika (individualno
skraćivanje ) ili problemima u učenju ( individualno produživanje )
- do promjena može doći i zbog promjena u proizvodnji u radionici ili promjena u organizaciji
strukovne nastave

101. U ZADANOJ MATRICI PLANA NAUKOVANJA UPIŠITE KONKRETNE ZADAĆE KOJE TREBA
REALIZIRATI!

23
 PLAN NAUKOVANJA ZA ZANIMANJE npr. FOTOGRAF

VRIJEME NASTAVNI ZNANJA I VJEŠTINE NAČINI

POTREBNO ZA SADRŽAJ- REALIZACIJE
REALIZACIJU zadaća
-poučiti kako uspješno
uspostaviti kontakt s
2 tjedna izrada fotografija za mušterijom
osobne dokumente -pripremiti mjesto
fotografiranja
-osigurati potrebnu metodom 4 stupnja
tehniku
-samostalno obaviti
fotografiranje
-vježbati postupak
izrade fotografija
-vrednovati rad

102. U PLANIRANJU JE POTREBNO ODREDITI RADNO MJESTO ZA NAUČNIKA, NASTAVNA

SREDSTVA I OSOBU KOJA ĆE REALIZIRATI ILI POMOĆI PRI REALIZACIJI NASTAVNIH
SADRŽAJA. NAVEDITE RADNA MJESTA, STROJEVE, ALATE I OSTALE MATERIJALE KOJE JE U
VAŠOJ STRUCI MOGUĆE KORISTITI U PROCESU PRAKTIČNOG DIJELA NAUKOVANJA.

(prema specifičnostima određenog zanimanja )

npr. l i m a r

radno mjesto za naučnika nastavna sredstva osoba koja realizira nastavu

Strojevi … majstor – stručni učitelj (vlasnik
limarska radionica, Alati … ili zaposlenik sa statusom
radno obrazovno mjesto , Materijal … majstora ),
prostor za učenje , kvalificirani zaposlenici po
teren - gradilište (navesti konkretno ) uputama i pod nadzorom
majstora

103. ISPUNITE SHEMU

24
 OKVIRNI NASTAVNI PLAN

OPIS ZANIMANJA OKVIRNI PLAN OBRAZOVANJA ISPITNI ZAHTJEVI

vještine i znanja obrazovnog predmetno i vremensko međuispit / kontrolni ispit
zanimanja raščlanjivanje nastavnih sadržaja pomoćnički ispit

IZVEDBENI PLAN I PROGRAM ( OBRTNIČKA RADIONICA )

individualne posebnosti naučnika, posebne realnosti obrtničke radionice ,

uvažavanje izobrazbe realizirane i na dr. mjestima školska nastava

104. SVAKA LICENCIRANA RADIONICA IMA ZADAĆU I BRIGU OSIGURATI NAUČNIKE ZA

TEKUĆU ŠKOLSKU GODINU. S OBZIROM DA SE GODINAMA UPISUJE PREMALI BROJ MLADIH U
OBRTNIČKA ZANIMANJA TREBA SUSTAVNO PROPAGIRATI OBRTNIČKA ZANIMANJA. SVAKA
RADIONICA TO MOŽE UČINITI ZASEBNIO PREDSAVLJAJUĆI SE NA RAZLIČITE NAČINE.
NABROJITE KOJE REKLAMNE MATERIJALE JE MOGUĆE KORISTITI (NAJMANJE 3)?

Pri promidžbi za upis u obrtnička zanimanja važno je koristiti reklamne materijale :

 letci
 brošure
 plakati
 prilozi u novinama
 oglasi
 videofilmovi
 spotovi
 majice
 bedževi

105. NAVEDITE MJERE KOJE JE POTREBNO PODUZETI KAKO BISTE IZABRALI NAUČNIKA ZA
RAD U SVOJOJ RADIONICI.

1. suradnja sa savjetnikom za izbor zanimanja

25
 2. pregled dokumenata za učenika
3. razgovor s učenikom
4. test sposobnosti

106. KOJE DOKUMENTE MORA DONIJETI NAUČNIK U SLUČAJU DA VI OSOBNO RASPIŠETE

NATJEČAJ ZA IZBOR NAUČNIKA? KOLIKUVAŽNOST PRI IZBORU NAUČNIKA IMA ŠKOLSKA
SVJEDODŽBA?

DOKUMENTI : prijava za natječaj

životopis s fotografijom

svjedodžbe – važne su ,ali ne smiju biti precijenjene ,jer ocjene ne kazuju uvijek
dovoljno o praktičnoj sposobnosti i nadarenosti za neko obrtničko zanimanje

107. OPIŠITE TIJEK RAZGOVORA IZMEĐU VAS I KANDIDATA ZA NAUČNIČKO MJESTO.

Razgovor teče spontano.

Majstor kaže nekoliko informacija o sebi , kao i naučnik.
Kroz razgovor majstor opisuje svoj obrt i zanimanje i
pokušava saznati što više o natjecatelju za mjesto naučnika.
Budućem naučniku treba dati dovoljno prilike da se predstavi i da sam postavlja pitanja.
U razgovoru treba saznati kakva su očekivanja majstora i naučnika međusobno i od naukovanja.

108. RAZGOVOR S NAUČNIKOM U SVRHU NJEGOVOG PREDSTAVLJANJA MAJSTORU TREBA

BITI VOĐEN:
a) KAO RASPRAVA
b) NEUSILJENA KONVERZACIJA
c) KAO USMENI ISPIT
d) KAO RASPRAVA MEĐU ISTOMIŠLJENICIMA

IZABERITE ODGOVOR. ISTAKNITE NJEGOVE POZITIVNE STRANE KAO I NEGATIVNU

KONOTACIJU OSTALIH!

b) To je najbolji način da naučnik spontano što više kaže o sebi ,upozna majstora , njegov obrt i
zanimanje koje je odabrao. Međusobno upoznavanje pretpostavka je kvalitetnog zajedničkog rada .

109. PROMJENA ZANIMANJA ILI JOŠ ČEŠĆE PROMJENA MJESTA NAUKOVANJA VRLO JE ČESTA
POJAVA U PROCESU NAUKOVANJA.

26
KOJI SU MOGUĆI RAZLOZI ZA OVU POJAVU I KAKVE ŠTETNE POSLJEDICE ONA MOŽE
IZAZVATI?

Razlozi za prekid naukovanja : Štetne posljedice :

- loš uspjeh naučnika - štetne promjene u strukovnom životu

- gubitak interesa za posao - financijski gubici

110. NAVEDITE ŠTO NAUČNICI NAJČEŠĆE NAVODE KAO RAZLOGE RASKIDA UGOVORA
(NAJMANJE 5).

- poteškoće sa stručnim učiteljem

- obavljanje poslova koji nisu predviđeni programom
- preopterećenje stručnim sadržajima
- praznine u znanju
- zanimanje izabrano kao nužno rješenje
- krive predodžbe o sadržaju obrazovanja
- zdravstveni problemi

111. NAVEDITE ŠTO MAJSTORI NAJČEŠĆE NAVODE KAO RAZLOGE PREKIDA UGOVORA
(NAJMANJE 3).

manjkavi učinak u poslu od strane naučnika,

česta odsutnost naučnika,
nedisciplina, neadekvatni način ponašanja,
izostanak obrazovnih sposobnosti.

112. MLADI SU LJUDI ČESTO NESIGURNI U IZBORU ZANIMANJA. ONI NAILAZE NA POTEŠKOĆE
KOJE IH MOGU OMESTI U TOME DA ZAVRŠE ZAPOČETO OBRAZOVANJE I STEKNU PRVO
ZANIMANJE. TKO SVE MOŽE BITI PARTNER U POSLU KOJI JE VEZAN UZ UKLANJANJE TIH
POTEŠKOĆA (NAJMANJE 3 PARTNERA)?

osnovna škola
savjetovalište za izbor zanimanja
obrtnička škola , radionica , komora

113. KOJE ZADAĆE IMA OBRTNIČKA RADIONICA U SPRIJEČAVANJU MLADOG ČOVJEKA DA

PREKINE NAUKOVANJE ILI ČESTO MIJENJA MJESTO NAUKOVANJA (NAJMANJE 3)

- pomoć pri prijelazu iz škole u naukovanje

- spremnost za razgovor prilikom konflikata
- povećanje upotrebom modernih metoda učenja i poučavanja
- pomoć učenicima koji slabije uče
- dobri odnosi s obrtničkom školom

27
114. KOJE ZADAĆE IMA OBRTNIČKA ŠKOLA U SPRIJEČAVANJU MLADOG ČOVJEKA DA PREKINE
NAUKOVANJE ILI ČESTO MIJENJA MJESTO NAUKOVANJA (NAJMANJE 3)?

- intenzivniji kontakti nastavnik - majstor - stručni učitelj – roditelj

- usuglašavanje programa s obrtničkim pogonima
- mjere za podršku i poticanje naučnika
- osiguranje redovitog pohađanja škole

115. ODREDITE POJAM UČENJA!

Učenje je usvajanje činjenica i generalizacija dugoročno usmjereno na promjenu stavova i načina

ponašanja.

116. NADOPUNITE REČENICU:

SVAKI NASTAVNI PREDMET IMA SVOJU STRUKTURU U KOJOJ SU SADRŽANA:

- znanja koja treba usvojiti

- vještine koje treba steći
- sposobnosti koje treba razviti
- načine ponašanja koje treba usvojiti i primijeniti

117. NACRTAJTE TIPIČAN DIDAKTIČKI TROKUT ZA NASTAVU U RADIONICI!

nastavni predmet

majstor-stručni učitelj naučnik

118. ODREDITE POJMOVE:

SLUČAJNO UČENJE - učenik usvaja znanja, vještine i načine ponašanja slučajnim promatranjem
28
PLANIRANO UČENJE – učenje usmjereno k cilju , svladavanju predmeta odnosno zanimanja

119. POSTOJE RAZNE VRSTE UČENJA. NABROJITE NAJMANJE 5.

- svjesno - nesvjesno
- teorijsko - praktično
- aktivno – pasivno
- direktno – indirektno
- individualno – socijalno
- produktivno – neproduktivno

120. ŠTO SE PODRAZUMIJEVA POD POJMOM SVJESNO UČENJE?

Svjesno / namjerno učenje je učenje pri kojem je učenik potpuno svjestan činjenica učenja i upravlja
procesom učenja.

121. ŠTO SE PODRAZUMIJEVA POD POJMOM NESVJESNO UČENJE?

Nesvjesno učenje nije posebno organizirano , događa se funkcionalno , oponašajući.

122. ŠTO SE PODRAZUMIJEVA POD POJMOM PRIMITIVNO UČENJE?

Primitivno učenje je reagiranje na podražaje i signale okoline ( prvi stupnjevi učenja ) .

123. ŠTO SE PODRAZUMIJEVA POD POJMOM RAZBORITO UČENJE?

Razborito ili učenje uviđanjem traži potpuno razumijevanje odnosa i tijekova i najviši je stupanj učenja.

124. ŠTO SE PODRAZUMIJEVA POD POJMOM AKTIVNO UČENJE?

Aktivno se učenje ostvaruje radom / djelovanjem.

125. ŠTO SE PODRAZUMIJEVA POD POJMOM PASIVNO UČENJE?

Pasivno učenje se događa prvenstveno promatranjem i slušanjem .

126. ŠTO SE PODRAZUMIJEVA POD POJMOM TEORIJSKO UČENJE?

Teorijsko učenje se nadograđuje na teorijska razmišljanja .

127. ŠTO SE PODRAZUMIJEVA POD POJMOM PRAKTIČNO UČENJE?

29
 Praktično učenje je učenje na temelju praktičnih doživljaja i iskustava .

128. ŠTO SE PODRAZUMIJEVA POD POJMOM DIREKTNO UČENJE?

Direktno učenje - učenik sam upravlja procesom učenja.

129. ŠTO SE PODRAZUMIJEVA POD POJMOM INDIREKTNO UČENJE?

Učenje potiče okolina .

130. ŠTO SE PODRAZUMIJEVA POD POJMOM PRODUKTIVNO UČENJE?

To je učenje kod kojeg je izraženo oponašanje i kopiranje.

131. ŠTO SE PODRAZUMIJEVA POD POJMOM REPRODUKTIVNO UČENJE?

Pri reproduktivnom učenju prevladava stvaralački element.

132. ŠTO SE PODRAZUMIJEVA POD POJMOM INDIVIDUALNO UČENJE?

Učenje se odvija u osobnom području.

133. ŠTO SE PODRAZUMIJEVA POD POJMOM SOCIJALNO UČENJE?

Učenje se održava u zajednici.

134. UPOTPUNITE TABLICU «VRSTE UČENJA».

svjesno nesvjesno
primitivno razborito
aktivno pasivno
teorijsko praktično
direktno indirektno
produktivno reproduktivno
individualno socijalno

135. ODREDITE POJMOVE DIREKTNO I INDIREKTNO UČENJE!

30
učenik sam upravlja procesom učenja učenje potiče okolina

136. ODREDITE POJMOVE PRODUKTIVNO I REPRODUKTIVNO UČENJE!

pri učenju prevladava stvaralački element kod učenja je izraženo oponašanje i kopiranje

137. KAKVA JE RAZLIKA IZMEĐU INDIVIDUALNOG I SOCIJALNOG UČENJA?

učenje se odvija u osobnom području učenje potiče okolina

138. ODREDITE MODEL TRIJU STUPNJEVA KOJI SE KORISTI U PROESU UČENJA U RADIONICI
tr iju s tu p n je v a

p rip re m a i iz a z iv a n je p r o c e s a u č e n ja
M od el

k o n fro n tira n je s p ro c e s o m u č e n ja

u s a v rš a v a n je i u tv rđ iv a n je n a u č e n o g

139. OPIŠITE PRVI STUPANJ MODELA TRIJU STUPNJEVA.

- motivacija naučnika
- utvrđivanje uzroka nedovoljnog interesa

140. OPIŠITE DRUGI STUPANJ MODELA TRIJU STUPNJEVA.

-učenje , usvajanje željenih načina ponašanja ,samostalno izvođenje određenih radnih operacija,
ponavljanje , smanjivanje pogrešaka

141. OPIŠITE TREĆI STUPANJ MODELA TRIJU STUPNJEVA

-višekratne vježbe i stvaralačka primjena znanja i vještina na nove situacije

31
142. UČENJE MOŽE ZA POJEDINCA BITI POPRAĆENO POTEŠKOĆAMA I TO BILO DA SE RADI O
SAVLADAVANJU TEORIJSKIH ILI PRAKTIČNIH SADRŽAJA. NABROJITE ZAHTJEVE KOJE UČENJE
POSTAVLJA PRED NAUČNIKE KAKO BI ONI USPJEŠNO SAVLADALI PROCES NAUKOVANJA
(NAJMANJE 4 ZAHTJEVA).

 praktična i teorijska inteligencija

 motivacija
 vlastita inicijativa
 sposobnost koncentracije
 kreativnost
 spretnost ruku i prstiju

143. KADA NASTAJU POTEŠKOĆE U UČENJU I KOJE SU OD NJIH TIPIČNE (NAJMANJE 2

POTEŠKOĆE)?

 nedovoljna spremnost za učenje

 ravnodušnost pred zahtjevima u učenju
 obeshrabrenje neuspjesima

144. KAKVU POMOĆ MOŽE MAJSTOR-STRUČNI UČITELJ PRUŽITI NAUČNIKU KAKO BI

SPRIJEČIO ILI POSVE UKLONIO POTEŠKOĆE S KOJIMA SE OVAJ SUOČIO U PROCESU UČENJA?

Majstor može pomoći - dodatnim pojašnjenjima

- smanjenjem zahtjeva
- poticanjem na uspjeh
- u rješavanju problema
- u vježbanju

145. ŠTO SE PODRAZUMIJEVA POD POJMOM MOTIVIRANJE ZA UČENJE?

Motivirati znači poticati na učenje , izazivati učenje .

146. NAVEDITE 2 OSNOVNE GRUPE MOTIVACIJA S OBZIROM NA MOTIVACIJSKE SADRŽAJE I

DEFINIRAJTE SVAKU OD NJIH!
 primarni ili direktni motivi koji se odnose direktno na predmet učenja (primjerice zato jer on pričinjava
zadovoljstvo ili je zanimljiv)
 sekundarni ili indirektni motivi koji leže izvan neposredne aktivnosti učenja. Uči se za dobre ocjene ili
financijske nagrade.

147. NAVEDITE NAJČEŠĆE FAKTORE I UVJETE ZA MOTIVACIJU UČENIKA U PROCESU UČENJA

(NAJMANJE 4)!

32
 - doživljaji uspjeha
- priznavanje
- samostalnost
- mogućnost razvoja
- samoostvarenje

148. NADOPUNITE SHEMU: POTICANJE MOTIVACIJE UČENIKA ZA RAD U OBRTNIČKOJ

RADIONICI (NAJMANJE 5)!

kooperativni stil vođenja dobri međuljudski

odnosi

pohvale i priznanja primjereno postavljene

zadaće
MOTIVACIJA
prenošenje UČENIKA prikladne obrazovne
odgovornosti metode

funkcionalna uvažavanje osobnosti

organizacija

149. OZNAČITE PRAVILAN REDOSLIJED TRIJU FAZA PROCESA UČENJA!

a) UTVRĐIVANJE, UČENJE, MOTIVACIJA

b) MOTIVACIJA, UČENJE, UTVRĐIVANJE

c) MOTIVACIJA, UTVRĐIVANJE, UČENJE

d) UČENJE, UTVRĐIVANJE, MOTIVACIJA
e) UTVRĐIVANJE, MOTIVACIJA, UČENJE
f) UČENJE, MOTIVACIJA, UTVRĐIVANJE

150. VRLO VAŽAN SEGMENT UČENJA U PROCESU NAUKOVANJA JE VJEŽBANJE.

SVRHA VJEŽBANJA NAUČENOG JE…usvajanje ,osiguranje i stabilizacija znanja, vještina i načina

ponašanja. Vježbanje je pretpostavka za uspjeh u učenju .
33
151. KAKO SE NAZIVA PROCES PRIJENOSA ZNANJA, VJEŠTINA I NAČINA PONAŠANJA S JEDNE
MOTIVACIJE NA DRUGU?

To je transfer ili prijenos učenja.

152. NACRTAJTE KRIVULJE UČENJA KOJE PREDSTAVLJUJU TIPIČNE UZORKE TIJEKA UČENJA U
ODNOSU NA BROJ POGREŠAKA I BROJ POKUŠAJA TE BROJ TOČNIH REZULTATA I BROJ
POKUŠAJA.

Krivulje učenja

153. ŠTO SE SMATRA NAUČENIM ODNOSNO USVOJENIM ZNANJEM?

Naučeno je samo ono što je pohranjeno u dugotrajnom pamćenju .

154. NACRTAJTE OPĆI UZORAK KRIVULJE ZABORAVA. ODSTUPA LI STVARNI TIJEK ZABORAVA
OD OVE KRIVULJE I O ČEMU TO OVISI?

34
 -stvarni tijek zaborava gotovo uvijek odstupa od opće krivulje, a ovisi o predmetu učenja, uvjetima za
učenje i o osobi
Pamćenje

dani nakon učenja

155. ČOVJEK PRIMA RAZLIČITE INFORMACIJE RAZLIČITIM NAČINIMA. SPOSOBNOST

PAMĆENJA OVISI O NAČINIMA PRIMANJE INFORMACIJA.
KOLIKO INFORMACIJA SE PAMTI:
- ČITANJEM …………………………………………………… … 10 %
- SLUŠANJEM ……………………………………………………. 20 %
- PROMATRANJEM ………………………………………………. 30 %
- SLUŠANJEM I GLEDANJEM……………………………………. 70 %
- REPRODUKCIJA INFORMACIJE……………………………….. 80 %
- DJELOVANJEM PREMA PRERAĐENIM INFORMACIJAMA…. 90%

156. ŠTO JE TO NASTAVNI CILJ NEKOG PREDMETA?

Nastavni cilj je opis konačnog ponašanja koje treba postići učenjem tijekom obrazovanja.

157. NADOPUNI TABLICU. NASTAVNI CILJ MOŽE BITI :

N a s ta v n i c ilje v i

K o g n itiv n i P s ih o m o to rič k i A fe k tiv n i

n a s ta v n i c ilje v i n a s ta v n i c ilje v i n a s ta v n i c ilje v i

P r e n o še n je z n a n ja
- z n a n je
- ra z u m ije v a n je
- u v iđ a n je
- r a z m iš lja n je
- p a m ć e n je
P r e n o š e n je v je š tin a
- tje le s n e a k tiv n o s ti
- p o k re ti
- m a n u e ln e ra d n je
P r e n o še n je
n a č in a p o n a š a n ja
- o s je ć a ji
- v re d n o v a n je
- in te re s
- u n u ta rn ji s ta v o v i
- m o tiv a c ija
- s o c ija ln o p o n a š a n je
- s m is a o z a re d
- sp re m n o st n a
k o o p e ra c iju
- v e s e lje u ra d u

158. ŠTO JE NASTAVNI CILJ POSTIZAVANJA KOMPETENCIJA U ODREĐENOM ZANMANJU?

35
 CILJ je usvojiti potrebita znanja u zanimanju, steći vještine za praktično obavljanje poslova i usvojiti
načine ponašanja koji doprinose razvoju osobe.

159. SA STAJALIŠTA VRIJEDNOSTI NAUČENOG RAZLIKUJEMO VIŠE RAZINA NASTAVNIH

CILJEVA. NAPIŠITE IH I ODREDITE!

- reprodukcija : naučeno se može prepričati iz sjećanja

- reorganizacija : ono što je naučeno možemo razumjeti i reproducirati vlastitim riječima
- prenošenje : principi naučenog mogu se prenijeti na nove slične zadaće
- stvaralački rad : učenik naučeno sam dalje razvija

160. ŠTO SE PODRAZUMIJEVA POD POJMOM REPRODUKTIVNO ZNANJE? NAVEDITE PRIMJER!

- reprodukcija : naučeno se može prepričati iz sjećanja

primjer : izricanje pravila ,definicije

161. ŠTO ZNAČI REORGANIZACIJA NAUČENIH SADRŽAJA? PRIMJER!

- reorganizacija : ono što je naučeno možemo razumjeti i reproducirati vlastitim riječima

primjer : pridruživanje radnih uputa narudžbi

162. ŠTO SE PODRAZUMIJEVA POD POJMOM PRENOŠENJA ZNANJA? PRIMJER!

- prenošenje : principi naučenog mogu se prenijeti na nove slične zadaće

primjer : izračunavanje potrebnog materijala za nove narudžbe na temelju završenog

naloga

163. STVARALAČKI RAD JE AKO UČENIK MOŽE NAUČENO DALJE RAZVIJATI. NAVEDITE
KONKRETAN PRIMJER!

- stvaralački rad : učenik naučeno sam dalje razvija

primjer : davanje prijedloga za poboljšanje proizvoda

164. UTVRĐENI CILJEVI OBRAZOVANJA SASTAVNI SU DIO PLANA IZOBRAZBE U OBRTNIČKOJ

RADIONICI. NAVEDITE FAKTORE KOJE TREBA UVAŽAVATI PRI ODREĐIVANJU CILJEVA!

-okvirni nastavni plan i program, ispitni zahtjevi, mogućnosti radionica i osobno znanje i vještine
naučnika.

165. KOJE RAZINE NASTAVNIH CILJEVA RAZLIKUJEMO SUKLADNOM RAZINAMA ZAHTJEVA?

36
 - kognitivni
- psihomotorički
- afektivni

166. DEFINIRAJTE POJAM POUČAVANJA!

Poučavanje je aktivnost majstora-stručnog učitelja usmjerena poticanju i pomoći naučniku u učenju .

167. NAVEDITE NEKE ORGANIZACIJSKE OBLIKE POUČAVANJA I UČENJA (NAJMANJE 3)!

- upućivanje u rad
- nastavni razgovor
- obrazovni nalog
- demonstracija
- programirano poučavanje

168. U IZOBRAZBI SU RAZVIJENI RAZLIČITI KONCEPTI. ZA PRAKTIČNI DIO NAUKOVANJA

NAROČITU VRIJEDNOST IMA IZOBRAZBA ORIJENTIRANA NA NALOG (NARUDŽBU). ZAŠTO?

Izobrazba orijentirana na nalog ima značajke učenja i poučavanja pomoću pravih radnih zadaća u sklopu
narudžbe jedne mušterije.

169. KOJI JE SOCIJALNI OBLIK NASTAVE NAJPRIMJERENIJI IZOBRAZBI ORIJENTIRANOJ NA

PROJEKT?

-pojedinačan rad

170. NABROJITE SOCIJALNE OBLIKE POUČAVANJA!

Frontalno poučavanje
Pojedinačni rad
Grupni rad

171. NAVEDITE TIJEK GRUPNOG RADA!

1. uvođenje u rad………………………………………….majstor
2. grupni rad na zadanoj temi……………………………..naučnici
3. vrednovanje i rasprava o rezultatima…………………..naučnici i majstor

172. KOJA SU VAŽNA NAČELA GRUPNOG RADA?

- kvalitetna priprema (izbor materijala, sastavljanje skupina)

37
 - jasno postavljanje zadaća
- usklađivanje zadaća sa sposobnostima naučnika
- imenovanje jednog ili više izvjestitelja skupine

173. NA TEMELJU ČEGA ĆE SE STRUČNI UČITELJ ODLUČITI ZA POJEDINAČNI ILI GRUPNI RAD?

Kod odlučivanja za pojedinačni ili grupni rad važno je ustanoviti:

- postoje li problemi u učenju,
- kakvo je predznanje naučnika
- kakav je sastav naučnika.

174. NAVEDITE NEKA VAŽNA DIDAKTIČKA NAČELA KOJA TREBA UVAŽAVATI KOD IZOBRAZBE
U OBRTU (NAJMANJE 3)!

- prikladno gradivo za poučavanje

- poučavanje blisko zbiljskom životu
- poučavanje orijentirano na budućnost
- zorno poučavanje

175. NA ŠTO JE USMJERENA SUSTAVNA RADNA PODUKA?

Sustavna radna pouka je usmjerena usvajanju znanja , razvoju vještina i prenošenju socijalnih načina
ponašanja.

176. KOJA JE NAJPOZNATIJA METODA SUSTAVNE RADNE PODUKE?

Najpoznatija metoda za sustavnu radnu pouku je metoda četiri stupnja.

177. NAVEDITE POJEDINE STUPNJEVE METODE ČETIRIJU STUPNJEVA!

- pripremanje naučnika,
- demonstriranje i objašnjavanje postupaka,
- pokušaj izvođenja rada uz nadzor,
- vježbanje i utvrđivanje.

178. KAKO SE METODA ČETIRIJU STUPNJEVA MOŽE SAŽETI U METODU TRIJU STUPNJEVA?

1. stupanj : pripremanje naučnika

2. stupanj : suočavanje s predmetom učenja
3. stupanj : usavršavanje i utvrđivanje naučenog

179. KOJE SU TIPIČNE POGREŠKE U POUČAVANJU (NAJMANJE 3)?

- nedovoljna priprema i motivacija naučnika

38
 - preopterećenje ili nedovoljno opterećenje naučnika
- zanemarivanje naučnika
- kruto pridržavanje jedne organizacijske sheme

180. NASTAVNI RAZGOVORI SU NEOPHODNI. NAVEDITE NAJVAŽNIJE POVODE ZA NJIH

(NAJMANJE 3)!

- objašnjavanje postupaka poučavanja

- razgovor o vrednovanju
- problemi mladenačke dobi
- utjecaji okoline

181. DOPUNITE REČENICU:

NASTAVNI RAZGOVOR MOŽE BITI grupni i pojedinačni .

182. ZAŠTO POJEDINAČNI RAZGOVOR MORA BITI POVJERLJIV?

Na taj način se sugerira naučniku da su njegovi problemi na prvom mjestu .

183. KOD POUČAVANJA JE VAŽNO PISMENO RAŠČLANJIVANJE RADA. ZAŠTO?

Pismeno raščlanjivanje rada osigurava radni tijek koraka potrebnih za učenje vještina.

184. NAVEDITE TRI BITNA TEŽIŠTA RAŠČLAMBE RADA!

ŠTO , KAKO, ZAŠTO RADIM

185. O ČEMU MAJSTOR-STRUČNI UČITELJ MORA OSOBNO VODITI RAČUNA PRI RAŠČLAMBI
RADA NA NASTAVNE KORAKE?

VAŽNO je da svaki nastavni korak bude za naučnika savladiv. Uz svaki korak treba dati obrazloženje. To
olakšava razumijevanje – učenje i pamćenje .

186. DA LI RAŠČLAMBA RADA SMANJUJE MOGUĆNOST NESREĆA NA RADU?

DA , jer poštujući redoslijed i slijedeći glavne korake u izradi konkretne zadaće u obrtničkoj radionici
radni se nalog ostvaruje na najsigurniji način .

187. KAKAV UTJECAJ IMA RAŠČLAMBA RADA NA ODABIR MATERIJALA, ALATA, STROJEVA I
UREĐAJA PRI NAUČNIKOVOM STJECANJU RADNIH VJEŠTINA UVJEŽBAVANJEM?

Raščlamba rada sprječava rasipanje materijala i oštećivanje alata , strojeva i aparata .

188. PRI RAŠČLAMBI RADA SE ZA NJEGOVO OBAVLJANJE PLANIRAJU POTREBNI STROJEVI,

ALATI I MATERIJAL. ŠTO SE JOŠ MORA PLANIRATI?

39
 Planirati se mora :
 na čemu se radi (objekti )
 što se radi (obavljanje )
 kako se radi (informacije )
 čime se radi (osnovna i pomoćna sredstva )

189. PRI RAŠČLAMBI RADA DAJU SE I OBRAZLOŽENJA. ZAŠTO?

190. ZAOKRUŽI TOČAN ODGOVOR:

RAŠČLAMBA RADA JE
a) IZVEDBENI PROGRAM POUČAVANJA
b) OPERATIVNI PROGRAM POUČAVANJA
c) OKVIRNI PROGRAM POUČAVANJA

191. KOJE SU MOGUĆNOSTI POTICANJA MOTIVACIJE KOD UČENJA ORIJENTIRANOG PREMA

NALOGU (NAJMANJE 3)?

Poticanje motivacije :
 informacije o smislu, svrsi i problemima
 uključivanje u rad prema nalogu
 dodjeljivanje raznovrsnih poslova
 povjerenje i prenošenje odgovornosti

192. NABROJITE VRSTE OBRAZOVNIH SREDSTAVA!

radna nastavna nastavna pomagala

193. NABROJITE NAJELEMENTARNIJA OBRAZOVNA SREDSTVA!

radna - radno i obrazovno mjesto nastavna

- strojevi
- alati

194. U KOJU SE GRUPU OBRAZOVNIH SREDSTAVA UBRAJAJU RADNI LISTOVI?

Radni listovi su nastavno sredstvo.

195. ZA ŠTO SE NAJČEŠĆE KORISTE NASTAVNA POMAGALA U PRAKTIČNOM DIJELU

NAUKOVANJA?

40
 Nastavna pomagala koriste se za usmjeravanje naučnika na gledanje i slušanje tijekom poučavanja.

196. NABROJITE NAJMANJE 3 NASTAVNA SREDSTVA!

NASTAVNA SREDSTVA : udžbenik, stručni časopis, stručna knjiga, zbirka zadataka, radni list,
podsjetnik, grafikon, skica, dijagram, slika, plan rada i sl.

197. NABROJITE NAJMANJE 3 NASTAVNA POMAGALA!

 ploča
 grafoskop
 projektor

198. ZA ŠTO SLUŽI PROVJERAVANJE USPJEHA IZOBRAZBE?

Provjeravanje služi za stalno praćenje i ispitivanje znanja, vještina i načina ponašanja stečenih tijekom
naukovanja.

199. NAVEDITE VRSTE PROVJERAVANJA USPJEHA IZOBRAZBE U OBRTU?

 vježbe (radni pokusi ),

 pismeno provjeravanje i
 ocjenjivanje ponašanja

200. ŠTO SE OSOBITO MORA PROMATRATI TIJEKOM VJEŽBI RADI PROVJERAVANJA USPJEHA
IZOBRAZBE?

Tijekom vježbi treba promatrati vještine , sposobnosti i cjelokupno ponašanje naučnika.

201. ŠTO OBAVEZNO MORA SADRŽAVATI LIST VREDNOVANJA?

List vrednovanja sadrži područja ocjenjivanja i rezultate ocjenjivanja.

202. ZAOKRUŽI TOČAN ODGOVOR:

PLANSKO OCJENJIVANJE I VREDNOVANJE NUŽNO JE PROVODITI

a) NA POLOVICI OBRAZOVNOG CIKLUSA

b) NA KRAJU ŠKOLSKE GODINE
c) KONTINUIRANO TIJEKOM CJELOKUPNOG OBRAZOVANJA
d) SAMO NA POMOĆNIČKOM ISPITU

203. NAVEDITE KATEGORIJE PROMATRANJA I VREDNOVANJA!

41
  teorijske sposobnosti
 praktične sposobnosti
 odnos prema radu
 odnos prema okolini

204. KOJE ELEMENTE BISTE VREDNOVALI U OKVIRU PRAKTIČNIH SPOSOBNOSTI?

Vrednuju se stručna znanja vezana uz praktični rad i spretnost pri obavljanju radnih operacija.

205. KOJI ELEMENTI VREDNOVANJA KARAKTERIZIRAJU ODNOS PREMA RADU .

 radna brzina
 kreativnost pouzdanost
 pouzdanost
 marljivost
 pažljivost

206. NAVEDITE VAŽNE SUSTAVE OCJENJIVANJA U STRUKOVNOM OBRAZOVANJU!

1. sustav bodova
2. ljestvica ocjena
3. stručno mišljenje i opis

207. KOJE SU NAJČEŠĆE SUBJEKTIVNE POGREŠKE PRI OCJENJIVANJU (NAJMANJE 4)?

 pogreške središnje tendencije

 pogreške blagosti
 pogreške strogosti
 pogreške zbog nečijeg utjecaja
 kontrastne pogreške
 logičke pogreške
 pogreške ispravljanja

208. ZBOG ČEGA SE ORGANIZIRA MEĐUISPIT?

Međuispit se organizira da bi se na polovini naukovanja utvrdilo stanje izobrazbe naučnika i tako dobila
povratna informacija o njegovoj kvaliteti .Rezultati su važni za naučnika, obrtničku radionicu i školu.

209. KOJI ZNAČAJ IMAJU ZA OBRT I ŠKOLU MEĐUISPIT I POMOĆNIČKI ISPIT?

Rezultati međuispita i pomoćničkog ispita, kao najvažnijih provjera uspjeha izvan obrta, važna su
povratna informacija obrtničkoj radionici i školi o kvaliteti sveukupne izobrazbe.

210. ZAŠTO JE MAPA PRAKTIČNOG DIJELA NAUKOVANJA JEDNAKO VAŽNA ZA NAUČNIKA I ZA

MAJSTORA STRUČNOG UČITELJA?

42
 Važnost mape naukovanja kao pomoćnog sredstva provjeravanja uspjeha izobrazbe:
za majstora - sredstvo provjere je li naučnik razumio i naučio nastavno gradivo
za naučnika – uvjet za pristupanje pomoćničkom ispitu

211. ZBOG ČEGA JE VAŽNO DA SE MAJSTOR-STRUČNI UČITELJ BAVI ŽIVOTNIM PROBLEMIMA I

RAZVOJNIM MOGUĆNOSTIMA NAUČNIKA?

To je preduvjet za kvalitetno vođenje , pomoć i podršku naučniku tijekom naukovanja.

212. KOJA SU RAZDOBLJA ČOVJEČJEG RAZVITKA OD POSEBNOG ZNAČAJA ZA STRUKOVNO

OBRAZOVANJE?

Za strukovno obrazovanje važna su razdoblja puberteta , adolescencije i odraslosti.

213. NABROJITE VAŽNE HABTUALNE OSOBINE ČOVJEKA (NAJMANJE 3)!

 sposobnosti
 vještine
 navike
 potrebe
 motivi

214. ŠTO SE PODRAZUMIJEVA POD NADARENOŠĆU? NAVEDITE PRIMJER NADARENOSTI!

Nadarenost je sposobnost snalaženja (rada i učenja) u različitim djelatnostima i situacijama.

Nadarenost je sposobnost učenja stranih jezika ,glazbena, likovna nadarenost,
posebna sposobnost pamćenja , suradnje , …

215. IZBOR ZANIMANJA JE ZA MLADOG ČOVJEKA OD IZNIMNOG ZNAČENJA. ŠTO IZ OKOLINE U

KOJOJ ČOVJEK ŽIVI OSOBITO UTJEČE NA IZBOR ZANIMANJA (NAJMANJE 5)?

 obitelj
 rodbina i susjedstvo
 prijatelji
 prilozi u novinama i časopisima
 mjere obrtnika za dobivanje novog kadra
 RTV
 savjetovanje o zanimanjima
 obrazovne mogućnosti u mjestu stanovanja

216. OBRTNIČKA KOMORA I SLUŽBE ZA PROFESIONALNU ORIJENTACIJU ORGANIZIRAJU

SAVJETOVANJA O ZANIMANJIMA. SMIJE LI SE PRI INFORMIRANJU O ZANIMANJU DJELOVATI
USMJERAVAJUĆE? OBRAZLOŽITE!

U savjetovanju se uvažavaju želje i sklonosti mladih prema zanimanju. Mora se pripaziti da se ne utječe
na izbor zanimanja .Sve je usmjereno na informiranje u funkciji donošenja što kvalitetnije profesionalne odluke
mlade osobe.

43
217. NAVEDITE NAJVAŽNIJE MOTIVE ZA ODLUKU O ZANIMANJU (NAJMANJE 3)!

o potreba za socijalnom sigurnošću,

o potreba za položajem i napredovanjem u društvu,
o osiguranje određenog životnog standarda,
o zadovoljstvo u obavljanju poslova.

218. KOJE SU OSNOVNE ZNAČAJKE DIDAKTIČKOG NAČELA INDIVIDUALIZACIJE I

DIFERENCIRANJA?

Naukovanje je temeljeno na predznanju , interesima i sposobnostima svakog pojedinog naučnika i

usmjereno na njegov razvoj , napredovanje i potpuno samoostvarenje (postizanje osobnog maksimuma ).

219. ZA KOJU RAZVOJNU FAZU JE ZNAČAJNO POSTIZANJE SPOLNE ZRELOSTI, USPORAVANJE

RASTA I NESTANAK TJELESNE DISHARMONIJE-PRIMJETNE I DUGOTRAJNE PROMJENE U
PONAŠANJU?

Pubertet je razdoblje vezano uz početak strukovnog obrazovanja.

220. U PUBERTETU SU MLADI LJUDI VRLO OSJETLJIVI I ČESTO PUTA NEPRILAGOĐENOG

PONAŠANJA. KAKO TREBA U OVOJ FAZI POSTUPATI STRUČNI UČITELJ?

Stručni učitelj bi trebao :

 u podjeli zadaća i rada uzimati u obzir tjelesni razvitak
 prepoznati moguću bespomoćnost i nespretnost kao učinak puberteta
 izbjegavati svađu i nekontrolirano ponašanje
 uvijek tražiti stručni razgovor
 biti uzor

221. SVE UJEDNAČENIJI ŽIVOTNI POSTUPCI, SVE POZITIVNIJI ODNOS PREMA STRUCI,
POJAČANI OSJEĆAJ VLASTITE VRIJEDNOSTI, VLASTITI POGLED NA SVIJET, DRUŠTVENA
PRILAGOĐENOST, POVEĆANA SOCIJALNA ODGOVORNOST I TRAJNIJI PARTNERSKI ODNOSI
KARAKTERISTIČNI SU ZA adolescenciju kao posljednju fazu mladenačke dobi i KAO JEDNU OD
FAZA ČOVJEKOVOG RAZVITKA.

222. ŠTO BI STRUČNI UČITELJ TREBAO PODUZIMATI PREMA NAUČNIKU U FAZI

ADOLESCENCIJE (NAJMANJE 3)?

 primjereno opteretiti naučnika

 poticati samostalni rad
 pojačano prenositi i razvijati odgovornost
 jasno pokazivati granice neprikladnog ponašanja

223. RADNA SPOSOBNOST SE TIJEKOM DANA MIJENJA. U KOJEM JE RAZDOBLJU, KOD VEĆINE
LJUDI, ONA NAJVIŠA?

44
 Vrhunac radne sposobnosti tijekom dana je oko 9 sati .

224. KADA JE TJEDNA RADNA SPOSOBNOST, U PRAVILU, NAJVIŠA?

Vrhunac radne sposobnosti postiže se oko sredine tjedna – srijedom i četvrtkom .

225. ZAŠTO JE ZA STRUČNOG UČITELJA VAŽNO POZNAVANJE RASPODJELE RADNE

SPOSOBNOSTI?

Poznavanje raspodjele radne sposobnosti omogućava majstoru primjereno sastavljanje dnevnog i tjednog
plana poučavanja.

226. U KAKVOM SU ODNOSU EFEKT ODMORA S NJEGOVIM TRAJANJEM?

Na temelju radno – medicinskih spoznaja preporučuje se što više kraćih stanki tijekom rada. Učinak
oporavljanja se ne povećava ravnomjerno. Najveći je na početku stanke , a trajanjem se odmora više bitno ne
povećava .
Najbolje je imati više kratkih stanki , ne dužih od 10 minuta.

227. ŠTO SE POSTIŽE PRAVILNIM RASPOREĐIVANJEM STANKI PRI RADU?

Pravilnim raspoređivanjem stanki povećava se radni učinak i smanjuje opasnost od nezgode.

228. ŽIVOTNE NAVIKE MLADIH REZULTAT SU UTJECAJA RAZLIČITIH VANJSKIH ČIMBENIKA.

NAVEDITE VAŽNA UTJECAJNA PODRUČJA NA MLADE LJUDE (NAJMANJE 3)!

Utjecaj okoline na mlade :

 obitelj
 škola
 radna okolina
 masovni mediji
 krug prijatelja
 skupine mladih ljudi

229. PRENOŠENJE ODGOVORNOSTI ZA RAD NA NAUČNIKA VEOMA JE VAŽNO ZA USPJEH

IZOBRAZBE. ŠTO SE TIME POSTIŽE?

Prenošenjem odgovornosti na naučnika povećava se motivacija za rad i učenje i učinkovitost cjelokupne

izobrazbe.

230. U POSLJEDNJE VRIJEME SVE SE MANJE UČENIKA OPREDJELJUJE ZA STRUKOVNO

OBRAZOVANJE. ZBOG TOGA SE NASTOJI U STRUKOVNU IZOBRAZBU UKLJUČITI I POSEBNE
CILJNE SKUPINE. NAVEDITE NAJVAŽNIJE!

45
Posebne ciljne skupine strukovnog obrazovanja :

 učenici s teškoćama u učenju

 žene u tzv. «muškim zanimanjima»
 osobe s hendikepom

231. NAVEDITE VODITELJSKE STILOVE U IZOBRAZBI NAUČNIKA!

Stilovi vođenja naučnika : Autoritativni, ravnodušni i demokratski stil vođenja

232. OBRAZLOŽITE AUTORITATIVNI STIL VOĐENJA

majstor nadređen, pretjerano upravlja i nadzire naučnika i cjelokupno naukovanje

233. OBRAZLOŽITE RAVNODUŠNI STIL VOĐENJA

naučnik je prepušten sebi , majstor naukovanje doživljava kao teret

234. OBRAZLOŽITE DEMOKRATSKI STIL VOĐENJA

majstor i naučnik su jednakovrijedni partneri

235. NAVEDITE MOGUĆE NEGATIVNE POSLJEDICE AUTORITATIVNOG NAČINA VOĐENJA

(NAJMANJE 3)!
 nedostatna vlastita inicijativa
 nesamostalnost
 nezainteresiranost
 niska razina učinka
 mala radna motivacija
 agresivan i neprijateljski način ponašanja

236. KOJE NEGATIVNE UČINKE MOŽE IZAZVATI RAVNODUŠAN STIL VOĐENJA (NAJMANJE 3)?

46
  bezvoljnost
 neorijentiranost
 nesigurnost
 niska razina učinka
 loša radna klima

237. ŠTO SE POSTIŽE DEMOKRATSKIM STILOM VOĐENJA (NAJMANJE 3)?

 veća motivacija
 više spontanosti i kreativnosti
 veća vlastita inicijativa
 svijest o odgovornosti
 visoka razina učinka
 međusobno razumijevanje

238. KOJI STIL VOĐENJA I POUČAVANJA NAUČNIKA NIJE NIKAKO POGODAN ZA IZOBRAZBU U
OBRTNIČKOJ RADIONICI?

- ravnodušni

239. KOJI SE STIL VOĐENJA NAJČEŠĆE KORISTI U POUČAVANJU NAUČNIKA?

- autoritativni je najčešće prisutan u praksi iako je demokratski stil onaj kojem težimo ,a za sada
ga koriste samo najbolji majstori

240. POSTUPCI KOJI SE NAJČEŠĆE KORISTE U VOĐENJU I PODUCI NAUČNIKA (NAJMANJE 5)?

 upute i zaduženja
 zapovijedi i zabrane
 nadziranje i provjera
 savjeti
 priznavanje i prigovor
 informacija
 obostrana povratna informacija

241. NAVEDITE VRSTE KOMUNIKACIJE!

jezična (verbalna) nejezična (neverbalna)

242. NAVEDITE OBLIKE NEJEZIČNE (NEVERBALNE) KOMUNIKACIJE!

- izraz lica ,mimika , geste , pokreti tijela
- slike , simboli

243. NAVEDITE OBLIKE JEZIČNE (VERBALNE) KOMUNIKACIJE!

47
 - jezik (slušanje, govorenje),
- tekst (čitanje, pisanje)

244. RAZGOVOR JE JEDAN OD NAJVAŽNIJIH OBLIKA KOMUNIKACIJE MEĐU LJUDIMA.

NAVEDITE NAJVAŽNIJE ODREDNICE ZA VOĐENJE RAZGOVORA I PONAŠANJE U RAZGOVORU
(NAJMANJE 5)!

 otvorenost i nepristranost prema svakom partneru u razgovoru

 poštivanje partnera
 aktivno i pozorno slušanje drugih sudionika u razgovoru
 ne prekidati partnera u razgovoru
 koncentrirati se na temu i ne govoriti izvan nje

245. NAVEDITE USTROJSTVO I TIJEK RAZGOVORA S VIŠE SUDIONIKA!

1. pokretanje razgovora
2. ograničavanje na predmet razgovora
3. razmjena argumenata
4. red razgovora
5. sažetak razgovora
6. odluka

246. GRUPE LJUDI IMAJU VELIKO ZNAČENJE KAKO ZA POJEDINCA TAKO I ZA DRUŠTVO U
CJELINI. NAVEDITE OBLIKE GRUPA!
Skupina (grupa ) - primarna
- sekundarna
- posebna
- formalna
- neformalna

247. ŠTO JE PRIMARNA GRUPA?

- prva skupina kojoj čovjek pripada - obitelj

248. KAKO NASTAJU FORMALNE GRUPE?

- nastaju iz određenih zadanih odredaba i propisa – šk. razred

249. KOJE SU TIPIČNE OSOBINE GRUPE (NAJMANJE 4)?

- zajednički cilj
- grupna svijest (pripadnost )
- grupne norme (uzorak ponašanja )
- struktura skupine ( davanje zadaća i uloga )
- odnosi u grupi (međusobna ovisnost )
- pripadnost grupi na dulje vrijeme

48
250. SVAKI ČLAN GRUPE ZAUZIMA ODREĐENO MJESTO U NJOJ. O ČEMU TO MJESTO OSOBITO
OVISI?

- o doprinosu člana skupine ciljevima koje ona ostvaruje

- o stupnju omiljenosti člana skupine kod ostalih članova skupine

251. KOJA OBILJEŽJA NAJČEŠĆE IMA VODITELJ GRUPE (NAJMANJE 3)?

- marljivost
- sposobnosti
- karakterne osobine
- stručni i / ili osobni autoritet

252. KOJA NAČELA TREBA UVAŽAVATI KOD FORMIRANJA RADNIH GRUPA (NAJMANJE 3)?

- optimalna veličina
- članovi skupine ne smiju biti u konfliktu
- za postavljene zadaće mora postojati dovoljno razumijevanja
- sposobni članovi koji posjeduju znanja za rješavanje problema

253. ŠTO JE TO KONFLIKT?

Konflikt je stanje u kojem se treba odlučiti između međusobno oprečnih motiva ,stajališta i interesa.

254. KOJE SU NEGATIVNE POSLJEDICE KONFLIKTA?

- gubici zbog nesuglasica

- nanošenje štete međuljudskim odnosima

255. ZBOG ČEGA KONFLIKT IMA I POZITIVNE UČINKE?

Konflikt može : usmjeriti osobni i / ili socijalni proces učenja

poticati sigurnost u samog sebe
povećati povezanost članova skupine
poticati promjene i napredak

256. KOJE SU POSLJEDICE NERJEŠAVANJA KONFLIKTA?

Neriješeni konflikti dovode do frustracija.

257. KOJI SE OBLICI PONAŠANJA NAJČEŠĆE JAVLJAJU KAO POSLJEDICA FRUSTRACIJE

(NAJMANJE 3)?

49
 Frustracije uvjetuju agresivnost , potiskivanje , rezignaciju , nazadovanje , reakciju izbjegavanja i bijega.

258. KOJIH SE PRAVILA TREBA PRIDRŽAVATI STRUČNI UČITELJ ZA SAVLADAVANJE

KONFLIKTNIH STANJA (NAJMANJE 3)?

1. ispitati stanje
2. istražiti uzroke i veze
3. utvrditi prikladne načine i mjere rješavanja konflikta
4. primijeniti mjere
5. nadzirati izvođenje mjera

259. ZAKONOM O OBRTU ODREĐENI SU VEZANI, POVLAŠTENI I SLOBODNI OBRTI.

KOJI SU OD NJIH OSOBITO VAŽNI ZA PODRUČJE OBRAZOVANJA I ZAŠTO ?

Za obrazovanje su posebno važni vezani obrti, jer se za njihovo obavljanje kao uvjet traži položen
majstorski ispit ili ispit o stručnoj osposobljenosti.

260. OD KOJIH DIJELOVA SE SASTOJI PROGRAM OBRAZOVANJA ZA OBRTNIČKA ZANIMANJA?

Program obrazovanja za obrtnička zanimanja sastoji se od općeobrazovnog programa i

programa naukovanja.

261. OD KOJIH DIJELOVA JE SASTAVLJEN PROGRAM NAUKOVANJA?

Program naukovanja za obrtnička zanimanja sastoji se od praktičnog i

stručno – teorijskog dijela naukovanja.

262. TKO MOŽE IZVODITI PRAKTIČNI DIO NAUKOVANJA U OBRTU?

Praktični dio naukovanja u obrtu može izvoditi majstor – stručni učitelj .

263. TKO SVE MOŽE PRISTUPITI POLAGANJU POMOĆNIČKOG ISPITA?

Polaganju pomoćničkog ispita mogu pristupiti:

1. redovni naučnici koji su - uspješno završili naukovanje, bez obzira na uspjeh u

općeobrazovnom dijelu programa
- priložili uredno vođenu mapu praktičnog dijela
naukovanja i ugovor o naukovanju

2. osobe s neodgovarajućom stručnom spremom i najmanje jednom godinom radnog

iskustva u odgovarajućem obrtu
264. PRILIKOM PRIMANJA NAUČNIKA NA PRAKTIČNI DIO NAUKOVANJA, OBRTNIK I NAUČNIK,
ODNOSNO NJEGOV RODITELJ ILI STARATELJ SKLAPAJU UGOVOR O NAUKOVANJU. KADA JE
TAJ UGOVOR PRAVOVALJAN?

50
 Ugovor o naukovanju je pravovaljan kada se registrira u nadležnoj područnoj obrtničkoj komori.

Ugovor potpisuju obrtnik, roditelj, škola i obrtnička komora.

265. KOJA JE PODRUČNA OBRTNIČKA KOMORA NADLEŽNA ZA REGISTRACIJU UGOVORA O

NAUKOVANJU?

Za registraciju ugovora nadležna je komora na području čijeg djelovanja je registriran obrt čiji vlasnik
sklapa ugovor .

266. JE LI OBRTNIK DUŽAN ZAPOSLITI NAUČNIKA NAKON ZAVRŠENOG NAUKOVANJA?

Majstor nije dužan zaposliti naučnika nakon završenog naukovanja.

51