OSNOVE

GOSPODARSTVA

1
RAZVOJ OBRTA

1. Kada je prvi put donešen Zakon o obrtu u samostalnoj Republici Hrvatskoj?

a) 1999. g
b) 1993. g
c) 1990. g

OBRTNIK PODUZETNIK

2. Nabroji nekoliko temeljnih razlika između obrta i trgovačkog društva.

- mjesto registracije
- temeljni kapital
- vođenje poslovnih knjiga
- novčana odgovornost

3. Karakteristike obrta su:

a) temeljni kapital 20.000.00 kuna
b) nije potreban temeljni kapital
c) vodi dvojno knjigovodstvo
d) vodi jednostavno knjigovodstvo
e) registrira se u nadležnom uredu državne uprave u županiji ili Gradu Zagrebu
f) ukoliko je obrtnik u sustavu poreza na dodanu vrijednost, ako plaća porez na izdani
račun
g) propisana je samo jedna stopa poreza na dohodak

4. Mora li obrtnik posjedovati i neke poduzetničke osobine?

a) da
b) ne
c) nije bitno

5. Kako biste opisali osobu koja se smatra poduzetnikom?

a) osoba koja nešto poduzima
b) osoba koja je registrirala obrt
c) osoba koja ima viziju i ideju
d) osoba koja je spremna preuzeti rizik
e) osoba koja ima inicijativu
f) osoba koja pokušava ostvariti profit

2
6. Opiši svojim riječima karakteristike menadžera.
Visoko obrazovani profesionalci, planiraju, kontroliraju i upravljaju poslovnim
procesima, rade za vlasnika ili obrtnika
KADROVSKO POPUNJAVANJE

1.Nabroji nekoliko načina vođenja i upravljanja ljudskim resursima.

Autokratski, demokratski, slobodni, transformacijski

2. U autokratskom načinu vođenja obrta odluke donosi:

a) obrtnik
b) obrtnik u suradnji s radnikom

3. U autokratskom načinu vođenja obrta tko preuzima svu odgovornost za uspijeh

odnosno neuspijeh?
Svu odgovornost preuzima obrtnik

4. Koje od navedenih osobina mora imati obrtnik poduzetnik?

a) poštenje i iskrenost
b) sposobnost donošenja odluka
c) kritičnost prema sebi i drugima
d) prijaznost i odlučnost
e) sposobnost učenja
f) sposobnost pregovaranja

5. Demokratski način vođenja obrta podrazumijeva i razmatranje prijedloga

zaposlenika.
a) da
b) ne

6. Da li u demokratskom načinu vošenja obrta dio odgovornosti preuzimaju i

zaposlenici?
a) da
b) ne

7. Opiši što podrazumijeva transformacijski način vođenja obrta.

Transformacijski način vođenja obrta podrazumijeva osobu koja zna spojiti interese
ljudi i predlagati rješenja

8. Nabroji osobine dobrog vođe.

a) mora poznavati vlastite loše i dobre strane
b) mora prepoznati kvalitetu zaposlenika
c) mora rješavati konflikte
d) u radionici stvarati dobru radnu atmosferu

3
 e) mora biti popustljiv

9. Kakve odnose treba razvijati obrtnik u svojoj radnji?

a) otvorenosti
b) iskrenosti

10. Kojim putem možemo uposliti nove radnike?

a) putem oglasa u novinama
b) putem agencije za privremeno zapošljavanje
c) putem Hrvatskog zavoda za zapošljavanje

11. Na koji način možemo zaposliti nove djelatnike?

a) putem oglasa u novinama
b) preporukom Hrvatskog zavoda za zapošljavanje
c) preporukom agencije za privremeno zapošljavanje

12. Koje usluge može poslodavac koristiti kada zapošljava radnike putem Hrvatskog
zavoda za zapošljavanje?
a) zajednički traže kandidate koji odgovaraju potrebama poslodavaca
b) psihološka procjena radnika s potrebama radnog mjesta
c) obrtnik koristi pravnu pomoć iz područja rada
d) obrtnik može koristiti poticajna sredstva za zapošljavanje
e) za tako zaposlenog radnika obrtnik može koristiti porezne olakšice

13. Što je komunikacija?

Komunikacija je prijenos informacija od pošiljatelja do primatelja uz uvijet da primatelj
razumije poruku

14. Nabroji načine komuniciranja.

Memorandum, elektronska pošta, telefon, fax

15. Što je memorandum?

Memorandum je papir sa otisnutim podacima firme (znak firme, matični broj, adresa,
telefon)

4
PLATNI PROMET

1.Čime je uređen Hrvatski platni promet?

Zakonom o platnom prometu iz 2002. godine.

2. Platni promet obuhvaća sva plaćanja u :

a) u kunama
b) drugim valutama
c) isključivo u kunama

3.Nabrojite tko može u Republici Hrvatskoj obavljati platni promet?

Banke, fina, štedno-kreditne zadruge

4. Obrtničko štedno-kreditne zadruge mogu obavljati platni promet

a) za građane
b) samo za zadrugare članove
c) za obrtnike

5. Objasni što podrazumijeva pojam platitelj?

Vlasnik računa s kojeg se obavlja plaćanje.

6. Tko je primatelj u skladu sa Zakonom o platnom prometu?

Osoba na čiji račun se vrši plaćanje.

7. Dan valute u komercijalnom žargonu označava?

a) dospijeće plačanja računa
b) datum kada smo zaprimili račun
c) datum predaje naloga za plaćanje

8. Objasni pojam obračunskog plaćanja.

Namira međusobnih obveza i potraživanja bez upotrebe novca.

9. Do kojeg iznosa je u skladu sa Zakonom o platnom prometu dopušteno gotovinsko

plaćanje?
a) do 2.000,00 kuna
b) do 10.000,00 kuna
c) do 5.000,00 kuna
d) gotovinsko plaćanje nije dopušteno

5
10. Prema zakonu o platnom prometu bezgotovinskim plaćanjem smatra se :
Prijenos sredstava s računa platitelja na račun primatelja.
11. Obračunsko plaćanje je namira međusobnih obveza i potraživanja bez uporabe novca.

12. Zaokruži načela po kojima se obavlja platni promet:

a) zakonitosti
b) dobrovoljnosti
c) ravnopravnosti
d) tajnosti podataka
e) odgovornosti nositelja i sudionika platnog prometa
f) interesa vlasnika novca

13. Ako obrtnik želi imati više računa za redovno poslovanje dužan je odrediti glavni račun
za redovno poslovanje.

14. Da li obrtnik koji ima potraživanja evidentirana na glavnom računu može otvoriti
račun u drugoj banci?
a) ne
b) da

15. Kada i u kojem slučaju obrtnik može otvoriti devizni račun u banci?
Onda ako obrtnik posluje sa inozemstvom i obavlja platni promet u stranoj valuti.

16. Kada obrtnik može obavljati sva plaćanja sa računa u banci?

Onda kada za ta plaćanja na računu ima pokriće.

17. U kojem slućaju će poslovna banka blokirati račun obrtnika?

a) u trenutku kada obrtnik da nalog za plaćanje, a na računu nema novaca
b) u slučaju kada dođe zahtjev za uplatu doprinosa , a nema dovoljno sredstava
na računu

18. Nakon koliko je dana blokade računa banka dužna o tome obavijestiti Ministarstvo
financija-Poreznu upravu?
a) 30 dana
b) 50 dana
c) 60 dana

19. Na koje načine se odvija platni promet putem računa?

a) nalozima za plaćanje
b) putem računala- elektroničkim putem

6
20. Koji je najčešći instrument osiguranja plaćanja?
a) mjenica
b) ček
c) zadužnica

21. Što je mjenica?

Mjenica je vrijednosni papir ponekad nazvan i trgovačkim papirom.

22. Mora li mjenica imati propisani sadržaj?

a) da
b) ne

23. Može li obrtnik mjenicu prenjeti na drugoga?

a) da
b) ne

24. Što je zadužnica?

Zadužnica je dobrovoljna zapljena na računu dužnika.

25. Zaokruži bitne elemente zadužnice

a) svota tražbine koja se pljeni
b) dužnikova suglasnost zapljene sa računa radi tražbine
c) dužnikova izjava o isplati vjerovniku
d) ime vjerovnika
e) ime dužnika i njegov potpis
f) javnobilježnička ovjera potpisa dužnika
g) javnobilježnička ovjera potpisa vjerovnika

26. Navedi prema zakonu nekoliko načina obračunskog plaćanja.

Kompenzacija, cesija, asignacija, preuzimanje duga.

27. Obračunskim plaćanjem smatra se namira međusobnih novčanih obveza i

potraživnja
a) uporabom novca
b) bez uporabe novca
c) nalog za plaćanje

7
OSNOVE PRODAJE I MARKETINGA

1.Da bi uspio prodati svoj proizvod ili uslugu kupcu obrtnik mora prilagoditi ponudu
kupcu.

2 Navedite dvije standardne strategije nastupa na tržištu.

a) strategija cijene
b) strategija kvalitete

3.Za uspiješnu prodaju moraju se zadovolljiti kupčeve želje.

4. Psiholog Abraham Maslow razvrstao je čovjekove želje prema njihovoj važnosti:

5 potreba za samoostvarenjem
1 potreba za samoodržavanjem
4 potreba za pošovanjem i statusom
2 potreba za zaštitom od zime, vjetra i kiše
3 potreba za pripadnošću i ljubavi

5. Prema vašem mišljenju marketing je:

a) poslovna filozofija
b) koncepcija
c) istraživanje potreba kupaca

6. Što obuhvaća marketinški splet 4-P?

a) proizvod ili usluga
b) cijenu proizvoda
c) prodaju
d) distribuciju i promociju

7. Kada proizvod postaje roba?

Proizvod postaje roba kada se pojavi na policama trgovina.

8. Nabroji razvojne stupnjeve pojedinog proizvoda

a) uvođenje proizvoda na tržište
b) rast i potrošačko prihvaćanje
c) zrelost proizvoda
d) starost i mirovanje proizvoda

8
9. Nabroji najmanje 3 bitna elementa proizvoda ili usluge.
Kvalitete, životni ciklus, usluge nakon kupnje

10. Što je cijena?

Cijena je količina novca koju smo spremni dati za određenu robu ili uslugu.

11. Temeljem čega možemo izraditi kalkulaciju- cijenu koštanja?

a) ulaznih troškova uvećanih za očekivanu dobit
b) ponude i potražnje
c) cijena konkurenata

12. Objasni pojam mrežnog marketinga.

Mrežni marketing je prodaja putem mreže zastupnika ili prodavača koji su organizirani
u hijerarhijske skupine s čvrstim pravilima ponašanja.

13. Na koji naćin možemo koristiti internet u predstavljanju proizvoda i usluga?

Razvojem internetskih stranica, internet prodajom

SAJMOVI

1. U čemu je značaj nastupa na sajmovima?

Stoji se uz bok konkurenciji, a svojim potencijalnim kupcima gleda se u oči.

2. U pripremi sajma potrebno je voditi računa o :

a) izboru sajma
b) pravodobnoj prijavi
c) ciljevima koji se na sajmu žele postići
d) planiranju troškova
e) pripremi promidžbenih materijala

3. Je li važan izgled osoblja koje će raditi na izložbenom prostoru?

a) da
b) ne

9
UVOZ I IZVOZ

1.Ako obrtnik obavlja uvozne odnosno izvozne poslove je li njegova obveza dati zahtjev
za upis u popis carinskih obveznika?
a) ne
b) da
c) ako to zatraži Porezna uprava

2 Prilikom uvoza roba obrtnik je nakon obračuna troškova carinjenja dužan uplatiti
porez na dodanu vrijednost
a) u rokovima u kojima se obračunava porez na dodanu vrijednost
b) tek po prodaji robe
c) prije preuzimanja robe od carinarnice
d) 50% prilikom preuzimanja robe, a 50% po prodaji robe

POSLOVNI PLAN

1.Što znači planirati?

a) utvrđivati ciljeve i zadaće koje želimo postići
b) analizirati poslovnu ideju sa svih strana koje su bitne za uspijeh
c) olakšati si donošenje poslovnih odluka
d) to je izrada bespotrebnih papira

2. Treba li poslovni plan biti realan?

a) da
b) ne

3. Kada prilazimo izradi poslovnog plana?

a) kada želimo započeti posao
b) kada želimo proširiti djelatnost obrta
c) kod restrukturiranja
d) prilikom traženja kredita

10
4. Planovi se uobičajeno dijele:
a) na kratkoročne ( u pravilu do 1 god)
b) na dugoročne ( u pravilu od 5 do 10 god)
c) srednjoročne ( u pravilu od 2 do 5 god)

5. Kratkoročnim kreditima uglavnom se financiraju izvori za:

a) nabavu dugotrajne imovine
b) obrtna sredstva
c) investiranje u kupnju strojeva

6. Prilikom izrade poslovnog plana moramo biti pažljivi i svijesni sljedećeg:

a) nerealističnog i nedostižnog cilja
b) pomanjkanja osobnih poduzetničkih sposobnosti
c) nepoznavanja tržišne niše
d) spremni na ulaganje vlastitih sredstava

7. Dugoročnim kreditima u pravilu se financira nabava opreme, odnosno dugotrajne

imovine.

8. Nabroji nekoliko aspekata sa kojih moramo promatrati lokaciju.

Lokaciju treba promatrati s gledišta kupaca, analizom konkurencije, pristupa lokaciji,
udaljenosti od mjesta stanovanja zaposlenih, visine lokalnih poreza.

9. U skladu sa Zakonom o obrtu poslovni prostor mora odgovarati sljedećim uvijetima:

a) propisima o tehničkoj opremljenosti
b) propisima zaštite na radu
c) pravilniku o kalu, rastepu, lomu
d) zaštiti čovjekova okoliša
e) zaštiti od buke
f) drugim propisima koji se odnose na obavljanje određene gospodarske
djelatnosti

10. Da bi proširio djelatnost obrtnik mora prići rekonstrukciji radionice tako da

dogradi prostor u visinu. Je li dužan izraditi projekt i zatražiti građevinsku dozvolu
od nadležnog tijela?
a) da
b) ne

11. Obrtnik želi uložiti u novu lokaciju. Troškovi pripreme lokacije nesmiju biti veći od
očekivane dobiti.

11
12. O kojim tržištima obrtnik mora voditi računa kada izrađuje poslovni plan?
Obrtnik mora voditi računa o tržištima prodaje i nabave.

13. Pri analizi tržišta prodaje obrtnik mora voditi računa:

a) o kupcima
b) o konkurenciji

14. Što je konkurencija?

Konkurencija su drugi obrtnici ili trgovačka društva koja se bave sa sličnim,
odnosno istim djelatnostima.

15. O čemu obrtnik treba voditi računa prilikom nabave sirovina?

Treba vodit računa o tome kako i gdje nabaviti sirovinu, po kojoj cijeni, rokovima
isporuke, načinu plaćanja i prijevozu, te ako je u pitanju uvoz o carinskim propisima.

16. Pod dugotrajnom imovinom smatra se imovina:

a) koja traje dulje od godinu dana
b) čija je vrijednost manja od 1.000, 00 kuna
c) čija je vrijednost veća od 2.000,00 kuna
d) koju obrtnik nabavi u početku rada

17. Obrtna sredstva nazivaju se još i kratkotrajnom imovinom.

18. Obrtna sredstva koriste se za nabavu :

a) sirovina ili poluproizvoda
b) sredstva potrebna na računu obrta
c) potraživanja od kupaca

19. U slučaju prestanka obrta-djelatnosti moraju li se obrtna sredstva vratiti obrtniku?

Da, obrtna sredstva morala bi se vratiti obrtniku.

20. Mogu li se roškovi otvaranja obrta knjižiti u troškove poslovanja?

a) ne
b) da

21. Objasni razliku između pojmova «prihoda» i «primitaka».

Prihod je fakturirana vrijednost robe.
Primitak je stvarni novac koji je «sjeo» na račun obrta u banci.

12
TROŠKOVI

1. Objasni fiksne troškove.

Fiksni troškovi su oni troškovi poslovanja koji se ne mijenjaju i nisu ovisni o visini
proizvodnje. Obrtnik na te troškove ne može nikako utjecati.

2. Odredi fiksne troškove u obrtničkoj radionici.

a) komunalna naknada
b) vijci
c) struja
d) plaća zaposlenih
e) ljepilo
f) loživo ulje
g) odvoz smeća
h) porez na tvrtku
i) doprinosi za obrtnika

3. Troškovi koji se ne mijenjaju i nisu ovisni o količini proizvodnje nazivaju se

fiksni troškovi

4. Da li obrtnik može utjecati na fiksne troškove?

a) ne
b) da

5. Troškovi poslovanja koji rastu ili padaju ovisno o visini proizvodnje nazivaju se
varijabilni troškovi.

6. Što dobijemo zbrajanjem fiksnih i varijabilnih troškova?

Zbrajanjem fiksnih i varijabilnih troškova dobijemo ukupne troškove.

7. Ukupni trošak obrta dobijemo kad zbrojimo fiksne i varijabilne troškove.

8. Što čini ukupni trošak?

Ukupni trošak čini zbroj fiksnih i varijabilnih troškova.

9. Može li obrtnik utjecati na varijabilne troškove i kako?

Obrtnik može utjecati na varijabilne troškove zamjenom vrste materijala, nabavom
materijala po nižim cijenama na nekom drugom tržištu.

13
10. Da li varijabilni troškovi rastu s porastom proizodnje?
a) ne
b) da

11. Odredi varijabilne troškove u obrtničkoj radionici.

a) komunalna naknada
b) vijci
c) struja
d) plaće zaposlenika
e) ljepilo
f) loživo ulje
g) odvoz smeća
h) porez na tvrtku
i) doprinosi za obrtnika

12. O visini troškova ovisi i naš rezultat poslovanja (dohodak).

13. Nabroji nekoliko vanjskih čimbenika koji utječu na troškove.

Vanjski čimbenici su: cijena sirovine, povećanje doprinosa ili poreza

14. Financijske potrebe (koliko nam sredstava treba) ili:

a) aktiva
b) pasiva

15. Izvori financiranja (krediti, vlastita sredstva) ili

a) aktiva
b) pasiva

16. Objasni kako unutrašnji čimbenici utječu na troškove.

Unutrašnji troškovi proizlaze iz tehnologije ili neriješene organizacije i obrtnik
na njih može utjecati.

17. Što su direktni troškovi?

Direktnim troškovima smatraju se svi oni troškovi koje je tehnički moguće i ekonomski
opravdano snimiti.

18. Kako izračunamo prosječne troškove po jedinici proizvoda ili usluga?

Prosjećne troškove po jedinici proizvoda ili usluge dobijemo tako da ukupne troškove
podijelimo sa brojem proizvedenih proizvoda ili usluga.

14
19. Izračunaj koliki su prosječni troškovi po jedinici proizvoda ako su ukupni troškovi
po jedinici proizvoda ako su ukupni troškovi 12.000,00 kn, a proizvedeno je 4.000.00
komada
.
120.000,00 / 4.000 = 30,00 Prosječni troškovi po jedinici proizvoda su 30,00 kn

20. Nabroji nekoliko faktora o kojima ovisi vijek trajanja stroja.

Vijek trajanja stroja ovisi o tehnološkom procesu, koliko se stroj koristi, stručnosti
korištenja, održavanju, tehničkom svojstvu, brzini tehnoloških promjena.

21. Zaokruži tri osnovne funkcije amortizacije.

a) odražava trošenje dugotrajne imovine
b) smanjuje njihovu vrijednost
c) povećava vrijednost dugotrajne imovine
d) osigurava mogućnost zamjene dotrajale dugotrajne imovine
e) vrijednost dugotrajne imovine prenosi se na proizvod

22. Je li amortizacija dio vrijednosti dugotrajne imovine koja se prenosi na proizvod

proizveden s pomoću tog stroja?
a) da
b) ne

23. Obračun amortizacije obavlja se u skladu s Pravilnikom o amortizaciji.

24. Amortizacija nije gotov novac.

a) točno
b) netočno

15
KALKULACIJA

1. Pravilno izračunata cijena proizvoda ili usluge mora omogućiti:

a) pokrivanje troškova
b) ostvariti dohodak
c) dostupna i prihvatljiva za kupce; korisnike

2. Na temelju poznatih troškova proizvodnje ili pružanja usluge možemo izraditi:

a) plansku kalkulaciju
b) stvarnu kalkulaciju

POREZI

OPĆI POREZNI ZAKON

1.Što uređuje opći porezni zakon?

Ovim zakonom RH uredila je odnos između poreznih obveznika i poreznih tijela.

2. Koji poslovi su u nadležnosti poreznih tijela?

To su poslovi utvrđivanja naplate poreza i drugih javnih davanja kao i nadzor.

3. Nabroji javna davanja u Republici Hrvatskoj.

Javna davanja u RH su porezi, carine, prostojbe i doprinosi.

4. Što su porezi?
a) plaćanja pri uvozu u Republiku Hrvatsku
b) novčana davanja koja su prihod proračuna
c) novčana davanja koja se plaćaju za određenu činidbu ili za korištenje javnog dobra
d) novčana davanja koja se plaćaju za korištenje određenih određenih usluga ili za
ostvarivanje prava ( doprinos za mirovinsko i invalidsko osiguranje, doprinos za
zdravstveno osiguranje)

16
5. Što su carine?
a) porezi koji se plaćaju pri uvozu u RH
b) novčana davanja koja su prihod prpračuna
c) novčana davanja koja se plaćaju za određenu činidbu ili za korištenje javnog dobra
d) novčana davanja koja se plaćaju za korištenje određenih usluga ili za ostvarenje prava
(doprinos za mirovinsko i invalidsko osiguranje, doprinos za zdravstveno osiguranje)

6. Što su pristojbe?
a) porezi koji se plaćaju pri uvozu u RH
b) novčana davanja koja su prihod proračuna
c) novčana davanja koja se plaćaju za određenu činidbu ili za korištenje javnog
dobra
d) novčana davanja koja se plačaju za korištenje određenih usluga ili za ostvarivanje
prava ( doprinos za mirovinsko i invalidsko osiguranje, doprinos za zdravstveno
osiguranje)

7. Što su doprinosi?
a) porezi koji se plaćaju pri uvozu u RH
b) novčana davanja koja se plačaju za određenu činidbu ili za korištenje javnog dobra
c) novčana davanja koja se plaćaju za korištenje određenih usluga ili za
ostvarivanje prava ( doprinos za mirovinsko i invalidsko osiguranje, doprinos
za zdravstveno osiguranje)

POREZ NA DOHODAK

1.Što uređuje Zakon o porezu na dohodak?

Zakon o porezu na dohodak uređuje tko je porezni obveznik, koja su izuzeća moguća i
koju visinu će poreza platiti porezni obveznik

2.Što je dohodak?
Dohodak je razlika između primitaka i priteklih u poreznom razdoblju i izdataka
nastalih u istom razdoblju.

3.Što su poslovni primici obrtnika?

a) poslovni primici su sva imovina obrtnika
b) poslovni primici su sva dobra (novac, stvari, materijalna prava, usluge i drugo)
koja su obrtniku u okviru obavljanja obrta pritekla u poreznom razdoblju.
c) poslovni primici su razlika svega onoga što je obrtnik naplatio i platio tijekom

17
 poreznog razdoblja

4. Što su poslovni izdaci obrtnika?

a) poslovni izdaci obrtnika su sva plaćanja u svezi s obavljanjem obrta kao i sva druga
plaćanja koja nisu u vezi s obavljanjem obrta
b) poslovni izdaci obrtnika su sve ono što se plaća tijekom kalendarske godine
c) poslovni izdaci su svi odljevi dobara obrtnika koji nastaju radi stjecanja i
očuvanja poslovnih primitaka i koji su neposredno vezani za obavljanje
djelatnosti

5. Tko je obveznik plaćanja poreza na dohodak u smislu Zakona o porezu na doodak?

Obveznik plaćanja poreza na dohodak je fizička osoba koja ostvaruje dohodak od
samostalnog i nesamostalnog rada.

6. Što je osnovica poreza na dohodak?

Osnovica poreza na dohodak je ukupan iznos dohotka koji porezni obveznik ostvari u
tuzemstvu i inozemstvu.

7. Što je osobni odbitak, koliki je mjesečni iznos osnovnog osobnog odbitka?

Osobni odbitak je neoporezivi dio dohotka mjesečno, a iznosi 1.800,00 kn, a za
umirovljenike 3.200.00 kn mjesečno.

8. Da li se iznos osnovnog osobnog odbitka može uvećavati, u kojim slučajevima i kako?

Osnovni osobni odbitak može se uvećavati za mjesta s posebnom državnom skrbi, za
uzdržavanje bračnog druga i djece, zbog životnog osiguranja.

9. Koliko iznosi osobni odbitak obrtnika koji uz suprugu uzdržava i jedno dijete, ako
osobni odbitak iznosi 1.500.00 kn, faktor osobnog odbitka za poreznog obveznika je 1,
za suprugu je 0,4, a za dijete je 0,42?

OSOBNI ODBITAK FAKTOR IZNOS U KN

Osnovni osobni odbitak 1,0 1.500,00
obrtnika
Za uzdržavanu suprugu 0,40 600,00

Za prvo dijete 0,42 630,00

Ukupni iznos osobnog 1,82 2.730,00

odbitka

18
 10. Koliko iznosi osobni odbitak obrtnika koji uz suprugu uzdržava i troje djece, ako
osnovni osobni odbitak iznosi 1.500,00 kn, a faktor osobnog odbitka za poreznog
obveznika je 1, za suprugu 0,4, za prvo dijete 0,42, za drugo dijete 0,59, a za treće
dijete 0,84?

OSOBNI ODBITAK FAKTOR IZNOS U KN

Osnovni osobni odbitak 1,00 1.500,00
obrtnika
Za uzdržavanu suprugu 0,40 600,00

Za prvo dijete 0,42 630,00

Za drugo dijete 0,59 885,00

Za treće dijete 0,84 1.260,00

Ukupni iznos odbitka 3,25 4.875,00

11. Koliko iznosi osobni odbitak obrtnika koji uz suprugu uzdržava i doje djece,
ako osnovni osobni odbitak iznosi 1.500,00 kn, faktor osobnog odbitka za poreznog
obveznika je 1, za suprugu 0,4, za prvo dijeze 0,42, a za drugo dijete je 0,59?

OSOBNI ODBITAK FAKTOR IZNOS U KN

Osnovni osobni odbitak obrtnika 1,00 1.500,00
Za uzdržavanu suprugu 0,40 600,00
Za prvo dijete 0,42 630,00
Za drugo dijete 0,59 885,00
UKUPNI IZNOS OSOBNOG ODBITKA 2,41 3.615,00

12. Po koje četiri stope se obračunava porez na dohodak?

a) 10% f) 35%
b) 15% g) 40%
c) 20% h) 35%
d) 25% i) 50%
e) 30%

19
13. Po koje četiri stope se obračunava porez na dohodak?
a) 15% d) 35%
b) 25% e) 40%
c) 30% f) 45%

14. Porez na dohodak, u pravilu, se utvrđuje i plaća za kalendarsku godinu od 01.01. do

31.12. (porezno razdoblje)

15. U kojim slučajevima porezno razdoblje može biti kraće od kalendarske godine?
a) u slučaju rođenja ili smrti poreznog obveznika
b) u slučaju preseljenja poreznog obveznika u drugi grad u RH
c) ako tuzemni porezni obveznik tijekom kalendarske godine postane inozemni
porezni obveznik

16. Na temelju čega obrtnici utvrđuju dohodak?

Obrtnici utvrđuju dohodak na temelju podataka iz poslovnih knjiga.

17. Koje poslovne knjige i evidencije, prema Zakonu o porezu na dohodak, moraju vodit
obrtnici?
a) knjiga ulaznih faktura
b) knjiga izlaznih faktura
c) knjiga prinitaka i izdataka
d) knjiga putnih naloga
e) popis dugotrajne imovine
f) evidencije o tražbinama i obvezama

18. U kojem slučaju obrtnici moraju voditi knjigu prometa, koji podaci se u knjigu
upisuju, kako se knjiga vodi (za cijeli obrt ili po poslovnim jedinicama)?
Obrtnici moraju voditi knjigu prometa ako se podaci o dnevnom gotovinskom
prometu ne osiguravaju u knjizi primitaka i izdataka ili u evidencijama propisanim
drugim zakonima. U nju se se upisuju dnevni gotovinski prometi na kraju radnog
dana, a najkasnije prije početka idućeg radnog dana.
Knjiga prometa vodi se za svaku poslovnu jedinicu zasebno.

20
19. Knjiga primitaka i izdataka vodi se prema načelu blagajne.

20. Objasni u knjigovodstvenom smislu pojam «blagajne»

a) u knjigu primitaka i izdataka upisuju se svi prihodi i rashodi obrtnika
b) u knjigu primitaka i izdataka u poreznom razdoblju knjiže se samo ostvareni priljevi
i odljevi dobara (primici i izdaci)
c) u kjigu primitaka i izdataka u poreznom razdoblju knjiže se svi izdani i dobiveni
računi

21. Što je knjiga primitaka i izdataka , koji podaci se u nju upisuju, zašto se vodi i kako?
Knjiga primitaka i izdataka je javna isprava u koju se upisuju dnevni i ukupni poslovni
primici i izdaci od obavljanja djelatnosti u poreznom razdoblju radi utvrđivanja
dohotka. Knjiženje u knjizi primitaka i izdataka obavlja se uredno, pravodobno i točno
na temelju vjerodostojnih knjigovodstvenih isprava.

22. Koje tijelo državne uprave izdaje poreznu karticu- obrazac PK (stalnu poreznu
karticu), čemu ona služi, tko smije upisivati i mijenjati podatke u obrascu porezne
kartice?
Poreznu karticu izdaje porezna ispostava Porezne uprave prema prebivalištu radnika.
Ona služi za evidenciju podataka o mjesečnim iznosima isplaćenih plaća i uplaćenog
poreza i prireza svakog radnika tijekom kalendarske godine . Upisivati i mijenjati
podatke u obrascu porezne kartice smije samo nadležna porezna uprava.

23. Izračunaj neto plaću radnika koji živi i radi u Zagrebu, alo je bruto plaća 5.000, 00
kn, radnik nema uzdržavanih članova obitelji pa njegov osnovni osobni odbitak
iznosi 1.500,00 kn, stopa po kojoj se obračunava mirovinsko osiguranje je 20%,
stopa po kojoj se obračunava mirovinsko osiguranje je 20%, stopa po kojoj se
obračunava porez 15% , stopa prireza na obračunati porez je 18%.

Stopa (%), faktor Iznos-kn

Bruto plaća radnika 5.000,00

-mirovinsko osiguranje I 20% 1.000,00

stup
Bruto plaća-mirovinsko osiguranje (dohodak) 4.000,00

-osobni odbitak 1.0 1.500,00

Porezna osnovica 2.500,00

-porez 15% 375.00

-prirez 18% 67.50
Iznos neto plaće: ( dohodak-porez-prirez) 3.557,50
Porezna osnovica 2.500,00
Porez (2.500,00 x 15%=375) 15% 375.00

21
Prirez (375.00x18%=67,50) 18% 67.50
Iznos neto plaće: ( dohodak –porez-prirez) 3.557,50
4.000,00-375.00-67.50=3.557,50
24. Koliko iznosi porez koji treba platiti iz bruto plaće radnika koja iznosi 5.000,00 kn?

Stopa (%) faktor Iznos kn

Bruto plaća radnika 5.000,00
-mirovinsko osiguranje I 20% 1.000,00
stup
Bruto plaća-mirovinsko osiguranje (dohodak) 4.000,00
-osoni odbitak 1,0 1.500,00
Porezna osnovica 2.500,00
porez 15% 375,00

25. Koliko poreza i prireza trea platiti porezni oveznik s prebivalištem u Zagrebu na
ukupni godišnji dohodak od 189.222,00 kn, ako je faktor osobnog odbitka 1.00
(iznos mjesečnog osnovnog odbitka 1.500,00 kn), a stopa po kojoj se obračunava
prirez u gradu Zagrebu iznosi 18%

1. dohodak 189.222,00
2. osnovni osobni odbitak 1.500,00x12 18.000,00
3. godišnja porezna osnovica 171.222, 00
4. UTVRĐIVANJE GODIŠNJEG POREZA I PRIREZA
a) godišnja porezna osnovica
b) dio porezne osnovice do 36.000,00 za stopu od 15% 36.000,00
c) dio porezne osnovice iznad 36.000,00 do 81.000,00 za 45.000,00
stopu od 25% ( na idućih 45.000,00)
d) dio porezne osnovice iznad 81.000,00 do 252.000,00 90.222,00
za stopu od 35% ( na idućih 171.000,00 kn)
e) dio porezne osnovice iznad 252.000,00 za stopu od 45 % -
f) godišnji porez po stopi 15% 5.400,00
g) godišnji porez po stopi 25% 11.250,00
h) godišnji porez po stopi 35 % 31.577,70
i) godišnji porez po stopi 45% -
UKUPNI GODIŠNJI POREZ 48.227,70
GODIŠNJI PRIREZ 18% 8.680,99
5. GODIŠNJA OBVEZA POREZA I PRIREZA 56.908,69

22
26. Godišnja obveza poreza i prireza poreznog obveznika s prebivalištem u gradu
Zagrebu iznosi 56.909,00 kn. Tijekom godine porezni obveznik uplatio je u
državni proračun Republike Hrvatske predujam poreza i prireza u iznosu od
58.119,00 kn. Hoće li po isteku kalendarske godine porezni obveznik morati u
državni proračun RH uplatiti razliku tijekom godine manje plaćenog poreza i
prireza ili će porezni obveznik ostvariti razliku poreza i prireza za povrat i u kojem
iznosu?

Godišnja obveza poreza i prireza 56.909,00

Uplaćeni predujam poreza i prireza 58.119,00
Razlika poreza i prireza za uplatu -
Razlika poreza i prireza za povrat 1.210,00

27. Imovina obrta dijeli se na :dugotrajnu imovinu i obrtna sredstva.

28. Pod pojmom dugotrajne imovine podrazumijeva se:

a) sva imovina obrtnika
b) stvari čija pojedinačna nabavna vrijednost premašuje iznos od 2.000,00 kuna
i čiji je vijek trajanja duži od godine dana
c) imovina koja služi za nabavku osnovnih sredstava

29. U kojim poslovnim knjigama obrtnika se evidentira dugotrajna imovina?

a) popisu dugotrajne imovine
b) knjizi prometa
c) evidenciji obveza i tražbina

30. U knjigovodstvenom smislu amortizacija je za obrtnika :

a) primitak
b) izdatak, odnosno trošak poslovanja

31. Zaokružite točan odgovor:

a) amortizacija (otpis) u knjigovodstvenom smislu je trošak poslovanja , za iznos
obračunate amortizacije (otpisa) smanjuje se dohodak i porezna osnovica
obrtnika
b) amortizacija (otpis) u knjigovodstvenom je smislu poslovni primitak , povećava

23
 dohodak i poreznu osnovicu obrtnika

32. Izračunaj amortizaciju (otpis) stroja koji je nabavljen 20.12. 2000.god, nabavna
cijena stroja bila je 10.000,00 kn, vijek trajanja stroja je četiri godine, a godišnja
stopa otpisa je 25%. Do kada će stroj biti u potpunosti amortiziran (otpisan)?

STOPA SVOTA KNJIGOVODSTVENA

GODINA AMORTIZACIJE AMORTIZACIJE VRIJEDNOST NA
U % (OTPISA) KRAJU RAZDOBLJA
(GODINE)
20.12.2000. - - 10.000,00
31.12.2001. 25 2.500,00 7.500,00
31.12.2002. 25 2.500,00 5.000,00
31.12.2003. 25 2.500,00 2.500,00
31.12.2004. 25 2.500,00 0,00

33. Evidencija o tražbinama i obvezama je :

a) evidencija o svim ispostavljenim i primljenim bezgotovinskim računima (koji
se plaćaju putem žiro računa)
b) evidencija o svim računima koje je obrtnik platio ili naplatio u gotovom novcu

34. Godišnju poreznu prijavu obrtnik treba podnjeti po isteku godine, a najkasnije do kraja
mjeseca veljače tekuće godine za prethodnu godinu, odnosno porezno razdoblje.

35. Ako porezno tijelo ne može utvrditi poreznu osnovicu na temelju poslovnih knjiga i
evidencija mora je procijeniti.
a) točno
b) netočno

36. Tijekom poslovne godine obrtnici plaćaju predujam poreza na dohodak, koji
rješenjem utvrđuje porezna uprava.
a) da
b) ne

37. Iz bruto plaće radnika obrtnik plaća:

a) doprinos za zdravstveno osiguranje
b) posebni doprinos za prava u slučaju ozljede na radu i profesionalne bolesti
c) mirovinski doprinos
d) porez i prirez
e) doprinos za zapošljavanje

24
38. Koje doprinose obrtnik mora platiti na iznos plaće radnika?
a) doprinos za zdravstveno osiguranje
b) posebni doprinos za prava u slučaju ozljede na radu i profesionalne bolesti
c) doprinos za zapošljavanje
d) mirovinski doprinos

39. Do kada se čuva porezna kartica?

Porezna kartica se čuva do smrti posloprimca-radnika

40. Koliko obrtnik mora isplatiti radniku naknade za korištenje vlastitog automobila u
službene svrhe (službeni put) ako je radnik za potrebe službenog putovanja prešao
200 km?
Obrtnik mora isplatiti radniku 400,00 kn.

41. Obrtnik koji ima obrt registriran za proizvodnju kruha i peciva (pekaru) i koji je
tijekom poslovne godine ostvario ukupne primitke u gotovom novcu od prodaje
kruha i peciva građanima u iznosu od 120.00,00 kn te je putem žiro računa od
prodaje kruha i peciva ugostiteljskom objektu ostvario primitke u iznosu od
26.000,00 kn. Tijekom poslovne godine ortnik je za sirovine različite vrste brašna,
jaja i ostalog dobavljačima platio putem žiro računa 30.000,00kn, tijekom godine
obrtnik je za plaće radnika utrošio iznos od 12 .000,00 kn, za potrošenu struju, vodu
i plin plaćeno je putem žiro računa 30.000,00 kn, gotovim novcem obrtnik je platio
račune u iznosu od 2.000,00 kn, amortizacija (otpis) obračunata je u iznosu od
10.000,00 kn. Koliko je dohotka ostvario tijekom poslovne godine obrtnik pekar?

Iznos u kn
Primici:
-gotovina 120.000,00
- žiro račun 260.000,00
UKUPNO OSTVARENI PRIMICI 380.000,00
Izdaci:
-sirovine 30.000,00
-plaće 120.000,00
-režije 30.00,00
-gotovina 2.000,00
-amortizacija 10.000,00
UKUPNI IZDACI 192.000,00
DOHODAK 188.000,00

25
42. Porezni obveznik gubi pravo na odbitak poreznog gubitka istekom:
a) treće godine
b) pete godine
c) sedme godine

43. Koji obrtnici moraju voditi Evidenciju o tražbinama i obvezama?

Evidenciju o tražbinama i obvezama moraju voditi obrtnici koji su obveznici poreza
na dodanu vrijednost i vode knjige ulaznih i izlaznih računa prema plaćenim i
neplaćenim računima.

44. U Evidenciji o tražbinama i obvezama vode se svi ispostavljeni i primljeni računi kao i
plaćeni računi, osim onih računa koji su naplaćeni i plaćeni na način koji ima obilježje
gotovinskog plaćanja.

45. Da li obveza vođenja Evidencije o tražbinama i obvezama vrijedi i za obrtnike koji

su obveznici poreza na dodanu vrijednost i vode knjige ulaznih i izlaznih računa
prema plačenim i naplačenim računima.
a) da
b) ne

46. Da li obveznik plaćanja poreza na dohodak može na vlastiti zahtjev, plaćati porez na
dobit umjesto poreza na dohodak?
a) da
b) ne

47. U slučaju da obveznik plaćanja poreza na dohodak želi umjesto poreza na dohodak
plaćati porez na dobit do kada mora poreznoj upravi podnjeti zahtjev kojim traži
promjenu načina oporezivanja?
a) do kraja siječnja tekuće godine
b) do roka za podnošenje porezne prijave za plaćanje poreza na dohodak-28
veljače tekuće godine za proteklu kalendarsku godinu
c) do kraja tekuće godine za iduću kalendarsku godinu

48. Nakon što nadležna porezna uprava usvoji zahtjev za plaćanje poreza na dobit
umjesto poreza na dohodak, koliko godina porezni obveznik mora plaćati porez
na dobit?
a) jednu godinu
b) tri godine
c) pet godina

26
49. Da li se porez na dohodak može obrtniku utvrđivati u paušalnom iznosu?
a) da
b) ne

50. Koji porezni obveznici mogu porez na dohodak utvrđivati u paušalnom iznosu?
a) koji podnesu zahtijev poreznoj upravi da plaćaju porez u paušalnom iznosu
b) koji nisu obveznici poreza na dodanu vrijednost prema Zakonu o porezu na
dodanu vrijednost
c) koji na određenom području obavljaju djelatosti koje utvrđuje ministar financija

51.Tko obrtniku utvrđuje godišnji porez u paušalnom iznosu? Kako obrtnik mjesečno
plaća porez utvrđrn u paušalnom iznosu?
Godišnji porez u paušalnom iznosu utvrđuje de rješenjem Porezne uprave kojoj se
daje zahtijev za utvrđivanjem. Iznos poreza utvrđuje se po djelatnostima i najviše
iznosi 12.750,00 kn. Riješenjem su utvrđeni i datumi plaćanja (mjesečno ili
tromjesečno). Paušalni iznos plaća obrtnik koji :
- nije u sustavu PDV
- nije u supoduzetništvu
- nema izdvojenih poslovnih jedinica ili pogona
- nije ugostitelj ili trgovac
Visina paušalnog iznosa utvrđuje se na osnovu ostvarenog ( ili planiranog) dohotka.

ZAKON O POREZU NA DODANU VRIJEDNOST

1.Što je porez na dodanu vrijednost?

Porez na dodanu vrijednost je svefazni neto porez na promet u proizvodno-prometnom
ciklusu.

2. Po kojim stopama se obračunava porez na dodanu vrijednost?

a) 0%
b) 5%

27
 c) 20%
d) 22%
e) 30%
3. Nabrojite četiri grupe proizvoda na koje se porez na dodanu vrijednost obračunava i
plaća po 0-toj stopi?
1. sve vrste kruha osim kolača i bureka
2. sve vrste mlijeka osim jogurta, kefira i prerađevina
3. knjige stručnog, znanstvenog, umjetničkog, kulturnog i obrazovnog sadržaja,
udžbenici
4. lijekovi koji su na listi
5. proizvodi koji se kirurškim putem ugrađuju u ljudsko tijelo
6. znanstveni časopisi

4.Tko je porezni obveznik u skladu sa Zakonom o porezu na dodanu vrijednost?

a) obrtnici i trgovačka društva koji u prethodnoj kalendarskoj godini ostvare isporuke
do 85.000,00 kn
b) obrtnici i trgovačka društva koji u prethodnoj kalendarskoj godini ostvare
isporuke veće od 85.000,00 kn
c) obrtnici koji do kraja tekuće godine zatraže od Porezne uprave da uđu u
sustav poreza na dodanu vrijednost

5. U kojim slučajevima poduzetnici čije isporuke dobara ili usluga godišnje ne

premašuju iznos od 85.000,00 kn mogu postati obveznici poreza na dodanu
vrijednost?
Onda kada podnesu zahtijev Poreznoj upravi da ih upiše u registar obveznika PDV-a

6.Poduzetnici koje na vlastiti zahtijev Porezna uprava upiše u Registar obveznika

poreza na dodanu vrijednost obvezni su biti u sustavu poreza na dodanu vrijednost
narednih:
a) jednu godinu
b) tri godine
c) pet godina

7.Što je osnovica za koju se obračunava porez na dodanu vrijednost po stopi od 22%?

Osnovica na koju se obračunava porez je vrijednost isporučenih roba ili usluga.

8.Predmet oporezivanja porezom na dodanu vrijednost je vrijednost isporuka svih

vrsta dobara i svih obavljenih usluga , koje obave porezni obveznici.
a) poznatim kupcima
b) krajnjim naručiteljima

28
 c) bez obzira kome su proizvodi isporučeni odnosno usluge obavljene i bez
obzira radi li se o prodaji ili davanju bez naknade

9. Od obveza izdavanja računa izuzeti su poduzetnici koji pretežni dio poslovnih

primitaka ostvaruju prodajom:
a) kruha, mlijeka i mliječnih proizvoda
b) na tržnicama i otvorenim prostorima
c) u prodavaonicama mješovite robe
d) dnevnog tiska, duhana i duhanskih prerađevina, lutrije, športske prognoze,
lota, velda, maraka i drugih poštanskih vrijednosnica

10. Nabrojite podatke koje mora sadržavati račun, da bi obrtnik mogao odbiti
pretporez.
1. mjesto izdavanja, broj i nadnevak
2. ime, adresu i JMBG prodavatelja
3. ime, adresu i JMBG kupca
4. količinu, cijenu, trgovački naziv dobara i usluga
5. nadnevak isporukedobara i usluga
6. iznos naknade razvrstane po poreznoj stopi
7. iznos poreza razvrstan po poreznoj stopi
8. zbrojni iznos naknade i poreza

11. Ako na računu nisu navedeni svi propisani podaci koje račun mora sadržavati,
porezni obveznik nema pravo ne pretporez.
a) točno
b) netočno

12.Obrtnik, obveznik poreza na dodanu vrijednost platio je u mjesecu ožujku

dobavljačima račune za robu čija je vrijednost iznosila 24.590,16 kn, porez na
dodanu vrijednost iznosila je 5.409,84 kn, pa je račun koji je obrtnik platio
dobavljačima iznosio ukupno 30.000,00 kn. Istodobno, u mjesecu ožujku obrtnik
je od svojih kupaca naplatio račune u ukupnoj vrijednosti od 80.000,00 kn za
prodanu robu vrijednosti 65.573,76 kn, na koju je obračunao porez na dodanu
vrijednost od 14.426,24 kn. Koliko je u državni proračun za mjesec ožujak obrtnik
morao platiti poreza da dodanu vrijednost?
a) 14.426,24
b) 9.016,40
c) 5.409,84

13. Obrtnik obveznik poreza na dodanu vrijednost ima, po isteku obračunskog

razdoblja i po predanoj prijavi poreza na dodanu vrijednost , pravo na povrat
poreza ako iznos poreza na dodanu vrijednost plaćen u ulaznim računima premašuje
iznos poreza na dodanu vrijednost obračunatog u izlaznim računima.

29
 a) točno
b) netočno

14. Radi utvrđivanja i plaćanja poreza na dodanu vrijednost obveznici plaćanja poreza
na dodanu vrijednost obvezni su voditi sljedeće knjige:
a) knjigu primitaka i izdataka
b) knjigu prometa
c) knjigu ulaznih i izlaznih računa

15. Izračunajte koliko poreza na dodanu vrijednost morate platiti ako je u vašoj cijeni
uključen i porez na dodanu vrijednost, prodajna cijenaproizvoda je 1.850,00 kn, a
preračunata stopa iznosi 18,0328%?

1.850,00 x 18,0328%= 333,61

1.850,00 – 333,61= 1.516,39

16. Prodajna cijena vašeg proizvoda je 2.000,00 kn ( bez obračunatog poreza).

Izračunajte koliko poreza na dodanu vrijednost morate obračunati na navedeni
iznos?
2.000,00 x 22%= 440,00 kn

ZAKON O POREZNOM SAVJETNIŠTVU

1.Što utvrđuje Zakon o poreznom savjetništvu?

a) kako se utvrđuje porazna osnovica
b) djelatnost poreznog savjetništva kao neovisnog i samostalnog zanimanja
poreznih savjetnika
c) ovlasti i obveze poreznih savjetnika
d) osnivanje, položaj i djelatnosti Hrvatske komore poreznih savjetnika

2.Koje poslove obavljaju porezni savjetnici?

30
Daju stručnu pomoć o poreznim pitanjima, pomažu u ispunjavanju porezne prijave, a
mogu zastupati poreznog obveznika pred poreznim tijelima.

31