GRAANSKO PRAVO OPI DIO GRAANSKOG PRAVA To je skup prava, naela i instituta koji su zajedniki za sve dijelove graanskog

prava. ZOO l. 14: Odredbe ovoga Zakona to se odnose na ugovore primjenjuju se na sve vrste ugovora, osim ako za trgovake ugovore nije izrijekom drukije odreeno. SUBJEKTI PRAVNIH ODNOSA Pravni subjekt je nositelj prava i obveza. Danas ih zakon naziva sudionicima obveznih odnosa. Da bi pravni subjekt mogao djelovati u pravnim odnosima mora imati dva svojstva: Pravna sposobnost znai biti sposoban biti nositelj prava i obveza. Poslovna sposobnost znai moi svojim vlastitim oitovanjima volje stjecati prava i obveze. Pravna i poslovna sposobnost je doputena sposobnost. Svaka fizika i pravna osoba sposobna je biti nositeljem prava i obveza. Pravna sposobnost je osnovno svojstvo pravnog subjekta i pravni subjekt ne moe postojati bez pravne sposobnosti. Svi pravni subjekti imaju pravnu sposobnost, ali ne moraju imati poslovnu sposobnost, kao niti isti stupanj poslovne sposobnosti. Postoji i deliktna sposobnost - svojstvo pravnog subjekta da odgovara za protupravne radnje ili delikte (trai se ubrojivost - odreen stupanj svijesti). Pravni subjekt moe biti FIZIKA I PRAVNA OSOBA. FIZIKA OSOBA: Svaka fizika osoba stjee pravnu sposobnost roenjem, a gubi je smru. I neroenom djetetu priznaje se pravna sposobnost pod uvjetom da se rodi ivo, kad se radi o njegovim probicima (nasciturus). U sluaju kad se ne zna je li neka osoba iva ili mrtva tad se pravo slui presumpcijom smrti. Presumpciju smrti pozna nae pravo u vidu ustanove proglaenja nestale osobe umrlom. Od proglaenja nestale osobe umrlom valja razlikovati postupak za dokazivanje smrti. U tom se sluaju sigurno zna da je neka osoba mrtva, samo se ne zna tono kad je umrla. U dvojbi koja je od vie osoba prije umrla, smatra se da su umrle istodobno, ne utvrdi li se da je jedna umrla prije druge. Pravna sposobnost fizike osobe: Ne moe se oduzeti Nema stupnjevanja (opa pravna sposobnost) Tri su stupnja poslovne sposobnosti: 1. Puna/potpuna poslovna sposobnost stjee se s navrenih 18 godina i zakljuenjem braka prije punoljetnosti 2. Ograniena/djelomina poslovna sposobnost osobe koje nisu punoljetne ili su nakon punoljetnosti djelomice liene poslovne sposobnosti. One mogu same sklapati pravne poslove, ali za njihovu valjanost trebaju odobrenje zz/skrbnika (epavi pravni posao dok se odobrenje ne ishodi; pobojan pravni posao). To su i osobe s 15 godina koje mogu uz odobrenje zz sklopiti ugovor o radu. 3. Potpuna poslovna nesposobnost mlai od 18 godina (osim onih koji sklope brak ili postanu roditelji) i osobe kojima je potpuno oduzeta poslovna sposobnost. Njih zastupa zz/skrbnik. Deliktna sposobnost (odgovornost za protupravne radnje odgovornost za naknadu tete) se stjee s 14. godina ivota. l. 1051. Maloljetnik do navrene sedme godine ivota ne odgovara za tetu. Maloljetnik od 7-14 ne odgovara za tetu, osim ako se dokae da je pri

prouzroenju tete bio sposoban za rasuivanje (oboriva predmnjeva). Maloljetnik s navrenih 14 odgovara prema opim pravilima o odgovornosti za tetu. Duevno zdravlje se predmnjeva. Deliktna sposobnost fizike osobe moe biti: Potpuna Oboriva nesposobnost Nesposobnost Radi se o graanskopravnim deliktima koje valja razlikovati od kaznenih, to je postupanje protivno pravilima igre, zakona, ugovora, naela, morala iz ega proizlazi odgovornost za tetu. PRAVNA OSOBA: Pravnoj osobi pravni poredak priznaje pravnu sposobnost. Pravna osoba po ZOO l. 17. stjee pravnu sposobnost nastankom (po ZTD-u to je trenutak upisa u sudski registar). Pravne osobe istodobno stjeu i pravnu i poslovnu sposobnost. Nema stupnjevanja poslovne sposobnosti, ali se stupnjuje pravna sposobnost. Pravna sposobnost pravne osobe (specijalna ili posebna) Moe se oduzeti Ograniena je (posebna pravna sposobnost), fizika osoba djeluje u krugu onoga to joj nije zabranjeno, a pravna u krugu onoga to joj je doputeno Pravna sposobnost pravne osobe se stupnjuje, tj. d.o.o. nema istu pravnu sposobnost kao d.d. (pravna sposobnost nije za sve pravne osobe ista). Ovisi o zakonskim odredbama i opim aktima. Poslovna sposobnost pravne osobe: Nema stupnjevanja im nastane, ima poslovnu sposobnost, za razliku od fizike osobe Volju izraava putem tijela/organa (dinamika volju) ili statuta/pravila (statika volja) Kad pravna osoba ima poslovnu sposobnost, ona je uvijek potpuna, za razliku od fizike osobe. Pravna osoba izraava svoju volju: 1. Statutom/pravilima (volja odreena opim aktima i zakonom) se izraava statika volja 2. Djelovanjem svojih tijela pravna osoba izraava svoju dinamiku volju. Tijelo pravne osobe je fizika osoba/skup fizikih preko kojih ona izraava svoju volju. Ako djeluje u okviru statuta, radnja fizike osobe se smatra radnjom pravne osobe. Statutom se utvruje svrha i cilj pravne osobe, tijela i njihove ovlasti, imovina. Kod PO ne govorimo o ubrojivosti, iako ona odgovara za tetu jer ima pravnu sposobnost. PO imaju deliktnu sposobnost (jer imaju poslovnu sposobnost) koja se sastoji u tome da pravna osoba odgovara za tetu koju uini drugome. Pitanje je samo, kad se odgovara po kriteriju krivnje, kako e se odrediti krivnja pravne osobe. Ona se utvruje prema odgovornom tijelu te pravne osobe. Treba razlikovati njezino tijelo od zastupnika. Radnja tijela pravne osobe smatra se njezinom vlastitom radnjom. Za pravnu osobu volju oituju njezina tijela u pravnim poslovima i postupcima koje poduzimaju u tome svojstvu. U sumnji je li tijelo postupalo zaista u svojstvu tijela pravne osobe, smatrat e se da jest, ako trei nije znao niti je s obzirom na okolnosti imao dovoljno razloga posumnjati da postupa u tom svojstvu. Radnja zastupnika je uvijek njegova vlastita radnja koju on poduzima u ime i za raun pravne osobe. Prava osobnosti: Svaka fizika i pravna osoba ima pravo na zatitu svojih prava osobnosti pod pretpostavkama utvrenim zakonom. U Zakonu ta prava nisu taksativno nabrojana (i dr.). To su npr. prava na ivot, tjelesno i duevno zdravlje, ugled, ast, dostojanstvo, ime, privatnost osobnog i obiteljskog ivota, slobodu i dr. Pravna osoba ima sva navedena prava osobnosti, osim onih vezanih uz bioloku bit fizike osobe, a osobito pravo na ugled i dobar glas, ast, ime, odnosno tvrtku, poslovnu tajnu, slobodu privreivanja i dr.

Koja e sve prava spadati u prava osobnosti, utvrivat e sudska praksa. OBJEKTI PRAVNIH ODNOSA To su stvari, inidbe i imovina povodom kojih pravni subjekti stupaju u meusobne pravne odnose. STVARI Stvari u graanskopravnom smislu su materijalni dijelovi prirode koji se mogu osjetilima primijetiti, koji su prostorno ogranieni i koji postoje u sadanjosti, ili za njih postoje pretpostavke da e doista nastati u budunosti. Prirodna podjela l. 2 ZV Stvari su tjelesni dijelovi prirode, razliiti od ljudi, koji slue ljudima za uporabu. Uzima se da su stvari i sve drugo to je zakonom s njima izjednaeno. Prirodne sile su stvari ako su podlone ljudskoj vlasti. Zakonom mogu neke vrste prava biti izjednaene sa stvarima (pravo graenja); u tom se sluaju pravo ubraja u pokretne stvari, a u nekretnine samo ako je spojeno s vlasnitvom nepokretnih stvari, ili je njihov teret, ili je zakonom proglaeno nekretninom. U sumnji je li to pokretna ili nepokretna stvar, smatra se da je pokretna. ZV je prihvatio diobu stvari na tjelesne (res corporales) i netjelesne (res incorporales). U netjelesne stvari se ubrajaju sva imovinska prava, osim prava vlasnitva, dakle stvarna prava na tuoj stvari (zalono pravo, pravo slunosti i dr.) i obvezna prava (trabine). Sposobnost stvari biti objektom (predmetom) prava vlasnitva i drugih stvarnih prava: l. 3. ZV: Sposobne biti objektom prava vlasnitva i drugih stvarnih prava jesu sve stvari, osim onih kojima njihove naravne osobine ili zakonske odredbe (kriterij prometnosti) prijee da pripadaju pojedincu. Koja prirodna svojstva (naravne osobine)?: a. Nisu sposobni biti objektom prava vlasnitva i drugih stvarnih prava oni dijelovi prirode koji po svojim osobinama ne mogu biti u vlasti niti jedne fizike ili pravne osobe pojedinano, nego su na uporabi svih, kao to su to atmosferski zrak, voda u rijekama, jezerima i moru, te morska obala (opa dobra). O opim dobrima vodi brigu, njima upravlja i za to odgovara RH, ako posebnim zakonom nije drukije odreeno. Pravno nisu dijelovi opega dobra one zgrade i druge graevine koje su izgraene na temelju koncesije, pa one tvore zasebnu nekretninu dok koncesija traje. b. Stvari za koje je na temelju Ustava Republike Hrvatske posebnim zakonom odreeno da su dobra od interesa za nju pa imaju njezinu osobitu zatitu, a nisu opa dobra, sposobne su biti objektom prava vlasnitva i drugih stvarnih prava (dobra od interesa za RH). Vlasnici i ovlatenici drugih prava na tim stvarima smiju se sluiti tim svojim pravima u skladu sa zakonom odreenim nainom uporabe i iskoritavanja tih stvari, a za ogranienja kojima su time podvrgnuti, pripada im pravo na naknadu odreenu zakonom. Dijelovi stvari: Bitni dio: je dio stvari koji se ne moe od nje fiziki odvojiti, a da ne bude time uniten on ili sama stvar; on ne moe biti samostalnim objektom stvarnih prava, ako zakonom nije drugo odreeno. Odvojivi dio: dio stvari koji nije bitan; na njemu postoje ista prava kao i na cijeloj stvari, osim ako na takvu dijelu postoji na posebnom pravnom temelju neko pravo u korist neke druge osobe. Tko tvrdi da takvo pravo postoji na nekom odvojivom dijelu, treba to i dokazati (npr. 1 soba u stanu). Idealni dio: bez obzira na to je li stvar fiziki djeljiva ili ne, pravno ju se moe razdijeliti na sadrajno jednake dijelove kojima je veliina raunski odreena njihovim razmjerom prema cijeloj stvari. Svaki idealni dio stvari njezin je odvojivi dio i njime se

moe slobodno raspolagati, ali ovlatenja vlasnika u odnosu na cijelu stvar ovise o njegovom udjelu u odnosu na cijelu stvar. Stjecatelj cijele stvari ili stvarnih prava na njoj koji nije znao niti je morao znati da na njezinu odvojivom dijelu postoji neije pravo razliito od prava na cijeloj stvari, stekao je cijelu stvar, odnosno pravo na njoj bez obzira na to pravo druge osobe. U takvu sluaju to je njezino pravo prestalo, a hoe li ona moi za to traiti naknadu od otuivatelja, prosuivat e se prema obveznopravnim pravilima. Pripadak (pertinencija ili pobona stvar) je pokretna stvar (l. 7. ZV) koju je njezin vlasnik namijenio da kao sporedna trajno slui svrsi glavne, a stoji u takvu prostornom odnosu prema glavnoj stvari koji odgovara toj namjeni. Nije pripadak ona stvar koja se prema shvaanju u prometu ne smatra pripatkom. Prolazna uporaba jedne stvari za svrhu druge ne daje joj svojstvo pripatka, a prolazni prestanak prostornog odnosa prema glavnoj stvari ne oduzima pripatku to svojstvo. Smatra se da su namijenjeni da trajno slue svrsi zgrade trajno namijenjene nekoj proizvodnoj ili obrtnoj djelatnosti (poslovna zgrada), kao glavnoj stvari, strojevi i slini ureaji namijenjeni toj djelatnosti. Smatra se da su namijenjeni da trajno slue svrsi nekretnine trajno namijenjene poljoprivrednoj proizvodnji, kao glavnoj stvari, strojevi i stoka namijenjeni daljnjoj poljoprivrednoj proizvodnji, poljoprivredni proizvodi i sjeme potrebni za daljnju poljoprivrednu proizvodnju kroz ono vrijeme za koje se moe oekivati da e takvi ili slini biti dobiveni tom proizvodnjom, kao i postojee gnojivo i gorivo. U pravilu slijedi sudbinu glavne stvari, ali moe se ugovoriti i drugaije. Dioba stvari (pravna dioba po razliitim kriterijima koja slui tome da bi stvar mogla biti podvrgnuta razliitim pravnim reimima): Kriterij prometnosti (zakonske odredbe prijee pripadanje): Stvari u prometu neograniena mogunost stjecanja vlasnitva. Stvari ograniene u prometu stvari koje bi mogle biti objekt prava i pravnih poslova kao i stvari u neogranienom prometu, ali se iz odreenih gospodarskih, socijalnih, politikih, zdravstvenih i dr. razloga njihov promet ograniava (oruje, lijekovi). Stvari izvan prometa (res extra commercium) ne mogu biti objekt imovinskih prava/u prometu (putevi, parkovi ili npr. auto uvezen po povlasticama za invalide 5 god. od kupnje) - ako se sklopi takav ugovor, on je nitetan. To su stvari na uporabu za sve kao to je voda u rijekama, jezerima i moru, atmosferski zrak, morska obala. Zbog toga to su na uporabi svih nazivaju se opa dobra i o njima vodi brigu i njima upravlja te snosi odgovornost Republika Hrvatska. Ako bi na temelju koncesije bile izgraene zgrade i druge graevine na opem dobru, one se ne smatraju dijelovima opeg dobra, nego zasebnom stvari, odn. zasebnom nekretninom dok traje koncesija. Dioba stvari po kriteriju prirodnih svojstava: 1. Pokretne i nepokretne stvari (res mobiles i res immobiles) 2. Zamjenjive i nezamjenjive stvari 3. Potrone i nepotrone stvari 4. Djeljive i nedjeljive stvari 1. Pokretne i nepokretne stvari: Pokretnine l. 2. ZV stvari koje se mogu premjestiti s jednoga mjesta na drugo, a da im se ne povrijedi bit (supstanca). Stvari koje su po svojoj naravi pokretne smatraju se u pravnom smislu nepokretnima ako su pripadak nepokretne stvari ili ih zakon izjednauje s nekretninama. Zakonom mogu neke vrste prava ili bilo to drugo biti izjednaeno sa stvarima; u takvu se to sluaju ubraja u pokretne stvari, a u nekretnine samo ako je spojeno s vlasnitvom nepokretnih stvari, ili je njihov teret, ili je zakonom proglaeno nekretninom. Nekretnine - nepokretne stvari su one stvari koje ne mogu mijenjati poloaj u prostoru, a da im se kod toga ne uniti bit ili ne promijeni struktura. To su npr. estice zemljine povrine, zajedno sa svime to je sa zemljitem trajno spojeno na povrini ili ispod nje, ako zakonom nije drukije odreeno.

U sumnji je li to pokretna ili nepokretna stvar, smatra se da je pokretna. Kriteriji za odreivanje pojma nekretnine: a. Prema kriteriju prirodne kakvoe nekretnine su ponajprije zemljita, odnosno estice zemljine povrine i sve ono to je sa zemljitem trajno povezano, bilo mehaniki, organski, na povrini zemlje ili ispod nje (naelo jedinstva nekretnine - superficies cedit solo) Prema tom kriteriju nekretninama se smatraju: 1. Zemljina estica i sve to je s njom trajno spojeno, na povrini ili ispod nje. Ako je vie zemljinih estica upisano u isti ZK uloak, one pravno ine jedno zemljinoknjino tijelo koje se smatra nekretninom. Dijelom zemljine estice su trava, drvee, plodovi i sve upotrebljive stvari koje zemlja raa na svojoj povrini sve dok se od zemljita ne odvoje. 2. Zgrade i druge graevine izgraene na povrini zemlje, iznad ili ispod nje, a namijenjene da tamo trajno ostanu. Osim stambenih i poslovnih zgrada, i raznih drugih graevina, tu spadaju i bunari, podrumi, bazeni, itd. Nisu dijelovi zemljita one zgrade i drugo to je s njima spojeno samo radi neke prolazne namjene, kao npr. barake, kiosci, itd. Prema ZV ne smatraju se dijelovima zemljita ni one zgrade i druge graevine koje su trajno fiziki spojene sa zemljitem, ali su od njega pravno odvojene nekim stvarnim pravom koje ovlauje svog nositelja da na tuem zemljitu ima zgradu ili drugu graevinu u svom vlasnitvu. Takvo stvarno pravo moe biti pravo graenja, ali isti uinak ima na zakonu osnovana koncesija na opem dobru. Dakle, pravna sudbina zemljita se samo izuzetno moe odvojiti: a) koncesija kad se postaje vlasnik zgrade koja je sagraena, ali ne i vlasnik zemljita. Dok traje koncesija, vlasnitvo zgrade odijeljeno je od vlasnitva zemljita. b) ovlatenik prava graenja koji moe na tuem zemljitu graditi i to njegovo pravo traje dok gradi, a kad je gotov, vlasnik zemljita postaje vlasnik nekretnine. 3. Sve to je u nekretninu ugraeno, njoj dograeno, na njoj nadograeno ili je na neki nain s njom trajno spojeno, sve dok se od nje ne odvoji (npr. instalacije, ureaji, strojevi, antene...). Iznimno, strojevi se nee smatrati dijelom nekretnine nego samostalnom stvari, ako su vlasnitvo druge osobe i ako se to s pristankom vlasnika nekretnine zabiljei u ZK. Uinak zabiljebe prestaje brisanjem, ali i bez brisanja protekom 5 godina od upisa. Taj rok zastaje za vrijeme steajnog i ovrnog postupka. Dugi niz godina je po zakonu zemljite bilo odvojeno od zgrada na njemu, i, uvaavajui to, ZOV ima itav niz prijelaznih odredaba koje za to prolo razdoblje predvia obrnuti sistem da vlasnik zgrade postaje vlasnik zemljita. b. Prema kriteriju pertinencije nekretninom se smatra i ona stvar koja je po svojim prirodnim fizikim svojstvima pokretna. Pertinencija je pripadak neke druge stvari. Ako je pertinencija pokretna stvar ona se po namjeni smatra nekretninom ako slui gospodarskim svrhama nekretnine. Smatraju se nekretninom stoka, strojevi, sjeme, gnojivo, gorivo i slino namijenjeni poljoprivrednoj proizvodnji na jednom poljoprivrednom dobru. Takoer se smatraju pripatkom poslovne zgrade, strojevi i slini ureaji koji trajno slue svrsi zgrade namjenjene proizvodnoj ili obrtnoj djelatnosti. c. Prema kriteriju posebnih ciljeva smatra se neka pokretna stvar nekretninom zato to je zakonom tako odreeno. Tako su se jedno vrijeme u nas pomorski brodovi smatrali nekretninama. Danas su pomorski brodovi pokretne stvari. Iako su pokretnine brodovi i zrakoplovi, pravni reim za njih (upisivanje u registre nalik zemljinim knjigama i stvarnih prava na njima) vrlo je slian onome za nepokretne stvari. 2. Zamjenjive i nezamjenjive stvari Kriterij zamjenljivosti: a. Zamjenljive (generine) stvari - one koje su u prometu odreene po vrsti, rodu, broju i mjeri (ito, ulje).

b. Nezamjenljive stvari (species) - one koje se u prometu javljaju kao individualno odreena stvar (umjetnika slika). Razlikovanje je bitno jer propau individualne stvari gasi se obveza, a propau generine osoba je duna dati zamjensku koliinu iste stvari. Vrlo rijetko se i generine stvari mogu u pravnom prometu tako specificirati i individualizirati (posebno obraeno drvo) da bi vrijedili propisi o nezamjenjivim stvarima. 3. Potrone i nepotrone stvari Kriterij potronosti: a. Potrone - one stvari koje se jednokratnom uporabom unitavaju ili im se bitno umanjuje vrijednost b. Nepotrone - one stvari koje se uporabom ne unitavaju niti im se bitno umanjuje vrijednost Neke stvari s obzirom na ove osobine ne mogu biti predmet nekih pravnih odnosa. 4. Djeljive i nedjeljive stvari Kriterij djeljivosti: a. Djeljive stvari - su one koje se mogu razdijeliti na vie istovrsnih dijelova, a da im se ne uniti prvobitna bit ili da im se srazmjerno ne umanji vrijednost (tabla okolade). b. Nedjeljive stvari - su one kojima se diobom unitava bit ili im se umanjuje vrijednost (iva ivotinja) ili one kojima propis zabranjuje diobu. PLODOVI l. 8. ZV: Koristi su plodovi neke stvari ili prava, a i druge prednosti koje donosi uporaba neke stvari ili prava. Plodovi su proizvodi i prinosi koji neposredno ili posredno nastaju od neke stvari ili prava. Javljaju se redovno i periodino, a time se ne umanjuje vrijednost stvari. S obzirom na nain postanka razlikujemo: Prirodne plodove a) Organski plodovi - stvari koje stvar daje bez umanjenja supstancije i sudjelovanja ljudskog rada (plod divlje voke), b) Industrijski plodovi plod koji stvar daje uz sudjelovanje ljudskog rada i prirode (plod plemenite voke) Civilne plodove prihodi koje neka stvar daje posredstvom nekog pravnog odnosa (najamnina, zakupnina) Vrste prirodnih plodova: Visei plodovi (fructus pendentes) jo neodvojeni plodovi (jabuka na stablu). Oni su dio stvari i dijele njegovu pravnu sudbinu. Odvojeni plodovi (fructus separati) plodovi koji su se odvojili od same matice i time postali samostalne stvari. Ubrani plodovi (fructus percepti) ne samo odvojeni, ve i pobrani plodovi (bitno kod potenog posjeda i stvarnih prava, kome pripadaju). Potroeni, nepotroeni i zanemareni plodovi - oni plodovi koje je trebalo ubrati. Vlasnitvo prirodnih i industrijskih plodova stjee se separacijom, ponekad percepcijom. Vlasnitvo civilnih plodova stjee se dosjelou i percepcijom. Uz pojam plodova ZV uvodi i iri pojam - koristi. Koristi obuhvaaju plodove neke stvari ili prava, ali i druge mogue prednosti koje donosi uporaba, odn. koritenje stvari i prava. Koristi pripadaju onome kome pripada i stvar ili pravo koje ih donosi, ako na posebnom pravnom temelju ne pripadaju kome drugome. Tko se na postojanje takva pravnoga temelja poziva, treba ga i dokazati. Tko je duan predati plodove neke stvari ili prava, ovlaten je zahtijevati naknadu trokova koje je imao radi dobivanja tih plodova, ako bi ih imao dobar gospodar, ali nikada vie od vrijednosti plodova koje je duan predati. Vrste civilnih plodova:

1. Dospjeli plodovi 2. Nedospjeli plodovi

Pravo na civilne plodove stie se tek kada su dospjeli. Pravilo je da ovlatenik moe od dunika traiti izruenje civilnih plodova nakon dospjelosti. Najei civilni plod je KAMATA. Razlikuje se: $ Zakonska kamata - ima svoj temelj u zakonskoj normi kojom se duniku namee, uz podmirenje glavnice, i obveza na kamate. Najpoznatije zakonske kamate su zatezne kamate. Teku od prvog dana otkad je vjerovnik mogao zahtijevati ispunjenje obveze. Zatezne ili moratorne kamate sankcija su prema duniku koji zakasni s ispunjenjem novane obveze. Dunik koji zakasni s ispunjenjem novane obveze duguje, osim glavnice, i zateznu kamatu po stopi utvrenoj zakonom. To je naknada za koritenje tueg novca. $ Ugovorna kamata naknada za koritenje tueg novca ili drugih zamjenjivih stvari utvrena ugovorom. Osim za novana, moe biti ugovorena i za nenovana potraivanja (moe biti u istovrsnim stvarima). $ Procesna kamata to je kamata na kamatu. U RH je zabranjen anatocizam, tj. naplaivanje kamate na kamatu, ali zakonom je mogue ustanoviti iznimke, kao to je procesna kamata. To je uglavnieni iznos zakonske zatezne kamate u sluaju kad je glavnica plaena. Ta neplaena kamata postaje nova glavnica, posebno se utuuje i na nju pripadaju procesne kamate od utuenja pa do isplate. Utuenje moe biti tek kada je glavnica plaena. Zakon ju je predvidio i za nenovana potraivanja. Anatocizam je dozvoljen bankama i financijskim institucijama. Na dospjele, a neisplaene zatezne kamate ne teku zatezne kamate, osim kad je to zakonom odreeno. Na iznos neisplaenih kamata mogu se zahtijevati zatezne kamate samo od dana kad je sudu podnesen zahtjev za njihovu isplatu. Izmijenjeni ZOO l. 26 sadri odredbe o ugovornim, a l. 29 o zakonskim zateznim kamatama. a. Kod ugovornih kamata (l. 26.) razlikuju se 2 vrste odnosa za koje se kamate odreuju: 1. izmeu trgovaca 2. kada barem jedna osoba nije trgovac Stope se razlikuju: Stopa ugovornih kamata izmeu osoba od kojih barem jedna nije trgovac ne moe biti via od stope zakonskih zateznih kamata koja je vrijedila na dan sklapanja ugovora, odnosno na dan promjene ugovorne kamatne stope, ako je ugovorena promjenjiva kamatna stopa. Stopa ugovornih kamata izmeu trgovaca, odnosno trgovca i osobe javnog prava ne moe biti via od stope zakonskih zateznih kamata, uveane za polovinu te stope. Dakle, za trgovce moe biti za vea od zakonskih zateznih kamata, a za ove druge do visine zakonskih zateznih. Ukoliko je ugovorena kamata, ali kamatna stopa nije odreena, izmeu osoba od kojih barem jedna nije trgovac, vrijedi kamatna stopa u visini etvrtine stope zakonskih zateznih kamata, a izmeu trgovaca polovina stope zakonskih zateznih kamata. Prethodno navedeno se poelo primjenjivati dvije godine nakon stupanja na snagu novog ZOO-a, znai, od 1.1.2008. jer je novi ZOO stupio na snagu 1.1.2006. Poetkom primjene ovih odredbi, prestaju vaiti odredbe Zakona o kamati. Taj je Zakon odreivao da stopa ugovorne kamate ne moe biti via od najvie doputene ugovorne kamatne stope koju na preporuku Odbora za utvrivanje kamatnih stopa uredbom propie Vlada Republike Hrvatske. Ako su ugovorene vie kamate od doputenih, primijenit e se najvia doputena kamatna stopa. b. Zakonska zatezna kamata (l. 29.) - isto 2 kategorije, za trgovake ugovore i za sve ostale. Za trgovake ugovore i ugovore izmeu trgovca i osobe javnog prava odreuje se, za svako polugodite, uveanjem eskontne stope HNB koja je vrijedila zadnjeg dana prethodnog polugodita za 8%, a u ostalim odnosima za 5%. Stopa zateznih kamata odnosi se na razdoblje od jedne godine. Hrvatska narodna banka duna je svakog 1. sijenja i 1. srpnja objaviti eskontnu stopu u Narodnim novinama.

Ostavljena je i mogunost da se i zatezna kamata ugovara l. 29. st. 3.: Uz ogranienje iz stavka 2. lanka 26. ovoga Zakona, kod trgovakih ugovora i ugovora izmeu trgovca i osobe javnog prava strane mogu ugovoriti drukiju stopu zateznih kamata (ali ne viu od stope zakonske zatezne uveane za , kako je navedeno u st. 2. l. 26.). Prethodno navedeno se takoer poelo primjenjivati dvije godine nakon stupanja na snagu novog ZOO-a. To je veliko odstupanje od dosadanjih propisa kada se nije moglo odrediti viu kamatu od zakonske zatezne kamate. Ali nitetna je odredba o vioj zateznoj kamati ako na temelju okolnosti sluaja, a poglavito trgovakih obiaja i naravi predmeta obveze, proizlazi da je tako ugovorenom stopom zateznih kamata, suprotno naelu savjesnosti i potenja, prouzroena oigledna neravnopravnost u pravima i obvezama ugovornih strana. Prilikom ocjene je li odredba ugovora o stopi zateznih kamata nitetna uzet e se, izmeu ostalog, u obzir jesu li postojali opravdani razlozi za odstupanje od zakonom predviene stope zateznih kamata. Ako je stopa ugovornih kamata via od stope zateznih kamata, one teku i poslije dunikova zakanjenja. Nekad je kamatne stope po Zakonu o kamatama utvrivao Odbor za utvrivanje kamatnih stopa - struno tijelo ije lanove su inili predstavnici Ministarstva financija, Hrvatske narodne banke, Hrvatske gospodarske komore, Hrvatske udruge poslodavaca te udruenja financijskih institucija i potroaa, a Vlada je na preporuku tog tijela donosila uredbe o visini zateznih kamatnih stopa te uredbe o visini najviih stopa ugovornih kamata na novane obveze. Vjerovnik ima pravo na zatezne kamate bez obzira na to je li pretrpio kakvu tetu zbog dunikova zakanjenja. Ako je teta koju je vjerovnik pretrpio zbog dunikova zakanjenja vea od iznosa koji bi dobio na ime zateznih kamata, on ima pravo zahtijevati razliku do potpune naknade tete. NOVAC I PROCJENJIVOST STVARI: Novac slui kao mjerilo vrijednosti i kao mjerilo cijene. a. Procjenjive (res aestimabiles) su one stvari ija se vrijednost moe izraziti novanim ekvivalentom, npr. naknada tete, dioba suvlasnike zajednice. b. Neprocjenjive (res inaestimabiles) su one stvari koje se ne mogu svesti na novani ekvivalent. Vrste cijena: Redovita cijena (pretium orinarium) - obina, normalna prometna vrijednost. Naziva se i trinom cijenom. Izvanredna cijena (pretium extraordinarium) - subjektivna vrijednost stvari koja je ipak procjenjiva objektivnim mjerilima. Afekcijska cijena (pretium affectionis) - posebna subjektivna vrijednost koja nije procjenjiva objektivnim mjerilima. Tu se kod procjene uzima u obzir samo vrijednost koju odreena stvar ima za odreeni subjekt bez obzira na njezinu prometnu vrijednost i bez obzira na njezinu vezu s drugim objektima. INIDBA inidba je svaka pozitivna ili negativna ljudska radnja koju je dunik na temelju obveznog odnosa duan izvriti vjerovniku. Da bi mogla biti objekt obvezno-pravnih odnosa, mora imati odreene karakteristike: Mora biti ljudska radnja manifestirana kroz djelovanje ili proputanje (inidba automata smatra se inidbom vlasnika). Mora imati imovinski karakter dovodi izravno ili neizravno do promjene imovinske mase stranaka. Mora biti objektivno mogua nemogua inidba ini ugovor nitetnim. Prvobitna nemogunost inidbe (nemogua u trenutku sklapanja ugovora) uvjetuje nitetnost ugovora, obveza nije ni nastala. Ako kasnije postane mogua, tj. ako je nemogunost naknadno otpala, ugovor ne konvalidira. Iznimno konvalidira ako je ugovor sklopljen pod odgodnim uvjetom ili rokom, a inidba postane mogua prije ostvarenja uvjeta ili isteka roka. Ako je prvotno mogua inidba bez krivnje dunika

postala nemogua, obveza se gasi, a ako je postala nemogua njegovom krivnjom, obveza se pretvara u odgovornost za tetu. Subjektivna nemogunost ne gasi obvezu, ali je moe pretvoriti u odgovornost za tetu (npr. osoba ne dobije kredit da bi izvrila plaanje). Objektivna nemogunost propadne stvar i nema subjektivne nemogunosti - ugovor je nitetan. Mora biti pravno doputena ne smije se protiviti Ustavu, prisilnim propisima i moralu drutva. Posljedica pravne nemogunosti je nitetnost ugovora (npr. kupnja stvari izvan prometa). Ista posljedica kao i objektivna nemogunost. Mora biti odreena ili odrediva Odreena je ako je u svim pojedinostima tono oznaena, individualizirana. inidba je odrediva ako u samom postanku obveze nije tono odreena, ali pravni posao sadri dovoljno elemenata s pomou kojih se moe odrediti ili je ostavljeno treoj osobi da ih odredi. (Kriteriji moraju biti vidljivi iz ugovora, ne moe ih sud sam utvrivati.). Kod l. 29. mogu problem razdijeljeni su trgovaki i ostali ugovori pa spor moe biti o tome o kojoj se vrsti ugovora radi. Meu neodreene, ali ipak odredive inidbe spadaju: Alternativne inidbe Fakultativne inidbe Generine inidbe Alternativne inidbe su inidbe kod kojih dunik duguje dvije ili vie inidaba, ali im jednu od njih ispuni oslobaa se obveze. Fakultativne su inidbe takve kod kojih dunik duguje samo jednu inidbu, ali mu je doputeno ispuniti neku drugu inidbu da bi se oslobodio obveze. Generine inidbe su one inidbe kod kojih je sadraj, odn. objekt inidbe odreen samo po vrsti, pa se dunik oslobaa obveze davanjem odreene stvari unutar vrste. inidba moe glasiti na: Davanje (na dare) - tim inidbama prenosi se pravo vlasnitva injenje (facere) - inidba rada, to su ugovori o djelu, o radu Proputanje - neizvravanje odreenih radnji od strane obveznika koje bi on inae mogao obavljati da nije u obveznom odnosu, to je uvijek proputanje vlastite radnje Trpljenje - netko vas obvezuje na inidbu trpljenja, nesprjeavanje tue radnje koju bismo bili ovlateni sprjeiti da se ne nalazimo u obveznom odnosu IMOVINA Imovina je u ekonomskom smislu skup dobara, a u pravnom smislu skup subjektivnih imovinskih prava. U razliitim se odnosima razliito kvalificira (moe u pravnom smislu kao skup subjektivnih prava neke osobe, moe u isto ekomskom smislu, moe u pravnom smislu s obzirom na pojedine zakone ostavina, brana steevina). GRAANSKOPRAVNI ODNOS Graanskopravni odnos je odnos ureen pravnim pravilima graanskog prava. Temelji se na odreenim pravnim injenicama. Pravne injenice su one injenice za koje pravo vee postanak, prestanak ili promjenu pravnog odnosa, a u vezi s tim postanak, prestanak ili promjenu subjektivnih prava. Vrste pravnih injenica: 1. S obzirom na postanak: Prirodni dogaaji vani kad uz njih pravo vee odreene uinke (roenje, smrt, protek vremena) Ljudske radnje kao manifestacije ljudske volje. One mogu biti doputene (pravni poslovi), ili protupravne, nedoputene (graanski delikti), jednostrane, dvostrane... 2. S obzirom na funkciju (pravnu podjelu): Pretpostavka pravna injenica koja je realno nastala, a potrebna je da bi neki pravni odnos nastao, promijenio se ili prestao; mora se ispuniti da bi dolo do nekog odnosa; npr.

1.

2.

za odgovornost za tetu mora se ispuniti 5 pretpostavki; pod pretpostavkom razumijevamo injenicu za koju smo sigurni da se dogodila i ije postojanje moemo uvijek dokazati. Pravna osnova - je ona bitna pretpostavka uz koju vee postanak, prestanak ili promjenu subjektivnih graanskih prava, pravnih odnosa (plaanje uzdravanja izvanbranom djetetu pravna osnova je rjeenje o utvrivanju oinstva). Njezino se postojanje mora dokazati. Predmnjeva (presumpcija) - je pravna injenica koja se smatra kao dokazana dok se ne dokae protivno. Nikad se ne dokazuje ono to se predmnijeva, ve ono to je predmnjevi protivno (presumpcija vlasnitva RH, l. 362: Smatra se da je vlasnik nekretnine u drutvenom vlasnitvu osoba koja je u zemljinim knjigama upisana kao nositelj prava upravljanja, koritenja ili raspolaganja tom nekretninom, a tko tvrdi suprotno, treba to dokazati. Smatra se da je osoba koja je u zemljinoj knjizi upisana kao nositelj prava koritenja neizgraenoga graevinskoga zemljita u drutvenom vlasnitvu, odnosno nositelj prvenstvenoga prava koritenja takva zemljita, vlasnik toga zemljita, a tko tvrdi suprotno, treba to dokazati. Smatra se da su vlasnitvo RH sve stvari iz drutvenoga vlasnitva na podruju Republike Hrvatske glede kojih nije utvreno u ijem su vlasnitvu niti djeluje predmnjeva vlasnitva iz stavka 1. i 2. ovoga lanka, a tko tvrdi suprotno, treba to dokazati.) praesumptio iuris pravne predmnjeve, oborive praesumptio iuris et de iure pravne predmnjeve i o pravu, neoborive Fikcija - je pravna injenica za koju se zna da se nije dogodila ili da se nikad nee dogoditi, ali se uzima da se dogodila da bi mogao nastati, promijeniti se ili prestati pravni odnos (nasciturus)

OPI DIO OBVEZNOG PRAVA Izvori obveznog prava su: - ZOO (ima opi i posebni dio te regulira izvanugovorne obveze) - Ustav (neopravdano osueni imaju pravo na naknadu tete pod pretpostavkama koje propisuje zakon) posebni zakoni kojima se ureuju pojedine oblasti (npr. zakoni o prijevozu cestom, zrakoplovom, pomorski prijevoz) - sudska praksa - obiaji. Obiaji: U obveznim odnosima meu trgovcima primjenjuju se trgovaki obiaji iju su primjenu ugovorili i praksa koju su meusobno razvili. U tim obveznim odnosima primjenjuju se i trgovaki obiaji koje trgovci redovito primjenjuju u istim takvim odnosima, ako sudionici u njima nisu izrijekom ili preutno iskljuili njihovu primjenu. Trgovaki obiaji i praksa koju su trgovci meusobno razvili, za iju su primjenu ispunjene pretpostavke iz ovoga Zakona, primjenjuju se i ako su suprotni dispozitivnom propisu. Ne mogu biti protivni prinudnim propisima, ali mogu biti u suprotnosti s dispozitivnim propisima u zakonu. Treba znati kakvi se obiaji primjenjuju u trgovakim, a kakvi u drugim odnosima. Trgovaki obiaji, kao i ostali obiaji, ne smiju biti protivni Ustavu, kogentnim propisima i moralu drutva. Novost u odnosu na ZOO iz 78 da se uz trgovake obiaje primjenjuje i praksa, te da se obiaji i praksa primjenjuju i kad su suprotni dispozitivnim propisima, u ZOO 78 je bilo obratno, dispozitivni propis je bio ispred trgovakog obiaja. U obveznim odnosima meu ostalim sudionicima primjenjuju se obiaji kad je njihova primjena ugovorena ili zakonom propisana. OPA NAELA OBVEZNOG PRAVA (l. 1-15 ZOO) ZOO l. 14: Odredbe ovoga Zakona to se odnose na ugovore primjenjuju se na sve vrste ugovora, osim ako za trgovake ugovore nije izrijekom drukije odreeno. Sve to se odnosi na ugovore, odnosi se i na sve pravne poslove. To su opa pravila koja vrijede za odnose u graanskom obveznom pravu.

10

Naelo autonomije stranaka (dispozitivnosti): Sudionici u prometu slobodno ureuju obvezne odnose, a ne mogu ih ureivati suprotno Ustavu RH, prisilnim propisima te moralu drutva. Ono je na vie mjesta ogranieno zakonom (kakav mora biti predmet obveze, kad je predmet odrediv). Naelo savjesnosti i potenja: U zasnivanju obveznih odnosa i ostvarivanju prava i obveza (ispunjavanju) iz tih odnosa sudionici su duni pridravati se naela savjesnosti i potenja. Naelo ponaanja u ispunjavanju obveza i ostvarivanju prava: Sudionik u obveznom odnosu duan je u izvravanju svoje obveze postupati s panjom koja se u pravnom prometu zahtijeva u odgovarajuoj vrsti obveznih odnosa (panja dobrog gospodarstvenika, odnosno panja dobrog domaina za obinog ovjeka). Sudionik u obveznom odnosu u izvravanju obveze iz svoje profesionalne djelatnosti duan je postupati s poveanom panjom, prema pravilima struke i obiajima (panja dobrog strunjaka). Naelo primjene dobrih poslovnih obiaja: Sudionici u obveznim odnosima duni su u pravnom prometu postupati u skladu s dobrim poslovnim obiajima. Naelo pravinosti: Nije izrijekom spomenuto, ali se spominje u vie odredbi: l. 200. kod dosude pravine novane naknade, 178. - kod odgovornosti u sluaju nezgode izazvane motornim vozilom kad nema krivnje sudionika, 208. - kod regresa isplatioca, 1100. pravina novana naknada; odgovornost za tetu po naelu pravinosti) Naelo zabrane zloupotrebe prava, l. 6.: Zabranjeno je ostvarivanje prava iz obveznog odnosa suprotno svrsi zbog koje je ono propisom ustanovljeno ili priznato. Naelo jednake vrijednosti inidaba: inidba mora odgovarati protuinidbi. U zasnivanju dvostranih ugovora sudionici polaze od naela jednake vrijednosti uzajamnih davanja. Zakon ne reagira na svaku nepravilnost. Razlog za pobojnost ugovora ako je prekomjerno oteenje ili nitetnost ako je zelenaki ugovor - iskoritavanje odnosa ovisnosti) Naelo zabrane uzrokovanja tete: Svatko je duan suzdrati se od postupka kojim se moe drugom uzrokovati teta. Naelo dunosti ispunjenja obveze (pacta sunt servanda): Sudionici u obveznom odnosu duni su izvriti svoju obvezu i odgovorni su za njezino ispunjenje. Obveza se moe ugasiti samo suglasnou volja sudionika u obveznom odnosu ili na temelju zakona. Nemogunost inidbe povlai gaenje obveze. Naelo ravnopravnosti - Sudionici u obveznom odnosu ravnopravni su. Naela se primjenjuju kako na ugovore, tako i na druge pravne poslove. PRAVNI POSAO Koje su glavne karakteristike pravnog posla? U RH su konsenzualni i dispozitivni. ZOO ne definira pravni posao. Odredbe ZOO koje se odnose na ugovore na odgovarajui se nain primjenjuju i na druge pravne poslove (l. 14/3). Naelo konsenzualnosti: Ugovor je sklopljen kad su se ugovorne strane suglasile o bitnim sastojcima ugovora. Ne trai se predaja. Predaja ulazi u akt izvrenja (iznimka su ugovori s kaparom realni ugovori koji su sklopljeni kad je stvar predana). Za nastanak realnih ugovora, osim sporazuma potrebna je i predaja stvari. Prema tome, dok kod konsenzualnih ugovora predaja stvari spada u ispunjenje ugovora, dotle kod realnih ugovora predaja stvari spada ve u sklapanje ugovora. Naelo dispozitivnosti: Sudionici u prometu slobodno ureuju obvezne odnose, a ne mogu ih ureivati suprotno Ustavu, prisilnim propisima te moralu drutva (iznimke - ugovori o prodaji stanova). Mogu ih ugovoriti i protivno dispozitivnim odredbama zakona, ali nikada protivno prinudnim propisima. Pravni posao je stranako oitovanje volje koje je, samo za sebe ili u svezi s drugim potrebnim pravnim injenicama, usmjereno na postizanje doputenih pravnih uinaka, meu kojima su najvaniji postanak, promjena ili prestanak nekog graanskopravnog odnosa. Svaki ugovor je pravni posao, ali svaki pravni posao nije ugovor.

11

Oblik oitovanja volje: Pod oblikom volje treba razumjeti razliite oblike i razliite mogunosti u kojima se izraava unutarnja volja subjekta. Volja za sklapanje ugovora moe se izjaviti rijeima, uobiajenim znakovima ili drugim ponaanjem iz kojega se sa sigurnou moe zakljuiti o njezinu postojanju, sadraju i identitetu davatelja izjave, ali i pomou razliitih komunikacijskih sredstava. Izjava volje mora biti uinjena slobodno i ozbiljno. Oblici i forme oitovanja volje su: a) Usmeno oitovanje volje: oitovanje pomou ive izgovorene rijei (viva vox). b) Pismeno oitovanje volje: ono oitovanje koje je dano pomou pisanih rijei, bez obzira na materijal na kojem je pisano, sredstvo i vrstu pisma i jezika. Postoji tendencija da se elektrino oitovanje volje izjednai s pisanim oblikom. Zahtjev pisanog oblika ispunjen je ako strane razmijene pisma ili se sporazume pomou drugog sredstva koje omoguuje da se sa sigurnou utvrde sadraj i identitet davatelja izjave Potpis Paraf Faksimil Rukoznak Elektroniki potpis c) Oitovanje volje znacima d) Oitovanje volje konkludentnim radnjama (inima): iz odreenog ponaanja oitovatelja moe se sigurno zakljuiti da je posrednim putem htio izraziti stanovitu volju.

1.

Oblik pravnih poslova Formalni - oni za koje se po samom zakonu ili po sporazumu stranaka trai odreena forma 2. Neformalni - oni za koje se unaprijed ne trai odreena forma Kod nas naelo neformalnosti, ali forma moe biti predviena zakonom ili ugovorom. Najei oblici pravnih poslova su:

Sudjelovanjem nadlenih tijela a) Oblik pravnih poslova sklopljenih pred nadlenim tijelom Sudski zapisnik Javnobiljeniki akt b) Potvrivanje (ovjeravanje) isprava - solemnizacija - potvrivanjem privatnih isprava daje im se znaaj javnih isprava. Potvrditi se moe samo pravni posao sklopljen u pisanom obliku. Solemnizacija privatne isprave obavlja se kod javnog biljenika, i tako potvrena isprava ima snagu javnobiljenikog akta. c) Ovjeravanje potpisa - ovjeravanjem potpisa potvruje se da potpis na nekoj ispravi potjee od odreene osobe. Ovjera potpisa ne potvruje sadraj isprave. Ovjeravanje potpisa obavljaju javni biljenici, tijela dravne uprave i ovlatene osobe u trgovakom drutvu, ustanovi ili nekoj drugoj pravnoj osobi.

J J J J

Usmeni npr. kupnja na trnici, kod brze kupnje Pisani - isprava Sa svjedocima - oporuka

Usmeni dodaci pisanom ugovoru

Ugovor se moe sklopiti u bilo kojem obliku, osim ako je zakonom drukije odreeno. Zahtjev zakona da ugovor bude sklopljen u odreenom obliku vai i za sve kasnije izmjene i dopune ugovora. Ali su pravovaljane kasnije usmene dopune o sporednim tokama o kojima u ugovoru nije nita reeno ako to nije protivno cilju radi kojega je oblik propisan. Pravovaljane su i kasnije usmene pogodbe kojima se umanjuju ili olakavaju obveze jedne ili druge strane ako je poseban oblik propisan samo u interesu ugovornih strana. Svaka strana moe od druge zahtijevati pisanu potvrdu usmeno sklopljenog ugovora sve dok druga strana ne ispuni obvezu iz ugovora.

12

Strana koja zahtijeva pisanu potvrdu ugovora dostavit e drugoj najmanje dva primjerka potpisanog ugovora s pozivom da joj vrati primjerak poto ga potpie. Ako pozvana strana u roku od osam dana od primitka poziva ne preda potvrdu drugoj strani ili poti preporuenim pismom, ova moe zahtijevati da sud utvrdi postojanje ugovora i naknadu tete pretrpljene zbog toga to nije izdana pisana potvrda. Ugovor sklopljen u usmenom obliku valjan je iako pisana potvrda nije dana. Ugovori propisanog oblika mogu se raskinuti sporazumom u bilo kojem obliku, osim ako je za odreeni sluaj zakonom predvieno to drugo, ili ako cilj radi kojega je oblik propisan zahtijeva da se ugovor raskine u istom obliku. Ugovoreni oblik: Ugovorne strane mogu se sporazumjeti da poseban oblik bude pretpostavka nastanka i valjanosti njihova ugovora. Ugovor za ije je sklapanje ugovoren poseban oblik moe se raskinuti, dopuniti ili na drugi nain izmijeniti sporazumom u bilo kojem obliku. Ako su ugovorne strane predvidjele odreeni oblik samo da osiguraju dokaz svoga ugovora ili da postignu to drugo, ugovor je sklopljen kad je postignuta suglasnost o njegovu sadraju, a za ugovaratelje je u isto vrijeme nastala obveza da ugovoru dadu predvieni oblik. Posljedice nepotivanja obvezatnosti oblika: Ugovor koji nije sklopljen u propisanom obliku nema pravni uinak, osim ako iz cilja propisa kojim je odreen oblik ne proizlazi to drugo. Ugovor koji nije sklopljen u ugovorenom obliku nema pravni uinak ako su strane valjanost ugovora uvjetovale posebnim oblikom. Predmnjeva potpunosti isprave: Ako je ugovor sklopljen u posebnom obliku, bilo na temelju zakona, bilo voljom ugovornih strana, vrijedi samo ono to je u tom obliku izraeno. Ipak, bit e valjane istodobne usmene pogodbe o sporednim tokama o kojima u ugovoru propisanog oblika nije nita reeno ako nisu u opreci s njegovim sadrajem ili ako nisu protivne cilju zbog kojega je oblik propisan. Pravovaljane su i istodobne usmene pogodbe kojima se smanjuju ili olakavaju obveze jedne ili obiju strana ako je poseban oblik propisan samo u interesu ugovornih strana. Sastavljanje isprave: Kad je za sklapanje ugovora potrebno sastaviti ispravu, ugovor je sklopljen kad ispravu potpiu ugovorne strane. Ugovaratelj koji ne zna ili ne moe pisati stavit e na ispravu rukoznak ovjeren od javnog biljenika. Za sklapanje ugovora dovoljno je da obje strane potpiu istu ispravu ili da svaka od strana potpie primjerak isprave namijenjen drugoj strani. Zahtjev pisanog oblika ispunjen je ako strane razmijene pisma ili se sporazume pomou drugog sredstva koje omoguuje da se sa sigurnou utvrde sadraj i identitet davatelja izjave. Sklapanje ugovora elektronikim putem: Ugovor je sklopljen elektronikim putem kad su se strane suglasile o bitnim sastojcima. Ponuda uinjena elektronikim putem smatra se ponudom nazonoj osobi, ako se u konkretnom sluaju moe na izjavu odmah dati protuizjava. Uporaba elektronikog potpisa prilikom sklapanja ugovora ureuje se posebnim propisima. Osnaenje ugovora kojem nedostaje potreban oblik: Ugovor za ije se sklapanje zahtijeva pisani oblik smatra se valjanim iako nije sklopljen u tom obliku ako su ugovorne strane ispunile, u cijelosti ili u preteitom dijelu, obveze koje iz njega nastaju, osim ako iz cilja radi kojega je oblik propisan oito ne proizlazi to drugo. Ciljevi i smisao oblika pravnih poslova Valjanost pravnog posla Utuivost pravnog posla Dokazivanje postojanja pravnog posla Upis u javni registar

13

PRETPOSTAVKE ZA VALJANOST PRAVNIH POSLOVA 1. Poslovna sposobnost subjekata 2. Valjano oitovanje volje 3. Mogua, doputena, odreena/odrediva inidba 4. Doputena osnova (ako ne postoji, ugovor je nitetan) - nedoputena pobuda 5. Odreeni oblik pravnog posla Ako koji od elemenata nedostaje nadi se o nevaljanom pravnom poslu. Tumaenje ugovora l. 319-321: Odredbe ugovora primjenjuju se onako kako glase. Pri tumaenju spornih odredbi ne treba se drati doslovnog znaenja pojedinih izriaja, ve treba istraivati zajedniku namjeru ugovaratelja i odredbu tako razumjeti kako to odgovara naelima obveznog prava utvrenim ovim Zakonom. U sluaju kad je ugovor sklopljen prema unaprijed otisnutom sadraju, ili kad je ugovor na drugi nain pripremila i predloila jedna ugovorna strana, nejasne odredbe tumait e se u korist druge strane. Nejasne odredbe u besplatnom ugovoru treba tumaiti u smislu koji je manje tegotan za dunika, a u naplatnom u smislu kojim se ostvaruje pravian odnos uzajamnih inidaba. Ugovorne strane mogu predvidjeti da e, u sluaju nesuglasnosti glede smisla i domaaja ugovornih odredaba, netko trei tumaiti ugovor. U tom sluaju, ako ugovorom nije drukije predvieno, strane ne mogu pokrenuti spor pred sudom ili drugim nadlenim tijelom dok prethodno ne pribave tumaenje ugovora, osim ako trea osoba odbije dati tumaenje ugovora. ELEMENTI PRAVNOG POSLA Bitni sastojci (essentialia negotii) su sastojci nuni za odreeni tip pravnog posla. Ako ih nema, pravni posao nije ni nastao (kod prodaje: predmet i cijena). Bitni sastojci pravnog posla odreeni su strogim propisom i zato ih zovemo objektivno bitnim za razliku od subjektivno bitnih sastojaka, tj. onih za koje strane same ugovore da se smatraju bitnima. Prirodni sastojci (naturalia negotii) su sastojci koji se u pravnom poslu podrazumijevaju jer proizlaze iz same prirode odreenog pravnog instituta. Bez njih pravni posao moe nastati. Prirodni sastojci se odreuju propisom. Ali budui da bez njih pravni posao moe nastati, puteno je na volju stranama da u sadraju pravnog posla uvae ili ne uvae prirodne sastojke. Ako ih stranke nisu ugovorile, primjenjuju se zakonske odredbe (npr. odgovornost za materijalne i pravne nedostatke). Ako stranke ne ele njihovu primjenu, moraju ih izriito iskljuiti. Nuzgredni sastojci (essentialia negotii) su sastojci koji vae samo ako ih stranke specijalno ugovore. Ne podrazumijevaju se. Strane ne smiju nuzgrednim sastojcima prijei granicu mogunosti i dopustivosti. To su uvjet (297-299), rok (300) i namet (302): 1. Uvjet: nuzgredna stranaka odredba dodana pravnom poslu kojom stranke uinak pravnog posla ine zavisnim od neke budue i neizvjesne okolnosti. Mogu biti suspenzivni i rezolutivni (pravi uvjeti): a. suspenzivan (odgodni) - odgaa uinak pravnog posla do vremena dok se uvjet ispuni ili izjalovi (npr. odgaa preseljenje do useljenja u novi prostor), b. rezolutivan - raskida uinak pravnog posla kad nastupi ta budua i neizvjesna okolnost (npr. darujem ti zemljite, ali ako se odseli, pripast e drugome). 2. Rok: uinak pravnog posla ograniuje vremenom, tj. pravni posao nastaje od odreenog vremena ili traje do odreenog vremena. Rok odreen u danima poinje tei prvog dana poslije dogaaja od kojega se rok rauna, a zavrava se istekom posljednjeg dana roka. Rok odreen u tjednima, mjesecima ili godinama zavrava se onog dana koji se po imenu i broju poklapa s danom nastanka dogaaja do kojega rok poinje tei, a ako takvog dana nema u posljednjem mjesecu, kraj roka pada na posljednji dan tog mjeseca. Ako posljednji dan roka pada u dan kada je zakonom odreeno da se ne radi, kao posljednji dan roka rauna se sljedei radni dan. 3. Namet (modus, nalog): Ako je besplatni ugovor sklopljen uz namet pa primatelj koristi ne ispuni namet, druga strana moe zahtijevati ispunjenje nameta ili raskid ugovora. Namet se dodaje besplatnom pravnom poslu i nalae neku dunost. Ako se dunost ne ispuni,

14

raskidni je uvjet. Neispunjenje nameta kod pravnog posla za sluaj smrti ima uinak ispunjenja raskidnog uvjeta. Ne pretvara besplatni pravni posao u naplatni jer nalog nema karakter protuinidbe. OBVEZE Potpune obveze : Obvezni odnos u kojem se trabina sastoji od subjektivnog prava i zahtjeva, a dugovanje od duga i odgovornosti za dug naziva se potpunim obveznopravnim odnosom. No, budui je uobiajeno da se itav obveznopravni odnos oznauje krae izrazom obveza, to se (kad u odnosu postoje sva etiri elementa) govori o potpunoj obvezi. Nepotpune obveze: Osnovno je pravilo graanskog prava da dunik za preuzete obveze odgovara vjerovniku itavom svojom imovinom. Postoje, meutim, sluajevi u kojima dunik za postojei dug uope ne odgovara, ili ne odgovara itavom svojom imovinom, nego samo odreenim njezinim dijelom. U takvom se sluaju govori o nepotpunim obvezama. Nepotpune obveze pojavljuju se ili kao naturalne obveze ili kao obveze s ogranienom odgovornou. Naturalne ili prirodne obveze su takve obveze koje se mogu valjano ispuniti, ali se ispunjenje ne moe protiv volje dunika tubom ostvariti. Na vjerovnikoj strani postoji samo subjektivno pravo na inidbu, ali bez vjerovnikog zahtjeva na ostvarenje prava. U takvom sluaju na dunikoj strani postoji samo dug, ali bez odgovornosti. Takva se situacija javlja, npr. kod zastarjele obveze ili, prema pravnom pravilu, kod usmenog darovanja bez prave predaje. Za takve je obveze karakteristino da se mogu valjano ispuniti. Ako dunik ispuni dunu inidbu, ne moe ono to je dao ili platio, dakle ono to je ispunio, traiti natrag. Dunik, naime, nije platio nedug, nego dug. Vjerovnik ne moe dunika prisiliti na ispunjenje takve obveze. No, to ne treba tako razumjeti da vjerovnik ne bi mogao uputiti tubu sudu. Naime, sud ne pazi na zastaru po slubenoj dunosti, nego iskljuivo na prigovor tuenika. Prema tome, ako prigovor zastare ne bi bio istaknut ili ne bi bio istaknut pravodobno, tuitelj bi mogao i uspjeti sa svojim tubenim zahtjevom. SKLAPANJE UGOVORA Ugovor je dvostrani pravni posao koji nastaje sukladnim oitovanjem volja najmanje dviju stranaka. Ugovor je sklopljen kad su se ugovorne strane suglasile o bitnim sastojcima ugovora. (247) S jedne strane imamo ponudu, a s druge strane prihvat ponude. PONUDA (253 268) Ponuda je prijedlog za sklapanje ugovora uinjen odreenoj osobi, koji sadri sve bitne sastojke ugovora tako da bi se njegovim prihvaanjem mogao sklopiti ugovor. Iznimke: izlaganje robe bez cijene nije ponuda, ali s naznakom cijene smatra se kao ponuda. Elementi ponude: Bitni sastojci ugovora Namjera za zakljuenje ugovora (animus contrahendi) po tome se razlikuje od reklame, reklama je poziv da se stavi ponuda. Slanje kataloga, cjenika, tarifa i drugih obavijesti te oglasi dani tiskom, lecima, radiom, televizijom, elektronikim putem ili na neki drugi nain, nisu ponuda za sklapanje ugovora, nego samo poziv da se uini ponuda pod objavljenim uvjetima, ako drukije ne proizlazi iz tako uinjenih izjava volje. Mora biti upuena odreenoj osobi, ali se moe staviti i neodreenom broju osoba, to je tzv. opa ponuda, l. 254.: Prijedlog za sklapanje ugovora uinjen neodreenom broju osoba koji sadri bitne sastojke ugovora ijem je sklapanju namijenjen vrijedi kao ponuda ako drugaije ne proizlazi iz okolnosti sluaja ili obiaja. Pod opu ponudu spada i izlaganje robe s naznakom cijene l. 255. koje se smatra ponudom, ako drukije ne proizlazi iz okolnosti sluaja ili obiaja. Natjeaj za zakup poslovnog prostora nije ponuda, ve poziv zainteresiranima da daju ponude!

15

Ponekad propisana forma ponuda je, u pravilu, neformalni akt. Ali, ponuda ugovora za ije sklapanje zakon zahtijeva poseban oblik, mora, takoer, biti uinjena u tom obliku. Pisana ponuda mora biti potpisana od ovlatene osobe. Iznimno e biti valjana i pisana ponuda koju potpie neovlatena osoba, ako je napisana na poslovnom papiru ponuditelja, ako je potpisana na uobiajeni nain, ako se odnosi na posao kojim se ponuditelj redovito bavi i ako ponuenik nije znao niti mogao znati da je ponudu potpisala neovlatena osoba. Ponuda ugovora za ije sklapanje zakon zahtijeva poseban oblik obvezuje ponuditelja samo ako je uinjena u tom obliku, a isto vrijedi i za prihvat ponude.

Uinci ponude: Obveznost ponuditelj je vezan ponudom, osim ako je svoju obvezu da odri ponudu iskljuio ili ako to iskljuenje proizlazi iz okolnosti posla. Opozivost ponuda se moe povui samo ako je ponuenik primio izjavu o povlaenju prije primitka ponude ili istodobno s njom. Ponuda kao jednostrani akt pretvara se u jednostrani pravni posao onog trenutka kad stigne ponueniku. Onog trenutka kada je ponuda stigla ponueniku jo nije nastao ugovor. Vezanost uz rok - ponuda u kojoj je odreen rok za njezin prihvat obvezuje ponuditelja do isteka toga roka. Ako je ponuditelj u pismu ili brzojavu odredio rok za prihvat, smatrat e se da je taj rok poeo tei od nadnevka naznaenog u pismu, odnosno od dana kad je brzojav predan poti. Ako pismo nije datirano, rok za prihvat ponude tee od dana kad je pismo predano poti. Ponuda uinjena odsutnoj osobi u kojoj nije odreen rok za prihvat obvezuje ponuditelja za vrijeme koje je redovito potrebno da ponuda stigne ponueniku, da je on razmotri, o njoj odlui i da odgovor o prihvaanju stigne ponuditelju. U praksi je taj rok obino osam dana. 2 situacije:

Ponuda izmeu prisutnih Stanke su prisutne ako su neposredno prisutne,

neposredno pregovaraju. To znai da se na izjavu odmah neposredno moe dati protuizjava. Isto se tako smatra da su strane nazone ako je jedna ili su obje predstavljene svojim zastupnicima, a oni su u situaciji da neposredno pregovaraju. Smatra se da su strane nazone i onda kad ugovor sklapaju telefonski ili neposrednom radiovezom, ako se same strane ili njihovi zastupnici osobno nalaze kraj ureaja. Ponuda uinjena nazonoj osobi smatra se odbijenom ako nije odmah prihvaena osim ako iz okolnosti proizlazi da ponueniku pripada stanoviti rok za razmiljanje. Ponuda uinjena telefonom ili neposredno radiovezom smatra se ponudom nazonoj osobi. Ponuda uinjena telefaksom ne smatra se ponudom uinjenom nazonoj osobi. Postavljaju se dva pitanja: 1. do kada je ponuditelj vezan ponudom: Ako je ponuditelj sam stavio rok ili iz okolnosti proizlazi da ponuenom pripada stanoviti rok za razmiljanje, tada je za ponudu vezan do isteka tog roka. U protivnom, mora se ponueni odmah, bez odgaanja, izjasniti prihvaa li ponudu. U protivnom ponuda se smatra odbijenom. 2. kad je nastao , tj. kad je sklopljen ugovor meu nazonima: Ugovor meu nazonima sklopljen je odmah im su se strane sporazumjele o bitnim sastojcima ugovora, odnosno, ugovor meu nazonima sklopljen je u trenutku kad ponueni prihvati ponudu, tj. neposredno nakon isteka roka ili ako roka nije bilo, odmah. l. 263.: Ponuditelj mora ponudu danu telefonom ili brzojavom potvrditi ponueniku preporuenim pismom najkasnije sljedeeg radnog dana. Izostanak pisane potvrde ne utjee na valjanost ugovora sklopljenog telefonom ili slanjem brzojava, ali strana koja nije dala potvrdu odgovara drugoj strani za time nanesenu tetu. Ponuda izmeu odsutnih A. Distancijsko spajanje ponude i prihvata Strane su odsutne ako ugovor sklapaju, zapravo pregovaraju, tj. daju ponudu i odgovor na ponudu prepiskom. Ugovorne strane su odsutne i onda kad ugovor sklapaju preko glasnika, jer glasnik nije zastupnik. Odsutne su, takoer, kad ugovor sklapaju brzojavom i telefaksom i u nekim sluajevima elektronikim putem, npr. elektronikom potom. Budui su

16

u takvom sluaju ponuda i prihvat meusobno udaljeni pa tu udaljenost treba svladati prije spajanja, uobiajeno je da se umjesto o sklapanju ugovora meu odsutnima govori o distancijskom spajanju ponude i prihvata. B. Trenutak perfekcije ugovora U naem obveznom pravu prihvaena je teorija primitka - ugovor meu odsutnima sklopljen je u trenutku kad ponuditelj primi izjavu ponuenika da prihvaa ponudu. Nije vano je li ponuditelj saznao za prihvat. Kod sklapanja ugovora meu odsutnima moe doi do opoziva izjave o prihvatu. Prihvat je opozvan samo ako izjava o opozivu stigne prije prihvata. Ako opoziv i prihvat stignu istodobno, takoer vrijedi opoziv. Ponuda uinjena odsutnoj osobi u kojoj nije odreen rok za prihvat obvezuje ponuditelja za vrijeme koje je redovito potrebno da ponuda stigne ponueniku, da je on razmotri, o njoj odlui i da odgovor o prihvaanju stigne ponuditelju (praksa 8 dana). Prihvat ponude 262: Ponuda je prihvaena kad ponuditelj primi izjavu ponuenika da prihvaa ponudu. Pretpostavke za valjanost prihvata: J mora poticati od ponuenog/njegovog zastupnika. J sadraj mora u cijelosti odgovarati sadraju ponude (komplementarnost ponude i prihvata - ako ponueni izjavi da prihvaa ponudu i istovremeno predloi da se ona u neemu izmijeni ili dopuni, smatra se da je ponudu odbio i da je sa svoje strane uinio novu ponudu svome prijanjem ponudiocu). mora pravovremeno stii ponuditelju. J moe se dati u bilo kojoj formi: moe se izjaviti konkludentnim radnjama (rijeima, uobiajenim znacima ili drugim ponaanjem iz kojeg se sa sigurnou moe zakljuiti o njezinu postojanju, no ponuda se nikad u takvom obliku ne moe dati). Ponuda je prihvaena i kad ponuenik poalje stvar ili plati cijenu te kad uini neku drugu radnju koja se na temelju ponude, prakse utvrene izmeu zainteresiranih strana ili obiaja moe smatrati izjavom o prihvatu. utnja ponuenog ne znai prihvat ponude. Nema uinak odredba u ponudi da e se utnja ponuenika ili neko drugo njegovo proputanje (na primjer, ako ne odbije ponudu u odreenom roku ili ako poslanu stvar o kojoj mu se nudi ugovor ne vrati u odreenom roku i sl.) smatrati prihvatom. Ali kad: a) ponuenik stoji u stalnoj poslovnoj vezi s ponuditeljem glede odreene robe, smatra se da je prihvatio ponudu koja se odnosi na takvu robu ako je nije odmah ili u ostavljenom roku odbio, b) isto tako, osoba koja se ponudila drugom da izvrava njegove naloge za obavljanje odreenih poslova, a i osoba u iju poslovnu djelatnost spada obavljanje takvih naloga, koja je u stalnoj poslovnoj vezi s ponuditeljem, duna je izvriti dobiveni nalog ako ga nije odmah odbila. Ako ponuda, odnosno nalog nije odbijen u ovim sluajevima, smatra se da je ugovor sklopljen u trenutku kad je ponuda, odnosno nalog stigao ponuenom. I prihvat treba dati u odreenom obliku ako je takav oblik propisan, ili u ponudi odreen. Kao i ponudu danu telefonom ili brzojavom, izjavu o prihvatu danu na taj nain treba potvrditi preporuenim pismom. Ponuenik mora prihvat dan telefonom ili brzojavom potvrditi ponuditelju preporuenim pismom najkasnije sljedeeg radnog dana. Izostanak pisane potvrde ne utjee na valjanost ugovora sklopljenog telefonom ili slanjem brzojava, ali strana koja nije dala potvrdu odgovara drugoj strani za time nanesenu tetu. Ako prihvat ne stigne ponuditelju u zakonskom ili od ponuditelja predvienom roku, ponuditelj prestaje biti vezan svojom ponudom. Zakanjeli prihvat smatra se novom ponudom. Ali, ako je izjava o prihvatu koja je uinjena pravodobno stigla ponuditelju nakon isteka roka za prihvat, a ponuditelj je znao ili je mogao znati da je izjava odaslana pravodobno, ugovor je sklopljen. Ipak, ugovor u takvu sluaju nije sklopljen ako ponuditelj odmah, a najkasnije prvog idueg radnog dana poslije primitka izjave ili i prije primitka izjave, a nakon proteka roka za prihvat ponude, poalje obavijest ponueniku da se zbog zakanjenja ne smatra vezanim tom ponudom.

17

Opoziv prihvata: Prihvat se moe povui samo ako ponuditelj primi izjavu o povlaenju prije izjave o prihvatu ili istodobno s njom. Kad je ugovor sklopljen 247: Ugovor je sklopljen kad su se ugovorne strane suglasile o bitnim sastojcima ugovora. Vrijeme sklapanja ugovora 252: Ugovor je sklopljen u trenutku kad ponuditelj primi izjavu ponuenika da prihvaa ponudu. Meu odsutnima vai teorija primitka: trenutak kad ponuditelj primi izjavu ponuenog da prihvaa ponudu. Ako je ponuditelj u pismu ili brzojavu odredio rok za prihvat, smatrat e se da je taj rok poeo tei od nadnevka naznaenog u pismu, odnosno od dana kad je brzojav predan poti. Ponuda uinjena odsutnoj osobi u kojoj nije odreen rok za prihvat obvezuje ponuditelja za vrijeme koje je redovito potrebno da ponuda stigne ponueniku, da je on razmotri, o njoj odlui i da odgovor o prihvaanju stigne ponuditelju. Mjesto sklapanja ugovora: Smatra se da je ugovor sklopljen u mjestu u kojem je ponuditelj imao svoje sjedite, odnosno prebivalite u trenutku davanja ponude. Potpis i ig: Kod ugovora s pravnim osobama potpis mora biti od strane ovlatene osobe, dok ig nije bitan sastojak ugovora. Faksimil je doputen samo ako je ugovoren meu stranama i ako su one u takvom poslovnom odnosu. PREDUGOVOR ILI PRELIMINAR Predugovor je takav ugovor kojim se preuzima obveza da se kasnije sklopi drugi, glavni ugovor. Rok u kojem se strane obvezuju sklopiti glavni ugovor nije bitan element predugovora. Predugovor je samostalan i potpun ugovor, samo se sadraj njegove inidbe sastoji u sklapanju buduega glavnog ugovora. Za pravovaljanost predugovora potrebno je da u njemu budu sadrani bitni sastojci glavnog ugovora. to se tie oblika, za predugovor vrijedi naelo neformalnosti. Meutim, ako se za valjanost glavnog ugovora zahtijeva odreeni oblik, u tom se obliku mora sklopiti i predugovor. Strane su dune ispuniti obvezu iz predugovora. tovie, ako bi se koja od strana ustezala sklopiti glavni ugovor, druga je strana ima pravo tuiti. Sud e naloiti strani koja odbija pristupiti sklapanju glavnog ugovora da to uini u roku koji joj odredi. Ako i tada odbije sklopiti glavni ugovor, presuda e nadomjestiti glavni ugovor kad to bude mogue. Sklapanje glavnog ugovora moe se zahtijevati u roku est mjeseci od isteka roka predvienog za njegovo sklapanje, a ako taj rok nije predvien, onda od dana kad je prema naravi posla i okolnostima ugovor trebao biti sklopljen. Obveza na sklapanje glavnog ugovora gasi se istekom roka u kojem je trebao biti sklopljen. Meutim, ta se obveza moe ugasiti i prije isteka toga roka. Naime, predugovor ne obvezuje ako su se okolnosti od njegova sklapanja toliko izmijenile da ne bi bio ni sklopljen da su takve okolnosti postojale u vrijeme sklapanja. To znai da se kod predugovora predmnijeva tzv. "clausula rebus sic stantibus", tj. da "okolnosti ostanu takve kakve su bile" (s obzirom na vrijeme sklapanja predugovora). Nema retroaktivnosti glavnog ugovora. On proizvodi pravne uinke od dana njegova sklapanja, a ne od dana sklapanja predugovora. NEVALJANOST PRAVNIH POSLOVA ZOO razlikuje (apsolutno) nitetne i pobojne (relativno nitetne) pravne poslove. APSOLUTNO NITETNI PRAVNI POSLOVI 322: Ugovor koji je protivan Ustavu Republike Hrvatske, prisilnim propisima ili moralu drutva nitetan je, osim ako cilj povrijeenog pravila ne upuuje na neku drugu pravnu posljedicu ili ako zakon u odreenom sluaju ne propisuje to drugo. Ako je sklapanje odreenog ugovora zabranjeno samo jednoj strani, ugovor je valjan ako u zakonu nije to drugo predvieno za odreeni sluaj, a strana koja je povrijedila zakonsku zabranu snosit e odgovarajue posljedice. Nitetni oni pravni poslovi koji ne proizvode pravne uinke koje bi, da su valjani, trebali proizvesti.

18

nitetnost nastupa ex lege sud na nju pazi ef offo (deklaratorna odluka), a moe se isticati i prigovorom djeluje ex tunc Vano je napomenuti da strane ne mogu svojom nagodbom otkloniti nitetnost ugovora koji su sklopile. Bitna je razlika u odnosu na pobojnost da je takav zahtjev deklaratoran i sud e donijeti deklaratornu presudu. Zahtjev je na utvrenje i sud donosi odluku kojom se utvruje nitetnost. U tubi treba traiti utvruje se da je nitetan. Na nitetnost se moe pozvati svatko tko ima pravni interes i DO. Pravo na isticanje nitetnosti ne gasi se, ne zastarijeva. Razlozi nitetnosti: Poslovna nesposobnost stranaka 2. Nevaljanost i nesuglasnost oitovanja volja kolski primjer i ala: nema namjere za sklapanje ugovora, nema ozbiljnosti. Rije je o oblicima tzv. svjesnog nesklada izmeu volje i oitovanja kad netko svjesno oituje ono to ne eli. Simulacija (prividno sklapanje ugovora, odnosno openito pp): Prividan ugovor nema uinka meu ugovornim stranama. Prividnost ugovora ne moe se isticati prema treoj savjesnoj osobi. Takoer je oblik svjesnog nesklada izmeu volje i oitovanja ista simulacija (apsolutna) stranke ne ele nikakav ugovor; to je sklapanje prividnog ili fiktivnog pravnog posla radi zaobilaenja propisa, prijevare treih osoba ili u kakvu drugu svrhu. disimulacija (relativna) - stranke ele sklopiti drugi ugovor; to je sklapanje prividnog pravnog posla da bi se njime prekrio neki drugi posao; ako prividan ugovor prikriva neki drugi ugovor (disimulirani pravni posao), on vrijedi ako su ispunjene pravne pretpostavke za njegovu valjanost. Na prividnost ugovora mogu se pozivati samo ugovorne strane, a ne mogu se pozivati prema treem savjesnom stjecatelju. Nesporazum 282: Kad strane vjeruju da su suglasne, a ustvari meu njima postoji nesporazum o pravnoj naravi ugovora ili o kojem bitnom sastojku ugovora, ugovor ne nastaje (nepostojei ugovor). Nesporazum mora postojati na obje strane, ako je samo jedna stranka u nesporazumu, to je zabluda. Sila 279. (vis absoluta): Ugovor sklopljen uporabom sile prema ugovornoj strani nitetan je. Podrazumijeva izvravanje akata nasilja nad nekom osobom u trenutku oitovanja i radi iznuivanja oitovanja. Nemogua, nedoputena, neodreena ili neodrediva inidba a. Nemogunost mora biti objektivna; postoji i pravna nemogunost (kupnja stvari izvan prometa), koja je obuhvaena nedoputenou inidbe b. Nedoputenost protivno Ustavu, prisilnim propisima te moralu drutva (zabranjeni, nemoralni, zelenaki poslovi) c. Neodreenost ili neodredivost - Predmet obveze je odrediv ako ugovor sadri podatke s pomou kojih se moe odrediti ili su strane ostavile treoj osobi da ga odredi. Ako ta trea osoba nee ili ne moe odrediti predmet obveze, ugovor je nitetan. 4. Nedoputenost pobude 273. - Pobuda iz kojih je ugovor sklopljen ne utjeu na njegovu valjanost. Ali ako je nedoputena pobuda bitno utjecala na odluku jednog ugovaratelja da sklopi ugovor i ako je to drugi ugovaratelj znao ili morao znati, ugovor e biti bez uinka. Besplatni ugovor nema pravni uinak i kad drugi ugovaratelj nije znao, ni morao znati da je nedoputena pobuda bitno utjecala na odluku njegova suugovaratelja. Odredba o nedoputenosti inidbe primjenjuje se i na pobude za sklapanje ugovora. Kod svih pravnih poslova bez naplate motiv ima znaaj uvjeta i ini ugovor nitetnim, odnosno je raskidni uvjet ukoliko se taj uvjet ne ispuni. Npr. kod ugovora o darovanju s motivom dosmrtnog uzdravanja obdarenik proda nekretninu motiv je iznevjeren te takav pravni posao nije valjan. Kod naplatnih pravnih poslova bitno

3.

19

je je li se znalo za motiv - ako da, uzrokuje nitetnost. Odredba o nedoputenosti inidbe primjenjuje se i na pobude za sklapanje ugovora. Pretpostavke pod kojim e zbog pobude ugovor biti nitetan bez pravnog uinka: pobuda mora biti nedoputena, a nedoputena je u onim istim sluajevima u kojima je nedoputena i inidba, dakle, protivna Ustavu HR, prisilnim propisima i moralu drutva, da je nedoputena pobuda bitno utjecala na odluku jednog ugovaratelja da sklopi ugovor, da je drugi ugovaratelj znao ili morao znati da je nedoputena pobuda bitno utjecala na njegova suugovaratelja da sklopi ugovor. Iznimno, ova pretpostavka se ne zahtijeva kod sklapanja besplatnog ugovora, pa e besplatni ugovor biti nitetan i kad drugi ugovaratelj nije znao, niti je morao znati da je nedoputena pobuda bitno utjecala na odluku njegova suugovaratelja da sklopi ugovor. 5. Nedostatak odgovarajueg oblika: Inae vrijedi naelo neformalnosti, tj. za ugovore i za pp se ne trai odreeni oblik. Forma se samo izuzetno trai kao pretpostavka valjanosti (ako je propisom predvieno/ako su se stranke tako sporazumjele). Ugovor za ije se sklapanje zahtijeva pisani oblik smatra se valjanim, iako nije sklopljen u tom obliku, ako su stranke ispunile, u cijelosti ili u pretenom dijelu, obveze koje iz njega nastaju, osim ako iz cilja zbog kojega je oblik propisan oito ne proizlazi to drugo. Pomanjkanje oblika uzrok je nitetnosti pravnog posla. Ali takav ugovor je jedini sluaj kad nitetni ugovor moe konvalidirati (l. 294). Ugovor e biti valjan iako prilikom njegovog sklapanja nije propisan oblik potivan, ako su stranke u preteitom dijelu izvrile ugovor i ako to nije protivno cilju i svrsi zbog kojih je oblik predvien. Cilj i svrha uvijek su bitni kod ugovora o dosmrtnom uzdravanju, takav ugovorne moe konvalidirati. Zakup, prodaja, najam mogue konvalidirati. Potpis: Mora biti od ovlatene osobe. Bitno da se nedvojbeno moe identificirati osoba. Elektronski potpisi (ne treba znati zakon). ig nije uvjet valjanosti. Faksimil samo ako je ugovoren meu strankama i ako su one u takvom poslovnom odnosu. Djelomina nitetnost: Nitetnost neke odredbe ugovora ne povlai nitetnost ugovora ako on moe opstati bez nitetne odredbe i ako ona nije bila ni uvjet ugovora ni odluujua pobuda zbog koje je ugovor sklopljen. Ali e ugovor ostati valjan ak i ako je nitetna odredba bila uvjet ili odluujua pobuda ugovora u sluaju kad je nitetnost ustanovljena upravo da bi ugovor bio osloboen te odredbe i vrijedio bez nje. Umjesto nitetne odredbe primjenjuju se dispozitivna pravila propisa. Posljedice nitetnosti: Obveza restitucije: U sluaju nitetnosti ugovora svaka ugovorna strana duna je vratiti drugoj sve ono to je primila na temelju takva ugovora, a ako to nije mogue, ili ako se narav onoga to je ispunjeno protivi vraanju, ima se dati odgovarajua naknada u novcu, prema cijenama u vrijeme donoenja sudske odluke, ako zakon to drugo ne odreuje. Odgovornost za tetu: Uvijek obveza za naknadu tete. Ugovaratelj koji je kriv za sklapanje nitetnog ugovora odgovoran je svome suugovaratelju za tetu koju trpi zbog nitetnosti ugovora ako ovaj nije znao ili prema okolnostima nije morao znati za postojanje uzroka nitetnosti. Konverzija: Kad nitetan ugovor udovoljava pretpostavkama za valjanost nekog drugog ugovora, onda e meu ugovarateljima vrijediti taj drugi ugovor, ako bi to bilo u suglasnosti s ciljem koji su ugovaratelji imali na umu kad su ugovor sklopili i ako se moe uzeti da bi oni sklopili taj ugovor da su znali za nitetnost svog ugovora. Tko i u kojem roku moe isticati nitetnost: Na nitetnost sud pazi po slubenoj dunosti i na nju se moe pozivati svaka zainteresirana osoba. Pravo zahtijevati utvrenje nitetnosti ima i dravni odvjetnik. Pravo na isticanje nitetnosti ne gasi se.

20

Naknadni nestanak uzroka nitetnosti: Nitetan ugovor ne postaje valjan kad uzrok nitetnosti naknadno nestane. Ali ako je uzrok nitetnosti bila zabrana manjeg znaenja, a ugovor u cijelosti ispunjen, nitetnost se ne moe isticati. Zelenaki ugovor (nedoputena inidba): Nitetan je ugovor kojim netko, koristei se stanjem nude ili tekim materijalnim stanjem drugog, njegovim nedovoljnim iskustvom, lakomislenou ili zavisnou, ugovori za sebe ili za nekog treega korist koja je u oitom nerazmjeru s onim to je on drugom dao ili uinio, ili se obvezao dati ili uiniti. Na zelenaki ugovor na odgovarajui se nain primjenjuju odredbe ovoga Zakona o posljedicama nitetnosti i o djelominoj nitetnosti ugovora. Ako oteena strana zahtijeva da se njezina obveza smanji na pravian iznos, sud e udovoljiti takvom zahtjevu ako je to mogue, a u tom sluaju ugovor s odgovarajuom izmjenom ostaje na snazi. Oteena strana moe podnijeti zahtjev za smanjenje obveze na pravian iznos u roku od pet godina od sklapanja ugovora. POBOJNI (RELATIVNO NITETNI) PRAVNI POSLOVI Ugovor je pobojan kad ga je sklopila strana ogranieno poslovno sposobna, kad je pri njegovu sklapanju bilo mana volje te kad je to ZOO-om ili posebnim propisom odreeno. Ugovorna strana u ijem je interesu pobojnost ustanovljena moe zahtijevati da se ugovor poniti. Ali suugovaratelj te strane moe od nje zatraiti da se u odreenom roku, ali ne kraem od trideset dana, oituje ostaje li pri ugovoru ili ne, jer e se u protivnom uzeti da je ugovor poniten. Ako se pozvana strana u ostavljenom roku ne oituje ili izjavi da ne ostaje pri ugovoru, uzet e se da je ugovor poniten. Posljedice ponitaja (sankcije): Ako je na temelju ugovora koji je poniten neto bilo ispunjeno, ima se vratiti (restitucija), a ako to nije mogue, ili ako se narav onoga to je ispunjeno protivi vraanju, ima se dati odgovarajua naknada u novcu, prema cijenama u vrijeme donoenja sudske odluke. Ugovaratelj na ijoj je strani uzrok pobojnosti odgovoran je svom suugovaratelju za tetu koju trpi zbog ponitaja ugovora ako ovaj nije znao ni morao znati za postojanje uzroka pobojnosti ugovora (naknada tete). Pobojni ugovori proizvode pravne uinke kao i valjani ugovori, ali se mogu iz odreenih razloga i u odreenom roku ponititi (pobijati). Rokovi su prekluzivni i kada prou, gubi se samo pravo: pravo zahtijevati ponitenje pobojnog ugovora prestaje istekom roka od jedne godine od saznanja za razlog pobojnosti, odnosno od prestanka prisile, a u svakom sluaju istekom roka od tri godine od dana sklapanja ugovora. Ako je rok protekao, ugovori su konvalidirali. Na pobojnost se mogu pozivati samo stranke. Razloge pobojnosti ZOO je samo okvirno naveo. Zahtjev glasi na ponitenje i sud donosi konstitutivnu odluku kojom se ugovor ponitava. sud ne pazi ex offo ako su poniteni, to vrijedi ex tunc nitetnost ne nastupa ex lege, mora se podignuti tuba za ponitenje (querella nullitatis) Tko moe traiti ponitenje pobojnog pravnog posla i u kojim rokovima: Ponitenje mogu traiti stranke (svaki vjerovnik ije je potraivanje dospjelo za isplatu, i bez obzira kad je nastalo), a iznimno i neke tree osobe. Zbog ograniene poslovne sposobnosti ponitenje e moi traiti zz poslovno ograniene osobe, ali i sama ta osoba nakon to stekne punu poslovnu sposobnost. Zbog mana volje ponitenje e moi traiti osoba koja je pod prijetnjom, u zabludi ili uslijed prevare sklopila pravni posao, a kod prekomjernog oteenja oteena strana. Ponitenje pobojnog pravnog posla moe se traiti u roku od jedne godine od saznanja za razlog pobojnosti. Krajnji rok za ponitenje je 3 godine. Rokovi su prekluzivni, a sud na njih ne pazi po slubenoj dunosti, ve na zahtjev ovlatene osobe to e biti u pravilu stranka u iju je korist pobojnost ustanovljena. Poseban rok je predvien kod epavog pravnog posla (pp koji je sklopila osoba bez ili djelomino liena posl. sp. dok ne dobije odobrenje zz/skrbnika)

21

gdje osoba tubu moe podnijeti u roku od tri mjeseca od dana stjecanja potpune poslovne sposobnosti. U vremenu od sklapanja pravnog posla pa do isteka roka za njegovo ponitenje posao proizvodi pravne uinke kao i svaki drugi valjani posao. Razlozi pobojnosti: 1. Ograniena poslovna sposobnost l. 333: Ugovor se moe ponititi ako nema odobrenja zakonskog zastupnika. U sluaju ponitenja suugovaratelj takve osobe moe zahtijevati vraanje samo onog dijela ispunjenja koji se nalazi u imovini ogranieno poslovno sposobne osobe ili je upotrijebljen u njezinu korist, a i onog to je namjerno uniteno ili otueno. Ogranieno poslovno sposobna osoba odgovara za tetu nastalu ponitajem ugovora ako je lukavstvom uvjerila svog suugovaratelja da je poslovno sposobna. Ogranieno poslovno sposobna osoba moe bez odobrenja svoga zakonskog zastupnika sklapati samo one ugovore ije joj je sklapanje zakonom doputeno, odnosno sve ugovore ije joj sklapanje odlukom suda o djelominom lienju poslovne sposobnosti nije zabranjeno. Ostali ugovori tih osoba, ako su sklopljeni bez odobrenja zakonskog zastupnika, pobojni su, ali mogu biti osnaeni njegovim naknadnim odobrenjem. Suugovaratelj poslovno nesposobne osobe koji je sklopio ugovor s njom bez odobrenja zakonskog zastupnika moe pozvati zakonskog zastupnika da se oituje odobrava li taj ugovor. Ako se zakonski zastupnik ne oituje u roku od trideset dana od toga poziva da ugovor odobrava, smatrat e se da je odbio dati odobrenje. Ne postoji mogunost da osobe s ogranienom poslovnom sposobnou, kad postanu poslovno sposobne, mogu pobijati ugovor kojeg su sklopile bez odobrenja svog zakonskog zastupnika.

2. Mane volje: a) Prijetnja, l. 279 (vis compulsiva): Ako je ugovorna strana ili netko trei nedoputenom prijetnjom izazvao opravdani strah kod druge strane tako da je ona zbog toga sklopila ugovor, druga strana moe zahtijevati da se ugovor poniti. Strah se smatra opravdanim ako se iz okolnosti vidi da je ozbiljnom opasnou ugroen ivot, tijelo ili drugo znaajno dobro ugovorne strane ili tree osobe. Prijetnja - stavljanjem u izgled nekog zla jedna strana ili netko trei izazove opravdani strah kod druge strane zbog ega ova sklopi pp. Mora biti nedoputena (prijetnja raskidom ugovora o stambenom kreditu u vrijeme galopirajue inflacije raskid se smatrao nedoputenim jer je unitavao osobu koja mora platiti). Ako je koritena sila, onda to ve ide u apsolutne razloge nitetnosti. b) Zabluda, l. 280: Zabluda je bitna ako se odnosi na objekt ugovora, bitna svojstva objekta ugovora, na osobu s kojom se sklapa ugovor ako se sklapa s obzirom na tu osobu, a i na okolnosti koje se po obiajima u prometu ili po namjeri strana smatraju odlunim, a strana koja je u zabludi ne bi inae sklopila takav ugovor. Strana koja je u zabludi moe zahtijevati ponitaj ugovora zbog bitne zablude. U sluaju ponitaja druga savjesna strana ima pravo zahtijevati naknadu pretrpljene tete bez obzira na to to strana koja je u zabludi nije kriva za svoju zabludu. Strana koja je u zabludi ne moe se na nju pozivati ako je druga strana spremna ispuniti ugovor kao da zablude nije bilo. Zabluda mora biti bitna i neskrivljena. Za pozivanje na zabludu stranka mora postupati s panjom koja se u pravnom prometu zahtijeva (neskrivljena zabluda da osoba nije znala, niti je mogla znati). Zabluda je pogrena predodba o nekoj okolnosti. 281: Kod besplatnog ugovora bitnom zabludom se smatra i zabluda o pobudi koja je bila odluna za preuzimanje obveze. 283: Zabluda osobe preko koje je strana izjavila svoju volju smatra se zabludom u vlastitom oitovanju volje. c) Prijevara, l. 284: Ako jedna strana izazove zabludu kod druge strane ili je odrava u zabludi u namjeri da je time navede na sklapanje ugovora, druga strana moe zahtijevati ponitaj ugovora i onda kad zabluda nije bitna. Strana koja je sklopila ugovor pod prijevarom ima pravo zahtijevati naknadu pretrpljene tete. Ako je prijevaru uinila trea osoba, prijevara utjee na sam ugovor ako je druga ugovorna strana u vrijeme sklapanja ugovora znala ili morala znati za prijevaru. Besplatni se ugovor moe ponititi i kad je

22

prijevaru uinila trea osoba, bez obzira na to je li druga ugovorna strana u vrijeme sklapanja ugovora znala ili morala znati za prijevaru. to je potrebno da bi se mogli pozivati na pobojnost: Da bi se mogli pozvati na pobojnost, potrebna je sudska presuda! Kod apsolutne nitetnosti ona nije potrebna (Breanski) 3. Povreda naela jednake vrijednosti inidaba - prekomjerno oteenje (laesio enormis) 375: Ako je izmeu inidaba ugovornih strana u dvostrano obveznom ugovoru postojao u vrijeme sklapanja ugovora oiti nerazmjer, oteena strana moe zahtijevati ponitaj ugovora ako za pravu vrijednost tada nije znala niti je morala znati. Pravo zahtijevati ponitaj ugovora prestaje istekom godine dana od njegova sklapanja. Odricanje unaprijed od toga prava nema pravni uinak. Ugovor e ostati na snazi ako druga strana ponudi dopunu do prave vrijednosti. Zbog ovoga nerazmjera ne moe se zahtijevati ponitaj trgovakog ugovora, ugovora na sreu, javne prodaje, a ni onda kad je za stvar dana via cijena iz osobite naklonosti. Zakon ne reagira na svaku nejednakost, nego samo kad je ona prekomjerna. Bitno je da osoba nije znala niti morala znati za pravu cijenu stvari. Niteta bi bila ugovorna odredba o odricanju prava na pobijanje. No ako je potraivanje dospjelo, stranka ga se uvijek moe odrei. Ukoliko suprotna strana dopuni do prave vrijednosti, ugovor e ostati na snazi kao da prekomjernog oteenja nije bilo. 4. Pravne radnje dunika na tetu vjerovnika, l. 66: Svaki vjerovnik ija je trabina dospjela za isplatu, i bez obzira kad je nastala, moe pobijati pravnu radnju svog dunika koja je poduzeta na tetu vjerovnika. Smatra se da je pravna radnja poduzeta na tetu vjerovnika ako zbog nje dunik nema dovoljno sredstava za ispunjenje vjerovnikove trabine. Pod pravnom radnjom razumijeva se i proputanje zbog kojega je dunik izgubio kakvo materijalno pravo ili kojim je za njega nastala kakva materijalna obveza. Za uspjeno pobijanje nuno je ispunjenje odreenih pretpostavki: 1) Dospjelost vjerovnikove trabine 2) Izvrenje pravne radnje dunika na tetu vjerovnika Za pravnu radnju, odnosno pp koji se pobija, bitno je da je rezultirao smanjenjem dunikove imovine u korist neke tree osobe u tolikoj mjeri da onemoguuje namirenje vjerovnikove trabine. Pravni posao je na tetu vjerovnika ako zbog njegova ispunjenja dunik nema dovoljno za podmirivanje vjerovnikove trabine, tj. ako zbog ispunjenja sklopljenog pravnog posla dunik postane insolventan. Insolventnost se dokazuje bezuspjenim pokuajem namirenja u ovrnom postupku, ali i izjavom dunika u tom smislu, kao i svakim drugim postupkom dunika te svakom injenicom kojom se moe dokazati uzrona veza izmeu pravne radnje dunika i njegove insolventnosti. Odredbe od l. 66. do 71. odnose se na tzv. pobijanje izvan steaja koje je nekad bilo ureeno posebnim Zakonom. l. 67: Naplatno raspolaganje moe se pobijati ako je u vrijeme raspolaganja dunik znao ili mogao znati da poduzetim raspolaganjem nanosi tetu svojim vjerovnicima i ako je treoj osobi s kojom je ili u iju je korist pravna radnja poduzeta to bilo poznato ili moglo biti poznato. Ako je trea osoba dunikov brani drug, ili krvni srodnik u ravnoj liniji, ili u pobonoj liniji do etvrtog stupnja, ili po tazbini do istog stupnja, smatra se da joj je bilo poznato da dunik poduzetim raspolaganjem nanosi tetu vjerovniku, osim ako dokae suprotno. Kod besplatnih raspolaganja i s njima izjednaenih pravnih radnji smatra se da je dunik znao da poduzetim raspolaganjem nanosi tetu vjerovniku, i za pobijanje tih radnji ne zahtijeva se da je treoj osobi to bilo poznato ili moglo biti poznato. Odricanje od nasljedstva smatra se besplatnim raspolaganjem. Tuba kojom se pobija radnja dunika na tetu vjerovnika naziva se paulijanskom tubom (actio Pauliana). Razlikujemo 4 paulijanske tube: 1. Dolozna paulijanska tuba posebna pretpostavka za podizanje dolozne paulijane je namjera dunika da poduzetom radnjom oteti vjerovnika. ZOO je to ublaio pa zahtijeva, umjesto namjere oteenja vjerovnika, znanje odnosno svijest dunika da poduzetim raspolaganjem nanosi tetu svojim vjerovnicima.

23

Namjeru ini volja i znanje. Prema tome, ako dunik zna da e svojim raspolaganjem tetiti vjerovniku pa to i poduzme, onda je ostvario i volju i znanje kao 2 bitna elementa namjernog postupanja. Takoer se zahtijeva da je protivniku pobijanja bilo poznato da dunik zna da sklapanjem pravnog posla teti vjerovniku i da se radi o naplatnom pravnom poslu ili naplatnom raspolaganju. Tuba se podie u roku 1 god. od dana sklapanja pravnog posla, odnosno poduzimanja radnje ili dana kad je trebalo poduzeti proputenu radnju. 2. Kulpozna paulijanska tuba - podie se kad dunik nije znao, ali je u trenutku poduzimanja radnje mogao znati da poduzetim raspolaganjem teti vjerovniku. To e biti kad nije postupao s panjom dobrog domaina, dobrog gospodarstvenika ili strunjaka. Njegovo neznanje je skrivljeno. Tu je rije o obinoj nepanji (culpa levis). Takoer je predviena za pobijanje naplatnih pravnih poslova i raspolaganja. Rok za podizanje tube je isti, dakle godinu dana od sklapanja pravnog posla, odnosno poduzimanja radnje ili dana kad je trebalo poduzeti radnju koja je proputena. 3. Obiteljska paulijanska tuba - predviena je za sluaj kad dunik sklopi pravni posao ili poduzme raspolaganje u korist svog branog druga ili srodnika, a na tetu vjerovnika. Ako je trea osoba dunikov brani drug, ili krvni srodnik u ravnoj liniji, ili u pobonoj liniji do etvrtog stupnja, ili po tazbini do istog stupnja, smatra se da joj je bilo poznato da dunik poduzetim raspolaganjem nanosi tetu vjerovniku, osim ako dokae suprotno. Posebne pretpostavke obiteljske paulijane su: naplatan pravni posao, rok podizanja tube je 3 godine. Rok se rauna od sklapanja pravnog posla, odnosno poduzimanja radnje ili dana kad je trebalo poduzeti radnju koja je proputena. 4. Kvazipaulijanska tuba - namijenjena je pobijanju besplatnih pravnih poslova i radnji kojima je izvreno besplatno raspolaganje u korist tree osobe. Npr. ugovor o darovanju, beskamatni zajam, oprotaj duga. Iskljueni su od pobijanja uobiajeni prigodni darovi, nagradni darovi i darovi iz zahvalnosti. Neoborivo se presumira da je dunik znao i morao znati da nanosi tetu vjerovniku. Rok pobijanja je 3 god., a rauna se od sklapanja pravnog posla, odnosno poduzimanja radnje ili dana kad je trebalo poduzeti radnju koja je proputena. l. 69: Pravna radnja dunika pobija se tubom ili prigovorom. Tuba za pobijanje podnosi se protiv dunika i tree osobe s kojom je ili u iju je korist poduzeta pravna radnja koja se pobija, odnosno protiv njezinih sveopih pravnih sljednika. Bitno je da tubom budu obuhvaeni i dunik i trea osoba stjecatelj, a tubenim zahtjevom trai se: utvruje se da je bez uinka u odnosu na vjerovnika taj ugovor o darovanju do iznosa od npr. 300.000 kn. Ako sud usvoji tubeni zahtjev, pravna radnja gubi uinak samo prema tuitelju i samo koliko je potrebno za namirenje njegovih trabina. Tuenik moe izbjei pobijanje ako ispuni dunikovu obvezu. Ako je trei otuio nekim naplatnim poslom korist pribavljenu raspolaganjem koje se pobija, tuba se moe podnijeti protiv pribavitelja samo ako je ovaj znao da se pribavljanje njegovih prednika moglo pobijati, a ako je tu korist otuio besplatnim poslom, tuba se moe podnijeti protiv pribavitelja i ako on to nije znao. Prekluzivni rok :Tuba za pobijanje pravne radnje dunika moe se podnijeti u roku od jedne godine, a kad se radi o rodbini ili besplatnim raspolaganjima, u roku od 3 godine od dana kada je poduzeta pobijana radnja, odnosno od dana kada je trebalo poduzeti proputenu radnju. Posljedice ponitenja: Sud o ponitenju donosi konstitutivnu odluku. Obveza restitucije: Svaka strana duna je vratiti drugoj sve ono to je primila, a ako to nije mogue, ili ako se priroda onog to je ispunjeno protivi vraanju, ima se dati odgovarajua naknada u novcu, prema cijenama u vrijeme donoenja sudske odluke. Odgovornost za tetu.

24

KONVALIDACIJA NEVALJANIH PRAVNIH POSLOVA To je naknadno osnaenje nevaljanih pravnih poslova. Nitetni pravni poslovi u pravilu ne mogu konvalidirati. 326/1: Nitetan ugovor ne postaje valjan kad uzrok nitetnosti naknadno nestane. Iznimke: J Zabranjeni poslovi 326/2: Ali ako je uzrok nitetnosti bila zabrana manjeg znaenja, a ugovor u cijelosti ispunjen, nitetnost se ne moe isticati. J Ugovor za ije se sklapanje zahtijeva pisani oblik smatra se valjanim iako nije sklopljen u tom obliku ako su ugovorne strane ispunile, u cijelosti ili u preteitom dijelu, obveze koje iz njega nastaju, osim ako iz cilja radi kojega je oblik propisan oito ne proizlazi to drugo, 294. J Zelenaki pravni posao 329: Ako oteena strana zahtijeva da se njezina obveza smanji na pravian iznos, sud e udovoljiti takvom zahtjevu ako je to mogue, a u tom sluaju ugovor s odgovarajuom izmjenom ostaje na snazi. Oteena strana moe podnijeti zahtjev za smanjenje obveze na pravian iznos u roku od pet godina od sklapanja ugovora. Neki posebni zakoni imaju odredbe o konvalidaciji pravnih poslova koji ranije nisu bili valjani. (ZV, Zakon o naknadi.) Pobojni pravni poslovi u pravilu mogu konvalidirati. To ovisi o ponaanju stranaka, posebno one u iju je korist pobojnost ustanovljena jer ona odluuje hoe li se koristiti pravom da zahtijeva ponitenje ili ne. Ako se ona odrekne prava na ponitaj ili u zakonskom roku ne podigne tubu na ponitenje, pravni posao e konvalidirati. Pobojan posao zbog ograniene poslovne sposobnosti stranke konvalidirat e ako zz naknadno odobri takav posao. KONVERZIJA NEVALJANIH PRAVNIH POSLOVA Konverzija je pretvaranje nitetnog u valjani posao. 325: Kad nitetan ugovor udovoljava pretpostavkama za valjanost nekog drugog ugovora, onda e meu ugovarateljima vrijediti taj drugi ugovor, ako bi to bilo u suglasnosti s ciljem koji su ugovaratelji imali na umu kad su ugovor sklopili i ako se moe uzeti da bi oni sklopili taj ugovor da su znali za nitetnost svog ugovora. Npr. ugovor o dosmrtnom uzdravanju nema odgovarajui oblik, nee se smatrati nevaljanim ako bi stranke, da su znale za nitetnost sklopljenog ugovora, sklopile ugovor o darovanju. POJAANJE OBVEZNOPRAVNOG ODNOSA Tu spadaju instituti koje dijelimo u dvije grupe: u grupu stvarnog pojaanja (odgovornost za stvarne i pravne nedostatke, jamstvo, kapara i pravo zadranja) i grupu osobnog pojaanja (jamstvo i ugovorna kazna). STVARNO POJAANJE OBVEZNOPRAVNOG ODNOSA Odgovornost za materijalne i pravne nedostatke inidbe, kapara i pravo zadranja. Odgovornost za materijalne nedostatke inidbe (357) Kod naplatnog ugovora svaki ugovaratelj odgovara za materijalne nedostatke svog ispunjenja. Isto tako, ugovaratelj odgovara i za pravne nedostatke ispunjenja i duan je tititi drugu stranu od prava i zahtjeva treih osoba kojima bi njezino pravo bilo iskljueno ili sueno. Na navedene odgovornosti prenositelja na odgovarajui se nain primjenjuju odredbe ovoga Zakona o odgovornosti prodavatelja za materijalne i pravne nedostatke, ako za pojedine ugovore nije to drugo propisano. U naplatnim pravnim poslovima tereti onog ugovaratelja koji je preuzeo obvezu da drugom preda stvar ili prenese neko pravo. Ope pretpostavke odgovornosti: 1. pravni posao mora biti naplatan; 2. materijalni nedostaci moraju postojati u trenutku prelaska rizika, ili su posljedica uzroka koji je postojao prije toga, a pravni u trenutku izvrenja ugovora; 3. stjecatelj nije znao, niti je morao znati za nedostatke. Ne trai se da stjecatelj bude u zabludi.

25

Otuivatelj odgovara za nedostatke ako oni objektivno postoje, bez obzira na to je li za njih znao ili nije. Kad postoje materijalni nedostaci (l. 401) Nedostatak postoji: ako stvar nema potrebna svojstva za svoju redovitu uporabu ili za promet, ako stvar nema potrebna svojstva za posebnu uporabu za koju je kupac nabavlja, a koja je bila poznata prodavatelju ili mu je morala biti poznata, ako stvar nema svojstva i odlike koje su izrijekom ili preutno ugovorene, odnosno propisane, kad je prodavatelj predao stvar koja nije jednaka uzorku ili modelu, osim ako su uzorak ili model pokazani samo radi obavijesti, ako stvar nema svojstva koja inae postoje kod drugih stvari iste vrste i koja je kupac mogao opravdano oekivati prema naravi stvari, posebno uzimajui u obzir javne izjave prodavatelja, proizvoaa i njihovih predstavnika o svojstvima stvari (reklame, oznaavanje stvari i dr.). Ali ako je kupac na temelju izjava proizvoaa (ili njegova predstavnika) oekivao odreena svojstva stvari, nedostatak se ne uzima u obzir ako p r o d a v a t e l j nije znao niti morao znati za te izjave, ili su iste bile opovrgnute prije sklapanja ugovora ili pak nisu uope utjecale na odluku kupca da sklopi ugovor. ako je stvar nepravilno montirana pod uvjetom da je usluga montae ukljuena u ispunjenje ugovora o prodaji, ako je nepravilna montaa posljedica nedostataka u uputama za montau. Proizvoa, u smislu odgovornosti za materijalne nedostatke i jamstva za ispravnost prodane stvari, je proizvoa stvari, uvoznik stvari i svaka druga osoba koja se predstavlja kao proizvoa stavljanjem svojega imena ili naziva, iga ili druge oznake na stvar. Postojanje odgovornosti: Kad materijalni nedostaci moraju postojati? Prodavatelj odgovara za materijalne nedostatke stvari koje je ona imala u trenutku prijelaza rizika na kupca, bez obzira je li mu to bilo poznato (kod predaje stvari). Prodavatelj odgovara i za one materijalne nedostatke koji se pojave nakon prijelaza rizika na kupca ako su posljedica uzroka koji je postojao prije toga. Predmnijeva se da je nedostatak koji se pojavio u roku od est mjeseci od prijelaza rizika postojao u vrijeme prijelaza rizika, osim ako prodavatelj ne dokae suprotno ili suprotno proizlazi iz naravi stvari ili naravi nedostatka. U naelu se ne odgovara za mane stvari koje je stjecatelj mogao lako zapaziti, ali e se odgovarati i za takve nedostatke ako je otuivatelj izjavio da stvar nema nikakve nedostatke ili je tvrdio da stvar ima odreena svojstva ili odlike koje uistinu nema. Kad ne postoji odgovornost 402: ako je stvar steena besplatnim pravnim poslom ako je stvar prodana na prinudnoj javnoj prodaji ako su nedostaci u asu predaje stvari bili poznati stjecatelju ili mu nisu mogli ostati nepoznati (trai se uobiajena panja: oni nedostaci koje bi briljiva osoba s prosjenim znanjem i iskustvom osobe istog zanimanja i struke kao kupac mogla lako opaziti pri uobiajenom pregledu; ALI ne primjenjuje se na potroake ugovore koje fizika osoba kao kupac sklapa izvan svoje gospodarske ili profesionalne djelatnosti s fizikom ili pravnom osobom koja kao prodavatelj djeluje u okviru svoje gospodarske ili profesionalne djelatnosti) kad je ugovorom iskljuena odgovornost (moe se i samo ograniiti); ali je ta odredba nitetna ako je otuivatelj znao za nedostatak, ali nije obavijestio stjecatelja ako je prodavatelj nametnuo tu odredbu koristei se svojim monopolskim poloajem kod potroakih ugovora (408).; Sud moe primijeniti naelo savjesnosti i potenja. odreknuem stjecatelja (kupac koji se odrekao prava na raskid ugovora zbog nedostatka stvari zadrava ostala prava zbog tih nedostataka 408/3).

26

 kad su nedostaci neznatni, ali strane mogu ugovoriti odgovornost i za neznatne

nedostatke; ako se nedostaci pokau nakon to je proteklo dvije godine od predaje stvari, a kod trgovakog ugovora est mjeseci (skriveni nedostaci). Kod prodaje rabljenih stvari (npr. automobila, televizora i sl.) doputeno je ugovoriti rok od jedne godine, a kod trgovakih ugovora i krai rok. Svi navedeni rokovi mogu se ugovorom produljiti. Ako stranke nisu nita ugovorile, primijenit e se zakonske odredbe. Pregled stvari i vidljivi nedostaci 403: Kupac je duan primljenu stvar na uobiajeni nain pregledati ili je dati na pregled, im je to prema redovitom tijeku stvari mogue, i o vidljivim nedostacima obavijestiti prodavatelja u roku od osam dana, a kod trgovakog ugovora bez odgaanja, tj. odmah nakon pregleda, inae gubi pravo koje mu po toj osnovi pripada. Kad je pregled izvren u nazonosti obiju strana, kupac je duan svoje primjedbe zbog vidljivih nedostataka priopiti prodavatelju odmah, inae gubi pravo koje mu po toj osnovi pripada. Ako je kupac otpremio stvar dalje bez pretovara, a prodavatelju je pri sklapanju ugovora bila poznata ili morala biti poznata mogunost takve daljnje otpreme, pregled stvari moe biti odgoen do njezina prispijea u novo odredino mjesto, i u tom sluaju kupac je duan prodavatelja obavijestiti o nedostacima im je po redovitom tijeku stvari mogao za njih doznati od svojih klijenata. Kod potroakih ugovora potroa kao kupac nije obvezan pregledati stvar niti je dati na pregled, ali je obvezan obavijestiti prodavatelja o postojanju vidljivih nedostataka u roku od dva mjeseca od dana kad je otkrio nedostatak, a najkasnije u roku od dvije godine od prijelaza rizika na potroaa. Skriveni nedostaci 404: Kad se nakon primitka stvari od strane kupca pokae da stvar ima neki nedostatak koji se nije mogao otkriti uobiajenim pregledom prilikom preuzimanja stvari, kupac je duan, pod prijetnjom gubitka prava, o tom nedostatku obavijestiti prodavatelja u roku od dva mjeseca raunajui od dana kad je nedostatak otkrio, a kod trgovakog ugovora bez odgaanja. Kod potroakog ugovora rok je dva mjeseca od otkrivanja nedostatka. Obavijest o nedostatku mora sadravati detaljan opis nedostatka i poziv otuivatelju da pregleda stvar samo ako se radi o trgovakom ugovoru. Za ostale ugovore takva obveza ne postoji, ali bi se mogla ugovoriti. Ako pravodobno poslana obavijest zakasni ili uope ne stigne primatelju, a poslana je preporuenim pismom, brzojavom, telefaksom ili na neki drugi pouzdan nain, smatra se da je obveza slanja obavijesti ispunjena. Sadraj odgovornosti (prava kupca) 410: Kupac koji je pravodobno i uredno obavijestio prodavatelja o nedostatku moe po svom izboru: zahtijevati ispunjenje ugovora - da prodavatelj ukloni nedostatak ili da mu preda drugu stvar bez nedostatka (u razumnom roku) zahtijevati snienje cijene izjaviti da raskida ugovor u svakom od tih sluajeva kupac ima pravo i na popravljanje tete, a prema opim pravilima o odgovornosti za tetu, ukljuujui i tetu koju je ovaj zbog nedostatka stvari pretrpio na drugim svojim dobrima (refleksnu, sporednu tetu npr. kupnja crijepa koji prokinjava) Raskid ugovora se doputa tek poto su iscrpljene sve mogunosti za njegovo ispunjenje. Stoga se pravo na raskid moe ostvariti samo ako je stjecatelj ostavio duniku naknadni primjereni rok za ispunjenje ugovora. Ako ni u tom naknadnom roku ne doe do ispunjenja, ugovor se raskida po samom zakonu (ex lege), to znai da stjecatelj nije duan dati jo i izjavu o raskidu, a eventualna odluka suda je deklaratorne naravi. Raskid ex lege moe stjecatelj sprijeiti, ako bez odgaanja, najkasnije sutradan, izjavi da ugovor odrava na snazi. Rok je primjeren ako prema redovitom tijeku stvari i vrsti nedostatka, kao i normalnim uvjetima, ostavlja dovoljno vremena za ispunjenje ugovora. Uinak raskida je, izmeu ostalog, obveza strana na povrat onoga to su primile na ime ispunjenja ugovora. Strana koja vraa stvar duna ju je vratiti u stanju u kojem ju je primila. Naknada tete na stvari se ne moe ostvarivati kumulativno s pravima zbog nedostatka.

27

Ako je nedostatak neznatan, kupac nema pravo na raskid ugovora, ali mu pripadaju druga prava iz odgovornosti za materijalne nedostatke, ukljuujui i pravo na popravljanje tete. 422: Prava kupca koji je pravodobno obavijestio prodavatelja o postojanju nedostatka gase se nakon isteka dvije godine, raunajui od dana odailjanja obavijesti prodavatelju. Iznimno, stjecatelj moe i nakon toga roka ostvarivati svoja prava ako je otuivatelj postupao prijevarno, tj. ako je prodavateljevom prijevarom kupac bio sprijeen da prava ostvaruje (npr. prodavatelj vrsto obeaje isporuku). Meutim, kupac koji je pravodobno obavijestio prodavatelja o postojanju nedostataka moe nakon proteka ovoga roka, ako jo nije isplatio cijenu, zahtijevati da se cijena snizi ili da mu se naknadi teta, kao prigovor protiv prodavateljeva zahtjeva da mu se isplati cijena. Ako je stjecatelj promaio rok, ali nije platio cijenu pa ga prodavatelj tui za isplatu, on u parnici moe traiti snienje cijene ili naknadu tete. Ako se rok propusti, gube se prava. Jamstvo za ispravno funkcioniranje robe 423 (garancija): Ako proizvoa jami za ispravnost stvari u tijeku odreenog vremena, raunajui od njezine predaje kupcu, kupac moe, ako stvar nije ispravna, zahtijevati kako od prodavatelja tako i od proizvoaa, da stvar popravi u razumnom roku ili, ako to ne uini, da mu umjesto nje preda ispravnu stvar. Ako jami prodavatelj, onda moe to isto kupac traiti samo od prodavatelja. Jamstvo obvezuje pod uvjetima pod kojima je dano bez obzira na oblik u kojem je dano (jamstveni list, usmena izjava, popratno reklamiranje i sl.), ali je kupac ovlaten zahtijevati da mu jamstvo bude izdano u pisanom obliku ili u nekom drugom, njemu dostupnom, trajnom mediju. Ova pravila ne iskljuuju primjenu pravila o odgovornosti prodavatelja za nedostatke stvari. U jamstvu moraju biti navedena prava iz jamstva koja pripadaju kupcu, te jasno navedeno da jamstvo ne utjee na ostala prava koja pripadaju kupcu po drugim pravnim osnovama. Jamstvo mora sadravati pojedinosti koje su potrebne kupcu za ostvarivanje njegovih prava, a posebno trajanje jamstva i teritorijalno podruje vaenja, te ime, odnosno naziv i adresu osobe koja je izdala jamstvo. No, ako to nije navedeno, ne utjee na valjanost jamstva. Kupac moe zbog neispravnosti stvari zahtijevati od prodavatelja, odnosno od proizvoaa popravak ili zamjenu stvari u tijeku jamstvenog roka, bez obzira na to kad se nedostatak pojavio. Kupac ima pravo na naknadu tete koju je pretrpio zbog toga to je bio lien uporabe stvari od trenutka traenja popravka ili zamjene do njihova izvrenja. U sluaju manjeg popravka garancijski rok se produljuje onoliko koliko je kupac bio lien upotrebe stvari. Kad je izvrena zamjena stvari ili bitni popravak, garancijski rok poinje tei ponovo od zamjene, odnosno od vraanja popravljene stvari. Ako je zamijenjen ili bitno popravljen samo neki dio stvari, jamstveni rok poinje tei ponovno samo za taj dio. Ako prodavatelj ne izvri u razumnom roku popravak ili zamjenu stvari, kupac ima pravo na raskid ugovora ili snienje cijene, a u svakom sluaju i pravo na popravljanje tete. Prodavatelj, odnosno proizvoa duan je o svom troku prenijeti stvar do mjesta gdje se treba popraviti, odnosno zamijeniti, te popravljenu, odnosno zamijenjenu stvar vratiti kupcu. Za to vrijeme prodavatelj, odnosno proizvoa snosi rizik za propast ili oteenje stvari. Kad je u izradi stvari sudjelovalo vie samostalnih proizvoaa pojedinih dijelova stvari ili izvoaa pojedinih radova, njihova odgovornost prema proizvoau stvari za njezinu neispravnost, koja potjee od tih dijelova ili od tih radova, prestaje kad prestane odgovornost proizvoaa stvari prema kupcu. Prava kupca prema proizvoau po osnovi jamstva gase se nakon isteka jedne godine raunajui od dana kad je od njega zatraio popravak ili zamjenu stvari. Odgovornost za pravne nedostatke 430 Prodavatelj odgovara ako na prodanoj stvari postoji neko pravo treega koje iskljuuje, umanjuje ili ograniuje kupevo pravo, a o ijem postojanju kupac nije obavijeten, niti je pristao uzeti stvar optereenu tim pravom. Prodavatelj nekog prava jami da ono postoji i da nema pravnih smetnji za njegovo ostvarenje. 2 vrste zahtjeva: koji ograniavaju (nepotpuna evikcija) i koji ukidaju pravo kupca (potpuna evikcija).

28

Kad se pokae da trea osoba polae pravo na neku stvar, kupac je duan obavijestiti prodavatelja o tome, osim kad je to prodavatelju ve poznato, i pozvati ga da u razumnom roku oslobodi stvar od prava ili zahtjeva treega ili da mu, kad su objekt ugovora stvari odreene po rodu, isporui drugu stvar bez pravnog nedostatka. Prava kupca: Kod potpune evikcije dolazi do raskida ugovora ex lege. Ako prodavatelj ne postupi po zahtjevu kupca, u sluaju oduzimanja stvari od kupca, ugovor se raskida po samom zakonu, a u sluaju umanjenja ili ogranienja kupeva prava, kupac moe po svom izboru raskinuti ugovor ili zahtijevati razmjerno snienje cijene. Ako prodavatelj ne udovolji kupevu zahtjevu da u razumnom roku oslobodi stvar od prava ili zahtjeva treega, kupac moe raskinuti ugovor ako se zbog toga njegova svrha ne moe ostvariti. U svakom sluaju kupac ima pravo na naknadu pretrpljene tete prema opim pravilima o odgovornosti za tetu. Meutim, ako je kupac u asu sklapanja ugovora znao za mogunost da mu stvar bude oduzeta, ili da njegovo pravo bude umanjeno ili ogranieno, nema pravo na naknadu tete ako se ta mogunost ostvari, ali ima pravo na povrat, odnosno snienje cijene. Ako trea osoba pokrene parnicu protiv kupca, on o tome mora obavijestiti prodavatelja. 433: Kupac koji se, ne obavijestivi prodavatelja, upustio u spor s treim i spor izgubio, moe se ipak pozvati na prodavateljevu odgovornost za pravne nedostatke, osim ako prodavatelj dokae da je on raspolagao sredstvima da se odbije zahtjev tree osobe. No, ako dokae da je vodio parnicu tako da ne bi ni prodavatelj vodio bolje, onda ne gubi pravo. Npr. ako netko nije stavio prigovor zastare, ne moe dokazati da je savjesno vodio parnicu. Kad je pravo treega oito osnovano: Kupac ima pravo pozvati se na prodavateljevu odgovornost za pravne nedostatke i kad je bez obavijesti prodavatelja i bez spora priznao oito osnovano pravo treega. Ako je kupac isplatio treemu stanoviti iznos novca da bi odustao od svoga oitog prava, prodavatelj se moe osloboditi svoje odgovornosti ako naknadi kupcu isplaeni iznos i pretrpljenu tetu. Ugovorno ogranienje ili iskljuenje prodavateljeve odgovornosti 435: Odgovornost prodavatelja za pravne nedostatke moe se ugovorom ograniiti ili sasvim iskljuiti. Ali, ako je u vrijeme sklapanja ugovora prodavatelju bio poznat ili mu nije mogao ostati nepoznat neki nedostatak u njegovu pravu, odredba ugovora o ogranienju ili iskljuenju odgovornosti za pravne nedostatke nitetna je. Ogranienje javnopravne naravi 436: Prodavatelj odgovara, prema ovim pravilima, i u sluaju kad postoje posebna ogranienja javnopravne naravi koja kupcu nisu bila poznata, ako je prodavatelj za njih znao ili je znao da se mogu oekivati, a nije ih kupcu priopio. Rok za ostvarivanje prava 437: Pravo kupca po osnovi pravnih nedostataka gasi se istekom godine dana od saznanja za postojanje prava treega. Ali, ako je trea osoba prije isteka toga roka pokrenula spor, a kupac pozvao prodavatelja da se u spor umijea, pravo kupca gasi se istekom est mjeseci nakon pravomono okonanog spora. Kapara (arha) 303-305: Kapara je svota novca ili odreena koliina drugih zamjenljivih stvari koju jedna strana daje drugoj u trenutku sklapanja ugovora kao znak da je ugovor sklopljen i kao sigurnost da e se izvriti obveza iz ugovora. ZOO: Ako je u trenutku sklapanja ugovora jedna strana dala drugoj stanovit iznos novca ili stanovitu koliinu drugih zamjenljivih stvari kao znak da je ugovor sklopljen (kapara), ugovor se smatra sklopljenim kad je kapara dana, ako nije to drugo ugovoreno. U sluaju ispunjenja ugovora kapara se mora vratiti ili uraunati u ispunjenje obveze. Ako to drugo nije ugovoreno, strana koja je dala kaparu ne moe odustati od ugovora ostavljajui kaparu drugoj strani, niti to moe uiniti druga strana vraanjem dvostruke kapare. Po svojoj pravnoj naravi kapara je sporedni realni ugovor koji slui kao znak da je ugovor sklopljen te kao sigurnost da e se ugovorne obveze ispuniti. Neispunjenje ugovora: Ako je za neispunjenje ugovora odgovorna strana koja je dala kaparu, druga strana moe po svojem izboru zahtijevati:

29

 ispunjenje ugovora, ako je to jo mogue, ili traiti naknadu tete, a kaparu uraunati u naknadu ili vratiti ili se zadovoljiti primljenom kaparom.
Ako je za neispunjenje ugovora odgovorna strana koja je primila kaparu, druga strana moe, po svojem izboru: zahtijevati ispunjenje ugovora, ako je to jo mogue, ili traiti naknadu tete i vraanje kapare, ili traiti vraanje dvostruke kapare. U svakom sluaju, kad druga strana zahtijeva ispunjenje ugovora, ona ima pravo i na naknadu tete koju trpi zbog zakanjenja. Sud moe na zahtjev zainteresirane strane smanjiti pretjerano veliku kaparu. U sluaju djelominog ispunjenja (305) obveze vjerovnik ne moe zadrati kaparu, nego moe zahtijevati ispunjenje ostatka obveze i naknadu tete zbog zakanjenja, ili traiti naknadu tete zbog nepotpunog ispunjenja, ali se u oba sluaja kapara uraunava u naknadu. Ako vjerovnik raskine ugovor i vrati ono to je primio kao djelomino ispunjenje, on moe birati izmeu ostalih zahtjeva koji pripadaju jednoj strani kad je za neispunjenje ugovora odgovorna druga strana. Odustatnina 306 Sporazumom ugovornih strana moe se ovlastiti jedna ili svaka strana da odustanu od ugovora davanjem odustatnine. Kad strana u iju je korist ugovorena odustatnina izjavi drugoj strani da e dati odustatninu, ona vie ne moe zahtijevati ispunjenje ugovora. Strana ovlatena da odustane duna je dati odustatninu istodobno s izjavom o odustajanju. Ako ugovaratelji nisu odredili rok do kojega ovlatena strana moe odustati od ugovora, ona to moe uiniti sve dok ne protekne rok odreen za ispunjenje njezine obveze. To pravo odustajanja od ugovora prestaje i kad strana u iju je korist ugovoreno pone ispunjavati svoje obveze iz toga ugovora ili primati ispunjenje od druge strane. Kapara kao odustatnina 307: Kad je uz kaparu ugovoreno pravo da se odustane od ugovora, onda se kapara smatra odustatninom i svaka strana moe odustati od ugovora. U tom sluaju, ako odustane strana koja je dala kaparu, gubi je, a ako odustane strana koja je kaparu primila, vraa je u dvostrukom iznosu. Prekomjerno oteenje: Ako je izmeu inidaba ugovornih strana u dvostrano obveznom ugovoru postojao u vrijeme sklapanja ugovora oiti nerazmjer, oteena strana moe zahtijevati ponitaj ugovora, ako za pravu vrijednost tada nije znala niti je morala znati. Prekomjerno je oteenje oiti nerazmjer izmeu inidbe i protuinidbe. Odgovornost za prekomjerno oteenje moe nastupiti samo ako su ispunjene ove pretpostavke: 1. naplatni posao; 2. oiti nerazmjer izmeu inidbe i protuinidbe u trenutku sklapanja ugovora i 3. da oteena strana u vrijeme sklapanja ugovora nije znala niti je morala znati za pravu vrijednost inidbe. Prekomjerno oteenje jedan je od razloga pobojnosti pravnih poslova. Ispune li se spomenute pretpostavke, oteena e strana moi zahtijevati ponitaj ugovora kojim je ostvareno prekomjerno oteenje. Posljedica ponitaja ugovora bit e uspostava prijanjeg stanja. Protivna strana, meutim, ima pravo ponuditi dopunu do prave vrijednosti i ugovor e tada ostati na snazi. Kod prekomjernog oteenja strana protiv koje je uperen zahtjev na ponitaj ugovora ima tzv. alternativno ovlatenje (facultas alternativa). Strana koja je oteena ne moe zahtijevati nadoplatu do prave vrijednosti. Ona moe samo zahtijevati da se ugovor poniti.

30

Ponitaj ugovora zbog prekomjernog oteenja nee se moi zahtijevati ako se radi o besplatnim ugovorima, ugovorima na sreu, javnoj prodaji i onim naplatnim ugovorima kod kojih je via cijena za stvar dana iz osobite naklonosti. Takoer se zbog prekomjernog oteenja ne moe zahtijevati ponitaj ugovora o nagodbi. Ne doputa se ni ponitaj trgovakog ugovora zbog prekomjernog oteenja! ZOO definira trgovake ugovore kao one koje sklapaju trgovci medu sobom u obavljanju djelatnosti koje ine predmet poslovanja barem jednoga od njih ili su u vezi s obavljanjem tih djelatnosti. Odgovornosti nema ako se prava vrijednost vie ne moe ustanoviti. Odricanje unaprijed od prava na ponitaj ugovora nema pravni uinak. Pravo zadranja (ius retentionis) 72-75: Pravo zadranja je ovlatenje vjerovnika da dunikovu stvar, koja se nalazi u njegovim rukama, zadri do ispunjenja trabine te da se, ako ispunjenje izostane, naplati iz njezine vrijednosti. Vjerovnik dospjele trabine u ijim se rukama nalazi neka dunikova stvar ima pravo zadrati je dok mu ne bude ispunjena trabina. Ako je dunik postao nesposoban za plaanje, vjerovnik ima pravo zadranja iako njegova trabina nije dospjela (pravo zadranja u nudi). Iznimke 73: Vjerovnik nema pravo zadranja kad dunik zahtijeva da mu se vrati stvar koja je izala iz njegova posjeda protiv njegove volje. On ne moe zadrati ni punomo dobivenu od dunika, a ni druge dunikove isprave, iskaznice, dopise i ostale sline stvari, kao ni druge stvari koje se ne mogu izloiti prodaji. Obveza povrata stvari prije namirenja trabine 74: Vjerovnik je duan vratiti stvar duniku ako mu ovaj da odgovarajue osiguranje njegove trabine. Uinak prava zadranja 75: Vjerovnik koji dri dunikovu stvar na temelju prava zadranja ima pravo naplatiti se iz njezine vrijednosti na isti nain kao zaloni vjerovnik, ali je duan prije nego to pristupi ostvarenju naplate o svojoj namjeri pravodobno obavijestiti dunika. U hrvatskom pravu postoji pravo namirenja po pravilima o prodaji zaloga, njemako pravo npr. toga nema. Razlika izmeu zalonog prava i prava zadranja: 1. Pravo zadranja prestaje gubitkom faktine vlasti na stvari, dok zalono pravo u takvom sluaju ne prestaje, 2. Pravo zadranja je neprenosivo, zalono pravo je prenosivo, 3. Pravo zadranja nastaje ex lege, zalono pravo u pravilu nastaje ugovorom. OSOBNO POJAANJE OBVEZNOPRAVNOG ODNOSA Jamstvo (poruanstvo) i ugovorna kazna (penal). Jamstvo (poruanstvo) 104 Jamstvo ili poruanstvo je ugovor kojim se trea osoba (jamac ili poruk) obvezuje prema vjerovniku da e ispuniti valjanu i dospjelu obvezu dunika, ako to ovaj ne uini. Obvezu jamenja moe ugovorom preuzeti samo osoba koja ima potpunu poslovnu sposobnost. Tko se obvee kao jamac za obvezu neke poslovno nesposobne osobe, odgovara vjerovniku isto kao jamac poslovno sposobne osobe. Ugovor o jamstvu obvezuje jamca samo ako je izjavu o jamenju uinio u pisanu obliku. Jamstvom se osigurava bolja naplativost. Moe se dati za svaku pravovaljanu obvezu, i za uvjetnu, i za odreenu buduu obvezu, pa i za obvezu nekog drugog jamca (jamev jamac). Jamstvo za buduu obvezu moe se opozvati prije nego to obveza nastane, ako nije predvien rok u kojem ona treba nastati. Jameva obveza ne moe biti vea od obveze glavnog dunika, a ako je ugovoreno da bude vea, ona se svodi na mjeru dunikove obveze. Jamac odgovara za ispunjenje cijele obveze za koju je jamio, ako njegova odgovornost nije ograniena na neki njezin dio ili na drugi nain podvrgnuta lakim uvjetima.

31

Duan je naknaditi potrebne trokove koje je vjerovnik uinio radi naplate duga od glavnog dunika. Odgovara i za svako poveanje obveze koje bi nastalo dunikovim zakanjenjem ili dunikovom krivnjom, ako nije drukije ugovoreno. Odgovara samo za one ugovorene kamate koje su dospjele nakon sklapanja ugovora o jamstvu. Jamstvo moe biti redovito ili obino (supsidijarno) i solidarno. Supsidijarno jamstvo: Ima dvije karakteristike. 1. Akcesornost: znai da ono pretpostavlja postojanje valjane obveze glavnog dunika, obveza jamca ne moe biti vea od te obveze. 2. Supsidijarnost: znai da vjerovnik moe traiti ispunjenje obveze od jamca ako se nije uspio namiriti od glavnog dunika. Dovoljno je da se glavnom duniku uputi pismeni poziv. Iznimno, moe i bez poziva ako je oito da se iz sredstava glavnog dunika ne moe ostvariti njezino ispunjenje ili ako je glavni dunik pao pod steaj. Solidarno jamstvo: Ako se jamac obvezao kao jamac platac, odgovara vjerovniku kao glavni dunik za cijelu obvezu i vjerovnik moe zahtijevati njezino ispunjenje bilo od glavnog dunika, bilo od jamca, ili od obojice u isto vrijeme. Jamac za obvezu nastalu iz trgovakog ugovora odgovara kao jamac platac, ako nije to drugo ugovoreno. Banke imaju solidarna jamstva. Vie jamaca nekog duga odgovaraju solidarno, bez obzira na to jesu li jamili zajedno ili se svaki od njih obvezao prema vjerovniku odvojeno, osim kad je ugovorom njihova odgovornost ureena drukije. Prigovori: Jamac moe istai protiv vjerovnikova zahtjeva sve prigovore glavnog dunika, ukljuujui i prigovor prijeboja. Ne moe isticati prigovore osobne naravi. Dunikovo odricanje od prigovora te njegovo priznanje vjerovnikove trabine nema uinak prema jamcu. Jamac moe isticati protiv vjerovnika i svoje osobne prigovore, na primjer, nitetnost ugovora o jamstvu, zastaru vjerovnikove trabine prema njemu, prigovor prijeboja uzajamnih trabina. Regres kod jamstva: Kad jamac ispuni obvezu glavnog dunika na njega ipso iure prelaze sva vjerovnikova prava trabina sa svim sporednim pravima i osiguranjima (personalna subrogacija). Odnos jamca i dunika: Jamac moe od glavnog dunika zahtijevati da mu naknadi sve to je za njegov raun isplatio vjerovniku, a i kamate od dana isplate. Ima pravo na naknadu trokova nastalih u sporu s vjerovnikom od asa kad je obavijestio dunika o tom sporu, a i na naknadu tete ako bi je bilo. Jamac jednog od vie solidarnih dunika moe zahtijevati od bilo koga od njih da mu naknadi ono to je isplatio vjerovniku, a i trokove. Kad ima vie jamaca, pa jedan od njih podmiri dospjelu trabinu, on ima pravo zahtijevati od ostalih jamaca da mu svaki naknadi dio koji pada na njega. Dunost obavjeivanja jamca o dunikovu proputanju: Ako dunik ne ispuni svoju obvezu na vrijeme, vjerovnik je duan obavijestiti o tome jamca, inae e mu odgovarati za tetu koju bi jamac pretrpio zbog toga. Pravo jamca na prethodno osiguranje: I prije nego to namiri vjerovnika, jamac koji se obvezao sa znanjem ili odobrenjem dunika ima pravo zahtijevati od dunika da mu dade potrebno osiguranje za njegove eventualne zahtjeve u sljedeim sluajevima: ako dunik nije ispunio svoju obvezu o njezinoj dospjelosti, ako je vjerovnik zatraio sudskim putem naplatu od jamca i ako se dunikovo imovinsko stanje znatno pogoralo nakon sklapanja ugovora o jamstvu.

32

Jamstvo prestaje ako je na bilo koji nain prestala obveza glavnog dunika ili samostalno (ako vjerovnik otpusti jamca). Takav se sluaj moe dogoditi i zbog odugovlaenja vjerovnika, kad se jamac oslobaa odgovornosti. Osloboenje jamca: a) zbog vjerovnikovog odugovlaenja: Jamac se oslobaa odgovornosti ako vjerovnik, na njegov poziv poslije dospjelosti trabine, ne zahtijeva ispunjenje od glavnog dunika u roku od mjesec dana od toga poziva. Kad rok za ispunjenje nije odreen, jamac se oslobaa odgovornosti ako vjerovnik, na njegov poziv poslije isteka jedne godine od sklapanja ugovora o jamstvu, ne da u roku od mjesec dana od toga poziva potrebnu izjavu za odreivanje nadnevka ispunjenja. b) zbog gubitka osiguranja: Ako vjerovnik napusti zalog ili koje drugo pravo kojim je bilo osigurano ispunjenje njegove trabine ili ga izgubi svojom krivnjom i tako onemogui prijelaz toga prava na jamca, ovaj se oslobaa svoje obveze prema vjerovniku za onoliko za koliko bi mogao dobiti ostvarenjem toga prava. Gubitak prava na naknadu 123: Dunik moe koristiti protiv jamca koji je bez njegova znanja podmirio vjerovnikovu trabinu sva pravna sredstva kojima je u asu podmirenja mogao odbiti vjerovnikov zahtjev. Jamac koji je podmirio vjerovnikovu trabinu, a o tome nije obavijestio dunika, te je i ovaj u neznanju da je trabina podmirena ovu ponovno podmirio, ne moe zahtijevati naknadu od dunika, ali ima pravo zahtijevati od vjerovnika da mu podmireno vrati. Pravo na povrat podmirenog: Jamac koji je bez dunikova znanja podmirio vjerovnikovu trabinu koja je kasnije na dunikov zahtjev ponitena, ili ugaena prijebojem, moe samo zahtijevati od vjerovnika povrat podmirenog. Zastara 126: Zastarom obveze glavnog dunika zastarijeva i obveza jamca. Kad je rok za zastaru obveze glavnog dunika dulji od dvije godine, obveza jamca zastarijeva nakon isteka dvije godine od dospjelosti obveze glavnog dunika, osim kad jamac odgovara solidarno s dunikom. Prekid zastare trabine prema glavnom duniku djeluje i prema jamcu samo ako je do prekida dolo nekim postupkom vjerovnika pred sudom protiv glavnog dunika. Zastoj zastare obveze glavnog dunika nema uinka prema jamcu. Ugovorna kazna (penal) 350-356 Ugovorna kazna ili penal je ugovorom unaprijed odreena svota novca ili druga imovinska korist koju se dunik obvezuje isplatiti, odnosno pribaviti vjerovniku ako ne ispuni svoju obvezu ili zakasni s njenim ispunjenjem ili je neuredno ispuni. Ako to drugo ne proizlazi iz ugovora, smatra se da je kazna ugovorena za sluaj da dunik kasni s ispunjenjem. Ugovorna kazna ne moe biti ugovorena za novane obveze. (Ne moe se kumulirati zatezna kamata i ugovorna kazna jer nema ugovorne kazne za novane obveze.) Ugovorne strane mogu odrediti visinu kazne po svojoj volji, u ukupnom iznosu, u postotku, ili za svaki dan zakanjenja, ili na koji drugi nain. Ona mora biti ugovorena u obliku propisanom za ugovor iz kojega je nastala obveza na ije se ispunjenje odnosi. Sporazum o ugovornoj kazni dijeli pravnu sudbinu obveze na ije se osiguranje on odnosi (akcesornost). Sporazum gubi pravni uinak ako je do neispunjenja ili kanjenja dolo iz uzroka za koji dunik ne odgovara. Vjerovnikova prava: Kad je kazna ugovorena za sluaj neispunjenja obveze, vjerovnik moe zahtijevati ili ispunjenje obveze ili ugovornu kaznu. Nema kumulacije, zahtjev je alternativan. Vjerovnik gubi pravo zahtijevati ispunjenje ako je zahtijevao isplatu ugovorne kazne. Dunik nema pravo isplatiti ugovornu kaznu i odustati od ugovora, izuzev ako je to bila namjera ugovaratelja. Kad je kazna ugovorena za sluaj da dunik zakasni s ispunjenjem ili neuredno ispuni obvezu, vjerovnik ima pravo zahtijevati i ispunjenje obveze i ugovornu kaznu. Dakle, zahtjev je kumulativan. Vjerovnik ne moe zahtijevati ugovornu kaznu zbog zakanjenja, odnosno

33

neurednog ispunjenja ako je primio ispunjenje obveze, a nije bez odgaanja priopio duniku da zadrava svoje pravo na ugovornu kaznu. Smanjenje ugovorne kazne: Sud e na zahtjev dunika smanjiti iznos ugovorne kazne ako nae da je ona nerazmjerno visoka s obzirom na vrijednost i znaenje objekta obveze. Ugovorna kazna i naknada tete: Vjerovnik ima pravo zahtijevati ugovornu kaznu i kad njezin iznos premauje visinu tete koju je pretrpio, a i kad nije pretrpio nikakvu tetu. Ako je teta koju je vjerovnik pretrpio vea od iznosa ugovorne kazne, on ima pravo zahtijevati razliku do potpune naknade tete. Kod ugovorne kazne vjerovnik moe zahtijevati ugovornu kaznu bez obzira na to jel pretrpio ili nije tetu, jer on tetu ne mora dokazivati. No, ako je teta vea od ugovorne kazne, za ostatak do visine stvarne tete morat e dokazivati pretpostavke za tetu. Zakonom odreena naknada i ugovorna kazna: Ako je za neispunjenje obveze, neuredno ispunjenje ili za sluaj zakanjenja s ispunjenjem zakonom odreena visina naknade pod nazivom penala, ugovorne kazne, naknade ili pod kojim drugim nazivom, a ugovorne strane su pored toga ugovorile kaznu, vjerovnik nema pravo zahtijevati ujedno ugovornu kaznu i naknadu odreenu zakonom, osim ako je to zakonom doputeno. PROMJENE U OBVEZNOPRAVNOM ODNOSU Promjena subjekata ne utjee na promjenu identiteta pravnog odnosa. Kupoprodaja promjenom kupca i dalje ostaje kupoprodaja. Meutim, promjena sadraja obveznopravnog odnosa moe dovesti do promjene identiteta samog odnosa. Promjenom glavne inidbe ili promjenom pravne osnove nastupa i promjena identiteta obveznopravnog odnosa. PROMJENE SUBJEKATA Promjena subjekata ne utjee na promjenu identiteta pravnog odnosa. PROMJENE VJEROVNIKA 1. Cesija (ustup trabine) 80-89 Cesija je ugovor kojim vjerovnik svoju otuivu trabinu prenosi na drugu osobu. Stari vjerovnik zove se cedent, novi vjerovnik cesionar, a dunik cesus. Cesija je dvostrani konsenzualni pravni posao. Za perfekciju ugovora nije potreban pristanak dunika, ali je cedent duan obavijestiti dunika o izvrenom ustupanju. Cesus nije stranka, jer se ugovor sklapa izmeu starog i novog vjerovnika, za to nije potrebna suglasnost dunika. Dunika se samo notificira ako ga se ne obavijesti, on moe valjano svoju obvezu ispuniti starom vjerovniku. Obavijest o ustupanju trabine naziva se notifikacijom. Od trenutka notifikacije dunik moe valjano ispuniti obvezu samo cesionaru. ZOO: Ispunjenje ustupitelju prije obavijesti o ustupanju pravovaljano je i oslobaa dunika obveze, ali samo ako nije znao za ustupanje, inae obveza ostaje i on ju je duan ispuniti. Objekt cesije mogu biti samo prenosive trabine. Obveza na novog vjerovnika prelazi u kvaliteti i kvantiteti kakvu je imao i stari vjerovnik, npr. smatra se da se prenose i glavnica i kamate, osim ako se kamate ne iskljue. S trabinom prelaze na primatelja sporedna prava, kao to su pravo prvenstvene naplate, hipoteka, zalono pravo, prava iz ugovora s jamcem, prava na kamate, ugovorna kazna i sl. Ipak, ustupitelj moe predati zaloenu stvar primatelju samo ako zalogodavac pristane na to, inae ona ostaje kod ustupitelja da je uva za raun primatelja. Smatra se da su dospjele, a neisplaene kamate ustupljene s glavnom trabinom. Primatelj ima prema duniku ista prava koja je ustupitelj imao prema duniku do ustupanja. Osnovno pravilo je da cedent ne smije cesijom staviti cesusa u gori poloaj, tj. dunik ne moe doi u odnosu na novog vjerovnika u loiji poloaj nego to je to bio prema starom i moe iznositi sve prigovore koje je imao prema starom vjerovniku, osim strogo osobnih. Ako je dunik u trenutku obavijesti o nastaloj cesiji priznao cesionaru da trabina doista postoji, priznao je veritet trabine i tada ne moe vie stavljati cesionaru one prigovore koje bi mogao staviti da priznanja nije bilo.

34

Viestruko ustupanje: Ako je vjerovnik ustupio istu trabinu raznim osobama, trabina pripada primatelju o kome je ustupitelj prvo obavijestio dunika, odnosno koji se prvi javio duniku. Predaja isprava o dugu: Ustupitelj je duan predati primatelju obveznicu ili drugu ispravu o dugu, ako ih ima, te druge dokaze o ustupljenoj trabini i sporednim pravima. Ako je ustupitelj prenio na primatelja samo jedan dio trabine, duan je predati mu ovjerovljeni prijepis obveznice ili koje druge isprave kojom se dokazuje postojanje ustupljene trabine. Ustupitelj je duan primatelju, na njegov zahtjev, izdati ovjerovljenu potvrdu o ustupanju. Odgovornost za postojanje trabine i naplativost: Stari vjerovnik odgovara za veritet (istinitost), tj. da je trabina postojala u vrijeme sklapanja ugovora o cesiji. ZOO: Kad je trabina ustupljena naplatnim ugovorom, ustupitelj odgovara za postojanje trabine u vrijeme ustupanja. Za bonitet (naplativost) odgovara samo ako se ugovorom obvezao, ali samo do visine onoga to je primio od primatelja, te za naplativost kamata, trokova oko ustupanja i trokova postupka protiv dunika. Vea odgovornost savjesnog ustupitelja ne moe se ugovoriti. Cesija koja se odvija pomou ugovora zove se ugovorna/dobrovoljna cesija. Zakonska cesija je ona kad prijelaz trabine s jednog na drugog vjerovnika nastupa kao posljedica injenica uz koje zakon vee prijelaz trabine. Postoji i nuna cesija, ali ove dvije vrste po naem zakonu ne postoje, nego postoje kao personalna subrogacija. Ustupanje umjesto ispunjenja ili radi ispunjenja: Kad dunik umjesto ispunjenja svoje obveze ustupi vjerovniku svoju trabinu ili jedan njezin dio, sklapanjem ugovora o ustupanju dunikova obveza se gasi do iznosa ustupljene trabine. Ali, kad dunik ustupi svome vjerovniku svoju trabinu samo radi ispunjenja, njegova se obveza gasi, odnosno smanjuje tek kad vjerovnik naplati ustupljenu trabinu. U oba sluaja primatelj je duan predati ustupitelju sve to je primio preko iznosa svoje trabine prema ustupitelju. U sluaju ustupanja radi ispunjenja dunik ustupljene trabine moe ispuniti svoju obvezu i prema ustupitelju, ak i kad je obavijeten o ustupanju. 2. Personalna subrogacija 90-95 To je prijelaz vjerovnikova potraivanja na osobu koja je ispunila dunikovu obvezu. Moe biti ugovorna i zakonska. a. Ugovorna subrogacija postoji kad trei ispuni tuu obvezu i s vjerovnikom ugovori da ispunjeno potraivanje prijee na njega. U sluaju ispunjenja tue obveze svaki ispunitelj moe ugovoriti s vjerovnikom prije ispunjenja ili pri ispunjenju, da ispunjena trabina prijee na njega sa svima ili samo s nekim sporednim pravima. Vjerovnikova prava mogu prijei na ispunitelja i na temelju ugovora izmeu dunika i ispunitelja, sklopljenog prije ispunjenja. U ovim sluajevima subrogacija ispunitelja u prava vjerovnika nastaje ispunjenjem. b. Zakonska subrogacija postoji kad na ispunitelja po samom zakonu prelaze vjerovnikovo potraivanje i sporedna prava u asu ispunjenja. Do zakonske subrogacije dolazi kao obvezu ispuni osoba koja ima pravni interes na ispunjenje (jamac). Na jamca po samom zakonu prelaze prava vjerovnika prema duniku. Vjerovnik je duan predati ispunitelju sredstva kojima se trabina dokazuje ili osigurava. Iznimno, vjerovnik moe predati ispunitelju stvar koju je primio u zalog od dunika ili nekoga drugog samo ako zalogodavac pristane na to, inae ona ostaje kod vjerovnika da je dri i uva za raun ispunitelja. Ispunitelj na kojega je prela trabina ne moe zahtijevati od dunika vie nego to je isplatio vjerovniku. Vjerovnik koji je primio ispunjenje od tree osobe ne odgovara za postojanje i naplativost trabine u vrijeme ispunjenja. Ovim se ne iskljuuje primjena pravila o stjecanju bez osnove.To je oblik prijenosa trabine. Koja je razlika izmeu ugovorne cesije i ugovorne subrogacije?

35

Osnovne su razlike u sljedeem: a. Ugovor o subrogaciji sklapaju ispunitelj dunikove obveze (solvens) s vjerovnikom ili dunikom, a ugovor o cesiji stari vjerovnik (cedent) s novim vjerovnikom (cesionarem) b. Kod ugovorne subrogacije do prijenosa trabine na ispunitelja dolazi u trenutku ispunjenja dunikove obveze, a kod cesije u trenutku perfekcije ugovora o cesiji c. Kod subrogacije vjerovnik ne odgovara za veritet i bonitet svoje trabine, dok kod cesije, ako je naplatna, cedent odgovara za veritet, a za bonitet trabine samo ako je takva odgovornost ugovorena d. Kod subrogacije prenose se samo ona sporedna prava koja su ugovorena, dok se kod cesije s glavnom trabinom prenose i sva sporedna prava e. Ispunitelj kod subrogacije moe zahtijevati od dunika samo onoliko koliko je isplatio vjerovniku, a kod cesije cesionar ima pravo na cjelokupnu trabinu, makar je za nju platio manje od nominalne vrijednosti ili mu je darovana f. Kod subrogacije nema obavjetavanja dunika (odnosno vjerovnika) o ugovorenom prijenosu trabine, dok je kod cesije cedent duan obavijestiti dunika o izvrenom ustupanju. PROMJENE NA STRANI DUNIKA Ugovor o preuzimanju duga 96-100 Dug se preuzima ugovorom izmeu dunika i treeg (preuzimatelja), na koji je pristao vjerovnik. Stari dunik ispada iz odnosa, a na njegovo mjesto dolazi novi dunik. Za valjanost ugovora potreban je pristanak vjerovnika jer dunik ne moe raspolagati vjerovnikovim pravima, a i vjerovniku nije svejedno tko mu je dunik. O sklopljenom ugovoru moe vjerovnika izvijestiti svaki od njih, i svakome od njih moe vjerovnik priopiti svoj pristanak na preuzimanje duga. Smatra se da je vjerovnik dao svoj pristanak ako je bez ograde primio neko ispunjenje od preuzimatelja, koje je ovaj uinio u svoje ime. Ugovaratelji, a i svaki od njih napose, mogu pozvati vjerovnika da se u odreenom roku oituje, pristaje li na preuzimanje duga, pa ako se vjerovnik u odreenom roku ne oituje, smatra se da nije dao svoj pristanak. Ako vjerovnik ne pristane, ugovor o preuzimanju duga ima uinak ugovora o preuzimanju ispunjenja sve dok vjerovnik ne bude dao svoj pristanak na ugovor o preuzimanju duga, ili odbije dati pristanak. Dakle, vjerovnik se moe protiviti takvom ugovoru. Kad je dug osiguran hipotekom: Kad je prilikom otuenja neke nekretnine na kojoj postoji hipoteka ugovoreno izmeu pribavitelja i otuitelja da e pribavitelj preuzeti dug prema hipotekarnom vjerovniku, smatra se da je hipotekarni vjerovnik dao pristanak na ugovor o preuzimanju duga, ako ga, na pisani poziv otuitelja, nije odbio u roku od tri mjeseca od primitka poziva. U pisanom pozivu vjerovniku se mora skrenuti pozornost na ovu posljedicu, inae e se smatrati kao da poziv nije upuen. Promjena dunika: Preuzimanjem duga preuzimatelj stupa na mjesto prijanjeg dunika, a ovaj se oslobaa obveze. Ali ako je u vrijeme vjerovnikova pristanka na ugovor o preuzimanju duga preuzimatelj bio prezaduen, a vjerovnik to nije znao niti je morao znati, prijanji dunik ne oslobaa se obveze, a ugovor o preuzimanju duga ima uinak ugovora o pristupanju dugu. Izmeu preuzimatelja i vjerovnika postoji ista obveza koja je dotle postojala izmeu prijanjeg dunika i vjerovnika. Sporedna prava koja su dotle postojala uz trabinu ostaju i nadalje, ali jamstva te zalozi koje su dale tree osobe prestaju ako jamci i zalogodavci ne pristanu odgovarati i za novog dunika. Ako nije to drugo ugovoreno, preuzimatelj ne odgovara za nenaplaene kamate koje su dospjele do preuzimanja. Prigovori: Preuzimatelj moe isticati vjerovniku sve prigovore koji proistjeu iz pravnog odnosa izmeu prijanjeg dunika i vjerovnika iz kojega potjee preuzeti dug, a i prigovore koje preuzimatelj ima prema vjerovniku. Preuzimatelj ne moe isticati vjerovniku prigovore

36

koji potjeu iz njegova pravnog odnosa s prijanjim dunikom, a koji odnos je bio temelj preuzimanja. Ugovor o pristupanju dugu 101-102 Ugovorom izmeu vjerovnika i treega, kojim se ovaj obvezuje vjerovniku da e ispuniti njegovu trabinu prema duniku, trei stupa u obvezu pored dunika. Tu je vjerovnik stekao pravo da trai ispunjenje bilo od svoga prvobitnog dunika, bilo od ovoga treeg. Vjerovnik se ovom ugovoru ne moe protiviti, a i dobiva dva dunika pa mu se pojaava pozicija. Dunik ne moe sprijeiti treega da plati ako je obveza dospjela, a on sam ju nije ispunio. Kako nema supsidijarnosti, po tome je odnos slian solidarnom jamstvu. No, ipak velika je pravna razlika - ako "jamac i platac" plati dug, on se regresira od glavnog dunika s naslova zakonske subrogacije. Nasuprot tome, trei se namiruje s naslova ugovorne personalne subrogacije. Osoba na koju prijee na temelju ugovora neka imovinska cjelina (poduzee i sl.) pojedinca ili pravne osobe, ili dio te cjeline, odgovara za dugove koji se odnose na tu cjelinu, odnosno na njezin dio, pored dotadanjeg imatelja i solidarno s njim, ali samo do vrijednosti njezine aktive. Nema pravni uinak prema vjerovnicima odredba ugovora kojom bi se iskljuivala ili ograniavala ova odgovornost. Preuzimanje ispunjenja 103 Preuzimanje ispunjenja vri se ugovorom izmeu dunika i nekog treeg kojim se ovaj obvezuje duniku ispuniti umjesto njega obvezu prema njegovu vjerovniku. Dunik ostaje u odnosu i za vjerovnika ostaje stari dunik, vjerovnik je samo duan primiti ispunjenje od treeg ako dunik ne ispuni o roku. On odgovara duniku ako pravodobno ne ispuni obvezu vjerovniku te ovaj zahtijeva ispunjenje od dunika. Ali on ne preuzima dug, niti pristupa dugu i vjerovnik nema nikakvo pravo prema njemu. Budui da u ovom sluaju trei ne stoji ni u kakvom odnosu s vjerovnikom, vjerovnik ne moe treega tuiti na ispunjenje. Ako trei ne ispuni dunu inidbu umjesto dunika, vjerovnik se moe drati samo svog dunika. Meutim, budui da se trei obvezao duniku da e umjesto njega ispuniti obvezu, a to nije uinio, odgovarat e duniku za tetu koju je ovaj zbog toga pretrpio. Prijenos ugovora 127-129 Pod tim se podrazumijeva pravni posao kojim se cjelokupna pravna pozicija jedne strane dakle sve trabine i sva dugovanja te razna druga sporedna i nesamostalna prava iz ugovora prenose na treu osobu, a da se tom operacijom ipak ne ukida identitet prvobitnog obveznopravnog odnosa. Uinci prijenosa ugovora nastupaju kad druga strana na to pristane, a ako je pristanak dan unaprijed, kad je druga strana obavijetena o prijenosu. Pristanak na prijenos ugovora valjan je samo ako je dan u propisanom ili ugovorenom obliku za valjanost prenesenog ugovora. Odredbe o sporednim pravima kod ugovora o preuzimanju duga na odgovarajui se nain primjenjuju i na prijenos ugovora. Sporedna prava koja su dotle postojala uz trabinu ostaju i nadalje, ali jamstva te zalozi koje su dale tree osobe prestaju ako jamci i zalogodavci ne pristanu odgovarati i za novog dunika. Ako nije to drugo ugovoreno, preuzimatelj ne odgovara za nenaplaene kamate koje su dospjele do preuzimanja. Prenositelj odgovara primatelju za valjanost prenesenog ugovora. On mu ne jami da e druga strana ispuniti svoje obveze iz prenesenog ugovora, osim ako se na to posebno obvezao. On ne jami drugoj strani da e primatelj ispuniti obveze iz ugovora, osim ako se na to posebno obvezao. Prigovori 129: Druga strana moe isticati primatelju sve prigovore iz prenesenog ugovora, a i one koje ima iz drugih odnosa s njim, ali ne i prigovore koje ima prema prenositelju. Asignacija (Uputa) 130-144 Uputom jedna osoba, uputitelj (asignant), ovlauje drugu osobu, upuenika (asignata), da za njezin raun ispuni neto odreenoj treoj osobi, primatelju upute (asignataru), a ovoga ovlauje da to ispunjenje primi u svoje ime. A je duan C, B je duan A pa A ovlauje B da plati dug C, ime je rijeio dva odnosa koji nemaju zajedniku osnovu

37

dug B prema A je poseban pravni odnos, dug A prema C je poseban, s tim da mora ovlastiti C da primi uplatu. Time je podmirio svoj dug prema C. U praksi je uvijek sporno radi li se o cesiji ili prijenosu ugovora. A (asignant), ovlasti B-a (asignata) ovako: "Platite za moj raun C-u (asignatar) 5.000 kn." Istodobno ovlasti C-a: "Naplatite od B-a za moj raun 5.000 kuna." Iz toga se ve vidi da je asignacija civilnopravni temelj mjenice i eka. * ODNOS PRIMATELJA UPUTE I UPUENIKA Primatelj upute stjee pravo zahtijevati od upuenika ispunjenje tek kad mu ovaj izjavi da prihvaa uputu. Prihvat upute ne moe se opozvati. Prihvatom upute nastaje izmeu primatelja i upuenika obvezni odnos nezavisan od odnosa izmeu uputitelja i upuenika, a i odnosa izmeu uputitelja i primatelja upute. Upuenik koji je prihvatio uputu moe isticati primatelju upute samo prigovore koji se tiu valjanosti prihvata, prigovore koji se temelje na sadraju prihvata ili na sadraju same upute, te prigovore koje ima osobno prema njemu. Prijenos upute: Primatelj moe uputu prenijeti na drugog i prije prihvata od upuenika, a ovaj je moe prenijeti dalje, osim kad iz same upute ili posebnih okolnosti proizlazi da ona nije prenosiva. Ako je upuenik izjavio primatelju upute da prihvaa uputu, prihvat ima uinak prema svim osobama na koje bi uputa bila uzastopce prenesena. Ako je upuenik izjavio pribavitelju, na kojeg je primatelj upute prenio uputu, da je prihvaa, on ne moe pribavitelju isticati prigovore koje ima prema primatelju upute osobno. Zastara: Pravo primatelja upute da zahtijeva ispunjenje od upuenika zastarijeva za godinu dana. Ako za ispunjenje nije odreen rok, zastara poinje tei kad upuenik prihvati uputu, a ako ju je on prihvatio prije nego to je dana primatelju upute, onda kad ovome bude dana. * ODNOS PRIMATELJA UPUTE I UPUTITELJA: Ako je primatelj upute vjerovnik uputitelja: Vjerovnik nije duan pristati na uputu koju mu je uinio dunik radi ispunjenja svoje obveze, ali je duan o svom odbijanju odmah obavijestiti dunika, inae e mu odgovarati za tetu. Vjerovnik koji je pristao na uputu duan je pozvati upuenika da je ispuni. Uputa nije ispunjenje. Obveza prestaje tek ispunjenjem od strane upuenika. Kad je vjerovnik pristao na uputu uinjenu od njegova dunika radi ispunjenja obveze, ta obveza ne prestaje, ako nije drukije ugovoreno, ni njegovim pristankom na uputu, ni prihvatom od strane upuenika, nego tek ispunjenjem od strane upuenika. Vjerovnik koji je pristao na uputu uinjenu od njegova dunika moe zahtijevati od uputitelja da mu ispuni ono to mu duguje samo ako nije dobio ispunjenje od upuenika u vrijeme odreeno u uputi. Dunost primatelja upute da obavijesti uputitelja: Ako upuenik ne prihvati uputu ili odbije ispunjenje koje mu zahtijeva primatelj upute ili izjavi unaprijed da je nee ispuniti, primatelj upute je duan obavijestiti odmah uputitelja o tome, inae mu odgovara za tetu. Odustanak od prihvaene upute: Primatelj upute koji nije vjerovnik uputitelja i koji se ne eli koristiti uputom moe od nje odustati, ak i ako je ve izjavio da je prihvaa, ali je o tome duan bez odgaanja obavijestiti uputitelja. Opoziv ovlatenja danog primatelju upute: Uputitelj moe opozvati ovlatenje koje je uputom dao primatelju upute, osim ako je uputu izdao radi ispunjenja nekoga svog duga prema njemu i uope ako je uputu izdao u njegovu interesu. * ODNOS UPUTITELJA I UPUENIKA: Ako je upuenik dunik uputitelja: Upuenik nije duan prihvatiti uputu, ak i ako je dunik uputioca, izuzev ako mu je to obeao. Ali kad je uputa izdana na temelju upuenikova duga uputitelju, upuenik je duan ispuniti je do iznosa toga duga, ako mu to ni po emu nije

38

tee od ispunjenja obveze prema uputitelju. Ispunjenjem upute izdane na temelju upuenikova duga uputitelju, upuenik se u istoj mjeri oslobaa svog duga prema uputitelju. Opoziv ovlatenja danog upueniku: Uputitelj moe opozvati ovlatenje koje je uputom dao upueniku, sve dok ovaj ne izjavi primatelju upute da prihvaa uputu ili je ne ispuni. On je moe opozvati i kad je u uputi navedeno da je neopoziva te kad bi se opozivom vrijeala neka njegova obveza prema primatelju upute. Otvaranje steaja nad imovinom uputitelja povlai po samom zakonu opoziv upute, osim sluaja kad je upuenik prihvatio uputu prije otvaranja steaja, a i kad u asu prihvaanja nije znao niti je morao znati za steaj. Smrt, odnosno prestanak pravne osobe uputitelja, primatelja upute ili upuenika, a i lienje poslovne sposobnosti nekoga od njih, nema utjecaja na uputu. Uputa u obliku papira na donositelja: Pisana uputa moe biti izdana na donositelja. U tom sluaju svaki imatelj papira ima prema upueniku poloaj primatelja upute. Odnosi koji uputom nastaju izmeu primatelja upute i uputitelja nastaju u ovom sluaju samo izmeu svakog pojedinog imatelja papira i osobe koja mu je papir ustupila. Uputa u obliku papira na ime i po naredbi: Pisana uputa koja glasi na novac, na vrijednosne papire ili na zamjenljive stvari moe biti izdana na ime i s odredbom po naredbi. PROMJENA SADRAJA OBVEZNOPRAVNOG ODNOSA To su novacija, nagodba i konverzija. Obnova (Novacija) 145-149 Obnova ili novacija nastaje ako se vjerovnik i dunik suglase da postojeu obvezu zamijene novom i ako nova obveza ima razliitu glavnu inidbu ili razliitu pravnu osnovu. Sporazum vjerovnika i dunika kojim se mijenja ili dodaje odredba o roku, o mjestu ili nainu ispunjenja, zatim naknadni sporazum o kamatama, ugovornoj kazni, osiguranju ispunjenja ili o kojoj drugoj sporednoj odredbi, a i sporazum o izdavanju nove isprave o dugu ne smatraju se obnovom. Izdavanje mjenice ili eka zbog neke prijanje obveze ne smatra se obnovom, osim kad je to ugovoreno. Volja za obnovom: Obnova se ne predmnijeva, pa ako strane nisu izrazile namjeru da ugase postojeu obvezu kad su stvarale novu, prijanja obveza ne prestaje, ve postoji i dalje pored nove. Zato kod novacije namjera noviranja, animus novandi, mora biti jasno izraena. Osim animusa novandi, za uspjenost novacije potrebno je postojanje pravno valjane stare obveze. Breanski: U sluaju dvojbe, ako dunik ispuni neku od obveza, smatra se da je obvezu podmirio! Uinak obnove: Ugovorom o obnovi prijanja obveza prestaje, a nova nastaje. S prijanjom obvezom prestaju i zalog i jamstvo, osim ako je s jamcem ili zalogodavcem drukije ugovoreno, a prestaju i ostala sporedna prava koja su bila vezana za prijanju obvezu. Nevaljanost i utrnue prijanje obveze: Obnova je bez uinka ako je prijanja obveza bila nitetna ili ve ugaena. Ako je prijanja obveza bila samo pobojna, obnova je valjana ako je to duniku bilo poznato. Uinak ponitaja: Kad je ugovor o obnovi poniten, smatra se da nije ni bilo obnove i da prijanja obveza nije ni prestala postojati. Nagodba (poravnanje) 150-159 Ugovorom o nagodbi osobe izmeu kojih postoji spor ili neizvjesnost o nekom pravnom odnosu, uzajamnim poputanjima, prekidaju spor, odnosno otklanjaju neizvjesnost i

39

odreuju svoja uzajamna prava i obveze. Postoji neizvjesnost i kad je ostvarenje odreenog prava nesigurno. Nagodba ili poravnanje jest ugovor kojim strane svoje sporne i dvojbene trabine tako ureuju da svaka poneto odstupi od svog zahtjeva. Pravo je sporno kad meu stranama nema suglasja o njegovoj opstojnosti. Pravo je dvojbeno kad su meu stranama sporni struktura i obujam njegova sadraja i kad je neizvjesno njegovo ostvarenje. U emu se sastoje meusobna poputanja: Poputanje se moe sastojati, meu ostalim, u djelominom ili potpunom priznavanju nekog zahtjeva druge strane ili u odricanju od nekoga svog zahtjeva; u uzimanju na sebe neke nove obveze; u smanjenju kamatne stope; u produljenju roka; u pristajanju na djelomine otplate; u davanju prava na odustatninu. Poputanje moe biti uvjetno. Kad samo jedna strana popusti drugoj, na primjer, prizna pravo druge strane, onda to nije nagodba, te ne podlijee pravilima o nagodbi. Svaka strana odustaje od dijela svojih zahtjeva. Sposobnost: Za sklapanje ugovora o nagodbi potrebna je sposobnost za raspolaganje pravom koje je sadraj nagodbe. Sadraj nagodbe: Moe biti svako pravo kojim se moe raspolagati. Valjana je nagodba o imovinskim posljedicama kaznenog djela. Ne mogu biti sadrajem nagodbe sporovi koji se tiu statusnih odnosa. Za ugovor o nagodbi vrijede ope odredbe o dvostranoobveznim ugovorima, ako za taj ugovor nije to drugo predvieno. Kad pod nazivom nagodbe ugovaratelji sklope neki drugi pravni posao, na njihove se odnose ne primjenjuju odredbe zakona koje vrijede za nagodbu, ve one koje vrijede za stvarno sklopljeni posao. Zbog prekomjernog oteenja ne moe se zahtijevati ponitaj nagodbe. Ovisno o svom sadraju nagodba moe poprimiti, dijelom ili u potpunosti, karakter novacije. To e biti onda kad se njome mijenja glavna inidba ili pravna osnova meusobnog pravnog odnosa. Uinak nagodbe prema jamcima i zalogodavcima: Ako je nagodbom uinjena obnova obveze, jamac se oslobaa odgovornosti za njezino ispunjenje, a prestaje i zalog koji je dao netko trei. Jamac i trei koji je dao svoju stvar u zalog ostaju i nadalje u obvezi, a njihova odgovornost moe biti smanjena nagodbom, ali ne i poveana, osim ako su se suglasili s nagodbom. Kad dunik nagodbom prizna spornu trabinu, jamac i zalogodavac zadravaju pravo da istaknu vjerovniku prigovore kojih se dunik nagodbom odrekao. Nagodba o nevaljanom pravnom poslu: Valjana je nagodba o pravnom poslu iji je ponitaj mogla traiti jedna strana, ako je ona u asu sklapanja nagodbe znala za tu mogunost. Nitetna je nagodba o nitetnom pravnom poslu i kad su ugovaratelji znali za nitetnost i htjeli je nagodbom otkloniti. Nitetnost nagodbe: Nagodba je nitetna ako je zasnovana na pogrenom vjerovanju obaju ugovaratelja da postoji pravni odnos koji ustvari ne postoji, i ako bez toga pogrenog vjerovanja ne bi meu njima bilo ni spora ni neizvjesnosti. Isto vrijedi i kad se pogreno vjerovanje obaju ugovaratelja odnosi na injenice. Odricanje od ove nitetnosti nema pravnog uinka i ono to je dano na ime ispunjenja obveza iz takve nagodbe moe se traiti natrag. Mora postojati valjana osnova iz koje postoji sporazum o nagodbi, npr. za nagodbu s osiguravateljem potrebno je postojanje ugovora o osiguranju. Postoje sudska, izvansudska, sporazumna, prisilna nagodba. Nitetnost jedne odredbe nagodbe: Odredbe nagodbe ine cjelinu, te ako je jedna odredba nitetna, cijela nagodba je nitetna, osim kad se iz same nagodbe vidi da se ona sastoji od neovisnih dijelova.

40

PRESTANAK OBVEZNOPRAVNOG ODNOSA 160: Obveza prestaje suglasnou volja sudionika u obveznom odnosu, ispunjenjem i u drugim zakonom odreenim sluajevima. Prestankom glavne obveze gase se jamstvo, zalog i druga sporedna prava. ISPUNJENJE /solutio/ 161-179 Ispunjenje je prestanak obveznopravnog odnosa pravovremenim i urednim izvrenjem dune inidbe. Ispunjenje od strane dunika ili tree osobe: Obvezu moe ispuniti ne samo dunik nego i trea osoba (Breanski: npr. zz dunika, jamac, pravni sljednici dunika). Vjerovnik je duan primiti ispunjenje od svake osobe koja ima neki pravni interes da obveza bude ispunjena, ak i kad se dunik protivi tom ispunjenju. Vjerovnik je duan primiti ispunjenje od tree osobe ako je dunik s tim suglasan, osim kad prema ugovoru ili naravi obveze ovu treba ispuniti dunik osobno. Vjerovnik moe primiti ispunjenje od tree osobe bez dunikova znanja, pa i u sluaju kad ga je dunik obavijestio da ne pristaje da trei ispuni njegovu obvezu. Ali, ako mu je dunik ponudio da sam ispuni odmah svoju obvezu, vjerovnik ne moe primiti ispunjenje od tree osobe. Ispunjenje poslovno nesposobnog: I poslovno nesposobni dunik moe pravovaljano ispuniti obvezu, ako je njezino postojanje nesumnjivo i ako je dospjela. Ali se moe osporavati ispunjenje ako je takva osoba isplatila zastarjeli dug ili dug koji potjee iz igre ili oklade. Trokovi ispunjenja: Trokove ispunjenja snosi dunik, ako ih nije prouzroio vjerovnik. Kome se moe ispuniti obveza (ovlatena osoba): Obveza se mora ispuniti vjerovniku ili osobi odreenoj zakonom, sudskom odlukom, ugovorom izmeu vjerovnika i dunika ili onoj koju odredi vjerovnik. Ispunjenje je pravovaljano i kad je uinjeno treoj osobi, ako ga je vjerovnik naknadno odobrio ili ako se njime koristio. Obveza ispunjena poslovno nesposobnom vjerovniku oslobaa dunika samo ako je to bilo korisno za vjerovnika ili se predmet ispunjenja jo nalazi kod njega. Poslovno nesposoban vjerovnik moe odobriti, poto postane poslovno sposoban, ispunjenje koje je primio u vrijeme svoje poslovne nesposobnosti. Obveza dunika prelazi i na pravne sljednike, osim strogo osobnih obveza. Opa pravila ispunjenja: 1. Ispuniti se mora duna inidba: Ispunjenje se sastoji u izvrenju onoga to ini sadraj obveze, te niti ga dunik moe ispuniti neim drugim, niti vjerovnik moe zahtijevati neto drugo. Nema pravovaljanog ispunjenja ako ono to je dunik predao kao dugovanu stvar, a vjerovnik kao takvu primio, to uistinu nije, i vjerovnik ima pravo vratiti ono to mu je predano i zahtijevati dugovanu stvar. Iznimke su: *Davanje umjesto isplate (datio in solutu) 167. zamjena ispunjenja, sporazum izmeu dunika i vjerovnika da dunik moe dati neto drugo umjesto dune inidbe temeljem sporazuma stranaka; umjesto novca daju se npr. parketi; ako se to dogovori, kasnije se ne moe vie utuiti novac, nego parketi. Obveza prestaje ako vjerovnik u sporazumu s dunikom primi neto drugo umjesto onoga to mu se duguje. U tom sluaju dunik odgovara isto kao prodavatelj za materijalne i pravne nedostatke stvari dane umjesto onoga to je dugovao. Ali vjerovnik umjesto zahtjeva po osnovi odgovornosti dunika za materijalne ili pravne nedostatke stvari moe zahtijevati od dunika, ali ne vie od jamca, ispunjenje prvotne trabine i naknadu tete. Po pravnoj naravi je naplatni realni ugovor (obveza prestaje kad primi sporazumno zamijenjeni objekt ispunjenja) *Davanje radi isplate (datio solventi causa) 168. predaja radi prodaje, dunik u sporazumu s vjerovnikom daje neku stvar ili pravo da ih vjerovnik iskoritava ili proda i iz dobivenog iznosa se naplati; npr. dunik prenosi na vjerovnika neko potraivanje s namjerom da se iz njega namiri ili davanje u zakup posl. prostora dok se ne isplati; obveza prestaje tek kad se vjerovnik naplati iz postignutog iznosa.

41

2. Ispunjenje mora biti u cijelosti: Vjerovnik nije duan primiti djelomino ispunjenje

osim ako narav obveze drukije ne nalae (isporuka toplinske energije, plina). Ali je vjerovnik duan primiti djelomino ispunjenje novane obveze, osim ako ima poseban interes da ga odbije. 3. Uzajamnost i istodobnost ispunjenja 358: U dvostranoobveznim ugovorima nijedna strana nije duna ispuniti svoju obvezu ako druga strana ne ispuni ili nije spremna istodobno ispuniti svoju obvezu, osim ako je to drugo ugovoreno ili zakonom odreeno, ili ako to drugo proistjee iz naravi posla. U protivnom, suugovaratelj mu moe staviti prigovor neispunjenja dune obveze. Ali, ako u sudskom postupku jedna strana istakne da nije duna ispuniti svoju obvezu dok i druga strana ne ispuni svoju, sud e joj narediti da ispuni svoju obvezu kad i druga strana ispuni svoju. To pravilo ne vrijedi kad iz zakona ili naravi posla slijedi da se jedna inidba mora ispuniti prije druge, npr. ugovor o djelu i ugovor o radu ne mogu se podvesti pod taj uvjet jer obveze ne dospijevaju istodobno. Ako je ugovoreno da prvo jedna strana ispuni svoju obvezu, pa se nakon sklapanja ugovora materijalne prilike druge strane pogoraju u toj mjeri da je neizvjesno hoe li ona moi ispuniti svoju obvezu, ili ako ta neizvjesnost proizlazi iz drugih ozbiljnih razloga, strana koja se obvezala da prva ispuni svoju obvezu moe odgoditi njezino ispunjenje dok druga strana ne ispuni svoju obvezu ili dok ne dade dovoljno osiguranje da e je ispuniti. To vrijedi i kad su materijalne prilike druge strane bile u istoj mjeri teke jo prije sklapanja ugovora, ako njezin suugovaratelj to nije znao niti je morao znati. U tim sluajevima strana koja se obvezala prva ispuniti svoju obvezu moe zahtijevati da joj se osiguranje dade u primjerenom roku, a poslije proteka toga roka bez rezultata, moe raskinuti ugovor. 4. Mjesto, vrijeme i nain ispunjenja: Glede naina, mjesta i vremena bit e mjerodavno ono to su strane ugovorile. Tek kada strane ne iskoriste dispozitivnu mogunost, primjenjuju se zakonske odredbe. Vrijeme ispunjenja: Dunik je duan ispuniti obvezu u roku koji je predvien ugovorom. Ako rok ispunjenja nije predvien ugovorom, dunik je duan ispuniti obvezu u roku koji je predvien zakonom. Ako rok nije odreen ni ugovorom niti zakonom, a cilj posla, narav obveze i ostale okolnosti ne zahtijevaju stanovit rok za ispunjenje, vjerovnik moe zahtijevati odmah ispunjenje obveze (praksa: 8 dana), a dunik sa svoje strane moe zahtijevati od vjerovnika da odmah primi ispunjenje. Kad je rok ugovoren iskljuivo u interesu dunika, on ima pravo ispuniti obvezu i prije ugovorenog roka, ali je duan obavijestiti vjerovnika o svojoj namjeri i paziti da to ne bude u nevrijeme. U ostalim sluajevima, kad dunik ponudi ispunjenje prije roka, vjerovnik moe odbiti ispunjenje, a moe ga i primiti i zadrati pravo na naknadu tete, ako o tome bez odgaanja obavijesti dunika. Vjerovnik ima pravo zahtijevati ispunjenje prije roka ako mu dunik nije dao obeano osiguranje ili ako na njegov zahtjev nije dopunio osiguranje smanjeno bez njegove krivnje, te kad je rok ugovoren iskljuivo u njegovu interesu. Kad je odreivanje vremena ispunjenja ostavljeno na volju vjerovnika ili dunika, druga strana moe, ako ovlatenik ne odredi rok ni poslije opomene, zahtijevati od suda da odredi primjeren rok za ispunjenje. Novana obveza kod trgovakih ugovora: Ako trgovakim ugovorom ili ugovorom izmeu trgovca i osobe javnog prava nije predvien rok za ispunjenje novane obveze, dunik je duan, bez potrebe da ga vjerovnik na to pozove, ispuniti tu obvezu u roku od 30 dana koji poinje tei: od dana kad je dunik primio raun ili drugi odgovarajui zahtjev za isplatu, od dana kad je vjerovnik ispunio svoju obvezu, ako nije mogue sa sigurnou utvrditi dan primitka rauna ili drugog odgovarajueg zahtjeva za isplatu ili ako je dunik primio raun ili drugi odgovarajui zahtjev za isplatu prije negoli je vjerovnik ispunio svoju obvezu, od dana proteka roka za pregled predmeta obveze, ako je ugovorom ili zakonom predvien odreeni rok za takav pregled, a dunik je primio raun ili drugi odgovarajui zahtjev za isplatu prije proteka toga roka. Nitetna je odredba ugovora kojom je ugovoren dui rok za ispunjenje novane obveze, ako na temelju okolnosti sluaja, a poglavito trgovakih obiaja i naravi predmeta obveze, proizlazi da je tako ugovorenim rokom ispunjenja, suprotno naelu savjesnosti i potenja, prouzroena oigledna neravnopravnost u pravima i obvezama ugovornih strana na tetu

42

vjerovnika. Prilikom ocjene je li odredba o roku ispunjenja novane obveze nitetna, uzet e se, izmeu ostalog, u obzir jesu li postojali opravdani razlozi za odstupanje od zakonom predvienog roka ispunjenja. Kada se smatra da su stranke namirene: Ako se plaa posredovanjem banke ili druge pravne osobe kod koje se vodi raun vjerovnika, smatrat e se, ako ugovorne strane nisu drukije odredile, da je dug namiren kad banci, odnosno spomenutoj pravnoj osobi stigne novana doznaka u korist vjerovnika ili nalog (virman) dunikove banke, odnosno druge pravne osobe da odobri raunu vjerovnika iznos naznaen u nalogu. Ako je ugovoreno plaanje potom, smatra se da su se strane suglasile da je uplatom dugovanog iznosa poti dunik namirio svoju obvezu prema vjerovniku, a ako takav nain plaanja nije ugovoren, dug je namiren kad vjerovnik primi novanu doznaku. Ako je posebnim propisom ili ugovorom predvieno plaanje ekovnom uplatnicom na odreeni raun, smatra se da su se strane suglasile da je isplata obavljena onda kad dunik uplati dugovani iznos ekovnom uplatnicom u korist oznaenog rauna. Mjesto ispunjenja: Dunik je duan ispuniti obvezu, a vjerovnik primiti ispunjenje u mjestu odreenom pravnim poslom ili zakonom. Kad mjesto ispunjenja nije odreeno, a ne moe se odrediti ni po cilju posla, naravi obveze ili ostalim okolnostima, obveza se ispunjava u mjestu u kojem je dunik u vrijeme nastanka obveze imao svoje sjedite, odnosno prebivalite, a u nedostatku prebivalita, svoje boravite. Ali, ako dunik ima vie jedinica u raznim mjestima, mjestom ispunjenja smatra se sjedite jedinice koja treba obaviti radnje nune za ispunjenje obveze, ako je vjerovniku ta okolnost pri sklapanju ugovora bila poznata ili morala biti poznata. Novane obveze ispunjavaju se u mjestu u kojem vjerovnik ima sjedite, odnosno prebivalite, a u nedostatku prebivalita, boravite. Ako se plaa virmanom, novane obveze ispunjavaju se u sjeditu pravne osobe kod koje se vode vjerovnikova novana sredstva. Ako je vjerovnik promijenio mjesto u kojem je imao svoje sjedite, odnosno prebivalite u vrijeme kad je obveza nastala te su zbog toga poveani trokovi ispunjenja, to poveanje pada na teret vjerovnika. Uraunavanje ispunjenja: Pitanje uraunavanja javlja se kad izmeu istih osoba postoji vie istorodnih obveza, a ono to dunik ispuni nije dovoljno da bi se mogle sve u potpunosti namiriti. Prema ZOO, uraunava se ovim redoslijedom: - po sporazumu vjerovnika i dunika, - ako sporazuma nema, redom koji odredi dunik najkasnije prilikom ispunjenja, - ako nema dunikove izjave o uraunavanju, redom kako je koja obveza dospjela za ispunjenje, - ako je vie obveza dospjelo istodobno, prvo se namiruju one koje su najmanje osigurane, - ako su podjednako osigurane, prvo se namiruju one koje su duniku najtegotnije, - ako su u svemu naprijed reenom jednake, namiruju se redom kako su nastale, a ako su nastale istodobno, ono to je dano na ime ispunjenja rasporeuje se na sve obveze razmjerno njihovim iznosima. Kad uz glavnu obvezu postoje i sporedne obveze, redoslijed namirenja ide od sporednih prema glavnoj obvezi. Dakle, ako dunik pored glavnice duguje i kamate i trokove, prvo se namiruju trokovi, zatim kamate i napokon glavnica. Priznanica i obveznica: Tko ispuni obvezu potpuno ili djelomino, ima pravo zahtijevati da mu vjerovnik o tome izda priznanicu o svom troku. Dunik koji je novanu obvezu isplatio preko banke ili pote moe zahtijevati da mu vjerovnik izda priznanicu samo ako za to ima opravdan razlog. Ako vjerovnik odbije izdati priznanicu, dunik moe poloiti kod suda objekt svoje obveze. Predmnjeve: Ako je izdana priznanica o isplaenoj glavnici, predmnijeva se da su isplaene i kamate i sudski i drugi trokovi, ako ih je bilo. Isto tako, ako dunik povremenih davanja, kao to su zakupnine, i drugih trabina koje se povremeno obraunavaju, kao to su primjerice ona koja nastaju utrokom elektrine energije ili vode, ili uporabom telefona, ima

43

priznanicu da je isplatio kasnije dospjelu trabinu, predmnijeva se da je isplatio i ona koja su prije dospjela. Kad potpuno ispuni obvezu, dunik moe, pored priznanice, zahtijevati od vjerovnika da mu vrati obveznicu. Kad vjerovnik ne vrati obveznicu, dunik ima pravo zahtijevati da mu vjerovnik izda ispravu o prestanku obveze s ovjerovljenim potpisom. Dunik koji je ispunio obvezu samo djelomino ima pravo zahtijevati da se to ispunjenje zabiljei na obveznici. Polaganje dugovanog u sud 186-194: Ako na strani vjerovnika nastanu okolnosti koje onemoguavaju ispunjenje (npr. vjerovnik u zakanjenju ili je nepoznat, ili kad je neizvjesno tko je vjerovnik, ili gdje se nalazi, ili kad je vjerovnik poslovno nesposoban, a nema zastupnika), dunik, kao i trea osoba koja ima pravni interes da obveza bude ispunjena, moe svoju obvezu ispuniti polaganjem stvari kod suda ili kod za to zakonom ovlatene osobe. Polaganje dugovanog je pravo dunika, ali nije i njegova obveza. Dunik o polaganju mora obavijestiti vjerovnika. Dugovana stvar se polae kod stvarno nadlenog suda ili kod zakonom ovlatene osobe u mjestu ispunjenja, osim ako razlozi ekonominosti ili narav posla zahtijevaju da se polaganje obavi u mjestu gdje se stvar nalazi. Svaki drugi stvarno nadlean sud, odnosno zakonom ovlatena osoba mora primiti stvar u polog, a dunik je duan dati naknadu vjerovniku, ako je ovaj polaganjem kod drugog suda, odnosno druge zakonom ovlatene osobe pretrpio tetu. Kad je objekt obveze neka stvar koja se ne moe uvati u sudskom pologu, dunik moe zahtijevati od suda da odredi osobu kojoj e predati stvar da je uva o troku i za raun vjerov nika. U sluaju obveze iz trgovakog ugovora, predaja takve stvari javnom skladitu na uvanje za raun vjerovnika ima uinak polaganja kod suda. O predaji na uvanje dunik je duan obavijestiti vjerovnika. Dunik se svoje obveze oslobaa u trenutku polaganja stvari u sudski polog, a stvar moe odatle povui, odnosno uzeti natrag dok je vjerovnik iz pologa ne preuzme, ali je o tome duan obavijestiti vjerovnika. Pravo dunika da uzme poloenu stvar prestaje kad dunik u pisanom obliku izjavi sudu, odnosno zakonom ovlatenoj osobi da se odrie toga prava, kad vjerovnik izjavi da prima poloenu stvar, a i kad bude utvreno pravomonom odlukom da polaganje udovoljava uvjetima urednog ispunjenja. Ako je dunik bio u zakanjenju, njegovo zakanjenje prestaje polaganjem kod suda. U trenutku polaganja stvari rizik sluajne propasti ili oteenja prelazi na vjerovnika te prestaju tei kamate. Ako dunik uzme natrag poloenu stvar, smatra se kao da nije bilo polaganja, a njegovi sudunici i jamci ostaju u obvezi. Prodaja umjesto polaganja stvari: Ako stvar nije prikladna za uvanje ili ako su za njezino uvanje ili odravanje potrebni trokovi nerazmjerni s njezinom vrijednou, dunik je moe prodati na javnoj prodaji u mjestu odreenom za ispunjenje, ili nekom drugom mjestu ako je to u interesu vjerovnika, a postignuti iznos, nakon odbitka trokova prodaje, poloiti kod suda ili za to zakonom ovlatene osobe. Ako stvar ima tekuu cijenu ili ako je male vrijednosti u usporedbi s trokovima javne prodaje, dunik je moe prodati iz slobodne ruke. Ako je stvar takva da moe brzo propasti ili se pokvariti, dunik je duan prodati je bez odgaanja na najpogodniji nain. U svakom sluaju, dunik je duan obavijestiti vjerovnika o namjeravanoj prodaji kad god je to mogue, a nakon prodaje o postignutoj cijeni i njezinu polaganju kod suda, odnosno kod zakonom ovlatene osobe. Sud e predati vjerovniku poloenu stvar pod uvjetima to ih je dunik postavio. Prodaja radi pokria trokova uvanja: Ako trokovi uvanja ne budu isplaeni u razumnom roku, sud e u izvanparninom postupku, na zahtjev uvara, narediti da se stvar proda i odrediti nain prodaje. Od iznosa dobivenog prodajom odbit e se trokovi prodaje i trokovi uvanja, a ostatak, za vjerovnika, poloit e se kod suda ili kod zakonom ovlatene osobe. Zakanjenje (mora) vjerovnika/dunika 183-185: je povreda ugovorne obveze gdje se stranke ne dre zakonskih ili ugovorenih rokova ispunjenja. Do nje moe doi krivnjom stranaka (subjektivno zakanjenje ili mora) ili bez krivnje (objektivno zakanjenje). *Kod zakanjenja dunika (mora debitoris) dunik nije svoju obvezu ispunio na vrijeme i obveza ostaje, a dunik je duan naknaditi tetu vjerovniku (kod novanih obveza zakonsku

44

zateznu kamatu). Dunik dolazi u zakanjenje kad ne ispuni obvezu u roku odreenom za ispunjenje. Ako rok za ispunjenje nije odreen, dunik dolazi u zakanjenje kad ga vjerovnik pozove da ispuni obvezu, usmeno ili pisano, izvansudskom opomenom ili zapoinjanjem nekog postupka iji je cilj da se postigne ispunjenje obveze. *Kod zakanjenja vjerovnika (mora creditoris) vjerovnik nije primio ispunjenje na vrijeme . Vjerovnik dolazi u zakanjenje ako bez osnovanog razloga odbije primiti ispunjenje ili ga svojim ponaanjem sprijei. Vjerovnik dolazi u zakanjenje i kad je spreman primiti ispunjenje dunikove istodobne obveze, ali ne nudi ispunjenje svoje dospjele obveze. Vjerovnik ne dolazi u zakanjenje ako dokae da u vrijeme ponude ispunjenja, ili u vrijeme odreeno za ispunjenje, dunik nije mogao ispuniti svoju obvezu. inidba mora biti ponuena u roku, na odreenom mjestu, na odreeni nain i to od dunika ili druge ovlatene osobe. Od dana vjerovnikova zakanjenja prestaju tei kamate. Vjerovnik u zakanjenju duan je naknaditi duniku tetu nastalu zbog zakanjenja za koje odgovara, a i trokove oko daljnjeg uvanja stvari. Dolaskom vjerovnika u zakanjenje prestaje zakanjenje dunika, i na vjerovnika prelazi rizik sluajne propasti ili oteenja stvari. Kad vjerovnik odbija primiti inidbu dunik se moe osloboditi obveze polaganjem stvari u sud, a njegova obveza prestaje od trenutka polaganja. Mora vjerovnika prestaje ako i kad primi ispunjenje. Mora dunika prestaje kad ispuni obvezu te kad vjerovnik padne u zakanjenje. RASKID UGOVORA Raskid je nain prestanka valjanog ugovora koji jo nije ispunjen ili je samo djelomino ispunjen. Raskidom prestaje ugovor koji je pravno valjan. Ugovori koji nisu pravno valjani ne prestaju raskidom nego ponitajem ili ponitenjem. Uzrok ponitaja redovito postoji ve u trenutku sklapanja ugovora, dok uzrok raskida nastaje nakon njegova sklapanja. Razlikujemo raskid na osnovi stranake volje te raskid po zakonu. U dvostranoobveznim ugovorima, kad jedna strana ne ispuni svoju obvezu, druga strana moe, ako nije to drugo odreeno, zahtijevati ispunjenje obveze ili, pod zakonom predvienim pretpostavkama, raskinuti ugovor jednostavnom izjavom, ako raskid ugovora ne nastupa po samom zakonu, a u svakom sluaju ima pravo na naknadu tete. Raskid (romanski resolutio) je isto to i odustanak (germanski rucktritt), razlika je samo terminoloka (no, neki govore da postoji razlika po kriteriju razlikovanja - ugovor se raskida nakon dospjelosti, a odustaje se prije dospjelosti).

Raskid na temelju stranake volje: Ugovorne strane mogu raskinuti ugovor sporazumno, a mogu ugovornim utanaenjem osigurati svakoj od njih pravo, pod odreenim pretpostavkama, na jednostrani raskid ugovora. Sporazumni raskid (sporazumna odustaja ili storniranje ugovora): Raskid ugovora je nain prestanka postojeeg valjanog ugovora koji jo nije ispunjen ili je nije u cijelosti ispunjen, tj. samo djelomino je ispunjen. Raskidom se stranke oslobaaju obveza iz ugovora. Po svojoj pravnoj prirodi je ugovor te se i za njega trae sve pretpostavke potrebne za valjanost ugovora. Stranke utvruju modalitete raskida. U pravilu je to neformalni pravni posao, osim ako zakon trai posebnu formu ili ako cilj zbog kojega je propisan oblik za sklapanje ugovora zahtijeva da raskid bude obavljen u istom obliku. Ugovor koji je sklopljen u posebnom obliku na temelju sporazuma ugovornih strana, moe biti raskinut neformalnim sporazumom tj. sporazumom u bilo kojem obliku. Strane mogu ugovoriti poseban oblik raskida. Jednostrani raskid na temelju ugovora: Ugovorne strane mogu u ugovor unijeti uglavke kojima se predvia mogunost jednostranoga raskida ugovora; moraju odreeno i tono navesti razloge zbog kojih e biti mogu jednostrani raskid ugovora kako bi se izbjegli mogui sporovi. Najpoznatije klauzule na temelju kojih je mogu jednostran raskid ugovora su: 1. Clausula iritatoria: uglavak kojim se doputa jednoj strani da raskine ugovor ako druga strana u roku ne izvri svoju obvezu

45

2. Lex commissoria: specifian uglavak kod kupoprodaje kojim se ovlauje prodavatelj da raskine ugovor ako kupac ne plati na vrijeme prodajnu cijenu. U sluajeve jednostranog raskida na temelju ugovora ubrajaju se i sklapanje ugovora s pravom odustanka davanjem odustatnine i sklapanje ugovora u reimu kapare kao odustatnine. Raskid na temelju zakona (ex lege): Razlikujemo sluajeve u kojima zakon ovlauje ugovornu stranu da jednostranom izjavom volje raskine ugovor od sluajeva raskida ugovora po samom zakonu (ex lege).

1. Jednostrani raskid: Pravo jednostranog raskida zakon daje ugovarateljima u

onim sluajevima kad je dolo do odreenih poremeaja u ispunjenju ugovornih obveza, kao to su zakanjenje, neizvjesnost, djelomina nemogunost i oteanost ispunjenja.

a) Raskid zbog neispunjenja Ope je naelo da ispunjenje dvostranoobveznih ugovora moe zahtijevati samo ona strana koja je svoju obvezu ispunila ili je realno spremna ispuniti je. U dvostranoobveznim ugovorima nijedna strana nije duna ispuniti svoju obvezu ako druga strana ne ispuni ili nije spremna istodobno ispuniti svoju obvezu, osim ako je to drugo ugovoreno ili zakonom odreeno, ili ako to drugo proistjee iz naravi posla. Ako ne postoji takva situacija, moe protivna strana uvijek odbiti ispunjenje prigovorom "neispunjenog ugovora". Ali ako u sudskom postupku jedna strana istakne da nije duna ispuniti svoju obvezu dok i druga strana ne ispuni svoju, sud e joj narediti da ispuni svoju obvezu kad i druga strana ispuni svoju. No, takav prigovor se ne moe staviti kod ugovora gdje je to po naravi posla nemogue. U dvostranoobveznim ugovorima, kad jedna strana ne ispuni svoju obvezu, druga strana moe, ako nije to drugo odreeno, zahtijevati ispunjenje obveze ili, pod odreenim pretpostavkama, raskinuti ugovor jednostavnom izjavom, ako raskid ugovora ne nastupa po samom zakonu, a u svakom sluaju ima pravo na naknadu tete. U sluaju neispunjenja dvostranoobveznog ugovora u roku, kad rok ispunjenja nije bitan sastojak ugovora, vjerovnik moe, ako to eli, raskinuti ugovor, ali ostavljajui duniku primjeren naknadni rok za ispunjenje. Ne ispuni li dunik obvezu ni u tom naknadnom roku, ugovor se raskida po samom zakonu. Kad ispunjenje obveze u odreenom roku nije bitan sastojak ugovora, dunik zadrava pravo da i nakon isteka roka ispuni svoju obvezu, a vjerovnik da zahtijeva njezino ispunjenje. Ali ako vjerovnik eli raskinuti ugovor, mora ostaviti duniku primjeren naknadni rok za ispunjenje. Ako dunik ne ispuni obvezu u naknadnom roku, ugovor se raskida ex lege. Vjerovnik moe raskinuti ugovor bez ostavljanja duniku naknadnog roka za ispunjenje ako iz dunikova dranja proizlazi da on svoju obvezu nee ispuniti ni u naknadnom roku. Zbog neispunjenja ugovor se raskida, u pravilu, nakon to je nastupio rok ispunjenja, jer prije toga dunik nije duan ispuniti svoju obvezu. Iznimno, kad je posve oito da jedna strana nee ispuniti svoju obvezu, druga strana moe raskinuti ugovor i prije isteka roka za ispunjenje i uz to zahtijevati naknadu pretrpljene tete. U svim navedenim sluajevima neispunjenja, ugovor se raskida jednostavnom izjavom vjerovnika. ZOO obvezuje vjerovnika da o svojoj odluci da raskine ugovor obavijesti dunika bez odgaanja. Ugovor se ne moe raskinuti zbog neispunjenja neznatnog dijela obveze. b) Raskid zbog promijenjenih okolnosti Prema odredbi ZOO-a, ugovorna strana moe zahtijevati izmjenu ili raskid ugovora ako bi joj zbog izvanrednih okolnosti nastalih nakon sklapanja ugovora ispunjenje obveze postalo pretjerano oteano ili bi joj nanijelo pretjerano veliki gubitak. Pravnoteorijska podloga te odredbe nalazi se u uenju poznatom pod nazivom clausula rebus sic stantibus. 2. Raskid ex lege Fiksni ugovori: Kad je ispunjenje obveze u odreenom roku bitan sastojak ugovora, pa dunik ne ispuni obvezu u tom roku, ugovor se raskida po samom zakonu. Ovdje nije

46

potrebna izjava vjerovnika da raskida ugovor. Ali, vjerovnik moe odrati ugovor na snazi ako nakon isteka roka bez odgaanja obavijesti dunika da zahtijeva ispunjenje ugovora. Do raskida ex lege moe doi i kod ugovora koji nisu fiksni. To e se dogoditi ako dunik ne ispuni obvezu ni u naknadnom primjerenom roku. Eventualna tuba je na utvrenje, deklaratorna, da je ugovor raskinut. Pravila o ex lege raskidu primjenjuju se i na ugovore kod kojih su strane predvidjele da e se ugovor smatrati raskinutim ako ne uslijedi ispunjenje u odreenom roku, kao i na ugovore kod kojih je rok bitan sastojak po samoj naravi posla. Raskid ugovora s uzastopnim obvezama: Kad u ugovoru s uzastopnim obvezama jedna strana ne ispuni jednu obvezu, druga strana moe, u razumnom roku, raskinuti ugovor glede svih buduih obveza, ako je iz danih okolnosti oito da ni one nee biti ispunjene. Ona moe raskinuti ugovor ne samo glede buduih obveza, nego i glede ve ispunjenih, ako njihovo ispunjenje bez izostalih ispunjenja nema interesa za nju. Dunik moe odrati ugovor ako dade odgovarajue osiguranje. Uinak raskida: Raskidom ugovora obje su strane osloboene svojih obveza, osim obveze na naknadu tete. Raskidom ugovora nastaje i obveza restitucije ili povrata onoga to je primljeno na ime ispunjenja. Ako je jedna strana ispunila ugovor potpuno ili djelomino, ima pravo na povrat onoga to je dala. Ako obje strane imaju pravo zahtijevati vraanje danog, uzajamna vraanja obavljaju se po pravilima za ispunjenje dvostranoobveznih ugovora. Svaka strana duguje drugoj naknadu za koristi koje je u meuvremenu imala od onoga to je duna vratiti, odnosno nadoknaditi. Strana koja vraa novac duna je platiti zatezne kamate od dana kad je isplatu primila. Utjecaj promjenjenih okolnosti na ispunjenje (clausula rebus sic stantibus) 369: Ako bi zbog izvanrednih okolnosti nastalih nakon sklapanja ugovora, a koje se nisu mogle predvidjeti u vrijeme sklapanja ugovora, ispunjenje obveze za jednu ugovornu stranu postalo pretjerano oteano ili bi joj nanijelo pretjerano veliki gubitak, ona moe zahtijevati da se ugovor izmijeni ili ak i raskine. Novi ZOO daje ovdje 2 mogunosti: raskid i izmjena. Npr. ugovori o kupoprodaji stana s investitorom - kasnije ponitena gra. dozvola nije okolnost koju stranka nije mogla predvidjeti, otkloniti ili sprijeiti. Temeljna je misao uenja o klauzuli rebus sic stantibus da svaki ugovor obvezuje dok se ne promijene okolnosti koje su postojale u vrijeme njegova sklapanja i na kojima je temeljena volja ugovaratelja. Izmjenu ili raskid ugovora ne moe zahtijevati strana koja se poziva na promijenjene okolnosti ako je bila duna u vrijeme sklapanja ugovora uzeti u obzir te okolnosti ili ih je mogla izbjei ili savladati. Raskid ugovora pozivom na promijenjene okolnosti ne moe zahtijevati strana koja je pala u zakanjenje. ZOO: Strana koja zahtijeva izmjenu ili raskid ugovora ne moe se pozivati na promijenjene okolnosti koje su nastupile nakon isteka roka odreenog za ispunjenje njezine obveze. Kad jedna strana zahtijeva raskid ugovora, ugovor se nee raskinuti ako druga strana ponudi ili pristane da se odgovarajue odredbe ugovora pravino izmijene. Ako izrekne raskid ugovora, sud e na zahtjev druge strane obvezati stranu koja ga je zahtijevala da ovoj naknadi pravian dio tete koju trpi zbog toga. Dunost obavjetavanja: Strana koja je ovlatena zbog promijenjenih okolnosti zahtijevati izmjenu ili raskid ugovora duna je o svojoj namjeri obavijestiti drugu stranu im sazna da su takve okolnosti nastupile, a ako to ne uini, odgovara za tetu koju je druga strana pretrpjela zbog toga to joj zahtjev nije bio na vrijeme priopen. Okolnosti znaajne za odluku suda 371: Pri odluivanju o izmjeni ugovora, odnosno o njegovu raskidu sud e se rukovoditi naelom savjesnosti i potenja, vodei rauna osobito o svrsi ugovora, o podjeli rizika koja proizlazi iz ugovora ili zakona, o trajanju i djelovanju izvanrednih okolnosti te o interesima obiju strana.

47

Odricanje od pozivanja na promijenjene okolnosti 372: Strane se mogu ugovorom unaprijed odrei pozivanja na odreene promijenjene okolnosti, osim ako je to u opreci s naelom savjesnosti i potenja. Breanski: Stranke se oslobaaju obveza iz ugovora i svaka je duna vratiti to je primila. Plaaju se i kamate, vraaju se i plodovi, naknauje se i teta ako postoji krivnja kod jedne strane. PRIJEBOJ (KOMPENZACIJA) 195. Prijeboj je prestanak obveze obraunavanjem protutrabine s trabinom. Dunikova e obveza prestati prijebojem samo ako je dunikova protutrabina po visini jednaka vjerovnikovoj trabini. Ako su meusobne trabine nejednake, prijebojem prestaje ona koja je manja, dok razliku vjerovnik ima pravo zahtijevati, a dunik podmiriti. Do nje moe doi na bazi ugovora i to je dobrovoljna kompenzacija. Dunik moe prebiti trabinu s protutrabinom vjerovnika, ako obje trabine glase na novac ili druge zamjenljive stvari istog roda i iste kakvoe i ako su obje dospjele. Vrste: 1. Sporazumni (dobrovoljni): Naziva se jo i ugovorni prijeboj. Stranke dogovaraju prijeboj, utvruju trenutak s kojim se smatra da je prijeboj izvren, i modalitete, nisu vezane nekim posebnim pretpostavkama koje bi se odnosile na vrstu i kakvou trabine; ako nisu ugovorile kada nastaje prijeboj, nastaje u momentu sklapanja ugovora. 2. Jednostrani (na temelju zakona). Do kompenzacije moe doi i na zahtjev samo jedne stranke, radi se o prijeboju koji se temelji na zakonu, to znai da se vee za ispunjenje zakonom predvienih pretpostavaka, a izjava o prijeboju je samo jedna od tih pretpostavaka. Za valjanost potrebne su 4 pretpostavke koje zakon predvia: Trabina i protutrabina, Da su trabine utuive, istovrsne, dospjele i uzajamne (zamjenjive) utuivost: znai da se obje trabine mogu ostvariti sudskim putem istovrsnost: znai da objekt dunih inidbi mora biti stvar iste vrste i kvalitete, isti rod i kakvoa dospjelost: znai su oba potraivanja dospjela; to je trenutak od kojega vjerovnik moe zahtijevati ispunjenje trabine. uzajamnost: znai da onaj koji vri kompenzaciju mora istodobno biti i vjerovnik i dunik protivne strane, u prijeboj se moe, u pravilu, ii samo s vlastitom trabinom, a ne tuom. Od zahtjeva uzajamnosti odstupilo se u nekoliko sluajeva: - jamac moe protiv vjerovnika kompenzirati trabinu glavnog dunika; - dunik (cessus) moe prema trabini novog vjerovnika (cesionara) staviti u prijeboj svoju trabinu koju ima prema starom, a ne prema novom vjerovniku. Izjava da stranka vri prijeboj (izjava je uvjet nastanka prijeboja); prijeboj nastaje u momentu kada su se trabine srele (prije izjave!) Izjava o prijeboju: Prijeboj ne nastaje im se ispune pretpostavke za to, nego tek izjavom o prijeboju. Nakon izjave o prijeboju smatra se da je uinak prijeboja nastao onoga trenutka kad su se ispunile pretpostavke za to. Prijeboj po samom zakonu: Volja stranaka je irelevantna, nastaje po samom zakonu. Na zakon ga ne poznaje. Uinak prijeboja je u tome da se trabine gase ako su jednake po iznosu, a ako nisu jednake, tada manja prestaje, a od vee ostaje razlika. Iskljuenje prijeboja: Ne moe prestati prijebojem:

48

1) Trabina koja se ne moe zaplijeniti, odnosno prisilno ispuniti, kao npr. socijalne pomoi, stipendije, naknade zbog tjelesnog oteenja i dr., 2) Trabina stvari ili vrijednosti koje su duniku bile dane na uvanje ili posudbu, ili koje je dunik uzeo bespravno ili ih bespravno zadrao, 3) Trabina nastala namjernim prouzroenjem tete, 4) Trabina naknade tete nanesene oteenjem zdravlja ili prouzroenjem smrti, 5) Trabina koja potjee iz zakonske obveze uzdravanja. Dunik nee moi obaviti prijeboj ni u sluaju kad je njegova trabina dospjela tek nakon to je netko trei stavio zabranu na vjerovnikovu trabinu prema njemu. Odsutnost uzajamnosti 197: Dunik ne moe prebiti ono to duguje vjerovniku s onim to vjerovnik duguje njegovu jamcu. Ali, jamac moe prebiti dunikove obveze prema vjerovniku s dunikovom trabinom prema vjerovniku. Tko je dao svoju stvar u zalog za tuu obvezu, moe zahtijevati od vjerovnika da mu vrati zaloenu stvar kad se udovolji pretpostavkama za prestanak te obveze prijebojem te kad vjerovnik propusti svojom krivnjom obaviti prijeboj. Zastarjela trabina 198: Dug se moe prebiti sa zastarjelom trabinom samo ako ona jo nije bila zastarjela u asu kad su se stekle pretpostavke prijeboja. Ako su pretpostavke prijeboja nastale poto je jedna od trabina zastarjela, prijeboj ne nastaje ako je dunik zastarjele trabine istakao prigovor zastare. Prijeboj s ustupljenom trabinom 199: Dunik ustupljene trabine moe prebiti primatelju one svoje trabine koje je do obavijesti o ustupu mogao prebiti ustupitelju. On mu moe prebiti i one svoje trabine prema ustupitelju koje je stekao prije obavijesti o ustupu, a iji rok za ispunjenje nije bio dospio u asu kad je obavijeten o ustupu, ali samo ako taj rok pada prije roka za ispunjenje ustupljene trabine ili u isto vrijeme. Dunik koji je bez ograde izjavio primatelju da pristaje na ustup ne moe mu vie prebiti nikakve svoje trabine prema ustupitelju. Ako je ustupljena trabina upisana u javne knjige, dunik moe uiniti prijeboj primatelju samo ako je njegova trabina upisana kod ustupljene trabine ili ako je primatelj obavijeten prilikom ustupanja o postojanju te trabine. Uraunavanje prijebojem 202: Kad izmeu dviju osoba postoji vie obveza koje mogu prestati prijebojem, prijeboj e se obaviti po pravilima koja vrijede za uraunavanje ispunjenja. OTPUST DUGA (remisija) Otpustom ili oprostom obveza prestaje kad vjerovnik izjavi duniku da nee zahtijevati njezino ispunjenje, a dunik se s tim suglasi. Za pravovaljanost toga sporazuma nije potrebno da bude sklopljen u obliku u kojem je sklopljen posao iz kojega je obveza nastala. Prema svojoj pravnoj konstrukciji kao sporazuma, otpust duga je vrlo blizak sporazumnom raskidu, pod pretpostavkom da je dug otputen u cijelosti. Otpusta duga nema ako dunik uskrati pristanak, npr. zbog ponosa, asti, ugleda, ili stoga to se otpust odnosi na nepostojei ili zastarjeli dug. Vjerovnik koji je dao izjavu o otpustu s kojim se dunik nije suglasio, pada u zakanjenje ako odbije primiti ispunjenje. Dunik se moe osloboditi obveze ako dugovano poloi u sud. Sporazum o otpustu moe se sklopiti i preutno tako da vjerovnik vrati duniku obveznicu. Opoziv izjave o otpustu mogu je sve dok dunik za nju ne sazna. Odricanje od sredstava osiguranja 204: Vraanje zaloga i odricanje od drugih sredstava kojima je bilo osigurano ispunjenje obveze ne znai vjerovnikovo odricanje od prava zahtijevati njezino ispunjenje. Otpust duga jamcu 205: Otpust duga jamcu ne oslobaa glavnog dunika, a otpust duga glavnom duniku oslobaa jamca. Kad ima vie jamaca, pa vjerovnik oslobodi jednog od njih, ostali ostaju u obvezi, ali se njihova obveza smanjuje za dio koji otpada na osloboenog jamca.

49

Opi otpust dugova 206: Opi otpust dugova gasi sve vjerovnikove trabine prema duniku, osim onih za koje vjerovnik nije znao da postoje u trenutku otpusta. NEMOGUNOST ISPUNJENJA 208-209, 373-374 Nemogunost ispunjenja: Kad ispunjenje obveze postane nemogue zbog dogaaja ili okolnosti za koje dunik ne odgovara, obveza prestaje. Obveza prestaje kad njezino ispunjenje postane nemogue zbog okolnosti zbog kojih dunik ne odgovara. Dunik mora dokazati okolnosti koje iskljuuju njegovu odgovornost. To su vanjske, izvanredne i nepredvidive okolnosti nastale poslije sklapanja ugovora koje dunik nije mogao sprijeiti, otkloniti ili izbjei. Bit e to, u pravilu, dogaaji koji imaju znaenje vie sile, no tu idu i dogaaji koji izazivaju pravnu nemogunost ispunjenja, dakle radi se o objektivnoj nemogunosti. Ako nemogunost ispunjenja nastupi zbog propasti stvari, obveza prestaje samo ako je u pitanju nezamjenjiva stvar. Ako su objekt obveze stvari odreene po rodu, obveza ne prestaje ak i kad sve to dunik ima od takvih stvari propadne zbog okolnosti za koje on ne odgovara. Ali kad su objekt obveze stvari odreene po rodu koje se imaju uzeti iz odreene mase tih stvari, obveza prestaje kad propadne cijela ta masa. Ustupanje prava prema treemu odgovornom za nemogunost ispunjenja 210: Dunik odreene stvari koji je osloboen svoje obveze zbog nemogunosti ispunjenja duan je ustupiti vjerovniku pravo koje bi imao prema treoj osobi zbog nastale nemogunosti. Nemogunost ispunjenja za koju ne odgovara nijedna strana 373: Kad je ispunjenje obveze jedne strane u dvostranoobveznom ugovoru postalo nemogue zbog izvanrednih vanjskih dogaaja nastalih nakon sklapanja ugovora, a prije dospjelosti obveze, koji se u vrijeme sklapanja ugovora nisu mogli predvidjeti, niti ih je ugovorna strana mogla sprijeiti, izbjei ili otkloniti te za koje nije odgovorna ni jedna ni druga strana, gasi se i obveza druge strane, a ako je ova neto ispunila od svoje obveze, moe zahtijevati vraanje po pravilima o vraanju steenog bez osnove. U sluaju djelomine nemogunosti ispunjenja zbog dogaaja za koji nije odgovorna ni jedna ni druga strana, druga strana moe raskinuti ugovor ako djelomino ispunjenje ne odgovara njezinim potrebama, inae ugovor ostaje na snazi, a druga strana ima pravo zahtijevati razmjerno smanjenje svoje obveze. Nemogunost ispunjenja za koju odgovara druga strana 374: Kad je ispunjenje obveze jedne strane u dvostranoobveznom ugovoru postalo nemogue zbog dogaaja za koji odgovara druga strana, njezina obveza se gasi, ali ona zadrava svoju trabinu prema drugoj strani, s tim to se smanjuje za onoliko koliko je ona mogla imati koristi od osloboenja od vlastite obveze. Osim toga, ona je duna ustupiti drugoj strani sva prava koja bi imala prema treim osobama u vezi s objektom svoje obveze ije je ispunjenje postalo nemogue. Moe nastupiti obveza naknade tete. PROTEK VREMENA I OTKAZ Trajni obvezni odnos s odreenim rokom trajanja prestaje kad rok istekne, osim kad je ugovoreno ili zakonom odreeno da se poslije isteka roka obvezni odnos produljuje za neodreeno vrijeme, ako ne bude pravodobno otkazan. Ako trajanje obveznog odnosa nije odreeno, svaka ga strana moe okonati otkazom. Otkaz je jednostrana izjava kojom se okonava trajni obveznopravni odnos na neodreeno vrijeme. Otkaz mora biti dostavljen drugoj strani. Otkaz se moe dati u svako doba, samo ne u nevrijeme. Otkazani obvezni odnos prestaje kad istekne otkazni rok odreen ugovorom, a ako takav rok nije odreen ugovorom, odnos prestaje nakon isteka roka odreenog zakonom ili obiajem, odnosno istekom primjerenog roka. Strane mogu ugovoriti da e njihov obvezni odnos prestati samom dostavom otkaza, ako za odreeni sluaj zakon ne nareuje to drugo.

50

Vjerovnik ima pravo zahtijevati od dunika ono to je dospjelo prije nego to je obveza prestala protekom roka ili otkazom. DRUGI NAINI PRESTANKA OBVEZE Osim navedenih naina prestanka, obveznopravni odnos moe prestati jo i: a) Smru dunika ili vjerovnika, ali samo ako je obveza vezana za osobna svojstva jedne ili obiju strana ili osobne sposobnosti dunika, b) Novacijom ili obnovom, jer ugovorom o obnovi prijanja obveza prestaje, a nova nastaje. c) Sjedinjenjem ili konfuzijom kad ista osoba postane vjerovnik i dunik, npr. nasljedstvom. Meutim, kad jamac postane vjerovnikom, obveza glavnog dunika time nee prestati. d) Propisom. ZASTARA POTRAIVANJA 214-246 Zastarom prestaje pravo zahtijevati ispunjenje obveze. To je gubitak zahtjeva uslijed nevrenja sadraja subjektivnog prava kroz zakonom odreeno vrijeme. Ne gubi se samo pravo, kao kod prekluzivnih rokova, nego se gubi mogunost utuivanja. Zastarni rok ne treba se mijeati s prekluzivnim! Prekluzivni rokovi su strogi zakonski rokovi unutar kojih strana mora poduzeti odreene radnje ako nee da joj se ugasi, ne samo zahtjev, nego i samo subjektivno pravo. Na prekluzivni rok sud pazi po slubenoj dunosti i kod prekluzivnih rokova nema zastoja ni prekida roka. Ukoliko dunik ispuni obvezu nakon proteklog roka za zastaru, ne moe traiti plaeno natrag (jer pravo nije zastarjelo, ve samo zahtjev). Prigovor zastare je materijalnopravni i na zastaru sud ne pazi po slubenoj dunosti, ve na prigovor stranke. Sud se nee obazirati na zastaru ako se dunik nije na nju pozvao. U reviziji se u pravilu ne mogu iznositi nove injenice, stoga se ovaj prigovor nije mogao prvi puta isticati tek u reviziji. Pretpostavke zastare su: Nepodizanje tube Protek zakonom odreenog vremena Zastara nastupa kad protekne zakonom odreeno vrijeme u kojem je vjerovnik mogao zahtijevati ispunjenje obveze. Zastara poinje tei prvog dana poslije dana kad je vjerovnik imao pravo zahtijevati ispunjenje obveze, ako zakonom za pojedine sluajeve nije to drugo propisano. Zastara nastupa kad istekne posljednji dan zakonom odreenog vremena. Ako se obveza sastoji u tome da se neto ne uini, da se propusti ili trpi, zastara poinje tei prvog dana poslije dana kad je dunik postupio protivno obvezi. U vrijeme zastare rauna se i vrijeme koje je proteklo u korist dunikovih prednika. Pravnim poslom ne smije se odrediti dulje ili krae vrijeme zastare od onoga vremena koje je odreeno zakonom. Pravnim poslom ne smije se odrediti da zastara nee tei za neko vrijeme. Dunik se ne moe odrei zastare prije nego to protekne vrijeme odreeno za zastaru. Pisano priznanje zastarjele obveze smatra se odricanjem od zastare. Isti uinak ima davanje zaloga ili kojega drugog osiguranja za zastarjelu obvezu. Ako dunik ispuni zastarjelu obvezu, nema pravo zahtijevati da mu se vrati ono to je dao, ak i ako nije znao da je obveza zastarjela. Zastarni rokovi odreeni su zakonom i ne mogu se mijenjati. Nisu odreeni samo ZOO-m; npr. zakoni o prijevozu cestom, eljeznicom imaju krae rokove. Zastarni rokovi su razliiti. Kod nas je opi zastarni rok 5 godina. Rokovi su razliiti, npr. od 1 do 10 godina (za potraivanja odreena pravomonom presudom). Ali, nee zastarjeti potraivanje koje inae ne zastarijeva (stvarna prava, osim prava slunosti nakon 3 god; pravo na uzdravanje odreeno zakonom).

51

Kad protekne vrijeme zastare, vjerovnik ija je trabina osigurana zalogom ili hipotekom moe se namiriti samo iz optereene stvari ako je dri u rukama ili ako je njegovo pravo upisano u javnoj knjizi. Meutim, zastarjela trabina kamata i drugih povremenih davanja ne moe se namiriti ni iz optereene stvari. Sporedne trabine: Kad zastari glavna trabina, zastarjele su i sporedne trabine, kao to su trabine kamata, plodova, trokova i ugovorne kazne. Kad se ne primjenjuju pravila o zastari: Pravila o zastari ne primjenjuju se u sluajevima kad su u zakonu odreeni rokovi za podnoenje tube ili izvrenje odreene radnje pod prijetnjom gubitka prava. Vrijeme potrebno za zastaru: Trabine zastarijevaju za pet godina ako zakonom nije odreen neki drugi rok zastare (opi rok). Trabine povremenih davanja koja dospijevaju godinje ili u kraim razdobljima, pa bilo da se radi o sporednim povremenim trabinama, kao to je trabina kamata, bilo da se radi o takvim povremenim trabinama u kojima se iscrpljuje samo pravo, kao to je trabina uzdravanja, zastarijevaju za tri godine od dospjelosti svakoga pojedinog davanja. Isto vrijedi za anuitete kojima se u jednakim unaprijed odreenim povremenim iznosima otplauju glavnica i kamate, ali ne vrijedi za otplate u obrocima i druga djelomina ispunjenja. Pravo iz kojega proistjeu povremene trabine zastarijeva za pet godina, raunajui od dospjelosti najstarije neispunjene trabine. Kad zastari pravo iz kojega proistjeu povremene trabine, vjerovnik gubi pravo ne samo zahtijevati budua povremena davanja, nego i povremena davanja koja su dospjela prije te zastare. Ne moe zastarjeti pravo na uzdravanje odreeno zakonom. Meusobne trabine iz trgovakih ugovora o prometu robe i usluga, odnosno ugovora koje sklope trgovac i osoba javnog prava o prometu robe i usluga te trabine naknade za izdatke uinjene u vezi s tim ugovorima zastarijevaju za tri godine. Zastara tee odvojeno za svaku isporuku robe, izvreni rad ili uslugu. Trabina zakupnine i najamnine, bilo da je odreeno da se plaa povremeno, bilo u jednom ukupnom iznosu, zastarijeva za tri godine. Trabina naknade tete zastarijeva za tri godine otkad je oteenik doznao za tetu i za osobu koja je tetu uinila. U svakom sluaju, ta trabina zastarijeva za pet godina otkad je teta nastala. Trabina naknade tete nastale povredom ugovorne obveze zastarijeva za vrijeme odreeno za zastaru te obveze. Kad je teta prouzroena kaznenim djelom, a za kazneni progon je predvien dulji rok zastare, zahtjev za naknadu tete prema odgovornoj osobi zastarijeva kad istekne vrijeme odreeno za zastaru kaznenog progona. Prekid zastare kaznenog progona povlai za sobom i prekid zastare zahtjeva za naknadu tete. Isto vrijedi i za zastoj zastare. Jednogodinji rok zastare: 1) Trabina naknade za isporuenu elektrinu i toplinsku energiju, plin, vodu, za dimnjaarske usluge i za odravanje istoe, kad je isporuka, odnosno usluga obavljena za potrebe kuanstva, 2) Trabina radiopostaje i radiotelevizijske postaje za uporabu radioprijamnika i televizijskog prijamnika, 3) Trabina pote, telegrafa i telefona za uporabu telefona i potanskih pretinaca te druge njihove trabine koje se naplauju u tromjesenim ili kraim rokovima, 4) Trabina pretplate na povremene tiskovine, raunajui od isteka vremena za koje je tiskovina naruena. Zastara tee iako su isporuke ili usluge produljene.

52

Sve trabine koje su utvrene pravomonom sudskom odlukom ili odlukom drugoga nadlenog tijela javne vlasti, ili nagodbom pred sudom ili drugim nadlenim tijelom, odnosno javnobiljenikim aktom, zastarijevaju za deset godina, pa i one za koja zakon inae predvia krai rok zastare. Meutim, sve povremene trabine koje proistjeu iz takvih odluka ili nagodbe, odnosno javnobiljenikog akta i dospijevaju ubudue, zastarijevaju u roku predvienom za zastaru povremenih trabina. Rokovi zastare kod ugovora o osiguranju: Trabine ugovaratelja osiguranja, odnosno tree osobe iz ugovora o osiguranju ivota zastarijevaju za pet, a iz ostalih ugovora o osiguranju za tri godine, raunajui od prvog dana poslije proteka kalendarske godine u kojoj je trabina nastala. Ako zainteresirana osoba dokae da do tog dana nije znala da se osigurani sluaj dogodio, zastara poinje od dana kad je za to saznala, s tim da u svakom sluaju trabina zastarijeva kod osiguranja ivota za deset, a kod ostalih za pet godina. Trabine osiguratelja iz ugovora o osiguranju zastarijevaju za tri godine. Kad u sluaju osiguranja od odgovornosti treega, oteena osoba zahtijeva naknadu od osiguranika ili je dobije od njega, zastara osiguranikova zahtjeva prema osiguratelju poinje od dana kad je oteena osoba traila sudskim putem naknadu od osiguranika, odnosno kad joj je osiguranik naknadio tetu. Neposredni zahtjev tree oteene osobe prema osiguratelju zastarijeva za isto vrijeme za koje zastarijeva njegov zahtjev prema osiguraniku odgovornom za tetu. Zastara trabine koja pripada osiguratelju prema treoj osobi odgovornoj za nastupanje osiguranog sluaja poinje tei kad i zastara trabine osiguranika prema toj osobi i navrava se u istom roku. Trogodinji rok zastare: 1) Povremena potraivanja koja dospijevaju godinje ili u kraim razdobljima (potraivanje kamata, potraivanje uzdravanja) od dospjelosti svakoga pojedinog davanja. To vrijedi za anuitete kojima se u jednakim unaprijed odreenim povremenim iznosima otplauju glavnica i kamate, ali ne vrijedi za otplate u obrocima i druga djelomina ispunjenja. 2) Meusobna potraivanja iz ugovora o prometu robe i usluga, a zastarijevanje tee odvojeno za svaku isporuku robe, izvreni rad ili uslugu. 3) Potraivanje zakupnine. 4) Potraivanje naknade uzrokovane tete. Zastara tee od kad je oteenik doznao za tetu i za osobu koja je tetu uinila. U svakom sluaju, ovo potraivanje zastarijeva za pet godina od kada je teta nastala. Zastoj zastare (235) Zastoj je nastup takvih okolnosti uslijed kojih zastara ne moe poeti tei ili uslijed kojih zapoeta zastara prestaje tei tako dugo dok te okolnosti ne otpadnu. No, kad te okolnosti ili zapreke otpadnu, zastara se nastavlja, a proteklo vrijeme se uraunava. Zastara ne tee: Izmeu branih drugova te izmeu osoba koje ive u izvanbranoj zajednici, dok ta zajednica postoji Izmeu roditelja i djece dok traje roditeljsko pravo, Izmeu tienika i njegova skrbnika te upravnog tijela socijalne skrbi za trajanja skrbnitva i dok ne budu poloeni rauni, Za vrijeme mobilizacije, u sluaju neposredne ratne opasnosti ili rata za trabine osoba na vojnoj dunosti, Za trabine koje imaju osobe zaposlene u tuem kuanstvu prema poslodavcu ili lanovima njegove obitelji koji zajedno s njim ive, sve dok taj odnos traje Zastara ne tee za sve vrijeme za koje vjerovniku nije bilo mogue zbog nesavladivih prepreka sudskim putem zahtijevati ispunjenje obveze.

trabine izmeu odreenih osoba

trabine odreenih osoba

nesavladive prepreke

53

Ako zastara nije mogla poeti tei zbog nekoga zakonskog uzroka, ona poinje tei kad taj uzrok prestane. Ako je zastara poela tei prije nego to je nastao uzrok koji je zaustavio njezin daljnji tijek, ona nastavlja tei kad prestane taj uzrok, a vrijeme koje je isteklo prije zastoja rauna se u zakonom odreeni rok za zastaru. Trabine prema poslovno nesposobnim osobama i njihove trabine Zastara tee i prema maloljetniku i drugoj poslovno nesposobnoj osobi, bez obzira na to imaju li zakonskog zastupnika ili nemaju. Meutim, zastara trabine maloljetnika koji nema zastupnika i druge poslovno nesposobne osobe bez zastupnika ne moe nastupiti dok ne proteknu dvije godine otkad su postali potpuno poslovno sposobni ili otkad su dobili zastupnika. Ako je za zastaru neke trabine odreeno vrijeme krae od dvije godine, a vjerovnik je maloljetnik koji nema zastupnika ili neka druga poslovno nesposobna osoba bez zastupnika, zastara te trabine poinje tei otkad je vjerovnik postao poslovno sposoban ili otkad je dobio zastupnika. Prekid zastare (240) Zastara se prekida: Kad dunik prizna dug - dug se moe priznati ne samo izjavom vjerovniku, nego i na posredan nain, kao to su davanje otplate, plaanje kamata, davanje osiguranja. Podnoenjem tube i svakom drugom vjerovnikovom radnjom poduzetom protiv dunika pred sudom ili drugim nadlenim tijelom radi utvrivanja, osiguranja ili ostvarenja trabine. Smatra se da prekid nije nastupio ako vjerovnik odustane od tube ili radnje koju je poduzeo, te ako vjerovnikova tuba ili zahtjev bude odbaen ili odbijen, ili ako odreena mjera osiguranja bude stavljena izvan snage. Ako je tuba protiv dunika odbaena zbog nenadlenosti suda ili kojega drugog uzroka koji se ne tie biti stvari, pa vjerovnik ponovno podnese tubu u roku od tri mjeseca od dana pravomonosti odluke o odbacivanju tube, smatra se da je zastara prekinuta prvom tubom; isto vrijedi i za pozivanje u zatitu, i za isticanje prijeboja trabine u sporu te u sluaju kad je sud ili drugo tijelo uputilo dunika da svoju prijavljenu trabinu ostvaruje u parninom postupku. Za prekid zastare nije dovoljno da vjerovnik pozove dunika pisano ili usmeno da obvezu ispuni. Nakon prekida zastara poinje tei iznova, a vrijeme koje je proteklo prije prekida ne rauna se u zakonom odreeni rok za zastaru. Zastara prekinuta priznanjem od strane dunika poinje tei iznova od priznanja. Kad je prekid zastare nastao podnoenjem tube ili pozivanjem u zatitu, ili isticanjem prijeboja trabine u sporu, odnosno prijavljivanjem trabine u nekom drugom postupku, zastara poinje tei iznova od dana kad je spor okonan ili zavren na neki drugi nain. Kad je prekid zastare nastao prijavom trabine u steajnom postupku, zastara poinje tei iznova od dana okonanja toga postupka. Isto vrijedi i kad je prekid zastare nastao zahtjevom ovrhe ili osiguranja. Zastara koja poinje tei iznova poslije prekida navrava se kad protekne onoliko vremena koliko je zakonom odreeno za zastaru koja je prekinuta. Zastara u sluaju obnove: Ako je prekid nastao priznanjem duga od strane dunika, a vjerovnik i dunik su se sporazumjeli o obnovi obveze, nova trabina zastarijeva za vrijeme koje je odreeno za njezinu zastaru. UGOVORNA ODGOVORNOST ZA TETU 342-349 Trai se kumulativno ispunjenje istih pretpostavki koje se trae i za izvanugovornu odgovornost za tetu.

54

 subjekti (ugovorne strane i netko trei) tetna radnja (povreda ugovorne

obveze neispunjenje/neuredno ispunjenje/zakanjenje s ispunjenjem) teta uzrona veza izmeu tetne radnje i tete (mora biti pravno relevantna uzrona veza, odnosno da se od vie uzroka koji dovode do nastanka tete uzima onaj uzrok koji redovito dovodi do nastanka posljedice) protupravnost (objektivni element da je protivna nekom pravilu; subjektivni el. da je poinjena krivnjom tetnika, odnosno nepostojanje okolnosti koje iskljuuju odgovornost (okolnosti nastale nakon sklapanja ugovora; koje nije mogao sprijeiti, otkloniti ili izbjei) Mora dokazati, pored opih, i dvije posebne pretpostavke postojanje ugovora, tj. ugovorne obveze i povredu te obveze. Pod povredom ugovorne obveze podrazumijeva se neispunjenje i zakanjenje. Koja je razlika u ugovorne tete odnosu na izvanugovornu? U tetnoj radnji kod izvanugovorne je tetna radnja graanskopravni delikt, a kod ugovorne tete tetna radnja je povreda ugovorne obveze. Npr. putnik nije obiao sve ugovorene lokalitete prilikom puta ugovorenog u turistikoj agenciji. Traio je naknadu tete za to to je zakasnio s izradom svoje doktorske disertacije. Gleda se pravno relevantna uzrona veza usluga agencije je iskljuivo turistike svrhe i prirode, pa teta moe proizlaziti samo iz redovnog uzroka iz kojeg ona nastaje, a to je samo propust u okviru davanja turistike usluge. Nije bitno niti to to je agencija znala razlog zbog kojeg putnik putuje. Bitno je da propust agencije redovito ne dovodi do takve posljedice, tj. do kanjenja u izradi disertacija. Vjerovnik u obveznom odnosu ovlaten je od dunika zahtijevati ispunjenje obveze, a dunik je duan ispuniti je savjesno u svemu kako ona glasi. Kad dunik ne ispuni obvezu ili zakasni s njezinim ispunjenjem, vjerovnik ima pravo zahtijevati i popravljanje tete koju je zbog toga pretrpio. Za tetu zbog zakanjenja s ispunjenjem odgovara i dunik kojemu je vjerovnik dao primjeren naknadni rok za ispunjenje. Dunik odgovara i za djelominu ili potpunu nemogunost ispunjenja, iako tu nemogunost nije skrivio, ako je nastupila nakon njegova dolaska u zakanjenje, za koje odgovara. Ali se dunik oslobaa odgovornosti za tetu ako dokae da bi stvar koja je objekt inidbe sluajno propala i da je on svoju obvezu na vrijeme ispunio. Dunik se oslobaa odgovornosti za tetu ako dokae da nije mogao ispuniti svoju obvezu, odnosno da je zakasnio s ispunjenjem obveze zbog vanjskih, izvanrednih i nepredvidivih okolnosti nastalih poslije sklapanja ugovora koje nije mogao sprijeiti, otkloniti ili izbjei (via sila). Ugovorom se moe ta odgovornost proiriti, ograniiti ili iskljuiti. Ugovorno proirenje odgovornosti: Ugovorom se moe proiriti odgovornost dunika i za sluajeve za koje on inae ne odgovara. Ali se ispunjenje takve ugovorne odredbe ne moe zahtijevati ako bi to bilo u suprotnosti s naelom savjesnosti i potenja (npr. via sila; kod nas svi ugovori o leasingu sadre proirenje odgovornosti i na viu silu, to ne znai da e se to u primjeni doista tako i tumaiti). Iskljuenje odgovornosti (samo za najblai oblik krivnje): Odgovornost dunika za namjeru ili krajnju nepanju ne moe se unaprijed ugovorom iskljuiti ni ograniiti. Ali sud moe na zahtjev zainteresirane ugovorne strane ponititi i ugovornu odredbu o iskljuenju i ogranienju odgovornosti za obinu nepanju, ako je takav sporazum proizaao iz monopolskog poloaja dunika ili uope iz neravnopravnog odnosa ugovornih strana.

55

Ogranienje odgovornosti: Pravovaljana je odredba ugovora kojom se odreuje najvii iznos naknade, ako tako odreeni iznos nije u oitom nerazmjeru sa tetom i ako za odreeni sluaj nije to drugo zakonom odreeno. U sluaju ogranienja visine naknade, vjerovnik ima pravo na potpunu naknadu ako je nemogunost ispunjenja obveze prouzroena namjerno ili krajnjom nepanjom dunika. Obujam naknade: To je skup svih teta koje su se dogodile iz nekog tetnog dogaaja. Razlikujemo stvarnu tetu i izmaklu korist. Obujam odgovornosti ovisi o vrsti i stupnju krivnje. Vjerovnik ima pravo na naknadu obine tete i izmakle koristi te pravinu naknadu neimovinske tete, koje je dunik u vrijeme sklapanja ugovora morao predvidjeti kao mogue posljedice povrede ugovora, a s obzirom na injenice koje su mu tada bile poznate ili morale biti poznate. U sluaju prijevare ili namjernog neispunjenja te neispunjenja zbog krajnje nepanje vjerovnik ima pravo zahtijevati od dunika naknadu cjelokupne tete koja je nastala zbog povrede ugovora, bez obzira na to to dunik nije znao za posebne okolnosti zbog kojih su one nastale. Ove odredbe na odgovarajui se nain primjenjuju i na neispunjenje obveza koje nisu nastale iz ugovora, ako za pojedine od njih nije Zakonom neto drugo predvieno. Smanjenje naknade: Ako je pri povredi obveze pored tete nastao za vjerovnika i neki dobitak, o njemu e se prilikom odreivanja visine naknade voditi rauna u razumnoj mjeri (oduzimanje koristi od tete). Strana koja se poziva na povredu ugovora duna je poduzeti sve razumne mjere da bi se smanjila teta izazvana tom povredom, inae druga strana moe zahtijevati smanjenje naknade (mjere za smanjenje tete). Kad je vjerovnik ili osoba za koju on odgovara pridonio nastanku tete ili njezinoj visini ili oteanju dunikova poloaja, naknada se smanjuje razmjerno. Odgovornost zbog proputanja obavijesti: Ugovorna strana koja je duna obavijestiti drugu stranu o injenicama to su od utjecaja na njihov meusobni odnos odgovara za tetu koju pretrpi druga strana zbog toga to nije bila na vrijeme obavijetena. Primjena odredaba o izvanugovornoj teti: Ako odredbama ovoga odsjeka nije drukije propisano, na naknadu ove tete na odgovarajui se nain primjenjuju odredbe ovoga Zakona o naknadi izvanugovorne tete. IZVANUGOVORNE OBVEZE Za izvanugovorne obveze je karakteristino to to za njihov postanak nije mjerodavno suglasno oitovanje volja njihovih sudionika, nego one nastaju na temelju odreenih injenica uz koje pravo vee postanak obveznog odnosa. To su: odgovornost za tetu, stjecanje bez osnove, poslovodstvo bez naloga i jednostrana izjava volje (javno obeanje nagrade, vrijednosni papiri i ponuda za sklapanje ugovora). Nisu sredstvo prijenosa dobara i usluga, ve slue ponajprije za zatitu ve postojeih prometnih situacija i stanja. Po samoj naravi njihova postanka, ne moe se zahtijevati odreeni oblik. ODGOVORNOST ZA TETU Odgovornost za tetu je takav obveznopravni odnos u kojem je jedna strana duna popraviti prouzrokovanu tetu drugoj strani, a ta druga strana je ovlatena zahtjevati takav popravak. Razlikuju se ugovorna (kontraktna) i deliktna (izvanugovorna) odgovornost. Razlikuje ih tetna radnja. Kod ugovorne odgovornosti to je povreda ugovora (neispunjenje/zakanjenje) a kod deliktne odgovornosti tetna radnja je graanskopravni delikt. Razlikujemo dvije vrste odgovornosti: 1. Odgovornost po osnovu krivnje (subjektivna/kulpozna odgovornost) 2. Odgovornost po osnovu uzronosti (objektivna, kauzalna odgovornost) - opasna stvar ili opasna djelatnost OPE PRETPOSTAVKE ODGOVORNOSTI ZA TETU OPE PRETPOSTAVKE (moraju biti kumulativno ispunjene):

56

Subjekti (tetnik i oteenik) tetna radnja tetnika teta (nastala na strani oteenika) Uzrona veza (izvrena tetna radnja kao uzrok mora proizvesti odreenu tetu kao posljedicu) Protupravnost tetne radnje (objektivni element da je protivna nekom pravilu; subjektivni el. da je poinjena krivnjom tetnika; te da nema razloga za iskljuenje protupravnosti) + POSEBNA PRETPOSTAVKA: krivnja kod subjektivne odgovornosti SUBJEKTI Kao tetnik javlja se u prvom redu fizika osoba. Svaka FO moe biti tetnik, ali svaki tetnik ne mora biti za tetu i osobno odgovoran. Da bi se FO pojavila kao tetnik koji za tetu osobno odgovara mora imati poslovnu sposobnost ili barem ubrojivost (deliktnu sposobnost) - ne mora biti kumulativno ispunjeno. Ubrojivost ili deliktna sposobnost je svojstvo naravne osobe da odgovara za svoje protupravne radnje. Ubrojivost nastaje im je neka osoba dostigla odreene godine i duevno je zdrava. im FO izgubi duevno zdravlje, prestaje biti ubrojiva. Ako se pak duevno zdravlje vrati, sama se po sebi vraa i ubrojivost. Deliktno sposobna (ubrojiva) je svaka osoba koja je navrila 14 godina ivota i koja je duevno zdrava. Poslovno sposobne osobe imaju deliktnu sposobnost. Maloljetnik do navrene sedme godine ivota ne odgovara za tetu. Maloljetnik od navrene sedme godine do navrene etrnaeste godine ivota ne odgovara za tetu, osim ako se dokae da je pri prouzroenju tete bio sposoban za rasuivanje. Maloljetnik s navrenih etrnaest godina ivota odgovara prema opim pravilima o odgovornosti za tetu. Ubrojiva moe biti samo ona osoba koja ima odreenu tjelesnu zrelost (dob) i koja je duevno zdrava. Osoba koja zbog duevne bolesti ili zaostalog umnog razvoja ili kojih drugih razloga nije sposobna za rasuivanje, ne odgovara za tetu to ju drugome prouzroi. Od tih osoba treba razlikovati osobe koje uine tetu u stanju prolazne nesposobnosti za rasuivanje (tzv. tamni trenuci) u koje su dospjeli npr. zbog uivanja alkohola ili droga. Tko drugom prouzroi tetu u stanju prolazne nesposobnosti za rasuivanje, odgovoran je za nju, osim ako dokae da nije svojom krivnjom dospio u to stanje. Ako je u to stanje dospio tuom krivnjom, za tetu e odgovarati onaj koji ga je u to stanje doveo. Mogu je i obratan sluaj kad se neubrojivoj osobi na mahove vrati svijest i razum, odnosno sposobnost rasuivanja - tzv. svijetli trenuci (lucida intervalla). Za tete poinjene u tim trenucima se odgovara. Pravna osoba: tetnik moe biti i PO. PO nema svojstvo ubrojivosti, jer je to svojstvo samo FO, ali je deliktno sposobna jer ima poslovnu sposobnost. Za deliktnu sposobnost PO dovoljna je ve sama poslovna sposobnost. Prosuuje se postupanje njezinog tijela. to se tie osobe oteenika, za njega je dovoljno da je pravni subjekt, tj. nositelj prava i obveza. im je netko pravni subjekt, ima imovinu i prava osobnosti, pa moe trpjeti tetu. TETNA RADNJA tetna radnja je svaki in ili propust tetnika koji uzrokuje tetu na strani oteenika. tetna radnja moe biti samo ljudska radnja. tetna se radnja moe podijeliti u dvije osnovne grupe: 1. Graanski delikt povodom kojega nastaje deliktna odgovornost za tetu 2. Povreda obveznog odnosa povodom koje nastaje ugovorna odgovornost za tetu. Graanski delikt je tetna radnja na osnovi koje izvorno i samostalno nastaje odnos odgovornosti za tetu. Povreda obveznog odnosa je takva tetna radnja koja dovodi do preoblikovanja postojeeg obveznopravnog odnosa u odnos odgovornosti za tetu ili do toga da

57

pored postojeeg obveznopravnog odnosa nastane i odnos odgovornosti za tetu imovinsku i neimovinsku. Dok se tetne radnje mogu izvriti na osobi, stvarima, inidbama i stanjima, dotle se teta reflektira na pravima i interesima. Objekt tetne radnje i tete nije isti. TETA ZOO-78 je definirao tetu kao umanjenje neije imovine (obina teta) i sprjeavanje njezina poveanja (izmakla korist), a i nanoenje drugome fizikog ili psihikog bola ili straha (nematerijalna teta). No, 2005. je izmijenio definiciju tete - teta je umanjenje neije imovine (obina teta), sprjeavanje njezina poveanja (izmakla korist), i povreda prava osobnosti (neimovinska teta). Bitna se razlika, izmeu tih dviju definicija, odnosi na neimovinsku tetu. Izmijenjen je i naziv nematerijalna u neimovinska (imovina u pravnom smislu) teta. teta se definira kao tetnom radnjom prouzrokovana povreda neijeg subjektivnog prava ili interes. Materijalna (imovinska) teta je teta na imovini, tj. teta na subjektivnim imovinskim pravima. Nematerijalna (neimovinska) teta je povreda subjektivnih neimovinskih prava i interesa prvenstveno vezanih uz osobu. Subjekt ju osjea kao tetu, iako ne pogaa njegovu imovinu. Zbog toga se popravlja u obliku satisfakcije (zadovoljenja), a ne novanog ekvivalenta. Neimovinska se teta naziva jo i nematerijalnom, imaterijalnom, nenovanom, neekonomskom, idealnom i moralnom tetom. ZOO-78 definirao je nematerijalnu tetu kao nanoenje drugom fizikog ili psihikog bola ili straha. I povreda prava osobnosti i duevne boli zbog povrede prava osobnosti, prema ZOO-78, su bile nematerijalna teta, s time da su za njihovo popravljanje predvieni razliiti oblici, konkretno za prvu nenovana (objava presude, ispravak, povlaenje izjave kojom je povreda uinjena i sl.), za drugu novana satisfakcija. Pravilno je koncepciju neimovinske tete prema ZOO-78 kvalificirati subjektivno-objektivnom. Prema ZOO-78 imali smo sljedee oblike i podoblike neimovinske tete: I. Fizike boli II. Duevne boli 1. Duevne boli zbog smanjenja ivotne aktivnosti 2. Duevne boli zbog naruenosti 3. Duevne boli zbog povrede ugleda i asti 4. Duevne boli zbog povrede slobode 5. Duevne boli zbog povrede prava osobnosti (linosti) 6. Duevne boli zbog smrti bliske osobe 7. Duevne boli zbog naroito tekog invaliditeta bliske osobe 8. Duevne boli zbog navoenja na kanjivu obljubu, kanjivu bludnu radnju ili drugo kazneno djelo protiv dostojanstva osobe i morala III. Povreda prava osobnosti (linosti) IV. Strah ZOO je prihvatio objektivnu koncepciju neimovinske tete prema kojoj je ve sama povreda prava osobnosti neimovinska teta. Bolovi i strah pretrpljeni u vezi s povredom prava osobnosti nisu vie konstitutivno obiljeje pojma neimovinske tete, ve jedno od mjerila teine povrede prava osobnosti odnosno visine pretrpljene neimovinske tete i s tim u vezi mogui kriterij odabira oblika popravljanja neimovinske tete. Pod pravima osobnosti u smislu ovoga zakona razumijevaju prava na ivot, tjelesno i duevno zdravlje, ugled, ast, dostojanstvo, ime, privatnost osobnog i obiteljskog ivota, slobodu i dr. Pravna osoba ima sva navedena prava osobnosti, osim onih vezanih uz bioloku bit naravne osobe, a osobito pravo na ugled i dobar glas, ast, ime odnosno tvrtku, poslovnu tajnu, slobodu privreivanja i dr. Nabrajanje nije konano, tj. ta prava nisu taksativno nabrojana, ve primjerice. Imamo sljedee oblike neimovinske tete:

58

aa) Naravna (fizika) osoba - povreda prava na ivot - povreda prava na tjelesno zdravlje (tjelesni ili fiziki integritet) - povreda prava na duevno zdravlje (duevni ili psihiki integritet) - povreda prava na ugled - povreda prava na ast - povreda prava na dostojanstvo - povreda prava na ime - povreda prava na privatnost osobnog i obiteljskog ivota (ukljuuje pravo na vlastitu sliku odnosno lik, pravo na vlastiti glas i pravo na vlastite zapise i pisma) - povreda prava na slobodu bb) Pravna osoba - povreda prava na ugled i dobar glas - povreda prava na ime odnosno tvrtku - povreda prava na poslovnu tajnu - povreda prava na slobodu privreivanja teta moe biti pozitivna i negativna. - Pozitivna (obina/stvarna damnum emergens) teta se sastoji u umanjenju postojee imovine oteenika. - Negativna teta (izmakla korist lucrum cessans) je dobitak kojem se netko nada po redovnom tijeku stvari ili prema posebnim okolnostima i bio bi ga ostvario da nije bilo tetne radnje. Negativne tete su iskljuivo imovinske tete. Izmakli dobitak nije vezan za postojanje pozitivne (stvarne) tete, ve moe i samostalno postojati. UZRONA VEZA Uzronost kao pretpostavka odgovornosti za tetu jest veza izmeu tetne radnje kao uzroka i nastale tete kao posljedice. ZOO prihvaa teoriju pravno relevantne (adekvatne) uzrone veze. Meu razliitim dogaajima koji se mogu smatrati uzrocima nastale posljedice kao uzrok se uzima samo onaj koji je tipian za postanak odreenog tetnog uspjeha. Tipian je onaj uzrok koji po redovnom tijeku stvari dovodi do takve posljedice. Kriteriji za odabir uzroka: Meu uzrocima mora biti ljudska radnja (injenje/proputanje) Ako koincidiraju ljudska radnja i prirodni dogaaj, uzima se u obzir samo ljudska radnja Ako konkurira vie ljudskih radnji, uzima se ona koja je tetnom uspjehu najblia i za njega tipina Uzrona veza izmeu tetne radnje i tete mora biti neprekinuta. Oteenik mora dokazati postojanje uzrone veze jer se ona ne predmnijeva. Iznimka je kad je teta nastala u vezi s opasnom stvari/opasnom djelatnou, kada se presumira da teta potjee od te stvari/djelatnosti. Smisao ove oborive presumpcije jest da se olaka poloaj oteenika time to se teret dokaza prebacuje na tetnika. PROTUPRAVNOST Protupravnost znai da tetna radnja znai povredu nekog pravila pozitivnog pravnog poretka. ZOO postavlja naelo zabrane uzrokovanja tete: Svatko je duan suzdrati se od postupka kojim se moe drugom uzrokovati teta. Protupravnost se moe odnositi samo na tetnu radnju. a) Objektivni elementi protupravnosti sastoje se u injenici da je za postojanje protupravnosti dovoljno da je tetnom radnjom povrijeeno neko pravilo koje spada u pravni poredak. Tu se uope ne uzima u obzir stav uinitelja prema tetnoj radnji, odnosno prema nanesenoj teti. b) Subjektivni elementi protupravnosti izraeni su krivnjom uinitelja. Ponekad za protupravnost nije dovoljno samo to da je tetna radnja protivna poretku, nego se uz to trai jo i odreeni stupanj krivnje uinitelja. Razlozi iskljuenja protupravnosti su:

59

 nanoenje tete po dunosti (ruenje bespravno sagraenog objekta) nuna obrana, stanje nude, otklanjanje tete od drugog (1052) Tko u nunoj obrani prouzroi tetu napadau, nije duan naknaditi je, osim u
sluaju prekoraenja nune obrane.

Ako netko prouzroi tetu u stanju nude, oteenik moe zahtijevati naknadu
od osobe koja je kriva za nastanak opasnosti tete ili od osoba od kojih je teta otklonjena, ali od ovih posljednjih ne vie od koristi to su ih imale od toga. Tko pretrpi tetu otklanjajui od drugog opasnost tete, ima pravo zahtijevati od njega naknadu one tete kojoj se razumno izloio. via sila (vanjski dogaaj koji se nije mogao predvidjeti, izbjei ili otkloniti) doputena samopomo 1053 - pravo svake osobe da otkloni povredu prava kad neposredno prijeti opasnost, ako je takva zatita nuna i ako nain otklanjanja povrede prava odgovara prilikama u kojima nastaje opasnost; ZOO: Tko u sluaju doputene samopomoi prouzroi tetu osobi koja je izazvala potrebu samopomoi, nije duan naknaditi je; pristanak oteenika 1054: Tko na svoju tetu dopusti drugome poduzimanje neke radnje, nema pravo od njega zahtijevati naknadu tete prouzroene tom radnjom. Nitetna je izjava oteenika kojom je pristao da mu se uini teta radnjom koja je zakonom zabranjena (sjesti u auto s osobom pod utjecajem alkohola - sudska praksa do 50% uzima doprinos oteenog). Principi odgovornosti: 1. Subjektivna ili kulpozna odgovornost 2. Objektivna odgovornost SUBJEKTIVNA (KULPOZNA) ODGOVORNOST O subjektivnoj odgovornosti govorimo kad je za nastanak odgovornosti za tetu potrebna, meu ostalim pretpostavkama, i krivnja tetnika. Za nastanak subjektivne odgovornosti trae se sljedee pretpostavke: 1. tetna radnja, 2. teta, 3. uzrona veza, 4. protupravnost u objektivnom smislu 5. krivnja. Ako nema krivnje, nema ni odgovornosti. Npr. bolnica odgovara za propuste u lijeenju po naelu krivnje. Na ZOO ima naelo presumiranje krivnje. 1049: Krivnja postoji kad je tetnik prouzroio tetu namjerno ili nepanjom. 1045: Tko drugome prouzroi tetu, duan je naknaditi je ako ne dokae da je teta nastala bez njegove krivnje. Predmnijeva se obina nepanja. Za tetu od stvari ili djelatnosti od kojih potjee poveana opasnost tete za okolinu odgovara se bez obzira na krivnju. Za tetu bez obzira na krivnju odgovara se i u drugim sluajevima predvienim zakonom. Vrste i stupnjevi krivnje: Po ZOO krivnja postoji kad je tetnik uzrokovao tetu namjerno ili nepanjom. Dvije su dakle vrste krivnje: 1. Namjera (dolus) je takva vrsta krivnje kod koje se trai da je tetnik postupao znajui i hotimice. Namjera se odreuje subjektivno jer su odluujui subjektivni elementi: volja i znanje. Hoe uzrok (tetnu radnju) i posljedicu (tetu). Uzima se u obzir subjektivni stav prema djelu. Ne trai se znanje o protupravnosti. 2. Nepanja ili nemarnost (culpa) se odreuje objektivno. Ponaanje poinitelja se usporeuje s ponaanjem drugih ljudi da bi se ustanovilo je li upotrijebio dunu panju, tj. onu koja je redovna i uobiajena u kontaktu meu ljudima ili koja se u pravnom prometu zahtijeva u odgovarajuoj vrsti obveznih odnosa (panja dobrog gospodarstvenika, domaina i strunjaka). Npr. smatra se da je tetu uzrokovao namjerno voza koji nou po magli i poledici vozi brzinom od 140 km/h, ili jako prekoraenje brzine u naseljenom mjestu ili pored kole. Moe se odrediti i subjektivno u kaznenom pravu nehaj (svjesni/nesvjesni). Nepanja moe biti krajnja ili obina:

60

1. Krajnja nepanja (culpa lata): S krajnjom ili grubom nemarnou postupa onaj tetnik koji u svom radu ne upotrijebi ni onu panju koju bi upotrijebio svaki prosjean ovjek. Krajnja je nepanja toliko teak stupanj krivnje da se po praktinim posljedicama izjednauje s namjerom. 2. Obina nepanja (culpa levis): S obinom nepanjom ili nemarnou postupa onaj tetnik koji u svom radu ne upotrijebi onu panju koju bi upotrijebio dobar gospodarstvenik, odnosno dobar domain (naroito paljiv i savjestan ovjek). Sudionik u obveznom odnosu duan je u ispunjavanju svoje obveze postupati s panjom koja se u pravnom prometu zahtijeva u odgovarajuoj vrsti obveznih odnosa (panja dobrog gospodarstvenika, odnosno panja dobrog domaina). Za trgovake ugovore zahtijeva se panja dobrog gospodarstvenika, a za sve ostale ugovorne odnose dovoljna je panja dobrog domaina. Sudionici u obveznim odnosima koji izvravaju obveze iz svoje profesionalne djelatnosti moraju postupati s poveanom panjom, prema pravilima struke i obiajima (panja dobroga strunjaka). Obina nepanja je laki stupanj nepanje. Kod obine nepanje kao mjerilo panje slui ponaanje nekoga zamiljenoga urednoga ovjeka. Budui da se tu radi o nekom zamiljenom, apstraktnom ovjeku, i sama se obina nepanja naziva apstraktna kulpa ili culpa levis in abstracto. Tu je tetnik upotrijebio panju koju bi upotrijebio svaki prosjean ovjek, odnosno strunjak. Ali da je upotrijebio naroitu panju (tj. da je postupio kao dobar privrednik, odnosno dobar domain) tada ne bi dolo do tetnog rezultata. Za to je tetnik kriv i odgovara za tetu. Postoji jo i obina nepanja koja se odreuje konkretnim mjerilima (culpa levis in concreto). To je jo nii stupanj krivnje gdje je mjerilo panje samo redovito ponaanje tetnika. Tu se od ovjeka trai da postupa bar onako s tuim stvarima i poslovima kao to obino postupa sa svojima (npr. besplatna ostava kod koje je depozitar duan uvati povjerenu stvar kao svoju vlastitu). Meutim, nepanja tetnika ne smije prijei u grubu nepanju ili dolus. Obina nepanja slui i kao kriterij za snienje naknade tete u sluaju kad je do tete dolo za vrijeme dok je tetnik radio neto u korist oteenika. Sud u tom sluaju moe odrediti niu naknadu, vodei rauna o briljivosti koju tetnik pokazuje u vlastitim poslovima. PODVRSTE SUBJEKTIVNE ODGOVORNOSTI Ovisno o tome presumirali se krivnja ili dokazuje, razlikujemo: Subjektivna odgovornost kod koje se krivnja presumira: Tko drugome uzrokuje tetu duan je naknaditi je ako ne dokae da je teta nastala bez njegove krivnje. Da bi se olakao poloaj oteenika, uinjena je korekcija prelaskom sa subjektivne odgovornosti kod koje se krivnja dokazuje na subjektivnu odgovornost kod koje se predmnijeva da je tetnik kriv (kriterij predmnijevane ili presumirane krivnje). Krivnja tetnika se i dalje zahtijeva, ali se predmnijeva da je tetnik kriv. Oteenik mora dokazati: 1. tetnu radnju, 2. tetu i 3. uzronu vezu, a krivnju ne dokazuje jer se krivnja presumira. Presumira se najnii stupanj krivnje obina nepanja. Svaki vii stupanj krivnje, a to su namjera i krajnja nepanja, oteenik je duan dokazati. tetnik e se moi ekskulpirati ako dokae da nije kriv. Podruje primjene subjektivne odgovornosti, i to one kod koje se krivnja tetnika predmnijeva, odreeno je u nas generalnom klauzulom. To znai da e se pravila te odgovornosti primjenjivati na sve tete, ugovorne i izvanugovorne, osim za one za koje vrijede pravila objektivne odgovornosti. Granice do koje see subjektivna odgovornost: Tzv. sluajna teta (dogaaj koji bismo, da smo ga predvidjeli, mogli sprijeiti; sluaj je dogaaj koji se tetniku ne moe pripisati u krivnju) - onaj koji odgovara prema pravilima subjektivne odgovornosti ne odgovara za sluajne tete iz jednostavnog razloga to tu nema krivnje. Odgovara dunik koji je doao u zakanjenje. Kada se odgovara prema pravilima objektivne odgovornosti, odgovara se i za sluajnu tetu. Ali! Bivi OGZ predviao da se za sluaj iznimno odgovara kod povoda, povrede zatitnih propisa i mijeanja u tue poslove. Povod znai stvaranje situacije koja sama po sebi nije tetna, ali zbog djelovanja nekog dogaaja sa strane moe dovesti do tete. Zatitni propisi su oni propisi kojima je svrha da preventivno djeluju na otklanjanje raznih opasnosti (npr. u prometu). Ako je netko prekrio propis, bit e odgovoran za tetu pa makar je ona

61

nastala i sluajem. Mijeanje u tue poslove - ako se netko bez nude mijea u tue poslove pa se u tuim poslovima dogodi teta, uzima se da se teta ne bi dogodila da nije bilo mijeanja. tete nastale povodom i mijeanjem u tue stvari: Prema ZOO-u, tako se predvia odgovornost ostavoprimca za sluajnu propast stvari do koje je dolo nakon nakon to ju je bez pristanka ostavodavca i bez nude predao na uvanje drugoj osobi, osim ako dokae da bi stvar i bez toga propala. Drugi sluaj je mijeanje u tue poslove unato zabrani osobe iji je posao, kada onaj koji se mijea odgovara i onda ako je teta nastala bez njegove krivnje. Subjektivna odgovornost kod koje se krivnja dokazuje: O toj vrsti krivnje govorimo ako oteenik uz ostale pretpostavke mora dokazati i krivnju tetnika. U ZOO takva je odgovornost svedena na iznimku (npr. kod ugostiteljske ostave, ako gost ne prijavi nestanak/oteenje stvari im dozna za njih, odgovara, ugostitelj odgovara samo ako gost dokae njegovu krivnju/krivnju osobe za koju ugostitelj odgovara). OBJEKTIVNA (KAUZALNA) ODGOVORNOST To je odgovornost za tetu po principu uzronosti za iji se nastanak ne trai krivnja tetnika. Ovdje za tetu odgovara ve na temelju objektivne injenice to je teta prouzroena. Pretpostavke: 1. tetna radnja, 2. teta, 3. uzrona veza izmeu tetne radnje i tete i 4. protupravnost (u objekt. smislu). Uzrona veza se predmnijeva kod tete nastale u vezi s opasnom stvari ili djelatnou. Pravila objektivne odgovornosti primjenjuju se na tete od: opasne stvari: To su one koje s obzirom na svoj poloaj/upotrebu/svojstvo/samo postojanje predstavljaju poveanu opasnost za okolinu pa ih treba nadgledati s posebnom panjom (npr. automobil u pokretu, posude pod pritiskom, kamen na cesti, eksplozivi, dizala, ivotinje, otrovi, proizvod s nedostatkom zbog kojeg predstavlja opasnost tete za osobe/stvari, konice na mei su opasna stvar, a negdje udaljene u umi nisu; psi; zec koji pretrava cestu; ivotinje zle udi, nuklearni ureaji) opasne djelatnosti: To su sve djelatnosti od kojih prijeti neuobiajena opasnost (lov, rad sa strojevima, ronjenje, miniranje, lienje broda s viseih skela), jedna djelatnost predstavlja poveanu opasnost kada u njezinom redovitom tijeku, ve po samoj njezinoj tehnikoj prirodi i nainu obavljanja, mogu biti ugroeni ivoti i zdravlje ljudi, ili imovina, tako da to ugroavanje iziskuje poveanu pozornost osoba koje obavljaju tu djelatnost, kao i osoba koje s njom dolaze u dodir. na druge sluajeve predviene zakonom: odgovornost organizatora priredbi (Organizator okupljanja veeg broja ljudi u zatvorenom ili na otvorenom prostoru odgovara za tetu nastalu smru ili tjelesnom ozljedom koju netko pretrpi zbog izvanrednih okolnosti koje u takvim prilikama mogu nastati, kao to je neuobiajeno gibanje masa, opi nered i slino) odgovornost zbog uskrate nune pomoi (tko bez opasnosti za sebe uskrati pomo osobi iji su ivot i zdravlje oito ugroeni, odgovara za tetu koja je otuda nastala, ako je on tu tetu prema okolnostima sluaja morao predvidjeti; ako pravinost zahtijeva, sud moe takvu osobu osloboditi obveze da naknadi tetu) odgovornost zbog nesklapanja ugovora (Osoba koja je po zakonu obvezna sklopiti neki ugovor duna je naknaditi tetu ako na zahtjev zainteresirane osobe bez odgaanja ne sklopi taj ugovor) odgovornost u vezi s obavljanjem poslova od javnog interesa (Osobe koje obavljaju komunalnu ili drugu slinu djelatnost od javnog interesa odgovaraju za tetu ako bez opravdanog razloga obustave ili neredovito obavljaju tu djelatnost) Osloboenje od odgovornosti: tetnik se oslobaa odgovornosti ako je teta posljedica:

62

 vie sile, tj. djelovanja uzroka koji je izvan stvari, a ije se djelovanje nije moglo
predvidjeti, izbjei ni otkloniti (pucanje gume nije via sila; niti propust da se postavi gromobran na straarsku kuicu) iskljuive radnje oteenika: dovoljno je da ju je prouzroio, ne trai se njegova krivnja. Ako je oteenik samo djelomino pridonio nastanku tete, tetnik se oslobaa samo djelomino. Solidarno odgovaraju u odnosu na treega, a meusobno e u vlastitoj regresnoj parnici oni u postocima odrediti tko je koliko kriv. iskljuive radnje treeg koje se nisu mogle predvidjeti, i ije posljedice vlasnik nije mogao ni izbjei, ni otkloniti. U tree ne spada oteenik, niti osoba kojom se vlasnik posluio pri uporabi stvari. Ako je trea osoba samo djelomino pridonijela nastanku tete, tetnik se ne oslobaa odgovornosti, ve zajedno s treim solidarno odgovara tetu. Trea osoba snosi naknadu razmjerno teini svoje krivnje. teta od opasne stvari ili opasne djelatnosti 1063-1067 teta nastala u vezi s opasnom stvari, odnosno opasnom djelatnou smatra se da potjee od te stvari, odnosno djelatnosti, osim ako se dokae da one nisu bile uzrok tete. Za tetu od 1. opasne stvari odgovara njezin vlasnik, a za tetu od 2. opasne djelatnosti odgovara osoba koja se njome bavi. Ako je vie vlasnika, odgovaraju solidarno. Za tetu zbog 3. nedostatka stvari odgovara proizvoa koji ju je stavio u promet (trgovac i proizvoa ako je oteenik stvar kupio od trgovca). Odgovara i korisnik 4. nuklearnog ureaja. Odgovaraju umjesto vlasnika: Ako je vlasniku oduzeta opasna stvar na protupravan nain, za tetu koja od nje potjee ne odgovara on, nego onaj koji mu je oduzeo opasnu stvar, ako vlasnik nije za to odgovoran. Umjesto vlasnika stvari, i isto kao on, odgovara osoba kojoj je vlasnik povjerio stvar da se njome slui ili osoba koja je inae duna da je nadgleda, a nije kod njega na radu. Ali e pored nje odgovarati i vlasnik stvari ako je teta proizala iz neke skrivene mane ili skrivenog svojstva stvari na koje joj nije skrenuo pozornost. U tom sluaju odgovorna osoba koja je isplatila naknadu oteeniku ima pravo zahtijevati cijeli njezin iznos od vlasnika. Vlasnik opasne stvari koji ju je povjerio osobi koja nije osposobljena ili nije ovlatena njome rukovati odgovara za tetu koja potekne od te stvari. Osloboenje od odgovornosti: Vlasnik se oslobaa odgovornosti ako dokae da teta potjee od nekog nepredvidivog uzroka koji se nalazio izvan stvari, a koji se nije mogao sprijeiti, izbjei ili otkloniti. Vlasnik stvari oslobaa se odgovornosti i ako dokae da je teta nastala iskljuivo radnjom oteenika ili tree osobe, koju on nije mogao predvidjeti i ije posljedice nije mogao ni izbjei, ni otkloniti. Kod nuklearnih teta tetnik mora dokazati da je oteenik namjerno prouzroio tetu, da bi se oslobodio odgovornosti. Vlasnik se oslobaa odgovornosti djelomino ako je oteenik djelomino pridonio nastanku tete. Ako je nastanku tete djelomino pridonijela trea osoba, ona odgovara oteeniku solidarno s vlasnikom stvari, a duna je snositi naknadu razmjerno teini svoje krivnje. Osoba kojom se vlasnik posluio pri uporabi stvari ne smatra se treom osobom. ODGOVORNOST PROIZVOAA ZA NEISPRAVAN PROIZVOD 1073-1080 vremenski ogranieno 3 i 10 god kada nee odgovarati Proizvod je bilo koja pokretna stvar, pa i onda kad je ugraena u neku drugu pokretnu ili nepokretnu stvar. Proizvod su elektrina i drugi oblici energije. Proizvod nije ispravan ako, uzimajui u obzir sve okolnosti sluaja, a poglavito nain na koji je proizvod predstavljen, svrhe u koje, prema razumnom oekivanju, proizvod moe biti uporabljen te vrijeme kad je proizvod stavljen u promet, ne prua sigurnost koja se od takva proizvoda opravdano oekuje. Proizvod nije neispravan samo zbog toga to je naknadno bolji proizvod stavljen u promet.

63

Proizvoa je osoba koja je izradila gotov proizvod, osoba koja je proizvela sirovinu, samostalni ili nesamostalni dio ugraen u gotov proizvod, kao i osoba koja se, obiljeavanjem proizvoda svojim imenom, igom ili kakvim drugim znakom raspoznavanja, predstavlja kao proizvoa. Ako je proizvod uvezen, uzima se da je proizvoa osoba koja je uvezla proizvod radi prodaje, davanja u zakup ili bilo kojega drugog oblika stavljanja proizvoda u promet i odgovara solidarno s proizvoaem. Ako nije mogue utvrditi tko je proizvoa, proizvoaem se smatra svaka osoba koja proizvod stavlja u promet, osim ako ta osoba u razumnom roku ne obavijesti oteenika o osobi od koje je nabavila proizvod. Odredba iz stavka 3. ovoga lanka primjenjuje se i kad se ne moe utvrditi tko je uvezao proizvod, pa i onda ako su ime, tvrtka ili naziv proizvoaa navedeni na proizvodu. Proizvoa koji stavi u promet neki proizvod, odgovara za tetu prouzroenu neispravnou toga proizvoda bez obzira na krivnju. Odredbe ovoga odsjeka odnose se na imovinsku tetu prouzroenu smru ili tjelesnom ozljedom te na tetu prouzroenu unitenjem ili oteenjem oteenikove stvari razliite od neispravnog proizvoda, ako se radi o takvoj vrsti stvari koja je uobiajeno namijenjena za osobnu uporabu te ako je oteenik tu stvar uglavnom rabio u tu svrhu. Oteenik ima, po odredbama ovoga odsjeka, pravo na naknadu tete prouzroene unitenjem ili oteenjem stvari samo za dio tete koji prelazi kunsku protuvrijednost iznosa od 500 eura. Naknada neimovinske tete prouzroene neispravnim proizvodom moe se zahtijevati samo prema opim pravilima odgovornosti za tetu. Na obujam naknade imovinske tete prouzroene smru ili tjelesnom ozljedom na odgovarajui se nain primjenjuju posebne odredbe ovoga Zakona o naknadi imovinske tete u sluaju smrti, tjelesne ozljede i oteenja zdravlja. Odredbe ovoga odsjeka ne primjenjuju se na tete prouzroene nuklearnom nesreom. Odredbe ovoga odsjeka ne iskljuuju primjenu pravila o odgovornosti za tetu prouzroenu opasnom stvari ili opasnom djelatnou, pravila o odgovornosti za materijalne nedostatke ispunjenja te pravila o ugovornoj i izvanugovornoj odgovornosti za tetu. Oteenik je duan dokazati neispravnost proizvoda, tetu i uzronu vezu izmeu neispravnosti proizvoda i tete. Ako vie osoba odgovara za tetu prouzroenu neispravnou proizvoda, njihova je odgovornost solidarna. Osloboenje od odgovornosti Proizvoa se oslobaa odgovornosti ako dokae: da nije stavio proizvod u promet, da je na temelju okolnosti sluaja vjerojatno da neispravnost, a ni njezin uzrok, nisu postojali u vrijeme kad je stavio proizvod u promet, da proizvod nije proizveden za prodaju, davanje u zakup ili bilo koju drugu poslovnu svrhu, kao niti da je proizveden ili stavljen u promet u okviru njegova poslovanja, da je neispravnost posljedica pridravanja prisilnih propisa koji su bili na snazi u trenutku kad je stavio proizvod u promet, da stanje znanosti ili tehnikog znanja u vrijeme stavljanja proizvoda u promet nije omoguavalo otkrivanje neispravnosti, da je teta prouzroena iskljuivo radnjom oteenika ili osobe za koju on odgovara, odnosno radnjom tree osobe koju proizvoa nije mogao predvidjeti i ije posljedice nije mogao izbjei ili otkloniti. Proizvoa sirovine ili dijela proizvoda oslobaa se odgovornosti i ako dokae da je neispravnost prouzroena konstrukcijom glavnog proizvoda ili uputama dobivenim od proizvoaa glavnog proizvoda. Proizvoa se djelomino oslobaa odgovornosti ako je nastanku tete djelomino pridonio oteenik ili osoba za koju on odgovara.

64

Ako je nastanku tete djelomino pridonijela trea osoba, ona odgovara solidarno s proizvoaem. Zabrana ugovornog iskljuenja ili ogranienja odgovornosti: Odgovornost proizvoaa nije doputeno ugovorom s oteenikom unaprijed iskljuiti ili ograniiti. Nitetna je ugovorna odredba suprotna odredbi stavka 1. ovoga lanka. Rokovi ostvarivanja prava: Trabina popravljanja tete prouzroene neispravnim proizvodom zastarijeva u roku od tri godine od dana kad je oteenik saznao ili morao saznati za tetu, neispravnost i osobu proizvoaa. Pravo na popravljanje tete prouzroene neispravnim proizvodom gasi se u roku od deset godina od dana njegova stavljanja u promet, osim ako je u tom roku protiv proizvoaa pokrenut postupak pred sudom ili drugim nadlenim tijelom radi utvrivanja ili ostvarivanja trabine na popravljanje tete iz ovoga odsjeka. VLASTITA ODGOVORNOST I ODGOVORNOST ZA DRUGOG Vlastita odgovornost Vlastita odgovornost postoji kad tetnik odgovara za tetu uzrokovanu vlastitom tetnom radnjom. Odgovornost za drugog O odgovornosti za drugog govorimo kad netko odgovara za tetu koju je druga osoba prouzroila. Odgovorna osoba i tetnik su dvije razliite osobe. Da bi nastala odgovornost za drugoga, zahtijeva se, uz ope pretpostavke, jedna dodatna - poseban odnos izmeu tetnika i odgovorne osobe. Najee je to roditeljski, skrbniki ili radni odnos. Odgovornost za drugoga moe biti deliktna ili ugovorna, subjektivna ili objektivna. 1. Duevno bolesni i zaostali u umnom razvoju 1055: Za tetu koju prouzroi osoba koja zbog duevne bolesti ili zaostalog umnog razvoja ili kojih drugih razloga nije sposobna za rasuivanje odgovara onaj koji je na temelju zakona ili odluke nadlenog tijela ili ugovora duan voditi nadzor nad njom. To e u pravilu biti skrbnici, odreene ustanove i roditelji. On se moe osloboditi odgovornosti ako dokae da je obavljao nadzor na koji je obvezan, odnosno da bi teta nastala i pri briljivom obavljanju nadzora. 2. Odgovornost roditelja za dijete 1056: 0-7 godina: Za tetu koju uine maloljetnici mogu odgovarati roditelji, skrbnici, kola i neke druge ustanove (vrtii, aki domovi i sl.). Roditelji odgovaraju za tetu koju prouzroi drugom njihovo dijete do navrene sedme godine ivota, bez obzira na svoju krivnju. (OBJEKTIVNA ODGOVORNOST). Oni se oslobaaju odgovornosti ako postoje razlozi za iskljuenje odgovornosti prema pravilima o odgovornosti bez obzira na krivnju. Oni ne odgovaraju ako je teta nastala dok je dijete bilo povjereno drugoj osobi i ako je ta osoba odgovorna za tetu. Za djecu s navrenih sedam godina pa do njihove punoljetnosti roditelji odgovaraju po pravilima subjektivne odgovornosti, s tim da se njihova krivnja predmnijeva. Ako i dijete ima deliktnu sposobnost, odgovara solidarno s roditeljima. 7-18 godina: Roditelji odgovaraju za tetu to je prouzroi drugom njihovo maloljetno dijete koje je navrilo sedam godina ivota, osim ako dokau da je teta nastala bez njihove krivnje. (SUBJEKTIVNA ODGOVORNOST, PRESUMIRANA KRIVNJA) 14-18 godina: Ako pored roditelja odgovara za tetu i dijete, njihova je odgovornost solidarna. Posebna odgovornost roditelja 1059: Ako dunost nadzora nad maloljetnom osobom nije na roditeljima ve na nekoj drugoj osobi, oteenik ima pravo zahtijevati naknadu od roditelja kad je teta nastala zbog loeg odgoja maloljetnika, loih primjera ili poronih navika koje su mu roditelji dali ili se i inae teta moe pripisati krivnji roditelja. Osoba na kojoj je u ovom sluaju dunost nadzora ima pravo zahtijevati od roditelja da joj naknade isplaeni iznos ako je ona isplatila naknadu oteeniku.

65

Odgovornost druge osobe za maloljetnika 1058: Za tetu koju drugome prouzroi maloljetnik dok je pod nadzorom skrbnika, kole ili druge ustanove odgovara skrbnik, kola, odnosno druga ustanova, osim ako dokau da su nadzor obavljali na nain na koji su obvezani, odnosno da bi teta nastala i pri briljivom obavljanju nadzora. Ako za tetu odgovara i maloljetnik, odgovornost je solidarna. Odgovornost po osnovi pravinosti 1060: Kad je tetu prouzroila osoba koja za nju nije bila odgovorna, a naknada se ne moe dobiti od osobe koja je bila duna voditi nadzor nad njom, sud moe, kad to pravinost zahtijeva, a osobito s obzirom na materijalno stanje tetnika i oteenika, osuditi tetnika da naknadi tetu, potpuno ili djelomino. Ako je tetu prouzroio maloljetnik sposoban za rasuivanje koji je ne moe nadoknaditi, sud moe, kad to pravinost zahtijeva, a osobito s obzirom na materijalno stanje roditelja i oteenika, obvezati roditelje da naknade tetu, potpuno ili djelomino, iako za nju nisu krivi. 3. Odgovornost poslodavca 1059: Za tetu koju zaposlenik u radu ili u svezi s radom prouzroi treoj osobi odgovara poslodavac kod kojega je radnik radio u trenutku prouzroenja tete, osim ako dokae da su postojali razlozi koji iskljuuju odgovornost zaposlenika. Oteenik ima pravo zahtijevati popravljanje tete i neposredno od zaposlenika ako je tetu prouzroio namjerno. Poslodavac koji je oteeniku popravio tetu ima pravo zahtijevati od zaposlenika naknadu trokova popravljanja tete, ako je ovaj tetu prouzroio namjerno ili iz krajnje nepanje. Pravo regresa zastarijeva u roku od est mjeseci od dana kad je teta popravljena. 4. Odgovornost pravne osobe za tetu koju prouzroi njezino tijelo 1062: Pravna osoba odgovara za tetu koju njezino tijelo prouzroi treoj osobi u obavljanju ili u vezi s obavljanjem svojih funkcija. Ako za odreeni sluaj nije to drugo u zakonu odreeno, pravna osoba ima pravo na naknadu od osobe koja je tetu skrivila namjerno ili krajnjom nepanjom. To pravo (regresa) zastarijeva u roku od est mjeseci od dana kad je teta popravljena. ODGOVORNOST VIE OSOBA ZA ISTU TETU Kad za istu tetu odgovara vie osoba odgovornost moe biti podijeljena i solidarna (i kolektivna, no ZOO je ne poznaje). 1. Podijeljena odgovornost postoji kad je vie osoba uzrokovalo tetu i svaka od njih odgovara za odreeni dio tete koji je uzrokovala. Osnovno je pravilo da svaka odgovara za onaj dio tete koji je prouzroila. Ako se taj dio ne moe utvrditi, odgovaraju na jednake dijelove (odgovornost vie radnika poslodavcu). Po ZOR-u, ako je vie radnika uzrokovalo tetu, solidarno je kad su tetu uzrokovali KD. 2. Solidarna odgovornost (1107) postoji kad svaki od vie tetnika odgovara za cjelokupnu tetu bez obzira na njegov udio u uzrokovanju tete. Za tetu koju je vie osoba prouzroilo zajedno svi sudionici odgovaraju solidarno. Solidarna odgovornost postoji kad (alternativno): vie osoba radi zajedno i prouzroi tetu (odgovaraju solidarno s njima: poticatelj, pomagatelj te onaj koji je pomogao da se odgovorne osobe ne otkriju) osobe koje su je uzrokovale radei nezavisno jedna od druge, ako se ne mogu utvrditi njihovi udjeli u nastaloj teti (5 ljudi krade drva iz jednog vagona) kad je nedvojbeno da je tetu prouzroila neka od dviju ili vie odreenih osoba koje su na neki nain meusobno povezane, a ne moe se utvrditi koja je od njih tetu prouzroila (djeca u grupi razbila prozor) Oteeni moe tuiti svu petoricu, ili samo jednoga. Solidarna odgovornost naruitelja i izvoaa radova (1108): Naruitelj i izvoa radova na nekretnini solidarno odgovaraju treoj osobi za tetu koja joj nastane u vezi s izvoenjem tih radova.

66

Regres isplatitelja (1109): Solidarni dunik koji isplati vie nego to iznosi njegov udio u teti moe zahtijevati od svakog od ostalih dunika da mu naknadi ono to je platio za njega. Koliko iznosi udio svakoga pojedinog dunika, sud odreuje s obzirom na teinu njegove krivnje i teinu posljedica koje su proistekle iz njegova djelovanja, odnosno proputanja. Ako se udjeli dunika ne mogu utvrditi, na svakog pada jednak dio, osim ako pravinost zahtijeva da se u konkretnom sluaju drukije odlui. Zastara izmeu solidarnih dunika opi zastarni rok. ODGOVORNOST U SLUAJU NEZGODE IZAZVANE MOTORNIM VOZILIMA U POGONU 1068-1072 Princip odgovornosti je po principu krivnje. Ako nitko nije kriv ili u svakom drugom sluaju, sud moe primijeniti princip pravinosti. (Za sudar odgovaraju po principu krivnje, sud moe odluivati i po naelu pravinosti.) Motorno vozilo je vozilo koje je namijenjeno da se snagom vlastitog motora kree po povrini zemlje, na tranicama ili bez njih. Sastavnim dijelom motornog vozila smatra se i s njime povezana prikolica. Motorno vozilo je u pogonu kad se koristi u svrhu kojoj je namijenjeno bez obzira radi li pri tome motor koji slui za njegovo kretanje. Odgovornost za tetu treima: Za tetu koju pretrpe tree osobe u vezi s pogonom motornog vozila, po pravilima objektivne odgovornosti, odgovara njegov vlasnik. Suvlasnici, odnosno zajedniki vlasnici motornog vozila odgovaraju za tetu solidarno. Za tetu prouzroenu pogonom dvaju ili vie motornih vozila odgovaraju njihovi vlasnici treim osobama solidarno. Treom osobom smatra se oteenik koji nije ujedno vlasnik, ni neovlateni korisnik motornog vozila, niti osoba zaduena u vezi s pogonom motornog vozila. Odgovornost u sluaju neovlatenog koritenja motornog vozila: Neovlateni korisnik motornog vozila odgovara treim osobama umjesto vlasnika i jednako kao vlasnik. Pored neovlatenog korisnika i solidarno s njim odgovara i vlasnik motornog vozila, ako je svojom krivnjom ili krivnjom osoba koje su se trebale brinuti o vozilu, omoguio neovlateno koritenje vozila. Neovlateni korisnik je osoba koja u vrijeme tetnog dogaaja koristi motorno vozilo bez suglasnosti vlasnika, a nije kod njega zaposlena u vezi s pogonom motornog vozila, niti je lan njegova obiteljskog kuanstva, niti joj je vlasnik vozilo predao u posjed. Odgovornost prema treoj osobi koja se prevozi motornim vozilom: Odtetna odgovornost vlasnika odnosi se na tete koje pretrpi trea osoba koja se prevozi motornim vozilom, a glede stvari samo onih koje takva osoba nosi na sebi ili sa sobom. Nitetna je svaka ugovorna odredba kojom bi se unaprijed iskljuila ili ograniila ova odgovornost. Meusobni odtetni zahtjevi vlasnika motornih vozila: Kad je teta prouzroena pogonom dvaju ili vie vozila, svu tetu snosi vlasnik vozila koji je iskljuivo kriv za tetni dogaaj (ne samo svoju tetu, nego i tetu vlasniku drugog vozila). Ako postoji obostrana krivnja, svaki vlasnik odgovara drugomu za njegovu tetu razmjerno stupnju svoje krivnje. Ako nema krivnje nijednog, vlasnici odgovaraju na jednake dijelove ako pravinost ne zahtijeva to drugo. Krivnjom vlasnika smatra se i krivnja osobe kojom se on posluio prilikom nastanka tetnog dogaaja ili kojoj je vozilo povjerio. POPRAVLJANJE TETE To je uklanjanje, naknaivanje ili ublaavanje onih tetnih posljedica koje su nastupile zbog odreene tetne radnje. teta je umanjenje neije imovine (obina teta), sprjeavanje njezina poveanja (izmakla korist) i povreda prava osobnosti (neimovinska teta). Tri su osnovna oblika popravljanja tete (naini): J Naturalna restitucija - uspostava stanja koje je bilo prije nego to je teta nastala

67

J Naknada tete (u praksi se od naturalne restitucije oito svrsishodnijom pokazala

novana naknada) J Satisfakcija (kod satisfakcije treba znati da se moralna i novana satisfakcija ne iskljuuju) UKLANJANJE OPASNOSTI TETE Postoji jo i jedan poseban oblik - uklanjanje opasnosti od tete - moe se traiti prije neposrednog nastanka tete. Svrha je preveniranje teta - imovinskih i neimovinskih, kao i zaustavljanje radnji kojima se sprjeava daljnje nanoenje tete. a. Imovinske tete Svatko moe zahtijevati od drugoga da ukloni izvor opasnosti od kojega prijeti znatnija teta njemu ili drugome, kao i da se suzdri od djelatnosti od koje proizlazi uznemirivanje ili opasnost tete, ako se uznemirivanje ili teta ne mogu sprijeiti odgovarajuim mjerama. Sud e na zahtjev zainteresirane osobe narediti da se poduzmu odgovarajue mjere za sprjeavanje nastanka tete ili uznemirivanja ili da se ukloni izvor opasnosti, na troak posjednika izvora opasnosti, ako ovaj sam to ne uini. Ako teta nastane u obavljanju opekorisne djelatnosti za koju je dobiveno odobrenje nadlenog tijela, moe se zahtijevati samo naknada tete koja prelazi uobiajene granice (prekomjerna teta). Ali se u tom sluaju moe zahtijevati poduzimanje drutveno opravdanih mjera da se sprijei nastupanje tete ili da se ona smanji (npr. zahtjev da se postave proistai otpadnih voda i sl.). Prekomjerna teta, npr. zatita od buke naknauje se u cijelosti, a ne samo dio koji bi se smatrao prekomjernim. b. Neimovinske tete Zahtjev da se prestane s povredom prava osobnosti (1048): Svatko ima pravo zahtijevati od suda ili drugoga nadlenog tijela da naredi prestanak radnje kojom se povreuje pravo njegove osobnosti i uklanjanje njome izazvanih posljedica. NATURALNA RESTITUCIJA Naturalna restitucija je uspostava stanja kakvo je bilo prije nego je teta nastala. To je prvi oblik naknade tete (1085): Odgovorna osoba duna je uspostaviti stanje koje je bilo prije nego to je teta nastala. Kad uspostava prijanjeg stanja nije mogua, odgovorna je osoba duna isplatiti oteeniku odgovarajui iznos novca na ime naknade tete. Naknada u novcu dosudit e se oteeniku ako on to zahtijeva, a okolnosti danog sluaja ne opravdavaju uspostavu prijanjeg stanja. Javlja se u tri osnovna oblika i to kao: 1. Individualna restitucija: vraanje tono odreene (iste) stvari 2. Generina restitucija: davanje drugih zamjenljivih stvari umjesto oduzetih ili oteenih (ne istih ali iste kvalitete) 3. Restitucija u obliku trokova: oteeni sam dade popraviti stvar, a tetnik mu je duan naknaditi trokove. tetnik mu je duan naknaditi trokove. Iako se tu radi o davanju novca, to nije naknada tete, nego naturalna restitucija, jer je oteenik dobio natrag svoju stvar u onakvom stanju u kakvom je postojala prije oteenja. Naturalna restitucija vri se samo ako je mogua. Faktina nemogunost postoji ako je propala individualno oznaena stvar (species). Pravna nemogunost postoji ako bi vraanje u prijanje stanje znailo povredu pozitivnih propisa. Po naem obveznom pravu postoji tzv. obvezatnost restitucije. To znai da se teta ne samo obvezatno, nego i prvenstveno popravlja u obliku naturalne restitucije . Pravilo o obvezatnosti naturalne restitucije ublaeno je odredbom da e sud dosuditi oteeniku naknadu u novcu kad god on to zahtijeva. Sud e tome udovoljiti izuzev ako okolnosti konkretnog sluaja opravdavaju upravo restituciju.

68

NOVANA NAKNADA TETE Naknada tete je popravljanje tete u obliku isplate odgovarajue novane svote oteeniku kao naknade onoga to je zbog tetne radnje izgubio. To je novani ekvivalent tete. Naknada tete kao ekvivalent u novcu ne smije u naelu biti ni vea ni manja od tete koju je oteenik pretrpio. Treba ju razlikovati od satisfakcije (pravina novana naknada odreeno zadovoljenje). Daje se puna naknada (od toga postoje dvije iznimke). OBUJAM NAKNADE TETE Skup svih teta koje su se dogodile zbog neke tetne radnje. Obuhvaa: Obinu tetu Izmaklu korist Trokove radi ublaavanja/umanjenja tetnih posljedica Kamatu na iznos naknade Kamata isto ulazi u obujam. Po ZOO-78 zatezne kamate teku od trenutka nastanka tete. Godine 1988. sudska se praksa mijenja pa zatezne kamate na novanu naknadu i materijalne i nematerijalne tete priznaju se od dana donoenja sudske odluke prvog stupnja. Prema ZOO obveza naknade tete (imovinske) smatra se dospjelom od trenutka nastanka tete. Dakle, od trenutka nastanka tete, oteenik ima pravo zahtijevati isplatu naknade, a tetnik obvezu izvriti tu isplatu. Od toga trenutka oteenik stjee i pravo na zatezne kamate za svako dunikovo zakanjenje s isplatom. Bez obzira na vrstu i stupanj krivnje tetnika, oteenik ima kod deliktne odgovornosti pravo na naknadu kako obine, stvarne tete (damnum emergens), tako i na naknadu izmakle koristi (lucrum cessans). Oteenik ima pravo kako na naknadu obine tete, tako i na naknadu izmakle koristi. Naknada tete u sluajevima: Ako uspostava prijanjeg stanja ne otklanja tetu potpuno, odgovorna osoba duna je za ostatak tete dati naknadu u novcu. Kad uspostava prijanjeg stanja nije mogua, odgovorna je osoba duna isplatiti oteeniku odgovarajui iznos novca na ime naknade tete. Ako je stvar koja je bila oduzeta vlasniku na nedoputen nain propala zbog vie sile, odgovorna osoba duna je dati naknadu u novcu. Naknada u novcu dosudit e se oteeniku ako on to zahtijeva, a okolnosti danog sluaja ne opravdavaju uspostavu prijanjeg stanja. VISINA TETE To je vrijednost tete izraena u novcu prema cijenama u vrijeme donoenja sudske odluke, osim ako zakon odreuje to drugo. Moe biti redovna, izvanredna ili afekciona cijena. Visina naknade se utvruje prema momentu presuenja (1089). Pravilo je da se visina tete utvruje redovitom, trinom cijenom, neovisno o vrsti i stupnju krivnje tetnika. No, to ne iskljuuje potrebu da se visina odredi i pomou izvanredne cijene kako bi se u odreenom sluaju udovoljilo naelu potpune naknade (kod kaznenih djela). ZOO: Visina naknade tete odreuje se prema cijenama u vrijeme donoenja sudske odluke, osim sluaja kad zakon odreuje to drugo. Pri ocjeni visine izmakle koristi uzima se u obzir dobitak koji se mogao osnovano oekivati prema redovitom tijeku stvari ili prema posebnim okolnostima, a ije je ostvarenje sprijeeno tetnikovom radnjom ili proputanjem. Kad je stvar unitena ili oteena kaznenim djelom uinjenim namjerno, sud moe odrediti visinu naknade prema vrijednosti koju je stvar imala za oteenika. Naknaivanje pune tete: Sud e, uzimajui u obzir i okolnosti koje su nastupile poslije prouzroenja tete, dosuditi naknadu u iznosu koji je potreban da se oteenikova materijalna situacija dovede u ono stanje u kojem bi se nalazila da nije bilo tetne radnje ili proputanja (POTPUNA NAKNADA). ZOO je u nekoliko sluajeva odstupio od naela potpunosti naknade doputajui njezino snienje. Pritom su od izravnog utjecaja vrsta i stupanj krivnje tetnika: 1. Sud moe, vodei rauna o materijalnom stanju oteenika, osuditi odgovornu osobu na isplatu nie naknade nego to iznosi teta, ako ona nije prouzroena ni namjerno ni

69

krajnjom nepanjom, a odgovorna osoba je slaboga imovnog stanja te bi je isplata potpune naknade dovela u oskudicu. 2. Ako je tetnik prouzroio tetu radei neto korisno za oteenika, sud moe odrediti niu naknadu, vodei rauna o briljivosti koju tetnik pokazuje u vlastitim poslovima. Oteenik koji je pridonio da teta nastane ili da bude vea nego to bi inae bila ima pravo samo na razmjerno snienu naknadu. Kad je nemogue utvrditi koji dio tete potjee od oteenikove radnje ili propusta, sud e dosuditi naknadu vodei rauna o okolnostima sluaja. (DOPRINOS OTEENIKA VLASTITOJ TETI) USTANOVLJENJE I OBLIK NAKNADE TETE Vie je naina ustanovljenja naknade tete, a najvaniji su: - Ustanovljenje propisom koji sadri cjenik ili tarifu o naknadi odreenih vrsta teta (npr. za umske tete) - Arbitrarno ustanovljenje od strane suda po njegovom slobodnom uvjerenju - Ustanovljenje od suda prema procjeni sudskih vjetaka - Komisijsko ustanovljenje - Ustanovljenje sporazumom izmeu tetnika i oteenika. lznos naknade moe se odrediti u dva oblika - ukupnom (jednokratnom) iznosu i u obliku novane rente. Pojedini oblici tete u pravilu se dosuuju u obliku rente. Naknada u obliku novane rente odreuje se za imovinsku tetu zbog smrti, tjelesne ozljede ili oteenja zdravlja, posebno za tetu zbog gubitka uzdravanja ili zarade te trajnog pove anja potreba .Novana se renta odreuje doivotno ili za odreeno vrijeme, a isplauje, u pravilu, mjeseno unaprijed. Vjerovnik moe, umjesto rente, zahtijevati da mu se isplati jedan ukupni iznos. Ako se okolnosti koje je sud uzeo u obzir prilikom donoenja odluke o renti naknadno znatnije izmijene, sud moe na zahtjev oteenika ubudue povisiti iznos rente ili pak, na zahtjev tetnika sniziti ga, pa ak i ukinuti odluku o renti (rebus sic stantibus). Izmijeniti se moe samo za ubudue. Vjerovnik ima pravo zahtijevati potrebno osiguranje za isplatu rente, osim ako to prema okolnostima sluaja ne bi bilo opravdano. Ako dunik ne dade osiguranje koje sud odredi, vjerovnik ima pravo zahtijevati da mu se umjesto rente isplati jedan ukupan iznos ija se visina odreuje prema visini rente i vjerojatnom trajanju vjerovnikova ivota, uz odbitak odgovarajuih kamata. Iz ozbiljnih razloga vjerovnik moe i u drugim sluajevima zahtijevati, odmah ili kasnije, da mu se umjesto rente isplati jedan ukupan iznos. Kod obine nepanje predvidiva visina kod krajnje nepanje ili namjerno puna naknada Posebno o naknadi imovinske tete u sluaju smrti, tjelesne ozljede, oteenja zdravlja i irenju neistinitih navoda 1093-1097 U sluaju smrti, tjelesne ozljede ili oteenja zdravlja naknada se odreuje, u pravilu, u obliku novane rente, doivotno ili za odreeno vrijeme. Tko prouzroi neiju smrt, duan je naknaditi Uobiajene trokove njegova pogreba Trokove njegova lijeenja od zadobivenih ozljeda Druge potrebne trokove u vezi s lijeenjem Zaradu izgubljenu zbog nesposobnosti za rad Za tetu pretrpljenu gubitkom uzdravanja i pomaganja naknada se odmjerava prema svim okolnostima konkretnog sluaja, ali ne moe biti vea od onoga to bi oteenik dobivao od poginulog da je ostao u ivotu. Osoba koju je poginuli uzdravao ili redovito pomagao, a i ona koja je po zakonu imala pravo zahtijevati uzdravanje od poginulog, ima pravo na naknadu tete koju trpi gubitkom uzdravanja, odnosno pomaganja. Ta se teta naknauje plaanjem novane rente iji se iznos odmjerava s obzirom na sve okolnosti sluaja, a koji ne moe biti vii od

70

onoga koji bi oteenik dobivao od poginulog da je ostao u ivotu (ne samo zakonsko uzdravanje, nego svi koje je faktino uzdravao, i u tom iznosu). Tko drugome nanese tjelesnu ozljedu ili mu narui zdravlje, duan je naknaditi mu Trokove lijeenja i druge potrebne trokove s tim u vezi, a i Zaradu izgubljenu zbog nesposobnosti za rad za vrijeme lijeenja. Ako ozlijeeni zbog potpune ili djelomine nesposobnosti za rad gubi zaradu, ili su mu potrebe trajno poveane, ili su mogunosti njegova daljnjeg razvijanja i napredovanja unitene ili umanjene, odgovorna osoba duna je plaati ozlijeenomu odreenu novanu rentu, kao naknadu za tetu. Sud moe na zahtjev oteenika za ubudue poveati rentu, a moe je na zahtjev tetnika sniziti ili ukinuti ako se znatnije promijene okolnosti koje je sud imao na umu pri donoenju prijanje odluke. (REBUS SIC STANTIBUS) Neprenosivost prava: Pravo na naknadu tete u obliku novane rente zbog smrti bliske osobe ili zbog ozljede tijela ili naruenja zdravlja ne moe se prenijeti na drugu osobu. Dospjeli iznosi naknade mogu se prenijeti na drugoga ako je visina naknade odreena pisanim sporazumom strana ili pravomonom sudskom odlukom. Naknada imovinske tete u sluaju povrede asti i irenja neistinitih navoda 1098 Tko drugom povrijedi ast, iznosi ili prenosi neistinite navode o njegovoj prolosti, znanju, sposobnosti, ili o emu drugome, a zna ili bi morao znati da su neistiniti, i time mu prouzroi imovinsku tetu, duan je naknaditi je. Ali ne odgovara za prouzroenu tetu onaj tko uini neistinito priopenje o drugome ne znajui da je ono neistinito, ako je on ili onaj komu je priopenje uinio imao u tome ozbiljnog interesa. NAKNADA NEIMOVINSKE TETE (SATISFAKCIJA) 1099-1106 To je takav oblik popravljanja tete koji se priznaje oteeniku kao odreeno subjektivno zadovoljenje. Satisfakcija je osobito pogodan oblik popravljanja neimovinskih teta. Satisfakcija nije naknada za stvarnu tetu i dosuuje se bez obzira na stvarnu tetu. Prema sadraju koji satisfakcija moe imati razlikujemo moralnu ili nenovanu od novane satisfakcije. 1) Moralna satisfakcija Moralna ili nenovana satisfakcija moe se sastojati u objavljivanju presude, objavljivanju ispravka, opozivu uvrede ili emu drugom ime se moe ostvariti svrha popravljanja tete. Prema ZOO, tu vrstu satisfakcije sud moe narediti u sluaju povrede prava osobnosti. Oteenik moe zahtijevati, na troak tetnika, objavljivanje presude, odnosno ispravka, povlaenje izjave kojom je povreda prava osobnosti uinjena, ili to drugo ime se moe ostvariti svrha koja se postie pravinom novanom naknadom (novanom satisfakcijom). 2) Novana satisfakcija O novanoj ili materijalnoj satisfakciji (bolnina) govorimo kad se oteeniku daje svota novca kao subjektivno zadovoljenje. a. Naravna (fizika) osoba ima pravo na pravinu novanu naknadu neimovinske tete: U sluaju povrede prava osobnosti sud e, ako nade da to teina povrede i okolnosti sluaja opravdavaju, dosuditi pravinu novanu naknadu, neovisno o naknadi imovinske tete, a i kad nje nema. Pri odluivanju o visini pravine novane naknade sud e voditi rauna o jaini i trajanja povredom izazvanih fizikih boli, duevnih boli i straha, cilju kome slui ta naknada, ali i o tome da se njome ne pogoduje tenjama koje nisu spojive su njezinom naravi i drutvenom svrhom. tite se prava osobnosti koja proizlaze iz Ustava: Svakom se jami tovanje i pravna zatita njegova osobnog i obiteljskog ivota, dostojanstva, ugleda i asti. (35). ovjekova je sloboda i osobnost nepovrediva (22). (Ustav RH) Tri pretpostavke potrebne za dosudu pravine novane naknade naravnoj osobi:

71

1. Povreda prava osobnosti, tj. radi li se o povredi prava osobnosti (ima li povreda takav znaaj) 2. Teina povrede koja opravdava dosudu i 3. Okolnosti povrede koje opravdavaju dosudu Prema ZOO-78 tri su tipine tete za koje se, neovisno o eventualnoj naknadi imovinske tete, priznavala satisfakcija u novcu: - za pretrpljene fizike boli - za pretrpljene duevne boli - za pretrpljeni strah. Kljune okolnosti o kojima je ovisila visina pravine novane naknade bile su jaina bolova i straha te njihovo trajanje. Prema ZOO sada sud samo vodi rauna o jaini i trajanju povredom izazvanih fizikih boli, duevnih boli i straha, a ne dosuuje naknadu za to. Kriteriji za odreivanje visine naknade (sada su to razlozi koji se prosuuju): pretrpljene fizike bolove, za pretrpljene duevne bolove zbog smanjenja ivotne aktivnosti, naruenosti, povrede ugleda asti, slobode ili prava linosti, smrti bliske osobe te strah druge razloge predviene posebnim zakonom (KZ i Zakon o prekrajima naknada za neosnovanu osudu i nezakonito lienje slobode) Dokazati povredu prava osobnosti znai dokazati da je oteenik uslijed tetne radnje pretrpio gubitak dijela tijela ili da je oteena odnosno potpuno unitena funkcija nekog dijela tijela, da mu je naruen ugled, da mu je nanesena povreda duevnog zdravlja, da mu je povrijeena privatnost osobnog i obiteljskog ivota, itd. Oteenik mora dokazati takvu teinu povrede prava osobnosti i okolnosti pod kojima je do nje dolo, koje opravdavaju dosudu takve naknade. to se tie teine povrede, naelno se moe rei da neznatne ili posve lake povrede prava osobnosti ne opravdavaju dosudu pravine novane naknade. No, pri toj ocjeni valja biti iznimno oprezan, jer kod nekih prava osobnosti, npr. povrede asti i ugleda, i manje povrede, ako se ponavljaju ili se u danoj sredini, odnosno krugu osoba ne smatraju dopustivim, mogu imati teinu koja opravdava dosudu. * Ako je neimovinska teta nanesena informacijom u mediju, pravina se novana naknada moe zahtijevati tubom pod uvjetom da je oteenik prethodno zatraio od nakladnika objavu ispravka odnosno, ako ispravak nije mogu, ispriku nakladnika. Nakladnik ne odgovara ako je informacija: - vjerno izvjee s rasprave na tijelu zakonodavne, izvrne ili sudbene vlasti, te tijela jedinica lokalne i podrune samouprave ili s javnog skupa ili iz akta navedenih tijela, a smisao joj nije promijenjen urednikom obradom - objavljena unutar autoriziranog intervjua - utemeljena na tonim injenicama ili na injenicama za koje je autor imao osnovani razlog povjerovati da su tone i poduzeo sve potrebne mjere za provjeru njihove tonosti - fotografija oteenika snimljena na javnome mjestu ili je snimljena uz njegovo znanje i pristanak radi objavljivanja, a oteenik nije zabranio objavu - tona, a iz okolnosti sluaja proizlazi da je novinar u dobroj vjeri zakljuio da se oteenik slae s objavljivanjem informacije - proizala iz vrijednosnih sudova autora ije je objavljivanje bilo u javnom interesu i ako je dana u dobroj vjeri. Krug osoba koje imaju pravo na pravinu novanu naknadu: U pravilu se naknada priznaje samo neposredno oteenom, osim kod iznimke iz lanka 1101.: U sluaju smrti ili osobito tekog invaliditeta neke osobe pravo na pravinu novanu naknadu neimovinske tete imaju lanovi njezine ue obitelji (brani drug, djeca i roditelji).

72

Takva se naknada moe dosuditi i brai i sestrama, djedovima i bakama, unuadi te izvanbranom drugu, ako je izmeu njih i umrlog, odnosno ozlijeenog postojala trajnija zajednica ivota. Pravo na pravinu novanu naknadu imaju i roditelji u sluaju gubitka zaetog, a neroenog djeteta. Navedene osobe pozivat e se u pravilu na povredu prava osobnosti na duevno zdravlje. Pravo na pravinu novanu naknadu neimovinske tete ima osoba prema kojoj je prijevarom, prisilom ili zlouporabom nekog odnosa podreenosti ili zavisnosti poinjeno neko kazneno djelo protiv spolne slobode i spolnog udorea. U tim sluajevima radit e se o povredi prava na tjelesno i duevno zdravlje. Potraivanje satisfakcije (naknade nematerijalne tete) je strogo osobno pravo koje prelazi na nasljednika samo ako je priznato pravomonom odlukom ili pismenim sporazumom. Satisfakcija se uvijek individualizira s obzirom na okolnosti konkretnog sluaja. Dospjelost pravine novane naknade: Obveza pravine novane naknade dospijeva danom podnoenja pisanog zahtjeva ili tube, osim ako je teta nastala nakon toga. tetnik, odnosno onaj tko odgovara za neimovinsku tetu pada u zakanjenje ako ne plati iznos pravine novane naknade o dospjelosti i za sve vrijeme kanjenja duguje zatezne kamate. Dospijee podnoenjem zahtjeva nova je izmjena ZOO ako je zahtjev podnesen, i pravni sljednici mogu naslijediti tu parnicu i ostvarivanje te naknade, od podnoenja zahtjeva tetnik plaa kamate i od podnoenja zahtjeva zatieni su nasljednici. Od savjesnog stjecatelja kojem je isplaena ta naknada ne moe se traiti povrat te naknade. Privilegira se oteeni u odnosu na tu naknadu. No, nije savjestan stjecatelj koji zna da je u tijeku revizijski postupak ili drugi postupak povodom pravnog lijeka koji je u tijeku. Ranije se nije moglo traiti natrag ako je ve kao naknada isplaeno 80.000 kn, a u revizijskom postupku naknada je smanjena na 40.000. Budua neimovinska teta: Sud e na zahtjev oteenika dosuditi pravinu novanu naknadu i za buduu neimovinsku tetu, ako je izvjesno da e ona trajati i u budunosti. Nasljeivanje i ustup: Trabina naknade neimovinske tete prelazi na nasljednika samo ako je oteenik podnio pisani zahtjev ili tubu. Uz iste pretpostavke ta trabina moe biti predmet ustupa, prijeboja i ovrhe. Pravo na novanu satisfakciju je strogo osobno pravo. Oblik satisfakcije: Pravina novana naknada, kako ZOO naziva materijalnu satisfakciju, u pravilu se dosuuje u jednokratnom iznosu, jer se tako djelotvornije postie svrha zadovoljenja. Iznimno se moe dosuditi i u obliku rente, ako to zahtijeva oteenik i ako takav oblik u konkretnom sluaju predstavlja odgovarajue zadovoljenje. Iznos se novane satisfakcije moe sniziti pod istim pretpostavkama koje se trae za snienje naknade imovinske tete. Doprinos oteenika i snienje naknade: Odredbe o doprinosu oteenika vlastitoj teti i snienju naknade koje vrijede za imovinsku tetu na odgovarajui se nain primjenjuju i na neimovinsku tetu. b. Pravna osoba: takoer ima pravo na pravinu novanu naknadu neimovinske tete, to je nesumnjivo velika novina u hrvatskom odtetnom pravu. Pravna osoba ima sva ista prava osobnosti kao i fizika osoba, osim onih koja su suprotna samom pojmu pravne osobe (ali zato ona ima pravo slobodnog natjecanja, pravo na zatitu tvrtke, poslovnog ugleda, itd.). Zbog toga pravna osoba moe traiti naknadu neimovinske tete kada doe do povrede prava osobnosti. Za povredu ugleda i drugih prava osobnosti pravne osobe sud e, ako nae da to teina povrede i okolnosti sluaja opravdavaju, dosuditi joj pravinu novanu naknadu, neovisno o naknadi imovinske tete, a i kad nje nema. Pravna osoba moe zahtijevati pravinu naknadu za neimovinsku tetu u sluajevima povrede ugleda i dobrog glasa, asti, imena odnosno tvrtke, poslovne tajne, slobode

73

privreivanja i drugih prava osobnosti. Najee e dolaziti do povreda prava osobnosti pravnih osoba, posebno njihova ugleda i imena, objavljivanjem informacija u medijima. Ako je povreda prava osobnosti izvrena objavljivanjem informacije u mediju, sve to je reeno za naravnu osobu odnosi se i na pravnu osobu. ZOO ovdje, za razliku od naravne osobe, ne upuuje sud na uzimanje u obzir pretrpljenih boli i straha prilikom ocjene teine povrede i utvrivanja visine pravine novane naknade. To, meutim, ne znai da pri ocjeni teine povrede prava osobnosti pravne osobe ne bi mogao, ovisno o konkretnim okolnostima, uzimati u obzir i psiholoku reakciju lanova na uinjenu povredu. Kao dokaz da se radi o teoj povredi prava osobnosti, oteena pravna osoba u pravilu e navoditi da joj je tom povredom istodobno prouzroena i znatna imovinska teta. Prava oteenika nakon zastare 1110 Nakon nastupa zastare odtetnog zahtjeva oteenik moe zahtijevati od odgovorne osobe, po pravilima stjecanja bez osnove, da mu ustupi ono to je dobio radnjom kojom je prouzroena teta. STJECANJE BEZ OSNOVE 1111-1120 Stjecanjem bez osnove nazivamo izvanugovorni obveznopravni odnos na temelju kojega je stjecatelj obvezan na povrat ili naknadu vrijednosti onog dijela imovine ili imovinske koristi koje je stekao bez pravom priznate osnove, odnosno po osnovi koja se nije ostvarila ili je kasnije otpala. Tuba kojom se trai povrat steene koristi naziva se kondikcija. Opi zastarni rok je 5 godina. Krai zastarni rok kondikcijskog zahtjeva odreen je u propisima o mjenici i eku. Taj rok iznosi 3 godine. Stjecanja do kojih je dolo bez ili mimo pravom propisanih osnova, neosnovano je. Onaj ija se imovina takvim stjecanjem poveala, kaemo da se neosnovano ili bezrazlono obogatio. Neosnovano poveanje imovine jednoga subjekta u pravilu je povezano s neosnovanim umanjenjem imovine drugog subjekta. Kad dio imovine neke osobe na bilo koji nain prijee u imovinu druge osobe, a taj prijelaz nema osnove u nekom pravnom poslu, odluci suda, odnosno druge nadlene vlasti ili zakonu, stjecatelj je duan vratiti ga, odnosno, ako to nije mogue, naknaditi vrijednost postignute koristi. Pod prijelazom imovine razumijeva se i stjecanje koristi izvrenom radnjom. Obveza vraanja, odnosno nadoknade vrijednosti nastaje i kad se neto primi s obzirom na osnovu koja se nije ostvarila ili koja je kasnije otpala. Ope pretpostavke nastanka takvog obveznopravnog odnosa jesu: a) Poveanje imovine ("obogaenje"), na jednoj strani. Do toga moe doi stjecanjem nekog novog prava (npr. prava vlasnitva na nekoj stvari, trabine i dr.), ili poveanjem vrijednosti odreene stvari ili nekog drugog dobra unutar imovine ili pak utedom odreenih davanja iz imovine, smanjenjem obveza koje terete imovinu i sl. b) Umanjenje imovine ("osiromaenje"), na drugoj strani. Nastaje kad odreena stvar ili pravo izae iz imovine. Npr. isplatom odreenog iznosa novca, ulaenjem u nove obveze, gubitkom nekog prava, stvaranjem tereta i sl. c) Kauzalna povezanost izmeu umanjenja imovine na jednoj i poveanja imovine na drugoj strani. d) Nepostojanje odgovarajue osnove. Pod osnovom treba razumjeti sve pravom predviene osnove stjecanja i gubitka imovinskih prava i obveza (pravni poslovi, u prvom redu ugovori, odluke sudova i drugih dravnih tijela i zakon odnosno pravne injenice za koje zakon vee mogunost stjecanja i gubitka imovinskih prava i obveza). Sa sluajem nepostojanja pravne osnove izjednauju se sluajevi u kojima se osnova nije ostvarila, premda je trebalo da se ostvari i kada je osnova kasnije otpala. e) Da inidba zbog koje je dolo do promjene u imovini ne bi smjela biti tetna radnja, jer e tada nastati obveznopravni odnos odgovomosti za tetu, a ne obveznopravni odnos zbog stjecanja bez osnove.

74

Tipini sluajevi: a) Plate neduga postoji onda kad netko u zabludi isplati drugome odreeni iznos novca na ime duga, premda stvarno nikakav dug nije postojao. Do toga e doi i kad se isti dug plati dva puta. Tko je isti dug platio dva puta, pa makar jednom i po osnovi ovrne isprave, ima pravo zahtijevati povrat po pravilima o stjecanju bez osnove. ZOO predvia i nekoliko izuzetaka od obveze vraanja onoga to je plaeno, a nije se dugovalo: - kad netko izvri isplatu znajui da nije duan platiti Tko izvri isplatu znajui da nije duan platiti, nema pravo zahtijevati vraanje, osim ako je zadrao pravo na povrat, ako je platio da bi izbjegao prisilu ili ako isplata duga zavisi od ispunjenja uvjeta. Ali, ako je dug bio bezuvjetan, ne moe se zahtijevati povrat plaenog iznosa stoga to je isplata izvrena prije dospjelosti. - Ako je plaanje izvreno na ime ispunjenja neke naravne ili moralne obveze. - Ako je plaanje uinjeno na ime naknade tete zbog ozljede tijela, naruenja zdravlja ili smrti, a primatelj isplate je bio poten (nije znao ni mogao znati da mu isplatitelj nije bio duan platiti). Ne moe se zahtijevati povrat neosnovano plaenih iznosa na ime naknade tete zbog ozljede tijela, naruenja zdravlja ili smrti, ako je isplata izvrena potenom stjecatelju. Stjecatelj se smatra nepotenim od trenutka dostave odluke o prihvaanju izvanrednog pravnog lijeka i duan je vratiti primljeno na osnovi koja je otpala s kamatama od trenutka kad je postao nepoten. b) Stjecanje s obzirom na osnovu koja se nije ostvarila. Obveza vraanja nastaje i kad se neto primi s obzirom na osnovu koja se nije ostvarila. Drugim rijeima, ovdje se trai povrat onoga to je netko dao u oekivanju da e nastupiti neki dogaaj ili pravni uspjeh, a taj nije nastupio, npr. netko dade drugome pokretnu stvar u zalog oekujui od njega odreeni iznos zajma, a do zajma ipak ne doe. c) Stjecanje po osnovi koja je kasnije otpala. Zahtjev ide za povratom inidbe koja je uslijedila, istina, na temelju valjane osnove, samo to je ta osnova, zamiljena kao trajna, kasnije otpala. Na primjer, zakupnik plati zakupninu godinu dana unaprijed, a ve nakon est mjeseci doe do raskida ugovora o zakupu. d) Uporaba stvari na tuu korist. Do neosnovanog stjecanja dolazi i kad netko svoju ili tuu stvar, bez poslovodstva, upotrijebi na korist tree osobe. Npr. netko svojom bojom oboji metalna vrata tue garae, uvjeren da je to bila njegova garaa. Trei je duan vratiti stvar, odnosno, ako to nije mogue, naknaditi njezinu vrijednost. e) Uporaba tue stvari u svoju korist. Kad netko tuu stvar upotrijebi u svoju korist (npr. tuim sjemenom zasije svoju njivu), vlasnik stvari moe zahtijevati, neovisno o pravu na naknadu tete, ili ako nje nema, da mu on naknadi korist koju je imao od uporabe. f) Izdatak za drugog. Tko za drugog uini kakav izdatak ili to drugo to je on po zakonu bio duan uiniti, ima pravo zahtijevati naknadu od njega. Rije je o stjecanju bez osnove ispunjenjem stjecateljeve zakonske obveze, npr. netko za drugoga namiri njegovu poreznu obvezu. Kod posljednja tri sluaja (d-f) stjecanja bez osnove tuitelj se po OGZ nije mogao posluiti kondikcijom, nego je mogao postaviti samo verzijski zahtjev. Ima miljenja da je u praksi uz kondikciju jo uvijek potrebna i verzija. Verzija je uporaba svoje ili tue stvari u neiju korist, a da to nije ugovorna obveza, niti se radi o poslovodstvu bez naloga. Stvar se vraa ili naknauje njezina vrijednost. Opseg vraanja 1115: Osnovno je pravilo pri stjecanju bez osnove da je stjecatelj duan steeno vratiti ako je to mogue, inae je duan naknaditi vrijednost postignute koristi. Treba uspostaviti prijanje stanje, odnosno izvriti naturalnu restituciju. Tek ako ona nije mogua, duguje se vrijednost postignute koristi. - ako je to mogue, stjecatelj je duan, bez obzira na to je li poten ili nije, vratiti steeno odnosno uiniti potrebno da se uspostavi prijanje stanje (naturalna restitucija); poten stjecatelj vraa stvar u onom stanju u kakvom je bila u trenutku podnoenja zahtjeva, a nepoten u stanju u kakvom je bila u trenutku stjecanja, to znai da nepoten odgovara za njezino pogoranje i oteenja, pa ako stvar ne moe dovesti u to stanje, duguje, uz stvar, i novanu naknadu.

75

- ako vraanje nije mogue, stjecatelj je duan naknaditi vrijednost postignute koristi, bez obzira na to je li poten ili nije, ako se vrijednost steenoga jo uvijek nalazi u njegovoj imovini u bilo kojem obliku (npr. u obliku odtete za unitenu stvar, cijene postignute prodajom stvari, kao sastavni dio neke nove stvari, u obliku utede davanjem te stvari umjesto plaanja duga i sl.) - ako se steeno ne nalazi vie u imovini stjecatelja (npr. stvar je propala, izgubljena), tada bi potenog stjecatelja trebalo osloboditi obveze naknaivanja vrijednosti, dok bi nepoteni stjecatelj i u tom sluaju bio duan naknaditi je, posebice ako je stvar unitio ili otuio da bi izbjegao vraanje. - vrijednost steenoga uvijek se naknauje kad se njegova narav protivi vraanju, npr. kad je korist posljedica izvrene radnje. Kad se vraa ono to je steeno bez osnove, moraju se vratiti plodovi i platiti zatezne kamate, i to, ako je stjecatelj nepoten od dana stjecanja, a inae od dana podnoenja zahtjeva. Naknada trokova 1116: Stjecatelj ima pravo na naknadu nunih i korisnih trokova, ali ako je bio nepoten, pripada mu naknada samo za nune trokove. Opseg vraanja ovisi je li stjecatelj bio savjestan ili nesavjestan. Savjestan stjecatelj vraa stvar prema stanju kad je istaknut zahtjev i od tada vraa plodove i plaa kamate, a ima pravo i na naknadu nunih i korisnih trokova. Nesavjestan stjecatelj vraa stvar prema stanju od dana stjecanja i od tada vraa plodove i plaa kamate, a ima pravo na naknadu samo nunih trokova. POSLOVODSTVO BEZ NALOGA 1121 - 1129 Poslovodstvo bez naloga je takav obveznopravni ugovorni odnos koji nastaje time to se netko nepozvan mijea u tue poslove obavljajui ih za tui raun i u tuem interesu. Poslovoa (negotiorum gestor) nepozvan obavlja tui posao. On nema ni nalog (mandat), niti bilo kakvo ovlatenje od druge strane, koja se u tom odnosu naziva gospodar posla (dominus negotii). ZOO poslovodstvo definira kao obavljanje tueg posla bez naloga ili ovlatenja. Predmet poslovodstva bez naloga je obavljanje tueg posla. Obavljanju tueg posla bez naloga ili ovlatenja moe se pristupiti samo ako posao ne trpi odgaanje bilo zbog toga to predstoji teta (NUNO POSLOVODSTVO) ili proputanje oite koristi (KORISNO POSLOVODSTVO). 1. Nuno poslovodstvo bez naloga: Poslovoa je duan obavijestiti gospodara posla to je mogue prije o onome to je uinio i ako mu je to mogue, nastaviti posao dok ga on ne bude u stanju preuzeti. Pri obavljanju posla mora postupati s panjom dobrog domaina, odnosno dobrog gospodarstvenika. Za prouzroenu tetu odgovara, ali sud moe, s obzirom na konkretne okolnosti u kojima se prihvatio obavljanju tueg posla, smanjiti njegovu odgovornost ili ga sasvim osloboditi odgovornosti za nepanju. Gospodar posla je sa svoje strane duan, ako je poslovoa u svemu postupio kako treba i radio ono to su nalagale konkretne prilike, pa makar i ne nastupio namjeravani uspjeh, osloboditi ga svih obveza to ih je, obavljajui posao, preuzeo na sebe, kao i obveza iz poslova koje je sklopio u njegovo ime, naknaditi mu sve nune i korisne izdatke te pretrpljenu tetu. Ako je od gospodara posla uspio otkloniti tetu, poslovoi pripada i primjerena naknada za trud. 2. Korisno poslovodstvo bez naloga: Ono postoji kad se nezvano obavi tui posao na oitu korist drugoga (npr. naplata trabine koja bi inae zastarjela). Obveze i prava poslovoe, odnosno gospodara posla isti su kao i kod nunog poslovodstva, s tim da poslovoa ima pravo na naknadu za svoj trud ako je gospodaru posla pribavio korist koja u svemu odgovara njegovim namjerama i potrebama.

76

*Kad nema poslovodstva bez naloga: Ako tko obavi tui posao u namjeri da drugome pomogne, a nisu ispunjene pretpostavke poslovodstva bez naloga, moe traiti samo naknadu uinjenih trokova i to najvie do visine ostvarene koristi za drugoga. 3. Poslovodstvo protiv zabrane gospodara posla: To poslovodstvo postoji kad se netko prihvati tueg posla usprkos zabrani gospodara posla koja mu je bila ili morala biti poznata. Kod te vrste poslovodstva poslovoi ne samo da ne pripadaju prava na trokove i naknadu nego odgovara za tetu koju je uzrokovao mijeanjem u tue poslove, pa ak i onda kad je do nje dolo bez njegove krivnje, dakle, s l u a j e m . Usprkos zabrani gospodara posla, obavljanje tueg posla izazvat e uinke doputenog poslovodstva, ako je zabrana protivna zakonu ili moralu (npr. kad bi zabranio da mu se spasi ivot ili zdravlje). Tko se prihvati tueg posla usprkos zabrani gospodara posla, a za zabranu je znao ili je morao znati, nema prava koja pripadaju poslovoi bez naloga. On odgovara za tetu koju je prouzroio mijeanjem u tue poslove, ak i ako je do nje dolo bez njegove krivnje. Ali kad je zabrana obavljanja posla protivna zakonu ili moralu, a osobito ako je netko zabranio da drugi ispuni neku njegovu zakonsku obvezu koja ne trpi odgaanje, vrijede opa pravila o poslovodstvu bez naloga. Uvijek ima ius tolendi. 4. Nepravo poslovodstvo: Obavljanje tueg posla u namjeri da se za sebe zadri postignuta korist, iako poslovoa zna da je posao tu. Npr. netko obere tui vinograd i od groa napravi vino za sebe. Poslovoa je duan, na zahtjev gospodara posla, poloiti raun i predati mu sve postignute koristi. Gospodar posla moe, ako to eli, zahtijevati vraanje stvari u prijanje stanje i naknadu tete. Naknadno odobrenje (ratihabitio): Gospodar posla moe naknadno odobriti ono to je bez njegova naloga, odnosno usprkos njegovoj zabrani izvreno. U tom se sluaju poslovoa smatra nalogoprimcem od poetka obavljanja posla, a cijeli se odnos rjeava prema pravilima ugovora o nalogu. Obveze poslovoe bez naloga (negotiorum gestor) to je mogue prije obavijestiti gospodara posla (dominus negotii) i nastaviti zapoeti posao, ako mu je to razumno mogue, dok ovaj ne bude mogao preuzeti brigu o njemu. nakon zavrenog posla duan poloiti raun i ustupiti gospodaru posla sve to je pribavio obavljajui njegov posao. ako zakonom nije to drugo propisano, poslovoa ima obveze nalogoprimca. duan rukovoditi se stvarnim ili predmnjevanim namjerama i potrebama gospodara posla. duan postupiti s panjom dobrog gospodarstvenika, odnosno dobrog domaina. Sud moe, s obzirom na okolnosti u kojima se netko bez naloga ili ovlatenja prihvatio tueg posla, smanjiti njegovu odgovornost ili ga sasvim osloboditi odgovornosti za nepanju. Za odgovornost poslovno nesposobnog poslovoe vrijede pravila o njegovoj ugovornoj i izvanugovornoj odgovornosti. Prava poslovoe bez naloga Poslovoa bez naloga koji je postupio u svemu kako treba i radio ono to su okolnosti zahtijevale ima pravo zahtijevati od gospodara posla:

da ga oslobodi obveza to ih je zbog toga posla uzeo na sebe, da preuzme obveze iz poslova to ih je sklopio u njegovo ime, da mu naknadi sve nune i korisne izdatke te da mu naknadi pretrpljenu tetu, ak i ako oekivani rezultat nije postignut.
77

 pripada

mu i primjerena naknada za trud ako je otklonio tetu od gospodara posla ili ako mu je pribavio korist koja odgovara u svemu njegovim namjerama i potrebama.

Odnoenje dodataka (ius tolendi): Poslovoa bez naloga ima pravo odnijeti stvari kojima je poveao tuu imovinu, a za koje mu se uinjeni izdaci ne naknauju, ako se one mogu odvojiti bez oteenja stvari kojoj su dodane, ali gospodar posla moe zadrati te dodatke ako mu naknadi njihovu sadanju vrijednost, no najvie do visine uinjenih izdataka. JAVNO OBEANJE NAGRADE 1130-1134 Pod javnim obeanjem nagrade razumijeva se javnim oglasom izjavljena volja kojom se obeavatelj obvezuje dati nagradu onomu tko izvri odreenu radnju, postigne neki uspjeh, nae se u odreenoj situaciji ili ispuni to drugo pod odreenim uvjetom. Obveza obeavatelja da ispuni obeanje nastaje ako se kumulativno ispune sljedee pretpostavke: - da je nagrada obeana - da je obeanje nagrade uinjeno javnim oglasom (npr. putem tiska, radija, televizije, natjeaja) - da se izjava o obeanju odnosi na neodreeni broj osoba koje, meutim, mogu pripadati krugu osoba odreenom po profesiji, spolu, dobi i sl. - da su radnja koju treba izvriti i obeana nagrada u svemu odreene, mogue i doputene. Radnja moe biti stvaranje nekog umjetnikog djela, pronalaenje izgubljene stvari, izrada urbanistikog rjeenja, postizanje sportskog rezultata i sl. Nagrada je najee iznos novca ili kakva stvar. Obeavatelj nagrade ili bilo kakvog nagradnog natjecanja duan je odrediti rok za natjecanje, a ako ga ne odredi, svatko tko eli sudjelovati u natjecanju ima pravo zahtijevati od suda da odredi odgovarajui rok. Opoziv obeanja: Sve dok se ne izvri radnja, odnosno dok ne nastane obveznopravni odnos iz javnog obeanja nagrade, obeanje se, u naelu moe opozvati. Obeanje se moe opozvati onako kako je uinjeno, a i osobnim priopenjem, ali onaj koji je izvrio radnju, a nije znao niti je morao znati da je obeanje nagrade opozvano, ima pravo zahtijevati obeanu nagradu, a onaj koji je do opoziva uinio potrebne izdatke radi izvrenja radnje odreene u javnom oglasu ima pravo na njihovu naknadu, osim ako obeavatelj dokae da su oni uinjeni uzalud. Obeanje nagrade ne moe se opozvati ako je oglasom odreen rok za izvrenje radnje, odnosno za obavijest o postignutom rezultatu, ostvarenju odreene situacije ili ispunjenju nekog drugog uvjeta. Tko ima pravo na nagradu: Pravo na nagradu ima onaj tko prvi izvri radnju za koju je nagrada obeana. Ako je vie osoba izvrilo radnju istodobno, svakoj pripada jednak dio nagrade, ako pravinost ne zahtijeva drukiju podjelu. Pravo na nagradu ne pripada uvijek onome tko prvi izvri radnju. U sluaju natjeaja, nagrada e u pravilu pripasti onome tko najbolje izvri radnju. Natjeaj i nagrada: O dodjeli nagrade u sluaju natjeaja odluuje prireiva natjeaja ili jedna ili vie osoba to ih on odredi. Ako su u uvjetima natjeaja ili nekim opim propisima koji vrijede za odreeni natjeaj postavljena pravila po kojima nagrada treba biti dodijeljena, svaki sudionik u natjeaju ima pravo zahtijevati ponitaj odluke o dodjeli nagrade ako nagrada nije dodijeljena u skladu s tim pravilima. Vlasnitvo ili koje drugo pravo na djelu nagraenom na natjeaju stjee prireiva natjeaja samo ako je to navedeno u oglasu natjeaja. Obeavatelj nagrade odgovara dobitniku za materijalne i pravne nedostatke objekta nagrade.

78

Prestanak obveze: Obveza obeavatelja nagrade prestaje ako mu nitko ne priopi, u roku odreenom u oglasu, da je izvrio radnju ili postigao uspjeh ili uope ispunio uvjete postavljene u javnom oglasu, a ako rok nije odreen, istekom jedne godine od oglasa.

79