Pojam i načela imovinskog prava

Imovinsko pravo je skup pravnih propisa kojima se uređuju imovinski odnosi u

koje pravni subjekti ulaze povodom stvari, imovine i činidba.
Sastoji se od 4 dijela:
1. opći dio
2. stvarno pravo
3. obvezno pravo
4. nasljedno pravo

Osnovna načela
• načelo dispozitivnosti (autonomija stranaka) – imovinskopravni odnos nastaje,
mijenja se i prestaje samo voljom stranaka
• načelo ravnopravnosti stranaka – isključuje se svaka podređenost jedne stranke
drugoj
• načelo imovinske sankcije – to načelo proizlazi iz neizvršenih obveza u
imovinskopravnom odnosu. Primjenjuje se sankcija koja ne pogađa osobu nego
njegovu imovinu.
• načelo prometnosti prava – pravni subjekt može svoja subjektivna imovinska
prava, koja ima na temelju zakona može prenositi na druge subjekte
 Imovinskopravni odnos

Subjektivno imovinsko pravo je ovlaštenje ili skup ovlaštenja subjekta koja mu

pripadaju na temelju imovinskopravnog odnosa, a priznaju ga norme objektivnog
prava (npr. vlasnik neke stvari može slobodno raspolagati njome).
Da bi rastao neki pravni odnos, moraju se dogoditi činjenice kojima nastaje,
mijenja se ili prestaje neki pravni odnos (pravne činjenice).
U konkretnom slučaju u obzir se uzimaju pravne činjenice koje su važne isključivo
u toj stvari (pravno relevantne činjenice).
Za nestanak jednog pravnog odnosa u pravilu nije dovoljna jedna činjenica nego
skup pravnih činjenica ili činjenično stanje.
Imovinskopravni odnos je onaj koji nastaje, mijenja se i prestaje na temelju
pravnih činjenica i u tom odnosu nastaje, mijenja se i prestaju subjektivna
imovinska prava, prava subjekata, a uređen je pravnim pravilima imovinskog
prava.
 Svojstva pravnog subjekta

Pravna sposobnost je sposobnost subjekta da bude nositelj prava i obveza.

Fizičke osobe stječu je rođenjem, a gube smrću i proglašenjem nestale osobe
umrlom.
Pravna osoba stječe upisom u sudski registar, a gubi brisanjem, ispisom iz sudskog
registra.
Poslovna sposobnost je sposobnost subjekta da svojim radnjama proizvodi pravne
učinke i sklapa pravne poslove.
a) potpuna poslovno sposobna osoba – punoljetna osoba, iznimka su
maloljetnici s navršenih 16 godina koji su dobili dijete ili su se vjenčali ( o
tome odlučuje sud)
b) ograničena poslovna sposobnost – punoljetne osobe koje sudskom odlukom
imaju djelomičnu poslovnu sposobnost zbog psihičkih i fizičkih oboljenja ili
ovisnosti (ovisnik o kockanju). Iznimke su maloljetne osobe s 15 godina
koje su sklopile ugovor o radu. Oni mogu poduzimati radnje vezane za taj
radni odnos, a za sve ostalo potreban je pristanak roditelja.
c) potpuna poslovna sposobnost – maloljetne osobe i punoljetne kojima je sud
oduzeo poslovnu sposobnost zbog teških fizičkih i psihičkih oboljenja
Deliktna sposobnost je sposobnost subjekta da snosi odgovornost za svoje
protupravne radnje i da odgovara za štetu.
- fizičke osobe (0-7 godina)) ne odgovaraju, (7-14) sud odlučuje hoće li
odgovarati na temelju njihovog psihičkog stanja i svjesnosti
- 14+ odgovaraju
 Subjekti imovinsko-pravnog odnosa

Pravni subjekt je nositelj prava i obveza o imovinsko-pravnom odnosu.

Fizička osoba
- nastaje rođenjem, svojstva gubi smrću ili proglašenjem nestale osobe
mrtvom
- smrt mora biti kao činjenica pouzdana i točno vremenski određena
- upisuje se u maticu umrlih uz zakonom potpisane isprave:
a) potvrda o smrti izdana od mrtvozornika ili kapetana broda ili zrakoplova
b) zapisnik o nalazu tijela
Činjenicu smrti dokazujemo smrtnim listom i izvatkom iz matice umrlih.
Proglašenje nestale osobe mrtvom
- nestala osoba može se proglasiti umrlom pod uvjetima da nitko o toj osobi
nema saznanja je li živa ili ne
- okolnosti moraju biti takve da se sa sigurnošću može pretpostaviti da je
mrtva

Nestalost može biti:

1. opća nestalost – nestala osoba o čijem životu u posljednjih 5 godina nije bilo
vijesti, a navršila je 60 godina odnosno nema vijesti 5 godina, a postoji
vjerojatnost da više nije živa
2. posebna nestalost – zakon navodi ove slučajeve: zrakoplovna nesreća, požar,
lavina, uz uvjet da o toj osobi nema vijesti zadnjih 6 mjeseci
- ako se radi o nestanku tijekom rata, vijesti o toj osobi nisu stigle godinu dana
nakon prekida rata
Postupak za proglašenje pokreće se prijedlogom ovlaštene osobe, a to su osobe
koje imaju pravni interes. Postupak se pokreće pred općinskim sudom u kojem je
osoba imala posljednje prebivalište
- vodi se izvanparnični postupak
Ako sud ocijeni da je prijedlog osnovan, donosi rješenje o proglašenju nestale
osobe umrlom. Dan smrti smatra se dan kada je rješenje postalo pravomoćno.
Pravna osoba - društvena tvorevina kojoj je pravni poredak priznao svojstvo
pravnog subjekta i mora imati sve pretpostavke
a) određeni organizacijski oblik
b) imovinu kojom će odgovarati za svoje obveze
c) pravni subjektivitet
Pravne osobe nastaju upisom u sudski registar, a prestaju ispisom iz njega.
Osnivaju se uvijek s nekim ciljem. Pravne osobe dijelimo na:
1. pravne osobe javnog prava – postoje u općem interesu (država, javne
ustanove itd.)
2. pravne osobe privatnog prava – postoje zbog pravnog interesa (trg. društva,
udruge itd.)

Javne ustanove
Pravne osobe koje se osnivaju radi obavljanja djelatnosti, obrazovanja, zdravstva,
kulture, socijalne skrbi).
Ne stječu dobit. Ustanovom upravlja upravni odbor i ravnatelj.
Regulirani su Zakonom o ustanovama.
Upisuju se u registar ustanova.

Trgovačka društva
- regulirana ZTD-om
- stječe svojstvo upisom u registar
- mogu osnivati sve domaće i strane fizičke i pravne osobe
- dijelimo ih na:
1) društva kapitala
2) društva osoba

Društva kapitala su društva kojima je temelj povezivanje kapitala, a ne osoba.

Kapital je imovinska vrijednost koju se članovi obvezuju unijeti u društvo u
novcu, stvarima i pravima
Članovi društva kapitala odgovaraju za obveze društva do visine kapitala koji su u
njega unijeli.

Društva kapitala su:

a) dioničko društvo - članovi (dioničari) sudjeluju s ulazima u temeljnom
kapitalu podijeljenom na dionice
Dioničko društvo može imati minimalno jednog dioničara. Temeljni kapital je
200 000 kn.
Nominalni iznos dionice ne smije biti manji od 10 kn.
Dionica je nedjeljiva i otuđiva.

b) društvo s ograničenom odgovornošću - društvo u kojem jedna ili više osoba

(fizička ili pravna osoba) uplaćuju temeljne uloge kojima sudjeluju u unaprijed
dogovorenom temeljnom kapitalu
Temeljni kapital podijeljen je na poslovne udjele koji ne moraju biti jednaki
temeljni kapital je 20 000 kn.

Društva osoba
- nije im važan kapital nego povezivanje članova koji ih čine
- društvo ne mora imati temeljni kapital da bi počeo raditi
To su:
a) javno trgovačko društvo - povezivanje 2 ili više osoba radi trajnog
obavljanja djelatnosti pod zajedničkom tvrtkom
- naglašena je uloga osobnog rada članova
- članovi društva odgovaraju za obveze imovinom unesenom u društvo i
svojom osobnom imovinom
b) komanditno društvo - jedna osoba (član, komplementar) odgovara za
obveze društva neograničeno i solidarno cijelom svojom imovinom, a
najmanje jedna osoba (komanditor) odgovara za obveze društva samo do
iznosa njegovog uloga u društvo
 Pravne činjenice

Dijelimo ih na:
1. s obzirom na postanak
2. s obzirom na funkciju

S obzirom na postanak mogu biti:

a) prirodni događaji
Nastaju protiv volje pravnih subjekata. Ako uvjetuju postanak, promjenu i
prestanak imovinskopravnih odnosa smatraju se pravnim činjenicama.

b) ljudske radnje – predstavlja izraz volje ljudi, a dijelimo ih na

1. DELIKT – protupravna radnja subjekta za čiju štetu odgovara
2. PRAVNI POSAO - očitovanje volje pravnog subjekta na postizanje
dopuštenih pravnih učinaka
S obzirom na funkciju mogu biti:
a) pretpostavka
b) predmnijeva ili presumpcija
c) fikcija

PRETPOSTAVKA – pravna činjenica koja se dogodila u stvarnosti , a utječe na

postanak, promjenu i prestanak imovinskopravnog odnosa. Ona se može dokazati
(npr. smrt, rođenje, vjenčanje i sl.)

PREDMNIJEVA/PRESUMPCIJA – nije sigurna da se dogodila ali se uzima kao

da postoji dok se ne dokaže suprotno. Može biti:
1. oboriva - može se pobiti protudokazom (npr. djeca 7-14 godina odgovaraju
za svoje protupravne radnje ako to odredi sud)
2. neoboriva - protudokaz nije dopušten (npr. djeca 0-7 godina ne odgovaraju)
FIKCIJA – za nju se zna da ne postoji, ali se smatra da postoji kako bi mogao
nastati imovinsko-pravni odnos (npr. začeto, a nerođeno dijete je nasljednik svojih
roditelja)
 Pravni temelj

Pravni temelj je ona pretpostavka u činjeničnom stanju za koju se veže postanak,

promjena ili prestanak subjektivnih prava nekog subjekta.
To je činjenica oko koje se grupiraju sve ostale činjenice i ona se mora dokazati.