GRAĐANSKO PRAVO u objektivnom smislu je grana privatnog prava koja kao

skup pravnih pravila uređuje one imovinske odnose u koje ljudi ulaze
povodom stvari, činidaba ili imovine.

NAČELA GRAĐANSKOG PRAVA:

a) Načelo dispozitivnosti (slobodne inicijative stranaka, načelo
stranačke autonomije)
- građanskopravni odnos nastaje, mijenja se i prestaje isključivo
voljom stranaka.

OGRANIČENJA:
I) Opća
i) ništa protiv Ustava RH
ii) ništa protiv prisilnih propisa
iii) ništa protiv morala društva
II) Posebna

b) Stranačka ravnopravnost
- koordinacija, NE subordinacija

c) Imovinska sankcija

d) Prenosivost (prometnost) imovinskih subjektivnih prava

- jedino na području građanskog prava postoji mogućnost prometa
subjektivnim imovinskim pravima
- strogo osobna građanska prana su NEPRENOSIVA

SUSTAV GRAĐANSKOG PRAVA

INSTITUCIJSKI PANDEKTNI
1. personae(osobe) 1. opći dio
2. res (stvari) 2. obvezno pravo
3. actiones (tužbe) 3. stvarno pravo
4. obiteljsko pravo
5. nasljedno pravo

OPĆI DIO GRAĐANSKOG PRAVA sadrži skup pravila i načela koja su zajednička
svim dijelovima građanskog prava.

STVARNO PRAVO je skup pravnih pravila kojima se uređuju odnosi među

ljudima s obzirom na stvari.

OBVEZNO PRAVO je skup pravnih pravila kojima se uređuju oni društveni

odnosi u kojima je jedna strana (vjerovnik) ovlaštena da od druge strane
(dužnika) traži neku činidbu, a ona je dužna tu činidbu izvršiti.

NASLJEDNO PRAVO je skup pravnih pravila kojima se za slučaj smrti jedne

osobe (ostavitelja) uređuje prijelaz njene imovine na duge osobe (njezine
nasljednike).

1
IZVORI GRAĐANSKOG PRAVA

a) materijalni (unutarnji)
- uzrok postanka i
- temelj opstanka pravne norme
b) formalni (izvanjski)
- način na koji se određeni sadržaj pravno izražava
-> izvori prava su različiti oblici u kojima se javljaju pravna
pravila

a) državni izvor
- formalni tvorac prava je ustavom određeno zakonodavno tijelo
(propisi, zakoni)
- norma je HETERONOMNA (stvaratelj norme nije i njezin adresat)
b) društveni izvor
- samonormiranje međusobnih odnosa i akcija članova određenih
asocijacija
- norma je AUTONOMNA

a) PROPISI
I) Ustav RH RANG
II) Zakon
III) Propisi stare Jugoslavije
- ako odnosi nisu uređeni važećim propisima
- ako su, u skladu s posebnim propisima, primjenjivana u RH
- ako nisu u suprotnosti sa Ustavom i zakonima RH

b) PRAVNI OBIČAJI
- longa consuetudo + opinio iuris sive necessitatis
(materijalni + psihološki element)
- SUBORDINIRANI su zakonskom pravu
- SUPSIDIJARAN pravni izvor

c) SUDSKA PRAKSA
- donošenje više suglasnih presuda od strane istog suda o istom
pravnom pitanju na temelju kojih se ustaljuje općeobvezatna
pravna forma
- NEMA karakter presedana nego djeluje snagom svoje UVJERLJIVOSTI
- NEIZRAVAN izvor prava

d) PRAVNA ZNANOST
- NEIZRAVAN izvor
- djeluje snagom svoje UVJERLJIVOSTI

GRAĐANSKOPRAVNI ODNOS je onaj društveni odnos koji je uređen pravnim

pravilima građanskog prava. Građansko pravo daje samo pretpostavke za
prisilno ostvarenje prava i obveza subjekata u određenim građanskopravnim
odnosima.

PRAVNE ČINJENICE su one za koje pravo veže postanak, promjenu ili

prestanak pravnog odnosa, odnosno prava.

2
VRSTE PRAVNIH ČINJENICA

A) S OBZIROM NA NASTANAK
a) prirodni dogadaji (pravni događaji)
b) ljudske radnje
I) dopuštene (pravni poslovi*)
II)nedopuštene (delikti**)

*PRAVNI POSAO je stranačko očitovanje volje usmjereno na postizanje

dopuštenih pravnih činjenica.
**DELIKT je protupravna radnja uz koju pravila građanskog prava i mimo
volje štetnika vežu postanak odnosa odgovornosti za štetu.

B) S OBZIROM NA FUNKCIJU
a) pretpostavka
- to je pravna činjenica koja je doista kao činjenica realno
nastala u stvarnosti, a potrebna je da bi nastao, promijenio se
ili prestao određeni građanskopravni odnos
- sigurno se dogodila i uvijek se može dokazati

b) pravna osnova
- ona bitna pretpostavka za koju se veže postanak, promjena ili
prestanak subjektivnih građanskih prava ILI
- pravno pravilo ili pravna norma koja sadrži ovlaštenje,
dužnost, odgovornost ili zabranu određenog ponašanja
- njezino se postojanje mora dokazati

c) predmnijeva ili presumpcija

- takva pravna činjenica koja se smatra dokazanom dok se ne
dokaže suprotno. Nikad se ne dokazuje ono što se predmnijeva,
već ono što je predmnjevi protivno.
I) praesumptio iuris
II) praesumptio iuris et de iure

d) fikcija
- pravna činjenica za koju se zna da se uopće nije dogodila ili
da se nikada neće ni dogoditi, ali se uzima kao da se dogodila
da bi mogao nastati, promijeniti se ili prestati neki pravni
odnos

PRAVNI SUBJEKT je nositelj prava i obveza.

a) fizička ili naravna osoba
b) pravna osoba

PRAVNA SPOSOBNOST je svojstvo biti nositeljem prava i obveza.

POSLOVNA SPOSOBNOST je svojstvo da se svojim vlastitim aktivitetom,

dakle, vlastitim očitovanjima svoje volje, stječu prava i obveze.

DELIKTNA SPOSOBNOST je svojstvo pravnog subjekta da bude odgovoran za

svoja protupravna djelanja.

3
FIZIČKA OSOBA je živ čovjek.
PRAVNA SPOSOBNOST
- NE MOŽE se oduzeti
- NEMA stupnjevanja (opća pravna sposobnost)
POSLOVNA SPOSOBNOST
- puna ili potpuna
- ograničena i djelomična
- potpuna poslovna nesposobnost
DELIKTNA SPOSOBNOST
- potpuna
- oboriva nesposobnost
- nesposobnost

PRAVNA OSOBA je društvena tvorevina kojoj je pravni poredak priznao

pravnu sposobnost.
PRAVNA SPOSOBNOST
- MOŽE se oduzeti
- ograničena je (posebna pravna sposobnost), fizička osoba
djeluje u krugu onoga što joj nije zabranjeno a pravna u krugu
onoga što joj je određeno
POSLOVNA SPOSOBNOST
- NEMA stupnjevanja
- čim nastane, ima poslovnu sposobnost, za razliku od fizičke
osobe
- volju izražava putem tijela/organa (DINAMIČKA VOLJU) ili
statuta/pravila (STATIČKA VOLJA)
DELIKTNA SPOSOBNOST
- sposobna

SKICA OSNOVNIH TEORIJA O PRAVNOJ OSOBI

TEORIJA FIKCIJE

POTVRDNE ODRIČNE

ORGANSKA TEORIJA TEORIJA NAMJENSKE

IMOVINE
TEORIJA PRAVNE
REALNOSTI TEORIJA DESTINARA

TEORIJA USTANOVE TEORIJA KOLEKTIVNOG

VLASNIŠTVA

Σ
TEORIJA REALNE
EGZISTENCIJE

4
VRSTE PRAVNIH OSOBA
- pravne osobe javnog prava po cilju i zadaći
- pravne osobe privatnog prava
- korporacije po supstratu pravne
- zaklade osobnosti

KORPORACIJA je organitzirana zajednica osoba koja je samostalan subjekt

različit od pojednih članov korporacije. UNIVERSITAS PERSONARUM.

ZAKLADA je za određenu svrhu namijenjena imovinska masa kojoj je pravnim

poretkom priznata pravna sposobnost. UNIVERSITAS RERUM.
OSNIVANJE
- aktom državne vlasti
- pravnim poslom fizičke ili pravne osobe

FUNDACIJA je zaklada osnovana na razdoblje ne dulje od pet godina.

PRESTANAK PRAVNE OSOBE

- propisom, aktom državne vlasti (zabranom)
- ispunjenjem cilja
- padom broja članova ispod određenog broja
- nestankom imovine
- stečajem (insolventnost i prezaduženost)

POJAM SUBJEKIVNOG GRAĐANSKOG PRAVA

A) Teorija volje
- subjektivno pravo je pravnim poretkom zajamčena moć volje,
pravnim poretkom priznata vlast ili gospodstvo

B) Teorija interesa
- subjektivno pravo je pravno zaštićeni interes tj. neka korist
ili dobro u najširem smislu

C) Voljno-interesna teorija
- subjektivno pravo je pravnim poretkom pojedincu podjeljena moć
volje odnosno pravna moć u svrhu zadovoljenja njegovih potreba

SUBJEKTIVNO GRAĐANSKO PRAVO je skup ovlaštenja koja pravnom subjektu u

određenom građanskopravnom odnosu priznaju norme objektivnog građanskog
prava. NEMA subjektivnih građanskih prava bez titulara (nositelja).

FUNKCIJA SUBJEKTIVNIH GRAĐANSKIH PRAVA

- za određivanje međusobnih odnosa pravnih subjekata u određenom
građanskopravnom odnosu
- za određivanje faktičkog odnosa subjekta i objekta u pravnom
odnosu
- za konstrukciju pojma imovine

5
SADRŽAJ SUBJEKTIVNOG GRAĐANSKOG PRAVA
A) pripadanje i ovlaštenje
- pripadanje – veza objekta i subjekta sa stajališta objekta
- ovlaštenje – veza subjekta i objekta sa stajališta subjekta
(ekonomsko prisvajanje pojedinih svojstava stvari, ako se
obavlja unutar građanskopravnog odnosa). UKUPNOST OVLAŠTENJA
ČINI SUBJEKTIVNO PRAVO!

B) Interes
- cilj ovlaštenja

ZAHTJEV je objektivnim pravom zajamčena mogućnost da se od drugog traži

čin ili propust koji istodobno znači ostvarenje našeg subjektivnog prava.
Zahtjev može zastariti a da subjektivno pravo ostaje!

OBJEKTIVNO PRAVO SUBJEKTIVNO PRAVO

izvire
ZAHTJEV

određuje
SUBJEKTIVNO PRAVO ZAHTJEV PONAŠANJE OBVEZNIKA
prati
daje
mogućnost
PRISILNOG IZVRŠENJA

tužbom prigovorom

VRSTE PRAVA U SUBJEKTIVNOM SMISLU

A) APSOLUTNA (erga omnes) i RELATIVNA (inter partes)
B) PRENOSIVA i NEPRENOSIVA (strogo osobna)
C) GLAVNA i SPOREDNA (akcesorna)
D) PREOBRAŽAJNA (potestativno pravo, pravna moć)

PREOBRAŽAJNA PRAVA su ovlaštenja pravnog subjekta da jednostranom izjavom

volje zasnije, promijeni ili plpnča građanskopravni odnos s drugim
subjektom bez njegova pristanka.
- vezana za prekluzivne rokove
- nastaju na temelju zakona ILI ugovora

VRSTE PREOBRAŽAJNIH PRAVA

a) preobražajna prava NASTANKA
b) preobražajna prava PROMJENE
c) preobražajna prava PRESTANKA

OBJEKTI GRAĐANSKOPRAVNOG ODNOSA su stvari, činidbe i imovina povodom koje

pravni subjekti stupaju u te odnose.

STVARI u građanskopravnom smislu su – materijalni dijelovi prirode

- koji se mogu osjetilima primijetiti
- koji su prostorno ograničeni
- koji postoje u sadašnjosti, ili za
njih postoje pretpostavke da će
doista nastati u budućnosti

6
STVARI po čl.2. st.2. ZOV
- tjelesni dijelovi prirode
- različiti od ljudi
- koji služe ljudima za uporabu
+ sve što je zakonom izjednačeno sa stvarima

DIOBA STVARI
PO KRITERIJU PROMETNOSTI
a) stvari u prometu (res in commercio)
b) stvari ograničene u prometu
c) stvari izvan prometa (res extra commercium)

PROMETNA SPOSOBNOST je sposobnost stvari da se pojave kao objekti

subjektivnih prava i kao objekti pravnih poslova, tj. one stvari kojima
njihonve prirodne osobine ili zakonske odredbe ne priječe da pripadaju
pojedincu.

PO KRITERIJU PRORODNIH SVOJSTAVA

a) pokretne i nepokretne (res mobiles – immobiles)

POKRETNE su one stvari koje mogu mijenjati polažaj u

prostoru a da se pri tom ne uništi njihova bit (supstanca),
odnosno da se time ne promijeni njihova dosadašnja
struktura.
NEPOKRETNE su one stvari koje ne mogu mijenjati položaj u
prostoru bez da im se kod toga ne uništi bit ili ne
promijeni dosadašnja struktura.

KRITERIJI PODJELE
I) Kriterij prirodne kakvoće
- nekretinine su zemljišta, zgrade, sve ugrađeno,
dograđeno, nadograđeno na nekretninu

II) Kriterij pertinencije

- iako je pertinencija pokretna stvar, ona se po
namjeni smatra nekretninom ako služi gospodarskim
svrhanma nekretine

III) Kriterij posebnih ciljeva

- neka se stvar smatra nekretninom ako je zakonom
tako određeno

b) zamjenjive i nezamjenjive (res fungibiles – non fungibliles)

ZAMJENJIVE su one stvari koje se i prometu određuju po

vrsti, rodu, broju, mjeri, itd. GENUS.
NEZAMJENJIVE su one stvari koje u prometu dolaze kao strogo
određena pojedinost, individualnost. SPECIES.

7
 c) potrošne i nepotrošne (res consumptibiles – non
consumptibiles)

POTROŠNE su one stvari koje se jednokratnom uporabom

uništavaju ili im se vidljivo smanji supstancija.
NEPOTROŠNE stvari su one koje se prvom normalnom uporabom
ne uništavaju niti im se vidljivo smanjuje supstancija.

d) djeljive i nedjeljive (res divisibiles – non divisibiles)

DJELJIVE su one stvari koje se mogu rastaviti na više

istovrsnih dijelova tako da im se ne uništi prvobitna bit
ili im se nerazmjerno ne umanji vrijednost.
NEDJELJIVE su stvari kod kojih bi se diobom uništila
njihova bit ili im se nerazmjerno umanjila vrijednost.

NAČINI DIOBE STVARI

I) Fizička dioba
- podjela na dijelove mehaničkim putem

II) Geometrijska dioba

- primjenjuje se kod zemljišta

III) Civilna dioba

- dioba nedjeljivih stvari po vrijednosti

IV) Idealna dioba

- sadržajna podjela na idealne dijelove
- idealni dijelovi su po ZV odvojivi

ODNOS IZMEĐU POJEDINIH STVARI

JEDNOSTAVNE ILI JEDINSTVENE stvari su one koje po shvaćanju u običnom

životu i prometu čine jedinstvo.

SASTAVLJENE stvari su one koje nastaju spajanjem jednostavnih odnosno

samostalnih stvari u jednu novu cjelinu, ali tako da upotrijebljeni
diojelovi NE gube svoju dosadašnju fizičku egzistenciju.

A) Sastavljena stvar s nesamostalnim dijelovima

- sastavni dijelovi gube svoju raniju samostalnost (zadržavaju
fizičku opstojnost)
- sastavni dio NE MOŽE se odvojiti a da se time cijela stvar ili
on sam ne uništi
- NISU moguća zasebna imovinska prava na pojedinim sastavnim
dijelovima

B) Sastavljena stvar sa samostalnim dijelovima

- sastavni dijelovi ne zadržavaju samo fizičku opstojnost, nego i
stanovitu samostalnost
- MOGUĆA su zasebna imovinska prava na sastavnim dijelovima, a
predmnijeva je da na njima postoje ista prava kao i na cijeloj
stvari

8
PERTINENCIJA ILI PRIPADAK je sporedna stvar koja je određena da trajno
služi gospodarskim svrhama neke glavne stvari (pokretnine ili
nekretnine), a da pri tom NE postaje njezin sastavni dio ALI slijedi
pravnu sudbinu glavne stvari (accesorium sequitur principale) ILI
- pokretna stvar
- koju je NJEZIN vlasnik namijenio (subjektivni element) da
čl. 7. - kao sporedna trajno služi svrsi glavne (subordinacija)
st.1.
ZV
- a stoji u takvom prostornom odnosu prema glavnoj stvari da
odgovara toj namjeni
- NIJE pripadak ona stvar koja se prema shvaćanju u prometu ne
smatra pripatkom (objektivni element)

PLODOVI su proizvodi i prinosi koji neposredno ili posredno nastaju od

neke stvari ili prava.

VRSTE PLODOVA

A) Prirodni plodovi (fructus naturales)

- organski proizvodi neke stvari koje ona daje BEZ umanjenja
svoje supstancije i BEZ ljudskog rada

B) Industrijski plodovi
- plodovi koje daje sama stvar UZ sudjelovanje ljudskog rada

VRSTE PRIRODNIH I INDUSTRIJSKIH PLODOVA

a) Viseći plodovi (fructus pendentes)
b) Odvojeni plodovi (fructus separati)
c) Ubrani plodovi (fructus percepti)
d) Potrošeni plodovi (fructus consumpti)
e) Nepotrošeni plodovi (fructus non consumpti)
f) Zanemareni plodovi (fructus percipiendi)

C) Civilni plodovi (fructus civiles)

- prinosi koje NE daje stvar sama, već ih dobivamo
posredstvom nekog pravnog odnosa

VRSTE CIVILNIH POLODOVA

a) Dospjeli
b) Nedospjeli

Dok se vlasništvo prirodnih ili industrijskih plodova stječe

separacijom, ponekad i percepcijom, dotle se vlasništvo civilnih plodova
stječe dospjelošću i percepcijom.

UKUPNOST STVARI (universitas rerum) razumijeva zbroj

- fizički samostalnih stvari
- međusobno kooridiranih
- koje su ujedinjene zajedničkom gospodarskom svrhom
- i u prometu se javljaju pod zajedničkim nazivom

9
KOMPLEMENTARNE STVARI su skup fizički samostalnih stvari koje
predstavljaju takvu cjelinu u kojoj pomanjkanje samo jedne stvari
onemogućuje pravilnu i normalnu uporabu cjeline.

VRSTE CIJENA
A) Redovita cijena (pretium orinarium)
- obična, normalna prometna vrijednost, tržišna cijena
- objektivan kriterij

B) Izavnredna cijena (pretium extraordinarium)

- subjektivna vrijednost stvari koja je ipak procjenjiva
objektvnim mjerilima
- objektivan i subjektivan kriterij

C) Afektivna cijena (pretium affectionis)

- posebna subjektivna vrijednost stvari koja nije procjenjiva
objektivnim mjerilima
- subjektivni kriterij

ČINIDBA ILI PREDMET OBVEZE je svaka pozitivna ili negativna ljudska

radnja koju je dužnik na temelju obveznog odnosa dužan izvršiti
vjerovniku.

KARAKTERISTIKE ČINIDBE

I) ljudska radnja

II) imovinski karakter

- odražava se izravno ili neizravno u imovinskoj masi jedne ili
obiju strana

III) moguća
a) objektivna nemogućnost – ono što NITKO ne može izvršiti;
relevantna ako je postojala u trenu sklapanja posla
(prvobitna)
b) subjektivna nemogućnost – ono što DUŽNIK ne može izvršiti;
ako je bez krivnje, povlači gašenje obveze, ako je
skrivljena povlači odgovornost za štetu

IV) pravno dopuštena

- ne protivi se:
– ustavu
– prisilnim propisima
– moralu društva

V) određena/odrediva
a) određena – u svim pojedinostima točno označena,
individualizirana
b) odrediva – nije u samom postanku obveze točno određena,
ali pravni posao sadrži podatke s pomoću kojih se može
odrediti ili su strane ostavile trećoj osobi da je odredi

10
VRSTE NEODREĐENIH ALI ODREDIVIH ČINIDABA

A) Alternativne
- duae res in obligatione, una in solutione

B) Fakultativne
- una res in obligatione, duae in solutione

C) Generične
- dužnik se oslobađa obveze davanjem određene stvari unutar vrste

SADRŽAJ ČINIDBE

A) Davanje (dare)
- dužnik je dužan vjerovniku pribaviti vlasništvo ili neko drugo
stvarno pravo

B) Činjenje (facere)
- činidba koja se ispunjava trošenjem radne snage uz pomoć
mehaničkih sredstava ili bez njihove pomoći
- objekt činidbe je funkcija rada ili rezultat rada

C) Propuštanje (non facere)

- neizvršavanje određenih radnji od strane obveznika koje bi on
inače mogao obavljati da nije u obveznom odnosu

D) Trpljenje (pati)
- nesprečavanje tuđe radnje koju bi obveznik inače bio ovlašten
spriječiti da se ne nalazi u obveznom odnosu

IMOVINA
…KAO GOSPODARSKA KATEGORIJA
- skup dobara koja pripadaju određenom subjektu (imovinska masa,
imetak)

…KAO PRAVNA KATEGORIJA

- skup subjektivnih imovinskih prava predstavljenih jednim
nositeljem

…KAO KNJIGOVODSTVENA KATEGORIJA

- skup subjektivnih prava (aktiva) i obveza (pasiva)
predstavljena jednim nositeljem

11
 IMOVINA U
GOSPODARSKOM
SMISLU ČINIDBE

subjektivna
subjektivna imovinska
prava, prava na
imovinska, činidbu
na stvarima IMOVINA U (tražbine)
PRAVNOM
SMISLU

teret
imovine

OBVEZE

FUNKCIJE IMOVINE

a) Jamstvena (garantna) funkcija

- imovina dužnika pruža jamstvo vjerovniku za namirenje njegova
potraživanja

b) Olakšanje prometa
- pomoću imovine omogućuje se da prava i obveze jednog subjekta
kao jedinstvo kolaju u prometu

KARAKTERISTIKE IMOVINE

a) Jedinstvenost
- određeni pravni subjekt može imati samo jednu imovinu

b) Identitet
- imovina ostaje pravno jednaka samoj sebi makar pojedini
dijelovi iz nje izlazili, a drugi u nju ulazili

PRAVNI POSAO je stranačko očitovanje volje koje je, samo za sebe ili u
svezi s drugim potrebnim pravnim činjenicama, usmjereno na postizanje
dopuštenih pravnih učinaka, među kojima su najvažniji postanak, promjena
ili prestanak nekog građanskopravnog odnosa.

12
VRSTE PRAVNIH POSLOVA
a) imenovani (nominatni, tipični) i neimenovani (inominatni,
atipični)
- nominatnima se ustalio sadržaj i naziv

b) jednostrani i dvostrani
- jednostrani – nastaju očitovanjem volje jedne strane
- dvostrani – nastaju suglasnim očitovanjem volje dviju stranaka
koje stoje jedna nasuprot drugoj (UGOVORI)
I) jednostranoobvezni ugovori
II) dvostranoobvezni ugovori

c) među živima (inter vivos) i za slučaj smrti (mortis causa)

- među živima – njihov pravni učinak nastupa za života stranaka
- za slučaj smrti – njihov pravni učinak nastupa nakon smrti
stranke koja je poduzela pravni posao

d) naplatni (onerozni) i besplatni (lukrativni)

- naplatni – za činidbu se traži protučinidba
- besplatni – za činidbu se ne traži i ne daje protučinidba

e) komutativni i aleatorni
- komutativni – u vrijeme sklapanja poznate su međusobne činidbe
i stranačke uloge
- aleatorni – u trenu sklapanja nisu u svemu poznata prava i
obveze stranaka, ponekad niti njihove stranačke uloge, već to
zavisi od nekog vanjskog, neizvjesnog događaja. NE MOGU se
pobijati zbog laesio enormis

f) kauzalni i apstraktni
- kauzalni – njihova svrha je naznačena kao bitan element pravnog
posla
- apstraktni – njihov se cilj ne vidi iz samog posla

g) formalni i neformalni
- formalni – oni za koje je oblik određen propisom ili odredbom
stranaka
- neformalni – oni za koje oblik NIJE određen, odnosno NIJE
obvezan neki određeni oblik

SADRŽAJ PRAVNIH POSLOVA

A) Bitni sastojci pravnog posla (essentialia negotii)
- oni sastojci koji su nužni za određeni tip pravnog posla,
minimalan sadržaj (ius strictum)

B) Prirodni sastojci pravnog posla (naturalia negotii)

- oni sastojci koji se u pravnom poslu podrazumijevaju, jer
proizlaze iz same prirode određenog pravnog posla, prošireni
sadržaj (ius dispositivum)
- vrijede ako ih stranke ne isključe

C) Nuzgredni sastojci pravnog posla (accidentalia negotii)

- oni sastojci koji vrijede samo ako ih stranke ugovore
- najčešći su uvjet, rok, nalog
13
 BITNI SASTOJCI PRIRODNI SASTOJCI NUZGREDNI SASTOJCI

NUŽNI ZA PROIZLAZE IZ VRIJEDE SAMO

ODREĐENI TIP PRIRODE PRAVNOG AKO IH STRANKE
PRAVNOG POSLA POSLA UGOVORE
- podrazumijevaju se
- stranke ih mogu
izrijekom isključiti

- objektivno bitni - uvjet

(ius strictum) - rok
- subjektivno bitni - nalog
(po sporazumu - ius dispositivum
stranaka)

UVJET je nuzgredna stranačka odredba dodana pravnom poslu kojom stranke

učinak pravnog posla čine zavisnim od neke BUDUĆE i NEIZVJESNE okolnosti.
Ugovor je sklopljen pod uvjetom ako njegov nastanak ili prestanak (NE
sadržaj kao kod aleatornih pr. poslova) zavisi od neizvjesne činjenice.

VRSTE UVJETA
a) odgodni (suspenzivni, conditio suspensiva) i raskidni
(rezolutivni, conditio resolutiva)
- odgodni – odgađa učinak pravnog posla do vremena dok se uvjet
ne ispuni ili ne izjalovi
- raskidni – uništava učinak pravnog posla u času kad nastupi ona
buduća i neizvjesna okolnost koja je postavljena kao uvjet

b) afirmativni (conditio affirmativa) i negativni (conditio

negativa)
- afirmativan – traži da se nešto dogodi
- negativan – traži da se nešto ne dogodi

c) potestativan (conditio potestativa), kauzalan (conditio

causalis), mikstan (conditio mixta)
- potestativan – ispunjenje one okolnosti koja je postavljena kao
uvjet ovisno je o volji i odluci uvjetno ovlaštenog
- kauzalni - ispunjenje uvjeta ovisi o nekom prirodnom događaju,
ili volji nekog trećeg
- mikstni – ispunjenje uvjeta ovisi o volji uvjetno ovlaštenog i
o nekom vanjskom događaju ili djelovanju treće osobe

14
 NEPRAVI
d) nužni
- onaj uvjet kod kojeg okolnost koja se treba dogoditi jest
buduća, ali NIJE NEIZVJESNA (to je u stvari ROK)

e) pravni (conditio iuris)

- nije uvjet, nego jedna od PRETPOSTAVKI potrebnih za postanak
nekog pravnog posla

f) nemogući (conditio impossibilis)

- onaj uvjet koji se ne može ostvariti niti fizički, niti pravno

g) nedopušteni (conditio illicite opposita)

- onaj uvjet koji se protivi ustavom utvrđenim načelima
društvenog uređenja ili prisilnim propisima

h) nemoralni (conditio turpis, conta bonos mores)

- onaj uvjet koji je protivan moralu društva

DEJELOVANJE UVJETA

I) Vrijeme pendencije (conditio pendet)

- razdoblje koje započinje sklapanjem pravng posla i traje sve
dok se uvjet ne ispuni ili ne izjalovi
FIKCIJA ISPUNJENJA - smatra se da je uvjet ostvaren ako
njegovo ostvarenje, protivno načelu savjesnosti i poštenja,
spriječi strana na čiji je teret određen (čl.74. st.4. ZOO)
FIKCIJA IZJALOVLJENJA – smatra se da uvjet nije ostvaren ako
njegovo ostvarenje protivno načelu savjesnosti i poštenja,
uzrokuje strana u čiju je korist određen (čl.74. st.4. ZOO)

II) Ispunjenje uvjeta

- conditio existit – uvjet je ispunjen kada se dogodila/nastala
ona okolnost koja je predviđena u dispoziciji
- conditio deficit – uvjet se izjalovio kada je sigurno da se
okolnost postavljena kao uvjet više neće ispuniti

ROK (dies) je nugredna odredba dodana pravnom poslu kojom se učinak

pravnog posla ograničuje vremenom, tj. učinak pravnog posla nastaje tek
od određenog vremena ili pak traje do određenog vremena. Za razliku od
uvjeta, rokovi se MOGU uređivati propisom i NE javljaju se isključivo
samo kod pravnih poslova. Kod roka nema neizvjesnosti.

15
VRSTE ROKOVA

a) Početni rokovi (dies a quo)i završni rokovi (dies ad quem)

b) Jednostavni i složeni
- jednostavni – određeni su kalendarski
- dies cerus an certus quando
- složeni – u sebi sadrže element neizvjesnosti
- dies certus an incerus quando
- dies incerus an incerus quando
- dies incertus an certus quando

NALOG ILI NAMET (modus) je nuzgredna odredba dodana BESPLATNOM pravnom

poslu kojom se stjecatelju nameće neka dužnost. To NE pretvara besplati
pravni posao u naplatni jer nalog NEMA karakter protučinidbe.

OBLIK OČITOVANJA VOLJE su razni oblici i različite mogućnosti u kojima se

izražava unutarnja volja subjekta.

A) Usmeno
- očitovanje volje pomoću živo izgovorene riječi (viva vox)

B) Pisano
- očitovanje dano pomoću pisanih riječi (scriptura)
POTPIS
PARAF
FAKSIMIL
RUKOZNAK
ELEKTRONIČKI POTPIS

C) Znacima

D) Konkludentnim činima
- neizravno očitovanje
- iz određenog ponašanja očitovatelja može se sigurno zaključiti
da je posrednim putem htio izraziti stanovitu volju

E) Šutnja
- šutnja NE znači pristanak
IZNIMKE
- čl.42. st.2. ZOO
- čl.42. st.4. ZOO

PROTESTATIO je očitovanje volje kojim se određena osoba unaprijed

osigurana od krivog shvaćanja njezinih postupaka.

RESERVATIO je očitovanje volje kojom se stranka ograđuje od toga da

se neki njezin čin shvati kao napuštanje prava.

16
 OBLIK PRAVNIH POSLOVA

a) Usmeni
- riječi, znaci, kokludentne radnje

b) Pisani
- sklopljen je kada ga stranke vlastoručno POTPIŠU, odnosno
stave OVJEREN RUKOZNAK

c) Pred svjedocima

d) Uz sudjelovanje javnog tijela

I) Oblik pravnih poslova sklopljenih pred nadležnim
tijelom
- javnobilježnički akt
- sudski zapisnik
II) Potvrđivanje (ovjeravanje, solemnizacija) isprava
III) Ovjeravanje potpisa

e) Usmeni dodaci pisanom ugovoru

IZNIMKE od pravila o paritetu oblika
- ako se dopuna odnosi na sporedne točke o kojima u
formalnom ugovoru nije ništa rečeno, a to nije protivno
cilju radi kojeg je oblik propisan
- kada se kasnijim usmenim dodacima smanjuju ili
olakšavaju obveze jedne ili druge strane, a oblik je
propisan isključivo u interesu ugovornih strana

CILJEVI I SMISAO OBLIKA PRAVNIH POSLOVA

A) Valjanost pravnog posla

B) Utuživost pravnog posla
C) Dokazivanje postojanja pravnog posla
D) Upis u javni registar

PRETPOSTAVKE VALJANOSTI

I) Pravna i poslovna sposbnost

II) Valjano i suglasno očitovanje volje
III) Moguća, dopuštena, određena ili odrediva činidba
IV) Dopuštena osnova
V) Ponekad određeni oblik pravnog posla

NIŠTAVI oni pravni poslovi koji NE proizvode pravne učinke koje bi, da su
valjani, trebali proizvesti.
- ništavost nastupa EX LEGE
- sud na nju pazi EF OFFO (deklaratorna odluka)
- djeluje EX TUNC

17
RAZLOZI NIŠTAVOSTI

a) poslovna nesposobnost stranaka

b) nevaljanost i nesuglasnost očitovanja volje

- ŠKOLSKI PRIMJER (exempli causa)i ŠALA (iocus)
- SIMULACIJA (simulatio); apsolutna simulacija i simulirani
pravni posao kod relativne simulacije
- NESPORAZUM (dissensus)

c) nemogućnost, nedopuštenost, neodređenost ili neodredivost činidbe

- radi se o OBJEKTIVNOJ nemogućnosti (impossibilium nulla
obligatio est)
- nedopuštenost – zabranjeni pravni poslovi
- nemoralni pravni poslovi
- zelenaški pravni poslovi

d) nepostojanje i nedopuštenost osnove

e) nedostatak posebnog oblika

DJELOMIČNA NIŠTAVOST
- utile per inutile non vitiatur
- SAMO ako – ugovor može opstati i bez te ništave odredbe
- a ta odredba nije bila NI UVJET
- NI ODLUČUJUĆA POBUDA zbog koje je sklopljen
ODNOSNO, čak i ako je ništava odredba bila uvjet ili
odlučujuća pobuda za sklapanje ugovora, ako je
ništavost ustanovljena upravo da bi ugovor bio
oslobođen te uredbe i vrijedio bez nje

POSLJEDICE NIŠTAVOSTI

1) obaveza restitucije (restitutio in integrum)

na štetu
2) odgovornost za štetu nesavjesne
strane
3) oduzimanje primljenog u korist općine

POBOJNI (RELATIVNO NIŠTAVI) pravni poslovi proizvode pravne učinke kao i

valjani, ali se mogu, iz propisima predviđenih razloga i u predviđenom
roku, poništiti. Kada protekne rok za poništenje, oni postaju valjani;
KONVALIDIRAJU.
- sud NE pazi EX OFFO
- ako su poništeni, to vrijedi EX TUNC
- ništavost NE nastupa EX LEGE, mora se podignuti tužba za
poništenje (querella nullitatis)

18
RAZLOZI POBOJNOSTI

a) ograničena poslovna sposobnost

b) mane volje
- PRIJETNJA (exceptio quod metus causa)
- PRIJEVARA (fraus)
- BITNA I NESKRIVLJENA ZABLUDA (error essentialis excusabilis)

c) povrede načela jednake vrijednosti činidaba

- prekomjerno oštećenje (laesio enormis) u vrijeme sklapanja
- vrijedi SAMO kod NAPLATNIH ugovora

d) pravne radnje dužnika na štetu vjerovnika

- svaki vjerovnik čije je potraživanje DOSPJELO za isplatu, može
pobijati radnju svog dužnika koja je IZVRŠENA na njegovu štetu
- pobijanje može biti U STEČAJU (Stečajni zakon) ili IZVAN
STEČAJA (ZOO)
- tužba kojom se pobija radnja dužnika na štetu vjerovnika:

I) Dolozna Paulijanska tužba (actio Pauliana dolosa)

- znanje i svijest dužnika o štetnosti
- postoji u vrijeme zaključeja posla
- naplatan pravni posao

II) Kulpozna Paulijanska tužba (actio Pauliana culposa)

- dužnik je mogao znati za štetnost
- vjerovnik je mogao znati za dužnikovu nepažnju
- naplatan pravni posao
-
III) Obiteljska Paulijanska tužba (actio Pauliana
familliaria)
- predmnijeva da je familii suspecti bila poznata
štetnost
- naplatan pravni posao
- nastao u korist familiae suspectae

IV) Kvazipaulijanska tužba

- za besplatne pravne poslove

PASIVNO LEGITIMIRANI KOD PAULIJANSKIH TUŽBI

1) osoba s kojom je sklopljen pravni posao, odnosno osoba u čiju je

korist poduzeta radnja

2) univerzalni nasljednici te osobe

3) singularni nasljednici te osobe tj. osobe kojima je ona pravnim

poslom prenijela stečenu korist

19
POSLJEDICE PONIŠTENJA

1) obaveza restitucije

2) odgovornost za štetu

KONVALIDACIJA je naknadno osnaženje nevaljanih pravnih poslova.

- NIŠTAVI pravni poslovi NE mogu konvalidirati, OSIM

- zabranjenih – ako je zabrana manjeg značenja
- ako je posao izvršen
- zelenaških – ako oštećenik istakne zahtjev da se njegova
obaveza smanji na pravičan oznos
- ako takav zahtjev podnese u roku 5 godina
- ako sud udovolji tom zahtjevu
- konvalidacijom posla koji nije sklopljen u zahtjevanom
pisanom obliku, a izvršen je ucijelosti ili pretežnom dijelu

- POBOJNI pravni poslovi mogu konvalidirati

KONVERZIJA je pretvaranje ništavog u valjani posao ako

- ništavi pravni posao sadrži pretpostavke dovoljne za valjanost
nekog drugog pravnog posla
kumula –
tivno
- ako se konverzijom postiže cilj koji su stranke namjeravale
postići ništavim pravnim poslom
- ako bi stranke sklopile konvertirani posao da su znale da će
ovaj biti ništav

STJECANJE PRAVA

A) Izvorno ili originarno

- stjecatelj svoje pravo NE izvodi iz prava prednika, nego ga
stječe na osnovi drugih pravnih činjenica za koje objektivno
građansko pravo veže stjecanje subjektivnih prava

B) Izvedeno ili derivativno

- stjecatelj (succesor) svoje pravo temelji na pravu prednika
(auctor)

a) translativno (pravno nasljeđivanje, sukcesija)

- takvo izvedeno stjecanje kod kojeg prednik svoje dosadašnej
pravo u CIJELOM njegovom SADRŽAJU i OBUJMU prenosi na novog
stjecatelja
i) Univerzalna (opća) sukcesija
ii) Singularna sukcesija

b) konstitutivno
- takvo izvedeno stjecanje kod kojega prednik NE prenosi na
stjecatelja ČITAVO svoje pravo, nego NA TEMELJU SVOG PRAVA
osniva za stjecatelja NOVO PRAVO

20
GUBITAK PRAVA znači odvajanje subjektivnih građanskih prava od njihovih
nositelja.
A) Relativan
- jedan subjekt gubi pravo, drugi ga stječe

B) Apsolutan
- prestanak prava; jedan subjekt gubi pravo, a NITKO ga ne stječe

KAKO SE GUBI PRAVO?

- propast objekta
- objekt izgubi samostalnost
- odricanje prava
- zakon ukine pravo
- ako je pravo vezano uz rok, istekom roka
- ako se radi o akcesornom pravu, prestankom glavnog prava
- ako su prava osnovana pod raskidnim uvjetom, ispunjenjem tog
uvjeta

ZASTARA PRAVA je gubitak ZAHTJEVA (NE PRAVA) zbog nevršenja sadržaja

subjektivnog prava kroz zakonom određeno vrijeme.

PRETPOSTAVKE ZASTARE
- nepodignuće tužbe
- protek zakonom određenog vremena (zastarni rok ili rok zastare)

21