PORTAL ZA PRAVNIKE I STUDENTE PRAVA U BIH

GRAANSKO PRAVO
SKRIPTA

WWW.BH-PRAVNICI.COM INFO@BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM

MATERIJALNO GRAANSKO PRAVO

Graansko pravo u objektivnom smislu je skup pravila kojima se ureuju oni imovinski odnosi u koje ljudi ulaze povodom stvari, inidbi i imovine. Graansko pravo u subjektivnom smislu je skup ovlatenja koja subjektima imovinskopravnog odnosa priznaju norme objektivnog prava.

Naela graanskog prava

1. Naelo dispozitivnosti-znai da imovinskopravni odnos nastaje, mijenja se i prestaje voljom stranaka. u obveznom pravu dispozitivnost se odnosi na slobodu ugovaranja i ureenja obv. odnosa u stvarnom pravu dispozitivnost se oituje u slobodi koritenja i raspolaganja stvari u nasljednom se dispozitivnost oituje u slobodi oporunog raspolaganja 2. Naelo stranake ravnopravnosti-znai da su stranke potpuno ravnopravne 3. Naelo imovinske sankcije-je mjera koja pogaa onog tko ne potiva preuzete obveza 4. Naelo prometnosti prava-znai da je veina prava prenosiva

Sustav graanskog prava

Graansko pravo sastoji se od: a) Opi dio-sadri pravna pravila koja su zajednika svim dijelovima gra. prava b) Stvarno pravo-sadri pravna pravila kojima se ureuju oni odnosi u koje ljudi stupaju povodom stvari c) Obvezno pravo-sadri pravna pravila kojima se ureuju oni odnosi u koje ljudi ulaze povodom inidbi d) Nasljedno pravo-sadri pravna pravila kojima se ureuje prijelaz imovine s jednog subjekta na drugi u sluaju smrti te osobe IZVORI: -zakoni, pravni obiaji, sudska praksa Graansko pravni odnos To je onaj odnos koji je ureen pravilima graanskog prava PRAVNE INJENICE -su injenice za koje pravo vee postanak, promjenu i prestanak pravnog odnosa, a s tim u vezi i samog subjektivnog prava. Moemo ih podijeliti na nekoliko kriterija: 1. Pravne injenice s obzirom na postanak dijelimo na: -prirodne dogaaje

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
-ljudske radnje su manifestacije ljudske volje za koje su vezani pravni uinci. Dijelimo ih na : -doputene (pravni poslovi-su stranaka oitovanja volje usmjerena na postizanje odreenih doputenih pravnih uinaka -nedoputene (delikti-su protupravne radnje za koje pravne norme i mimo volje tetnika veu odnos odgovornosti za tetu 2. Pravne injenice s obzirom na funkciju dijelimo na: -pretpostavke- su injenice koje su realno nastale u stvarnosti, moe se dokazati -pravna osnova- je bitna pretpostavka za koju se vee postanak, promjena ili prestanak subjektivnih prava. Ona je centralna pravna injenica oko koje se grupiraju sve ostale pravne injenice. -presumpcija-je pravna injenica koja se smatra dokazanom sve dok se ne dokae suprotno, iznimka je neoboriva presumpcija kod koje nije doputeno dokazivati da ne postoji -fikcija-je ona injenica za koju se zna da nije nastala i da nikad nee nastati, ali se uzima kao da je nastala da bi mogao nastati neki pravni odnos

SUBJEKTI PRAVNOG ODNOSA

Pravni subjekt je nositelj prava i obveza. Moe biti: a) fizika osoba i b) pravna osoba. Pravni subjekt mora imati dva osnovna svojstva da bi se ukljuio u graanskopravne odnose: 1. Pravnu sposobnost- to je svojstvo biti nositeljem prava i obveza 2. Poslovnu sposobnost- je svojstvo da vlastitim oitovanjima volje stjee prava i obveze. Svaki pravni subjekt mora imati pravnu sposobnost, ali ne mora imati i poslovnu niti isti stupanj poslovne sposobnosti Osim pravne i poslovne sposobnosti subjekti imaju jo jednu: Deliktna sposobnost- to je svojstvo pravnog subjekta da odgovara za svoja protupravna ponaanja.

Fizika osoba
To je iv ovjek. Ona nastaje roenjem, a prestaje smru Pravna sposobnost fizike osobe Pravna sposobnost fizika osoba stjee roenjem, a gubi je smru ili proglaenjem nestale osobe umrlom i utvivanje smrti, ali se koji put i neroenom djetetu priznaje pravna sposobnost - pod pretpostavkom da se ivo rodi - nasciturus - (fikcija mora ii u

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
korist djeteta i dijete se mora roditi ivo). Fizikoj se osobi pravna sposobnost ne moe oduzeti, ali poslovna moe. Poslovna sposobnost fizike osobe: Postoje 3 stupnja poslovne sposobnosti fizike osobe: 1. puna ili potpuna posl.spos. - stjee se s navrenih 18 g ivota ili zakljuenjem braka prije punoljetnosti; ili ako postane roditeljem s navrenih 16 godina, a duevno je zreo. 2. ograniena poslovna sposobnost - mogu sklapati pravne poslove, ali moraju imati odobrenje zz ili staratelja; ako tog odobrenja nema - epavi pravni poslovi. Ona moe biti posljedica dvije situacije - (1) punoljetna osoba koja je djelomino liena poslovne sposobnosti; (2) kad se osobi koja jo nije punoljetna priznaje djelomina posl.spos. (15 g, u radnom odnosu); 3. potpuna poslovna nesposobnost - osobe koje nisu navrile 18 godina (a nema iznimke); punoljetne osobe kojima je potpuno oduzeta poslovna sposobnost ( u izvanparn.post). Njih zastupaju zakonski zastupnici. Deliktna sposobnost Fizika osoba stjee s navrenih 14 g ivota. Dijete do 7 godina - ne odgovara za tetu (odgovaraju njihovi roditelji, staratelji, kola). Od 7-14 - ne odgovara, osima ako se dokae da je pri uzrokavanju tete bio sposoban za rasuivanje (odgovaraju njihovi roditelji, staratelji, kola).

Pravna osoba
-je drutvena tvorevina kojoj pravni poredak priznaje pravnu sposobnost Pravna sposobnost pravne osobe stee je u trenutku osnivanja (ua je nego kod fizike osobe) Pravna osoba, za razliku od fizike, moe biti nositeljem samo onih prava i obveza koja joj trebaju da bi ostvarila svoj cilj. Pravna osoba ima posebnu pravnu sposobnost jer dok fizika osoba djeluje unutar onoga to nije zabranjeno, pravna osoba moe djelovati samo unutar onoga to joj je doputeno Poslovna sposobnost pravne osobe Pravna osoba u istom trenutku dobiva i pravnu i poslovnu sposobnost (im je osnovana kao pravni subjekt). Poslovna sposobnost pravne osobe je uvijek potpuna za razliku od njezine pravne sposobnosti koja ima stupnjeve, ovisno o njezinim aktima koji odreuju njezinu svrhu postojanja.

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
Svoju volju pravna osoba izraava putem: pravnih akata-statuta,pravilnika- (statika volja) i putem svojih tijela u kojima su fizike osobe (dinamika volja) te se radnje tijela uzimaju kao radnja pravne osobe. Deliktna sposobnost pravne osobe - utvruje se prema krivnji tog tijela. Razlika zastupnik. To je njegova vlastita radnja koju poduzima u ime i za raun pravne osobe. Da bi neka drutvena tvorevina postala pravna osoba: 1) mora imati vrstu i stalnu organizaciju 2) mora imati svoju zasebnu imovinu 3) mora dobiti pravnu sposobnost Vrste pravnih osoba: -pravna osoba javnog prava -pravna osoba privatnog prava -korporacije zajednica osoba (fizikih ili pravnih) -zaklade imovinska masa Fundacija se od zaklade razlikuje po tome to se osniva za razdoblje ne dulje od 5 godina. Prestanak pravne osobe Do toga e doi: -propisom ili aktom dravne vlasti -ostvarenjem cilja zbog kojeg je osnovana -smanjenjem broja lanova ispod odreenog broja -odlukom njezinih lanova -steajem

OBJEKTI PRAVNIH ODNOSA

To su stvari, inidbe i imovina povodom kojih pravni subjekti stupaju u meusobne imovinskopravne odnose.

STVARI
-su tjelesni dijelovi prirode, razliiti od ljudi, koji slue ljudima za uporabu, koji se mogu osjetilno primjetiti, koji su prostorno ogranieni, koje postoje u sadanjosti ali i pretpostavka da e nastati u budunosti i sve drugo to je zakonom s njima izjednaeno kao i prirodne sile ako su podlone ljudskoj kontroli. Sposobnost stvari je sposobnost neke stvari da bude predmetom prava vlasnitva i drugih stvarnih prava). Nisu sve stvari sposobne biti predmet prava vlasnitva. Stavri izvan prometa-Dva su razloga zbog kojih neka stvar ne moe biti predmetom vlasntva: (1) zbog prirodnih svojstava - nisu sposobna npr. opa dobra, mora, atmosfera..

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
(2) na temelju zakona - stvari extra commercium - koje bi inae mogle biti predmetom prava vl., ali zakon im to zabranjuje. Stvari od interesa za RH (odreeno zakonom ili Ustavom) - one naelno mogu biti predmet prava vlasnitva, ali ako su stvari od interesa za RH ujedno i opa dobra - ne mogu. Dijelovi stvari: bitni dio, odvojeni dio, idealni dio stvari Bitni dio stvari je onaj dio stvari bez kojeg stvar ne moe postojati; neodvojiv dio; bitno je da slijedi pravnu sudbinu stvari; sastavni dio stvari. Odvojeni dio stvari - bez njega stvar moe postojati; on u pravilu dijeli pravnu sudbinu gl.stvari, a suprotno se mora ugovoriti. Idealni dio stvari - raunski odreen dio stvari u razmjeru prema cijeloj stvari; odvojivi dio stvari; PRAVNA DIOBA STVARI Dioba po kriteriju prometnosti: 1. stvari u prometu - mogu biti objektom svih stvarnih prava i pravnih poslova 2. stvari ograniene u prometu - iz odreenih razlog (gospodarskih, socijalnih) njihov se promet ograniuje (oruje, lijekovi) 3. stvari izvan promet su stvari koje uope ne mogu biti predmetom prava i pavnih poslova (pr. automobil kupljen na povlasticu) opa dobra kojima upravlja RH. Dioba po kriteriju prirodnih svojstava (bitna je kod stjecanja stvarnih prava) 1. pokretne stvari su one koje mogu mijenjati svoj poloaj u prostoru a da se pritom ne uniti njihova bit; zakonom moe pokretnina biti izjednaena s nekretninom. (U sumnji stvar se smatra pokretnom) 2. nepokretne stvari su one koje se ne mogu premijetati a da im se pri tom ne uniti bit nekretnine - nekretninom se smatra zemljina estica i sve to je na njoj izgraeno na povrini ili ispod povrine i to je s njom razmjerno trajno povezano. Dio nekretnine su i drvea i trava - sve dok se ne odvoji od nekretnine. Ponekad zakon doputa odvajanje vlasnitva nekretnine od zemljita (odstupanje od naela superficies solo cedit): 1. temeljem nekog stvarnog prava - pravo graenja; ili 2. temeljem koncesije. Po kriteriju pertinencije nekretninom se smatra i ona stvar koja je po svojim svojstvima pokretna, ali se ona smatra pripatkom neke nepokretne stvari jer slui gospodarskoj svrsi nekretnine (stoka, gnjojivo) 1. zamjenjive stvari - u prometu se odreuju po vrsti, rodu i broju i mjeri generine stvari 2. nezamjenjive stvari - one koje su u prometu odreene kao individualno odreena stvar - species (pr. umjetniko djelo)

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
Razlika je bitna npr. kod propasti stvari - ako su predmet obveze stvari odreene po rodu, obveza ne prestaje ak i kad sve to dunik ima od takvih stvari propadne uslijed okolnosti za koje on ne odgovara. (2) Ali, kad su predmet obveze stvari odreene po rodu koje se imaju uzeti iz odreene mase tih stvari, obveza prestaje kad propadne cijela ta masa. 1. potrone stvari- jednokratnom upotrebom bitno se smanjuje njihova supstancija. 2. nepotrone - redovnom upotrebom se ne unitavaju. 1. djeljive stvari - se mogu podijeliti na manje dijelove a da im se time nesrazmjerno ne umanjuje vrijednost (kvaliteta ostaje ista). 2. nedjeljive stvari - npr. dijamant; i one kojima zakon zabranjuje njihovu diobu, a inae bi se mogle podijeliti. Vrste dioba stvari: Stvari se mogu dijeliti: 1) fizikom diobom (mehanikim putem na dijelove). 2) geometrijskom diobom (kod zemljita) 3) civilnom diobom (dioba po vrijednosti) 4) idealna dioba (razlomak) raunski prpadnost stavri = stavr+prirast+plodovi Pripadnost stvari-pertinencija i prirast Pripadak ili pertinencija - pobona stvar je svaka sporedna i pokretna stvar koja je odreena da trajno slui ekonomskoj svrsi glavne stvari a ne postaje njezin glavni dio. Tu svrhu odreuje vlasnik. npr. amac za spaavanje, zakon smatra pertinencijom strojevi i oprema uz poslovni prostor, poljoprivredno zemljite - ureaji i aparati. Vano je za pripadak da on dijeli pravnu sudbinu glavne stvari, a ako se ne eli da neki pravni posao obuhvati i pripadak mora se ti izriito ugovoriti. Pripadnost stvari - je svaki dio stvari, sve to se s njom razmjerno trajno spoji (prirast) i svaki njezin plod, sve dok se od nje ne odvoji iri pojam od pripatka. PLODOVI -su koristi od stvari; proizvodi koje neka stvar daje redovito ili periodiki i odreeni su da se odvoje od same stvari i pri tome ne umanjuju samu plodonosnu stvar. Dijele se na: 1. Prirodne plodove su organski plodovi koji nastaju bez sudjelovanja ljudskog rada - npr. divlja voka; 2. Industrijski plodovi su plodovi koje neka stvar daje uz sudjelovanje ljudskog rada i prirode - npr. pitoma voka.

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
Prirodni i industrijski plodovi dijele se na: - visee plodove su oni koji jo nisu odvojeni od plodonosne stvari i slijede njezinu pravnu sudbinu; -odvojeni plodovi su oni plodovi koji su se od stvari odvojili i imaju samostalnu pravnu sudbinu; -ubrani plodovi su oni koji ne samo da su se odvojili ve su i ubrani su; 3. Civilni plodovi -prihod koji neka stvar daje posredstvom nekog pravnog odnosa (najam, zakup) Dijele s na nedospjele i dospjele. Predaju civilnih plodova moe se traiti tek kad su dospjeli. Kamate dijelimo na: 1) zakonske - one koje odreuje zakon; zatezna je oblik zakonske kamate - dunik plaa zateznu zakonsku kamatu kad zakasni s ispunjenjem svoje dospjele obveze; ako nije drugaije ugovoreno 2) ugovorne - moe biti izmeu pojedinaca i izmeu drugih osoba; razlikuju s prema stopi. Zakon je odredio odnos izmeu zatezne i ugovorne; ako je pao u zakanjenje i dalje tee ugovorna kamata i 3) procesne kamate - kad se kamata pribroji glavnici; uglavieni iznos kamate postaje glavnica; na to ima pravo na zatezne kamate od utuenja (samo nakon to je glavnica plaena). Kamate se plaaju uglavnom na novane trabine, iznimno na nenovane. Koristi obuhvaaju plodove neke stvari ili prava, ali i druge mogue prednosti koje donosi koritenje stvari ili prava. One pripadaju onome kome pripada stvar.

INIDBA
-je pozitivna ili negativna ljudska radnja koju je dunik na temelju obveznog odnosa duan izvriti vjerovniku. Mora imati slijedee karakteristike: 1. ljudska radnja 2. mora imati imovinski karakter 3. mora biti mogua (objektivno, ako nije - obveza nije ni nastala - nitavost; ako je kasnije postala mogua - ugovor ne konvalidira. Ako je kasnije postala nemogua - nitav; ali prema dunikovoj krivnji - l.354 ZOO. Subjektivna nemogunost ne gasi obvezu - pretvara se u odgovornost za tetu) 4. mora biti pravno doputena, a ako je nedoputena - nitavost. - protivna Ustavu, prinudnim propisima i moralu) 5. mora biti odreena ili bar odrediva Po svom sadraju inidba moe biti na: 1) davanje inidba je davanje stvari 2) injenje inidba je vezana uz neki rad ili rezultat rada; 3) proputanje - je inidba koja se odnosi na proputanje vlastite radnje koju bi inae mogli izvriti

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
4) trpljenje -mora se proputati (tua radnja) to bi inae mogli zabraniti (npr. pravo slunosti).

IMOVINA
U ekonomskom smislu imovina se definira kao skup dobara koja pripadaju odreenom subjektu. U pravnom smislu imovina se definira kao skup subjektivnih imovinskih prava koja predstavlja jedan subjekt Imovina ima dvije karakteristike: 1) jedinstvenost-neki pravni subjekt moe imati samo jednu imovinu 2) identitet- imovina pravno ostaje jednaka samoj sebi, makar neki djelovi iz nje izlazili a drugi ulazili

PRAVNI POSLOVI
Pravni posao je stranako oitovanje volje koje je usmjereno na postizanje odreenih doputenih pravnih uinaka, a posebno na nastanak, promjenu i prestanak nekog graanskopravnog odnosa. Karakteristike pravnih poslova: a) konsezualnost-nastaju sporazumnim oitovanjem volje stranaka b) dispozitivnost-stranke pri sklapanju samostalno odluuju o sadraju (pravima i obvezama) pravnog posla Vrste pravnih poslova 1. jednostrani-nastaju oitovanjem volje samo jedne strane 2. dvostrani-nastaju suglasnim oitovanjem volja obiju strana 3. inter vivos-uinci nastupaju jo za ivota stranaka 4. mortis causa-uinci nastupaju po smrti stranke koja ga je poduzela 5. naplatni-tu se za inidbu trai protuinidba 6. besplatni-ovdje se ne trai protuinidba 7. kauzalni-gospodarska svrha koja se eli postii je bitni sastojak ugovora 8. apstraktni-gospodarska svrha nije bitan element 9. formalni-moraju imati propisanu formu 10. neformalni-nije propisana nikakva forma 11. komutativni-su oni kod kojih je su ve u vrijeme sklapanja poznate meusobne inidbe 12. aleatorni-su oni kod kojih te inidbe nisu poznate vee se one ine zavisnim od neke budueg i neizvjesnog dogaaja (razlika prema onima sa uvjetom je u tome to su
kod tih prava i obveze poznate)

Pretpostavke valjanosti pravnih poslova: 1) poslovna sposobnost stranaka 2) valjano oitovanje volje 3) inidba - mogua, doputena, odreena ili odrediva

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
4) ponekad, odreeni oblik pravnog posla (ugovora) forma Pobuda ili motiv - cilj koji stranke imaju na umu kada sklapaju ugovor. Nije bitan sastojak ugovora, i on kod naplatnih pravnih poslova ne utjee na valjanost ugovora. Iznimno, utjecat e ako se radi o nedoputenoj pobudi Tumaenje ugovora Odredbe ugovora treba tumaiti onako kako glase, ali treba uzeti u obzir i pravu volju stranaka. Nejasne odredbe ugovora tumae se na tetu stranke koja je predloila i pripremila ugovor. Kod naplatnih poslova na nain koji je manje tegoban za onu stranu koja treba neto izvriti. Sadraj pravnih poslova ine: 1. bitni sastojci pravnog posla - sastojci koji su nuni za odreeni pravni posao i ako te sastojke nema nije nastao pravni posao (prodaja - predmet i cijena). 2. prirodni sastojci - oni koji se u pravnom prometu podrazumjevaju jer proizlaze iz prirode samog pravnog posla. (npr. odgovornost za materijalne nedostatke) ako ih elimo iskljuiti - moramo to izriito odrediti u ugovoru. 3. nuzgredni sastojci - pravnog posla su sastojci koji vae samo ako ih stranke izriito ugovore - uvjet, rok i namet. Uvjet - je nuzgredna stranaka odredba dodana pravnom poslu kojom se uinak pravnog posla ini zavisnim od nekog budueg i neizvjesnog dogaaja. 1. suspenzivni (odgodni) - odgaa uinak pravnog posla dok se uvjet ne ispuni /izjalovi; npr. o prodaji poslovnog prostora - kad ja budem mogao useliti u svoj novi posl.prostor; 2. rezolutivni (raskidni) - kad nastupi budua i neizvjesna okolnost raskida se pravni posao; npr. dajem ti zemlju, ali ako ode u grad zemlju u dati mlaem bratu. 3. afirmativni- trai da se neto dogodi 4. negativni-trai da se neto ne dogodi 5. potestativni-je onaj koji ovisi o volji uvjetno ovlatenog 6. kauzalni-je onaj koji ovisi o nekom prirodnom dogaaju ili volji treeg 7. mikstni-ovisi i o volji uvjetno ovlatenog i o prirodnom dogaaju 8. nuni-znai da e se ta okolnost koja je budua sigurno dogoditi 9. pravni uvjet 10. nemogui je onaj kojeg nitko ne moe ostvariti 11. nedoputen protivan Ustavu RH, zakonima takav je ugovor nitavan 12. nemoralan

10

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
Djelovanje uvjeta-vrijeme pendencije -je vrijeme koje tee od sklapanja pravnog posla pa sve dok se uvjet ne ispuni ili ne izjalovi. Kroz to vrijeme uvjetno optereeni se ne moe ponaati kao da nije sklopljen nikakav pravni posao. Rok - je uzgredna odredba kojom uinak pravnog posla nastaje tek od odreenog vremena ili traje do odreenog vremena. Odreeni su na dane, mjesece i godine Namet -je uzgredna stranaka odredba dodana besplatnom pravnom poslu kojom se stjecatelju namee neka dunost (nema karakter protuinidbe) SKLAPANJE UGOVORA Ugovor je dvostrani pravni posao i nastaje oitovanjem volje izmeu najmanje dviju stranaka. S jedne strane imamo ponudu, a s druge prihvat. Ponuda za sklapanje ugovora Ponuda mora: - biti uinjeno odreenoj osobi; iznimka: 1. opa ponuda - neodreenom broju osoba (oglasi u novinama); 2. izlaganje robe u izlogu . - mora imati predmet i cijenu (bitni sastojci ugovora) - jasna namjera za sklapanje ugovora-animus contrahendi - ako ugovor mora biti u odreenoj formi - ponuda mora biti u toj formi Uinci ponude Ponuditelj je vezan ponudom u granicama ponude. Mogunost da iskljui obvezatnost ponude. Opoziv ponude vrijedi samo ako stigne prije primitka ponude ili istovremeno s njom Rok do kojeg je ponuditelj vezan ponudom - ako je stavio rok - do toga roka; - ako nije stavio rok, razlikujemo: 1. Ponuda meu prisutnima (kad su stranke fiziki prisutne + kad je data telefonom, teleprinterom ili radio vezom) - smatra se da je ponuda prihvaena ako bez odgaanja nije odbijena; mora odbiti odmah 2. Meu odsutnim strankama - vrijeme koje je redovno potrebno da ponueni primi ponudu razmotri je i odgovori na nju Prihvat ponude -je oitovanje kojom ponueni izjavljuje svoj pristanak na ponudu, mora biti ozbiljan i nedvojben; mora u cijelosti odgovarati ponudi (komplementarnost). Ako se neto izmijeni - odbijanje ili nova ponuda.

11

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
Oblik prihvata - ako je ponuda data u odreenom obliku, i prihvat bi trebao biti u istom obliku; aki ipak se priznaje i prihvat konkludentnim radnjama utnja ne znai prihvaanje. Takva odredba u ugovoru bila bi nitava. Nema znaenje prihvaanja. Iznimke: 1. Kad se osoba koja se ponudila drugoj osobi na obavljanje naloga - ako taj nalog odmah ne odbije smatrat e se prihvatom; 2. Ako osoba u iju poslovnu djelatnost spada obavljanje tuih naloga. Prihvat semoe opozvati - istovremeno ili prije prihvata. Kad se smatra da je ugovor sklopljen - kad ponudilac primi izjavu ponuenog da prihvaa ponudu Kad se neposredno prisutne, telefon- ugovor se zakljuuje odmah, ako je ostavljen rok Odsutni - ugovor je zakljuen kad ponuditelj primi izjavu ponuenog da prihvaa ponudu; Mjesto sklapanja ugovora - smatra se da je ugovor sklopljen u kojem je ponuditelj imao svoje sjedite/prebivalite u trenutku kad je uinio ponudu. OBLIK UGOVORA Oblik ugovora: Oblik itovanja volja ugovornih strana u pogledu sadraja ugovora. Dijelimo ih na: 1. Formalne ugovore i 2. Neformalne ugovore. ZOO - naelo neformalnosti sklapanja ugovora Forma moe biti odreena i ugovorom - kada to stranke odrede Valjanost kasnijih izmjena i dopuna Zakonom propisana forma vrijedi i za sve kasnije izmjene i dopune ugovora. Raskid ugovora - u pravilu neformalan, i kad je forma zakonom ili ugovorom odreena. SKLAPANJE UGOVORA U PISANOM OBLIKU Pismeni oblik ugovora mora sadravati: 1. Sadraj/tekst isprave - ne mora biti vlastoruan, ne mora biti u jednoj ispravi, 2. Potpise - ispravu moraju potpisati one stranke koje se njome obvezuju. Potpis mora biti potpun (ime i prezime, no sudska praksa tolerira i nepotpune). Bitno je da se moe utvrditi identitet osobe koja se potpisala. Pravna osoba - peat vie nije uvjet valjanosti; potreban je potpis ovlatene osobe (za zastupanje) i naziv tvrtke. Faksimil dolazi u obzir ako je uobiajen u

12

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
posl.prometu. Ako imamo dvije isprave dovoljno je da svaka strana potpie jednu. Konvalidacija ugovora kojima nedostaje propisani oblik Ug. koji nije sklopljen u odreenoj formi nema pravni uinak osim ako su ga stranke u cijelosti ili u preteitom dijelu izvrile i ako to nije u suprotnosti s ciljem radi kojeg je ugovor sklopljen. Forma je jedna od pretpostavki valjanosti ugovora. NEVALJANOST PRAVNIH POSLOVA Razlikujemo 2 vrste nevaljanih pravnih poslova: 1. NITETNI (apsolutno nitetni pravni poslovi) 2. pobojni (relativno nitetni pravni poslovi) 3. NITETNI PRAVNI POSLOVI Apsolutno nitetni pravni poslovi -su oni pravni poslovi koji ne proizvode nikakve pravne uinke; kao da nije niti nastao; nitavnost nastupa ex lege a sud na nitavost pazi po slubenoj dunosti. Nitavnost djeluje ex tunc. Isticanje apsolutne nitavosti nije vezano za rok. Ako bi naknadno otpao razlog nitavosti - ugovor ne konvalidira. Na apsolutnu nitavost moe se pozivati svatko tko ima pravni interes. Razlozi nitavosti: 1. poslovna nesposobnost stranaka 2. nevaljanost i nesuglasnost oitovanja volje (mane volje): a) kolski primjer, b) ala (nema ozbiljene namjere); c) simulacija- je prividno sklapanje ugovora. Kod nje razlikujemo: apsolutnu simulaciju-prividno sklapanje ugovora radi prevare treih ili zaobilaenja pravnih propisa relativnu simulaciju-prikrivanje nekog drugog pravnog posla d) nesporazum-kad stranke vjeruju da su suglasne, a u stvari postoji nesporazum o pravnoj prirodi ugovora ili o kojem bitnom sastojku ugovora 3. nemogunost, nedopustivost, neodreenost ili neodredivost inidbe, nedoputenost i nemogunost uvjeta 4. nedostatak odreenog oblika (kad je zakonom ili ugovorom odreeno) Pravni posao moe biti i djelomino nitav, a da to nema za posljedicu nitavost cijelog ugovora; ali samo ako ugovor moe opstati bez te nitave odredbe.

13

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
Posljedice nitavosti: 1. obveza restitucije - svaka stranka duna je vratiti ono to je primila temeljem takvog nitavog ugovora 2. odgovornost za tetu-kad restitucija nije mogua (prema cijenama u vrijeme donoenja sudske odluke) POBOJNI PRAVNI POSLOVI Relativno nitavi-pobojni pravni poslovi -su oni pravni poslovi koji proizvode pravne uinke kao da su valjani, ali se oni iz odreenih zakonom predvienih razloga i u odreenom roku mogu ponititi. Ako protekne rok za pobijanje oni ostaju na snazi kao valjani ugovori. Ako se uspiju pobiti isti efekt kao kod aps.nit. Na razloge pobojnosti sud ne pazi po slubenoj dunosti ve samo na zahtjev ovlatene osobe a samo iznimno pobijanje mogu traiti tree osobe (npr. zak. zastupnik poslovno nesposobne osobe) i to u roku od 1 godine od saznanja za razloge pobijanja, a najkasnije u roku od 3 godine od sklapanja ugovora. Odluka suda je konstitutivna a pobijanje djeluje ex nunc. Ne mogu se pobijati prigovorom u parnici (za razliku od prigovora nitavosti koji se moe isticati u parnici). Razlozi pobojnosti ugovora 1. ograniena poslovna sposobnost stranaka 2. mane volje-prijetnja, zabluda, prijevara i sila prijetnja-mora biti nedoputena i izazvati opravdan strah zabluda-mora biti: bitna-odnosi se na bitna svojstva predmeta ili osobe s kojom se sklapa pravni posao kao i na okolnosti koje (po obiaju ili namjeri) se smatraju odlunima prijevara- namjerno izazivanje zablude s ciljem da se navede na sklapanje ugovora sila 3. prekomjerno oteenje- postoji kad u vrijeme sklapanja ugovora postoji oiti nesrazmjer izmeu inidbe i protuinidbe. Ugovor moe ostati na snazi ako druga strana ponudi nadopunu do pune vrijednosti 4. pravne radnje dunika na tetu vjerovnika - svaki vjerovnik ija je trabina dospjela za isplatu, i bez obzira kad je nastalo moe pobijati pravnu radnju svog dunika koja je poduzeta na tetu vjerovnika. Smatra se da je pravna radnja poduzeta na tetu vjerovnika ako uslijed njezina izvrenja dunik nema dovoljno sredstava za ispunjenje vjerovnikova potraivanja

14

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
Te se pravne radnje pobijaju PAULIJANSKOM TUBOM. Postoje 4 vrste: 1. dolozna-kad postoji znanje i namjera dunika da oteti vjerovnika. Rok za njeno podizanje je 1 godina od poduzimanja radnje 2. kulpozna- kad dunik nije znao da tom radnjom oteuje vjerovnika, ali je to morao znati. Rok je 1 godina od dana poduzimanja radnje 3. porodina- kad dunik svojom imovinom raspolae u korist branog druga ili srodnika. Rok za njezino podizanje je 3 godine od dana poduzimanja 4. kvazipaulijanska- pobijanje besplatnih raspolaganja u korist treih osoba. Rok je 3 godine od dana poduzimanja - mogu se pobijati i prigovorom. Tuba se podnosi protiv dunika i tree osobe s kojom je ili u iju je korist poduzeta ta radnja. Ako je rije o naplatnom potraivanju rok za podnoenje tube je 1 godina od dana poduzimanja radnje, a kod besplatnih rok je 3 godine. Uinci pobijanja a) obveza restitucije-svaka strana vraa ono to je primila b) naknada tete-ako restitucija nije mogua Konvalidacija -je osnaenje nevaljaninih pravnih poslova i to uz ispunjenje zakonom predvienih pretpostavki. Apsolutno nitavi ne mogu konvalidirati osim: 1. ako je zabrana bila manjeg karaktera, a ugovor je izvren 2. ako je rije o ugovoru koji je nitavan zbog nedostatka forme a stranke su ugovor izvrile u cijelosti ili u preteitom dijelu 3. ako je rije o zelenakom ugovoru te da oteenik istakne zahtjev za smanjenjem njegove obveze, da taj zahtjev stavi u roku od 5 godina i da sud udovolji tom zahtjevu Pobojni pravni poslovi mogu konvalidirati ako ih se ne pobija u odreenom roku. Konverzija -je pretvaranje nitavog pravnog posla u valjani pravni posao. Kad nitavi pravni posao udovoljava uvjetima za valjanost nekog drugog pravnog posla, onda e meu ugovarateljima vaiti taj drugi pravni posao: -ako bi to bilo u suglasnosti s ciljem koji su ugovaratelji imali na umu kad su posao sklopili i -ako se moe uzeti da bi oni sklopili taj posao da su znali za nitavost svog ugovora

STJECANJE IMOVINSKIH PRAVA

Stjecanje znai spajanje imovinskih prava s nekim subjektom. Imamo 2 naina stjecanja: 1. ORIGINARNO- kod kojeg stjecatelj svoje pravo ne izvodi iz prava svog prednika, ve ga stjee na temelju nekih drugih pravnih injenica

15

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
2. DERIVATIVNO-kod kojega stjecatelj svoje pravo temelji na pravu svog prednika. Imao 2 vrste derivativnog stjecanja: a) translativno- gdje prednik svoje pravo u cijelosti prenosi na svog sljednika b) konstitutivno-gdje prednik na sljednika ne prenosi itavo svoje pravo nego na temelju svog prava osniva za stjecatelja novo pravo Nitko ne moe na drugoga prenijeti vie prava nego to ih sam ima. Osoba na koju se prenose sva prava nekog subjekta naziva se univerzalni sukcesor, a osoba na koju se prenosi samo odreeno pravo naziva se singularni sukcesor.

GUBITAK IMOVINSKIH PRAVA

Gubitak znai odvajanje imovinskih prava od nekog subjekta. Gubitak moe biti: 1. Relativan- jedan subjekt gubi neko pravo, a drugi ga subjekt stjee 2. Apsolutan-subjekt gubi neko pravo, a nitko drugi ga ne stjee ZASTARA PRAVA -je gubitak (tubenog)zahtjeva zbog nevrenja sadraja nekog prava kroz zakonom odreeno vrijeme. Na zastaru sud ne pazi po slubenoj dunosti, ve iskljuivo na prigovor tuenika. Protivni institut je dosjelost-stjecanje nekog prava na temelju vrenja njegova sadraja kroz zakonom odreeno vrijeme Stranke se ne mogu putem ugovora unaprijed odrei zastare, niti mogu ugovorom produljiti vrijeme zastare koje je odreeno zakonom. Tek kad nastupi zastara, stranke se mogu odrei posljedica koje nastupaju zastarom. Ona poinje tei prvi dan iza dospjelosti. Pretpostavke za zastaru su: 1. nepodignue tube 2. protek zastarnog roka Rok zastare Opi zastarni rok je 5 godina Posebni: 3 godinji rok vrijedi za potraivanja zakupnine, s osnova naknade tete itd 1 godinji rok vrijedi za trabine s osnova plaanja struje, vode, tv pretplate itd. potraivanja utvrena pravomonom sudskom presudom ili nagodbom zastarijevaju za 10 godina i onda kad je zakonom odreen krai zastarni rok. Zastoj zastare- je nastup takvih okolnosti zbog kojih zastara ne moe zapoeti tei ili zapoeta zastara prestaje tei sve dok te okolnosti ne otpadnu, a proteklo vrijeme se uraunava Zastara ne tee izmeu branih drugova, roditelja i djece, osoba u izvanbranoj zajednici Prekid zastare- je nastup takvih okolnosti usljed kojih zastara prestaje tei a proteklo vrijeme propada, pa zastara moe samo iznova poeti.

16

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
Uinak zastare- je da dolazi do gubitka prava na tubeni zahtjev, prestaje pravo zahtjevati ispunjenje obveze po dospjelosti putem suda, dok samo subjektivno pravo i dalje postoji (naturalna obveza??) PREKLUZIVNI ROKOVI- su strogi zakonski rokovi unutar kojih stranka mora poduzeti odreene radnje ako ne eli da joj se ugasi ne samo pravo na zahtjev ve i samo subjektivno pravo. Na ove rokove sud pazi po slubenoj dunosti i kod njih nema zastoja ni prekida roka.

STVARNO PRAVO
Izvor: Zakon o vlasnitvu i drugim stvarnim pravima - novine: postoji samo jedna vrsta vlasnitva; uvedeno naelo jedinstva graevine; Stvarno pravo u objektivnom smislu je skup pravnih pravila kojima se reguliraju odnosi koji nastaju meu ljudima povodom stvari. Stvarno pravo u subjektivnom smislu su razliita ovlatenja koja subjektima u stvarnopravnim odnosima u pogledu stvari priznaju norme objektinog prava.

Karakteristike stvarnog prava

stvarnopravnost - znai da je objekt stvarnopravnog odnosa je stvar; apsolutnost - znai da prava djeluju protiv svakoga (erga omnes) numerus clausus - znai da su vrste stvarnih prava i njihov sadraj odreeni imperativnim propisima i stranke ne mogu ugovorom ustanovljavati nove tipove stvarnih prava. Ima ih samo onoliko koliko ih je u danom momentu odredio zakonodavac.

Stvarno je pravo jae od obveznog prava STVARNA PRAVA SU: pravo vlasnitva pravo slunosti pravo stvarnog tereta pravo graenja zalono pravo Izvori stvarnih prava: - ZV - neke odredbe Ustava - l.3. - nepovredivost vlasnitva; l.48/1 - jamenje pr.vlasnitva; l. 48/2 - vlasnitvo obvezuje; - Pomorski zakon (hipoteka na brodu) - Podzakonski propisi - Meunarodni ugovori; - Obiaji - mogu se primijeniti samo kad na njih uputi zakon. - Sudska praksa

17

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM

POSJED
Posjed je faktino stanje zatieno pravom. Ono nije pravo niti ga zakon takvim tretira. Posjed je faktina vlast na stvari, bilo da se ta vlast vri osobno ili preko druge osobe kojoj je posjednik predao stvar temeljem nekog pravnog posla Na ZV pihvaa objektivnu koncepciju posjeda po kojoj je za posjed dovoljno samo faktino dranje stvari, a nije potrebna i volja da se ta stvar dri za sebe kao svoj. SUBJEKTI POSJEDA Subjekti posjeda mogu biti fizike i pravne osobe. Posjed mogu stjecati i poslovno nesposobne osobe jer se vie ne trai posjedovna volja. Bitno je da li te osobe prema svojim psihofizikim sposobnostima mogu ostvariti i odravati faktinu vlast na nekoj stvari. OBJEKTI POSJEDA Objekti posjeda mogu biti i stvari i prava. Stvari-posjedovati se mogu samo sadanje stvari, Prava-ne mogu sva prava biti u posjedu-samo prometna i imovinska prava. ZV navodi samo pravo stvarne slunosti kao mogui objekt posjeda.

VRSTE POSJEDA
1. Neposredan i posredan Neposredan posjed ima osoba koja svoju faktinu vlast izvrava osobno ili posredovanjem pomonika u posjedovanju. Posredan posjed ima osoba koja faktinu vlast izvrava preko druge osobe kojoj je na osnovi plodouivanja, zakupa, uvanja, posudbe ili nekog drugog pravnog posla dala stvar u neposredan posjed 2. Samostalan i nesamostalan Samostalan posjed ima onaj tko stvar posjeduje kao da je njezin vlasnik ili posjeduje pravo kao da je nositelj tog prava. Nesamostalan posjed ima onaj koji stvar ili pravo posjeduje priznajui viu vlast posrednog posjednika npr. vlasnika stvari. Postoji presumpcija da se posjed smatra samostalan ako se ne dokae suprotno (praesumptio iuris). Dvije iznimke od pravila da svaka osoba koja dri stvar je posjednik stvari: 1. Pomonik u posjedovanju - osoba koja je u radnom ili slinom odnosu; on nije posjednik nego posjednikov pomonik u posjedovanju-ne vri svoju volju. 2. Nasljedniki posjed - nasljednik postaje posjednikom u trenutku smrti ostavitelja bez obzira kada je stekao faktinu vlast na stvari; posjed prelazi onakav kakav je u tom asu bio u ostavitelja.

18

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
2. Individualni posjed i suposjed Individualni posjed - kad samo jedna osoba ima posjed na stvari ili pravu Suposjed - postoji kad vie osoba imaju na istoj stvari ili pravu istu vrstu posjeda VRSTE POSJEDA S OBZIROM NA KAKVOU (zakonit, istinit i poten posjed) kvalificiran posjed Zakonit posjed je ako posjednik ima valjani pravni temelj toga posjeda (pravo na posjed); Istinit je ako je steen na pravilan nain; npr. tradicija; ako nije pribavljen ni silom, potajno ili prijevarom , ni zlouporabom povjerenja neistinit posjed - postaje miran kad osobi od koje je tako pribavljen prestane njezino pravo da titi svoj posjed koji joj je tako oduzet Poten posjed je ako posjednik kad ga je stekao nije znao niti je s obzirom na okolnosti imao dovoljno razloga posumnjati da mu ne pripada pravo na posjed. Potenje prestaje im sazna da mu ne pripada pravo na posjed. Potenje posjeda se presumira. Potenje i istinitost posjeda pravne osobe cijeni se prema potenju i postupanju fizike osobe koja je za tu pravnu osobu ovlatena poduzimati ine stjecanja ili izvravanja njezina posjeda. Potenje i istinitost posjeda osoba koja ima zakonskog zastupnika cijene se prema potenju i postupanju toga njihovog zastupnika. VRSTE POSJEDA S OBZIROM NA OBJEKT Posjed stvari ima svaka osoba koja neposredno ili posredno vri faktinu vlast na stvari. Posjed se ne gubi ako je posjednik privremeno sprijeen vriti faktinu vlast neovisno o svojoj volji Posjed prava je faktino vrenje sadraja nekog prava. Kod nas postoji samo posjed prava stvarne slunosti. Pravo posjeda je skup pravnih uinaka vezanih uz injenicu posjeda Tabularni posjed ima osoba koja je u zemljinim knjigama upisana kao vlasnik nekretnine, a na njoj nema faktine vlasti. Ovaj posjed ne uiva posjedovnu zatitu jer ne vri faktinu vlast.

STJECANJE POSJEDA
Posjed se stjee ili originarno ili derivativno. Posjed je steen kad posjednik uspostavi svoju faktinu vlast glede stvari.

19

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
ORIGINARNO STJECANJE POSJEDA STVARI -je stjecanje posjeda mimo volje ili protiv volje dotadanjeg posjednika Izvorno se posjed stvari stjee APREHEZIJOM-jednostrani fiziki akt kojim dolazi do uspostave faktine vlasti Posjed se izvorno stjee tako da stjecatelj stupi na nekretninu i vai naelo da se stjee onoliko koliko je zahvaeno. Posjed pokretnina - rukama; nekretnina - nogama. DERIVATIVNO STJECANJE POSJEDA STVARI -je stjecanje s voljom dotadanjeg posjednika. Radi se o prijenosu posjeda. Posjed se prenosi predajom same stvari ili sredstva kojim stjecatelj stjee vlast na stvari TRADICIJOM Vrste tradicije: Fizika tradicija-kod pokretnina Simbolika tradocija-kod nekretnina, auto-kljuevi Tradicija oitovanjem -tradicija brevi manu-kad posjednik oituje volju da predaje stvar stjecatelju koji na njoj ve ima faktinu vlast-dratelj postaje posjednik -constitutum possessorum-obrnuto od brevi manu-posjednik postaje dratelj -tradicija transportom-posjednik gubi posjed predajom prijevozniku ORIGINARNO STJECANJE POSJEDA PRAVA STVARNE SLUNOSTI -stjee se samovlasnim otpoinjanjem vrenja sadraja. To je viciozan posjed te nee moi posluiti kao osnova za dosjelost. DERIVATIVNO STJECANJE POSJEDA PRAVA -stjee se uz privolu vlasnika ili posjednika poslunog dobra do opoziva, tradicijom ili nasljeivanjem povlasnog dobra

PRESTANAK POSJEDA
Do njega dolazi kada posjednik prestane vriti faktinu vlast na stvari. Razlikujemo: 1. Apsolutni prestanak - kad dosadanji posjednik gubi posjed, a nitko druga ga ne stjee. Do njega dolazi: kad stvar propadne kad se stvar izgubi kad posjednik svojom voljom napusti stvar a nitko je ne stekne 2. Relativan prestanak - kad ga dosadanji posjednik gubi, a istodobno ga netko drugi stjee - kod prijenosa posjeda, a isto tako kod oduzimanja posjeda, ako posjednik propusti zatitu posjeda. Prestanak posjeda prava-do njega dolazi: kad je propala nekretnina na kojoj se izvravao sadraj toga prava kad se posjednik odrekne svog posjeda prava

20

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
kad prestane posjed povlasne nekretnine

ZATITA POSJEDA
Sudska zatita postoji u sluaju samovlasnog i protupravnog smetanja. titi se svaki posjed te nitko nema pravo samovlasno smetati posjed bez obzira kakav je posjed, ni osoba od koje je posjed oduzet viciozno ne smije samovlasno oduzeti taj posjed nakon to protekne 30 dana - pravo na zatitu posjeda. Nije samovlasno smetanje ako je in oduzimanja ili smetanja doputen zakonom ili odlukom suda odnosno drugog tijela donesenog na temelju zakona koji to doputa. Smetanje posjeda moe se izvriti: oduzimanjem posjeda-potpuni prestanak faktine vlasti uznemiravanjem posjeda-sve radnje kojima se posjednika ograniava i ometa, bilo injenjem, neinjenjem, verbalno ili fiziki Dva su oblika zatite: 1. sudska zatita 2. samopomo

Sudska zatita ostvaruje se tubom zbog smetanja posjeda. Tubeni zahtjev je uperen na to da se: 1.) utvrdi in smetanja; 2.) da se naredi uspostava posjedovnog stanja kakvo je bilo u asu smetanja; 3.) zabrani takvo ili slino smetanje ubudue
TUITELJ moe biti: posljednji mirni posjednik i neposredni i posredni nasljedniki posjednik To ne moe biti vlasnik neposjednik, ni pomonik u posjedu. Neposredni i posredni mogu tuiti treega, a i meusobno. TUENI moe biti: poinitelj smetanja; nalogodavac koji je dao nalog da se uini smetanje osoba u iju je korist smetanje poinjeno, ako se od toga nije ogradila. Rok za podizanje tube je 30 dana od dana saznanja za smetanje i poinitelja odnosno 1 godina od dana poinjenja smetanja i na ove rokove sud pazi po slubenoj dunosti Raspravljanje je ogranieno na utvrivanje posljednjeg mirnog posjeda i nastalog smetanja. Teret dokaza lei na tuitelju koji mora dokazati da je bio posljednji mirni posjednik i in smetanja.

21

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
Prigovori tuenog u posjedovnoj parnici:
1. pomanjkanje aktivne legitimacije-da tuitelj uope nije bio posjednik 2. promaenosti pasivne legitimacije-da on nije izvrio in smetanja, niti dao nalog 3. pomanjkanje animusa turbandi tvrdi da nije bio svijestan da se time smeta posjed; 4. pomanjkanje protupravnosti-priznaje in smetanja ali tvrdi da mu je to tuitelj dopustio; 5. prigovor prekluzije-da tuitelj nije tubu podnio u roku-sud pazi po slubenoj dunosti; (rok od 30 dana od smetanja). 6. prigovor vicioznosti posjeda-tvrdi da je samo vraao protupravno oduzet posjed U posjedovnoj parnici sud donosi rjeenje a ne presudu ime se istie da spor jo nije pravno rijeen jer postoji mogunost da se spor drukije rijei u vlasnikoj parnici Ako sud prihvati tubeni zahtjev naredit e: a) zabranu daljnjeg uznemiravanja b) vraanje posjeda oduzetom c) i neke druge mjere Privremene mjere Sud moe odrediti privremene mjere i bez sasluanja stranaka u sluajevima: hitne opasnosti, Izvrenje rjeenja o smetanju posjeda moe se traiti samo u roku od 30 dana po proteku paricijskog roka. Rok za albu je 8 dana, nema revizije. Iz vanih razloga moe se odluiti da alba nema suspenzivnu mo. Pravo na ponavljanje postupka je znatno ogranieno. Ponovno smetanje posjeda Ako doe do ponovnog smetanja posjeda nee se voditi novi postupak ve e se na temelju ranijeg rjeenja izdati novo rjeenje o ovrsi i izvriti uspostava ranijeg posjedovnog stanja. Ako se prvi postupak jo vodi treba ponovno tuiti zasvako smetanja Suposjednik moe ostvariti dvojaku zatitu: (1) prema treima i (2) prema drugim suposjednicima (ograniena pravna zatita), ali samo ako su ga potpuno iskljuili od dotadanjeg suposjeda ili su mu bitno ograniili dotadanji nain izvravanja faktine vlasti

Doputena samopomo
-je pravo posjednika da primjerenojm silom ili na drugi prikladan nain odbije samovlasno smetanje posjeda. Pretpostavke: (1) ako je o nuno jer bi sudska pomo stigla prekasno

22

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
(2) ako je opasnost neposredna (3) ako za zatitu svog posjeda ne primjeni silu vee jakosti negoli je primjerena okolnosti. Pravo na samopo gasi se u rokovima za tubu !!!

VLASNITVO
Pravo vlasnitva je stvarno pravo na odreenoj stvari koje ovlauje svoga nositelja da s tom stvari i koristima od nje ini to ga je volja te da svakoga drugoga od toga iskljui, ako to nije protivno tuim pravima ni zakonskim ogranienjima. Karakteristike prava vlasnitva: a) jedinstvenost - to su prava vezana za jednog subjekta b) dispozitivnost - jedino vlasnik moe raspolagati s stvari c) iskljuivost - moe iskljuiti svakoga treega od raspolaganja tom stvari d) jednovrsnost - samo je jedna vrsta vlasnitva e) rekadentnost ili elastinost prava vlasnitva - pravo vlasnitva se automatski vraa u svoj prvobitni obujam im otpadnu ogranienja koja su na njemu postojala. Sadraj prava vlasnitva Tipina ovlatenja u sadraju prava vlasnitva (tipina vlasnika ovlatenja) su ova: 1) posjedovanje, 2) uporaba, 3) koritenje 4) raspolaganje faktino(unititi ili potroiti stvar) i pravno(sklapanje pravnih poslova). SUBJEKTI PRAVA VLASNITVA To mogu biti fizike i pravne osobe, a stranci pod uvjetom reciprociteta. Ako je rije o nekretninama za vlasnitvo nad njima strancima je potrebna i suglasnost MVP a prema miljenju ministra pravosua OBJEKT PRAVA VLASNITVA Objektom prava vlasnitva mogu biti sve stvari osim onih izvan prometa. OGRANIENJA PRAVA VLASNITVA Na zakon predvia razna ogranienja i to na vie mjesta u zakonu. Po opim ogranienjima: - vlasnik je duan pridonositi opem dobru - vlasnik se a ni itko drugi ne smije sluiti svojim pravom s jednim ciljem da drugome teti ili da ga smeta (zabrana ikane); - vlasnik nije ovlaten zabraniti tui zahvat u svoju stvar kad je nuan radi otklanjanja tete koja nekome neposredno prijeti, a nerazmjerno je vea od one koju e pretrpiti vlasnik. Moe samo zahtijevati naknadu za pretrpljenu tetu.

23

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
vlasnik nekretnine nije ovlaten braniti tue zahvate poduzete na tolikoj visini ili dubini gdje on nem nikakog opravdanog interesa da ih iskljui.

Posebna ogranienja 1) Postoji mogunost izvlatenja Pravo vlasnitva moe temeljem zakona biti oduzeto-potpuno izvlatenje ili ogranieno-djelomino izvlatenje kad to zahtjevaju interesi RH a vlasnik ima pravo na naknadu. 2) Ogranienja na temelju pravnog posla: -vlasnik moe pravnim poslom svoje pravo ograniiti, uvjetovati ili oroiti ili opteretiti. To djeluje i prema treima ako je upisano u ZK ili neku drugu javnu knjigu. 3) Ogranienja u obliku susjedskih prava Kad odredbe ovog zakona nareuju nekom vlasniku trpljenje, proputanje ili injenje radi uzajamnog, obzirnog izvravanja prava vlasnitva tada su ovlateni to traiti kao svoje pravo: a) vlasnici drugih nekretnina koji za to imaju opravdani interes; b) oni koji nekretninu posjeduju na temelju prava izvedenog na temelju prava vlasnitva. Susjedska prava se moraju izvravati obzirno (to manje uznemiravati onoga koji mora neto trpjeti, propustjeti ili initi). Tipina susjedska prava: ograde izmeu susjednih nekretnina (zidovi, plotovi, ograde, ivice i druge prepreke zajednike su ograde i u suvlasnitvu susjeda s obje strane mee, osim ako se dokae (znacima, natpisima, grbovima i sl) da su vlasnitvo jednoga susjeda Zajedniku ogradu moe svaki upotrebljavati sa svoje strane do polovine irine Ograde koje se nalaze iskljuivo na nekretnini jednoga u vlasnitvu su toga vlasnika nekretnine ije je zemljite. Svaki je vlasnik duan s desne strane svojega glavnog ulaza, gledano s puta, ograditi svoj prostor i razdvojiti ga od susjedova, ko nije drukije propisano niti je drugi mjesni obiaj. Pojedina susjedska prava: pravo posjei grane i korjenje tueg drveta, pravo pristupa na tuu nekretninu, pravo na uporabu tue nekretnine radi izvoenja radova, dunost odvoenja kinice.

IMISIJE
-su tetni utjecaji koji dolaze sa susjedne nekretnine u obliku dima, neugodnih mirisa, ae, otpadnih voda, buke i sl. Vlasnik nekretnine s koje dolaze duan je otklanjati njihove uzroke a vlasnici nekretnina na koje one dolaze duni su ih trpjeti do odreene mjere. Vrste imisija: 1. NEPOSREDNE- su one imisije kod kojih je radnja direktno upravljena na to da one dospiju na susjedno zemljite. Ove su imisije uvijek zabranjenje

24

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
2. POSREDNE- su one imisije koje sluajno ili zbog djelovanja prirodnih sila dospiju na susjedno zemljite. Njih dijelimo na: Prekomjerne-ako su ti utjecaji prekomjerni s obzirom na namjenu Uobiajene-ako su ti utjecaji uobiajeni s obzirom na namjenu. Ove imisije moraju svi trpjeti

OBLICI PRAVA VLASNITVA

1. 2. 3. 4. INDIVIDUALNO VLASNITVO SUVLASNITVO ZAJEDNIKO VLASNITVO VLASNITVO POSEBNIH DIJELOVA NEKRETNINE-ETANO VLASNITVO

SUVLASNITVO
-je vlasnitvo vie osoba na istoj fiziki nepodjeljenoj stvari iji su djelovi alikvotno (idealno) odreeni. U sumnji koliki su suvlasniki djelovi smatra se da su oni jednaki Izmeu suvlasnika vlasnitvo je podijeljeno po obujmu, a ne po sadraju, svi suvlasnici imaju sva vlasnika ovlatennja, ali samo u svojoj kvoti. Svaki suvlasnik smije samostalno pravno raspolagati svojim dijelom ako time ne dira u tua prava. PRAVA I OBVEZE SUVLASNIKA S OBZIROM NA CIJELU STVAR 1. PRAVO NA SUPOSJED-taj posjed oni mogu izvravati ili svi zajedno ili sukcesivno ili jedan za ostale ili neka trea osoba za sve suvlasnike 2. PRAVO NA UPRAVLJANJE-tu razlikujemo: Poslove redovite uprave-su oni koji se tiu redovitog upravljanje stvari (ubiranje plodova, manji popravci). O tim poslovima oni odluuju veinom glasova,s tim da se veina rauna po suvlasnikim djelovima a ne po broju suvlasnika Poslove izvanredne uprave-su poslovi koji prelaze okvire redovite uprave (vei popravci, promjena namjene stvari). Za ove poslove potrebna je suglasnost svih suvlasnika Suvlasnici pravo na upravljanje mogu povjeriti i upravitelju koji e djelovati ko njihov punomonik. 3. PRAVO NA DIOBU-u bilo koje vrijeme osim u nevrijeme 4. PRAVO NA PLODOVE I DRUGE KORISTI 5. PRAVO ZAHTJEVATI POLAGANJE RAUNA 6. PRAVO SAMOSTALNO RASPOLAGATI SVOJIM IDEALNIM DIJELOM 7. TITI IMOVINU PREMA TREIMA

25

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
RAZVRGNUE SUVLASNIKE ZAJEDNICE Svaki suvlasnik moe traiti razvrgnue suvlasnike zajednice u svako vrijeme osim kad bi to bilo na tetu ostalih suvlasnika i nitko se ne moe unaprijed odrei prava na diobu, ali ga se moe ograniiti. To pravo ne zastarijeva. Razlikujemo: 1. dobrovoljno razvrgnue-na temelju sporazuma suvlasnika 2. sudsko razvrgnue-putem suda u izvanparninom postupku kada nema dogovora izmeu suvlasnika. Suvlasnici sporazumno odreuju nain diobe, a ako sporazuma nema odluit e sud. Ako fizika ili geometrijska dioba nisu mogue, sud e izvriti civilnu diobu-prodaja i podjela. ZV poznaje i diobu isplatom. Kod ove diobe jedan suvlasnik dobiva stvar, a ostale je duan isplatiti u novcu. Do nje moe doi kad je to predvieno posebnim zakonom ili pravnim poslom te ako za to postoji opravdan razlog kao i kad ima bar 9/10 stvari. Trokove razvrgnua snose svi suvlasnici razmjerno svojim djelovima

ZAJEDNIKO VLASNITVO
- je vlasnitvo vie osoba na istoj fiziki nepodijeljenoj stvari iji udjeli nisu odreeni ali su odredivi. Neka stvar moe biti u zajednikom vlasnitvu samo na temelju zakona Udio zajedniara Svojim udjelom zajedniar ne moe samostalno raspolagati jedino ga moe djelomino ili u cjelosti prenijeti na drugog zajedniara. Udio zajedniara prelazi na njegove nasljednike. Jedan zajedniar ne moe opteretiti dio zajednike stvari bez suglasnosti ostalih. Izvravanje zajednikog vlasnitva Zajedniar vlasnike ovlasti moe izvravati jedino zajedno sa ostalim zajedniarima. Plodovi su zajedniki, a trokove i terete snose solidarno Dioba zajednikog vlasnitva Sastoji se u utvrivanju udjela zajedniara ime se ono pretvara u suvlasnitvo. Odrivanjem njegova udjela on postaje suvlasnik s ostalima, a oni u preostalom dijelu su i dalje zajedniki vlasnici dok se i njihovi udjeli ne odrede. Svaki zajedniar ima pravo zahtjevati diobu stvari i to mu pravo ne zastarijeva.

ETANO VLASNITVO
Etano vlasnitvo je vlasnitvo posebnog dijela nekretnine koje se sastoji od zemljita sa zgradom ili od prava graenja sa zgradom.

26

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
Objektom etanog vlasnitva moe biti samo onaj dio suvlasnike nekretnine koji ini samostalnu uporabnu cjelinu kao to su stan i samostalne prostorije (garaa), sporedni dijelovi nekretnine (vrt, balkoni). Za uspostavu etanog vlasnitva nije dovoljno da u nekoj zgradi postoje samostalne uporabne cjeline. Potrebne su jo neke zakonom odreene pretpostavke. Postoje 3 naina uspostave etanog vlasnitva: 1. uspostava na zahtjev jednog suvlasnika- za ovakvu uspostavu potrebna mu je suglasnost ostalih suvlasnika, potvrda upravne vlasti o samostalnosti uporabne cjeline te pravomona odluka suda o utvrivanju korisnih vrijednosti 2. uspostava na temelju suglasnosti svih suvlasnika-za ovakvu uspostavu potrebna je suglasnost svih suvlasnika i potvrda upravne vlasti 3. uspostava na temelju oitovanja volje vlasnika nekretnine-za ovakvu uspostavu potrebno je pisano oitovanje volje vlasnika i potvrda upravne vlasti Nain odnosno modus uspostave je upis u zamljine knjige. Etano vlasnitvo prestaje: propau objekta etanog vlasnitva, uknjibom brisanja, prestankom suvlasnitva, iskljuenjem suvlasnika iz suvl. zajednice, Etano vlasnitvo se upisuje na vlasnikom listu suvlasnika u iju je korist osnovano s naznakom objekta (stan), a na posjedovnom listu se stavlja natpis Etano vlasnitvo.

STJECANJE PRAVA VLASNITVA

Razlikujemo: 1. Originarno ili izvorno stjecanje-je takvo stjecanje kada stjecatelj svoje pravo vlasnitva ne temelji na pravu svog prednika (zakonom ili odlukom suda) 2. Derivativno ili izvedeno stjecanje-je takvo stjecanje kod kojeg stjecatelj svoje pravo vlasnitva izvodi iz prava svog prednika (pravnim poslom ili nasljeivanjem)

ORIGINARNO STJECANJE
Zakon doputa izvorna stjecanja jedino ako je stjecatelj postupao poteno. Kao naine originarnog stjecanje nae pravo poznaje stjecanje: Dosjelou Stjecanje od nevlasnika Prisvojenjem Nalazom stvari Priratajem Odlukom sua ili neke druge vlasti

27

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
STJECANJE DOSJELOU Dosjelost je stjecanje prava vlasnitva na temelju posjedovanja stvari kroz zakonom odreeno vrijeme. Imamo dvije vrste dosjelosti: a) Redovita dosjelost-je stjecanje prava vlasnitva na temelju samostalnog kvalificiranog posjeda vrenog kroz zakonom odreenom vrijem b) Izvanredna dosjelost-je stjecanje prava vlasnitva na temelju samostalnog potenog posjeda vrenog kroz zakonom odreeno vrijeme Pretpostavke za stjecanje vlasnitva dosjelou: a) Sposobnost dosjedatelja - u principu je svaka osoba sposobna da stekne vlasnitvo dosjelou, osim ako glede subjekata ne postoje neka ogranienja. b) Sposobnost stvari - stvari na kojima se ne moe stei pravo vlasnitva uope nisu sposobne ni za dosjelost. c) Posjed odreene kvalitete - posjed mora biti kvalificiran ili bar savjestan (poten). Posjed nadalje mora biti efektivan, tj. mora se stvarno izvravati. Osim toga mora trajati neprekidno kroz cijelo vrijeme dosjelosti. d) Vrijeme dosjelosti odreeno zakonom - za dosjelost je potrebno da protee odreeno vremensko razdoblje, koje se naziva rok dosjelosti. Ako je posjed kvalificiran na pokretninama se vlasnitvo dosjelou stjee protekom 3 godine, a na nekretninama za 10 godina Ako je posjed barem poten na pokretninama se vlasnitvo dosjelou stjee protekom 10 godina, a na nekretninama za 20 godina Ako je rije o stvarima koje su u vlasnitvu RH tada za dosjelost treba dvostruko vie vremena. Zastoj dosjelosti-je nastup takvih okolnosti usljed kojih dosjelost ne moe zapoeti tei ili ve zapoeta dosjelost prestaje tei sve dok traju te okolnosti, a kad jednom one otpadnu proteklo se vrijeme uraunava Prekid dosjelosti-je nastup takvih okolnosti usljed kojih dosjelost ne moe zapoeti tei, a ve zapoeta dosjelost ne samo to prestaje tei ve i vrijeme koje je do tada prolo propada ta dosjelost moe poeti samo iznova. STJECANJE OD NEVLASNIKA Radi zatite povjerenja ZV doputa mogunost stjecanja i od nevlasnika. Da bi se neka stvar mogla valjano stei od nevlasnika potrebno je: a) da je rije o pokretnoj stvari b) da je pravni posao kojim je steena naplatan c) da je stjecatelj bio poten Vlasnitvo se ovim putem ne moe stei ako je stvar vlasniku bila ukradena ili ju je on izgubio, osim ako je rije o gotovu novcu, vrijednosnim papirima.

28

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
STJECANJE PRISVOJENJEM (okupacijom) Prisvojenje je uzimanje neije pokretne stvari s ciljem da se na njoj stekne vlasnitvo. Pokretne stvari koje su niije (izvorno ili naputene) - stjeu se u vlasnitvo prisvojenjem (okupacijom), ako nije to drugo odreeno. Na nekretnini koja je niija ne moe se stei pravo vlasnitva prisvojenjem. Naputena nekretnina prelazi u vlasnitvo RH. DOKAZATI PRAVO VLASNITVA znai dokazati postojanje onih pravnih injenica koje su potrebne za stjecanje prava vlasnitva kod izvornog stjecanja npr. kod dosjelosti trajanje posjeda i njegovu kakvou kod derivativnog stjecanja - vlasnitvo prednika - titulus ili naslov PROBATIO DIABOLICA - modus ili nain - Ako doe do prekoraenja mee graenjem vlasnik susjednog zemljita ima pravo traiti uspostavu prijanjeg stanja. Do uspostave, uzima se da je vlansiku zgrade dana stvarna slunost imati dio zgrade na tuem zemljitu, te je duan platiti rentu. - Ako bi i graditej i vlasnik bili nepoteni tada e zgrada pripasti vlasniku zemljita, ali u tom sluaju on nee moi traiti uspostavu prijanjeg stanja. STJECANJE NALAZOM STVARI Stvari koje su izgubljene, zametnute ili ukradene nisu time postale niije. Ako je stvar izgubljena nalaznik je mora vratiti onome koji ju je izgubio, ako to nije mogue mora je predati nalaznom uredu. Ako se onaj koji je izgubio ili vlasnik ne jave u roku 1 g. nalazni ured predaje stvar u posjed nalazniku. On onda stjee - dosjelou. Ako je u pitanju nalaz blaga - mora ga vratiti, ali ima pravo na primjerenu naknadu kojoj je odreena samo gornja granica. STJECANJE PRIRATAJEM -je stjecanje prava vlasnitva na temelju fizikih promjena na nekoj stvari. Te se promjene mogu javiti kao: odvajanje plodova od stvari ime oni postaju zasebne stvari prirataj zemljita, npr. kad vodeni tok nanese neto na neko zamljite preradom, mijeanjem ili graenjem tuim materijalom-ako je mogue-vratiti
svakome njegovo, a ako ne tada suvlasnitvo

graenjem na tuem zemljitu

29

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
Osnovno pravilo je da zgrada pripada vlasniku zemljita na kojem je izgarena, a samo iznimno graditelju i to ako je graditelj bio poten, a vlasnik zemljita nepoten - zemljite sa zgradom pripasti e u vlasnitvo graditelja. Iskljueno je da netko samo nadogradnjom, prigradnjom i nadogradnjom ili preureenjem tue mee stekne vlasnitvo. Ako se prekorai mea graenja vlasnik zemljita moe traiti uspostavu prijanjeg stanja. STJECANJE ODLUKOM SUDA ILI DRUGE VLASTI Vlasnitvo se stjee u trenutku pravomonosti sudske odnosno konanosti odluke druge vlasti.

DERIVATIVNO STJECANJE
Za derivativno stjecanje prava vlasnitva potrebne su tri pretpostavke: 1) vlasnitvo prednika 2) titulus ili naslov stjecanja (pravni posao, opruka) 3) modus ili nain stjecanja- kod pokretnina to e biti tradicija (predaja), a kod nekretnina upis u ZK U derivativne naine stjecanja prava vlasnitva spadaju: stjecanje temeljem pravnog posla nasljeivanjem STJECANJE NASLJEIVANJEM Nasljednik stjee vlasnitvo u trenutku otvaranja nasljedstva i nije potreban nikakv dodatni akt uspostave njegove vlasti te e on biti ovlaten ishoditi upis svog prava u zk. STJECANJE NA TEMELJU PRAVNOG POSLA Zakon trai da pravni posao kojim se stjee pravo vlasnitva mora biti valjan, a kod nekretnina mora biti i u pismenom obliku. Ako je rije o stjecanju pokretnina temeljem pravnog posla za stjecanje vlasnitva pored valjanog pravnog posla potrebna je i njihova predaja u samostalan posjed-tradicija. - tko stjee vlasnitvo kod pokretnina ako je prodana dvjema osobama Viestruko ugovaranje otuenja Kad je vie osoba sklopilo s otuivateljem pravne poslove radi stjecanja vlasnitva iste pokretnine, vlasnitvo e stei ona od njih kojoj je stvar prije predana, ako su ispunjene i sve druge pretpostavke za stjecanje vlasnitva. Ako je rije o stjecanju nekretnina temeljem pravnog posla za stjecanje prava vlasnitva pored valjanog pravnog posla potreban je i upis prava vlasnitva u ZK.

30

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
Da bi se taj upis izvrio potrebne su 4 pretpostavke: 1) Isprava-mora biti (ope pretpostavke): -javna ili javno ovjerena -u njoj mora biti oznaena titulus- pravna osnova stjecanja -ne smije imati vidljivih mana -osobe koje sudjeluju u pravnom poslu moraju biti tono oznaene -datirana -potpisana Posebne pretpostavke: -da sadri tonu oznaku nekretnine -da sadri klauzulu intabulandi-to je izjava onog ije se pravo prenosi ili ograniava da pristaje na uknjibu. Daje se ili u samoj ispravi ili u posebnoj ispravi (tabularna isprava). 2) Prijedlog za upis-podnosi se onom opinskom sudu koji je mjesno nadlean, a to e biti onaj na ijem se podruju nalazi ta nekretnina 3) Rjeenje o upisu-ako nema prepreka, sud e donijeti rjeenje o upisu, nakon ega slijedi nalog za upis 4) Provedba upisa- iskljuivo na temelju pisanog naloga suda izvit e se upis - tko stjee vlasnitvo kod nekretnina ako je prodana dvjema osobama Viestruko ugovaranje otuenja Kad je vie osoba sklopilo s otuivateljem pravne poslove radi stjecanja vlasnitva iste nekretnine, vlasnitvo e stei ona koja je u dobroj vjeri prva zatraila upis u zemljine knjigu, ako su ispunjene i sve ostale pretpostavke za stjecanje vlasnitva.

ZATITA PRAVA VLASNITVA

Vlasnitvo se titi vlasnikim tubama. Nae pravo poznaje 3 vlasnike tube: 1. Rei vindicatio 2. Actio negatoria 3. Actio publiciana Niti jedna od tih tubi na zastarijeva!!!

TUBA REI VINDICATIO

-je tuba kojom vlasnik neposjednik individualno odreene stvari. trai od posjednika povrat

Osnovni tubeni zahtjev ovdje je uperen na povrat stvari, a sporedni se moe istaknuti glede povrata i plodova. Pravo na podnoenje rei vindicatio ne zastarjeva.

31

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
Tuitelj mora dokazati: svoje vlasnitvo da se stvar nalazi u posjedu tuenika identitet stvari dokazivanje vlasnitva prednika (avolski dokaz) dokaz kojim se kod reivindikacije dokazuje vlasnitvo prednika. Ako je prednik stekao vlasnitvo derivativno, treba ii tako daleko dok se ne nae onaj koji je meu prednicima vlasnitvo stekao originarno.
PROBATIO DIABOLICA

Protuzahtjevi tuenika Tuenik moe prema tuitelju koji zahtjeva povrat stvari postaviti odreene protuzahtjeve koji se tiu naknade trokova kao i na plodove koje je imao dok je stvar bila u njegovu posjedu. Tako razlikujemo: 1) nune trokove-to su oni trokovi koji su bili nuni kako bi se sprijeila propast same stvari. Poteni posjednik ima pravo na naknadu nunih trokova, a nepoteni samo onih koje bi imao i sam vlasnik 2) korisni trokovi-to su oni trokovi kojma se poveala vrijednost stvari. Poteni posjednik ima pravo na naknadu i korisnih trokova, a nepoteni samo ako su ti trokovi bili osobno korisni za vlasnika 3) luksuzni trokovi-se u naelu ne priznaju nikome. Glede luksuznih trokova i poteni i nepoteni posjednik imaju pravo na: IUS TOLENDI- tj. na odnoenje onoga to je ugraeno na ime tih trokova u stvar ako se to moe odvojiti bez oteenja same stvari Takoer i poteni i nepoteni posjednik imaju pravo RETENCIJE odnosno zadranja stvari dok mu se ne nadoknade nuni i korisni trokovi. Glede PLODOVA poteni posjednik ima pravo zadrati sve plodove kako naturalna tako i civilne koji su nastali za vrijeme trajanja posjeda, dok nepoteni posjednik je duan vratiti sve plodove ili nadoknaditi njihovu vrijednost. Glede POVRATA STVARI poteni posjednik vraa stvar u onakvom stanju u kakvom se nalazila u trenutku podnoenja tube, dok je nepoteni posjednik duan stvar vratiti u stanju u kakvom je bila u trenutku zasnivanja posjeda ili mu nadoknaditi vrijednost.

ACTIO NEGATORIA
-je tuba koju vlasnik posjednik moe podii protiv svakog onog tko ga uznemirava na neki drugi nain osim oduzimanjem stvari. Tubeni zahtjev je ovdje uperen na prestanak uznemiravanja i suzdravanje od daljnjeg uznemiravanja a kao sporedni naknada tete ako je uznemiravanjem nastala teta.

32

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
Tuitelj mora dokazati: svoje vlasnitvo ili kvalificiran posjed in uznemiravanja od strane tuenika

ACTIO PUBLICIANA
-je tuba kojom kvalificirani posjednik koji je izgubio posjed trai povrat stvari od onoga kod koga se ta stvar nalazi bez pravnog temelja ili na slabijem pravnom temelju. Ovom se tubom titi jae pravo na posjed. Tuitelj mora dokazati: svoj kvalificirani posjed da je stvar u posjedu tuenika identitet stvari Tubeni zahtjev ovdje glasi na povrat stvari

PRESTANAK VLASNITVA
Do prestanka vlasnitva dolazi: -propau stvari -gubitkom samostalnosti stvari -stavljanjem stvari izvan prometa, -kad druga osoba stekne pravo vlasnitva na istoj stvari, -odreknuem -kad to propisuje zakon.

ZEMLJINE KNJIGE
-su javni registri koje vode opinski sudovi tj u njima posebni zemljinoknjini odjeli. U njih se upisuju nekretnine, stvarna i 4 obvezna prava na njima te drugi pravni odnosi u vezi s nekretninama SASTAV ZEMLJINE KNJIGE Zemljina se knjiga sastoji od: 1) GLAVNE KNJIGE 2) ZBIRKE ISPRAVA 3) ZBIRKE KATASTARSKOH PLANOVA I POMONIH POPISA GLAVNA KNJIGA -u nju se upisuju nekretnine i stvarna i obvezna prava na njima. Sastoji se od zemljinoknjinih uloaka koji se odnose na jedno zemljinoknjino tijelo. Zemljinoknjinotijelo je jedna ili vie estica koje se nalaze u jednoj katastarskoj opini i imaju u prometu isti status.

33

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
Zemljinoknjini uloak se sastoji od: 1) list A-posjedovnice u koju se upisuju estice koje ine jedno zk tijelo-njihova povrina, kultura, to su u naravi itd. 2) list B-vlastovnica u koju se upisuju stvarna prava na tim esticama, osobna ogranienja vlasnika u raspolaganju zk pravima, pravna osnova stjecanja 3) list C-teretovnica u koju se upisuju stvarna prava kojima je zemljite optereeno (slunosti, zalono pravo) i 4 obvezna prava (najam, zakup, prvokup-prodaja s pravomprvokupa, nazadkup) kao i stvarnopravna ogranienja u pogledu zemljita ZBIRKA ISPRAVA -vodi se kronoloki i u nju se ulau originali ili ovjereni prijepisi isprava na temelju kojih je izvren upis u zk. ZBIRKA KATASTARSKIH PLANOVA -slui korisnicima zk radi lakeg snalaenja po poloaju i obliku zemljita POMONI POPISI -su popisi vlasnika, popisi estica VRSTE UPISA U ZK -upis je sumarno od nadlenog suda ustanovljavanje prava, injenica i odnosa vanih za nekretnine i prava na njima koje se provodi u pismenom obliku. Vrste upisa su: uknjiba - je svaki bezuvjetan i konaan upis koji ne ovisi od nikakva naknadnog opravdanja. Predmet uknjibe su stvarna prava i 4 obvezna. predbiljeba - je upis kojim se knjina prava stjeu, prenose pod uvjetom naknadnog opravdanja i u opsegu u kojem budu opravdana. Kad se opravda ima uinak uknjibe. Predmet predbiljebe mogu biti sva prava koja se mogu uknjiiti. zabiljeba je upis kojim se u svrhu publiciteta evidentiraju okolnosti koje su bitne za promet nekretnina. To su npr. zabiljeba prvenstvenog reda, zabiljeba spora, odbijanja ovrhe, zabiljeba osobnih odnosa (poslovna nesposobnost stranaka), itd. Naela zk prava: => za Petriku!!! 1) naelo javnosti-svatko ima pravo uvida u zk 2) naelo povjerenja-nitko se ne moe pozivati na to da mu stanje u zk nije bilo poznato 3) naelo stvarnosti-u zk se upisuju stvarna prava 4) naelo potpunosti-zk sadre sve podatke bitne za promet nekretnina 5) naelo specijalnosti-svako zk tijelo mora biti upisano u poseban zk uloak 6) naelo preglednosti-zk se moraju voditi uredno 7) naelo konsensa-potreban je pristanak osobe ije se pravo prenosi ili ograniava 8) naelo legaliteta-sud mora ispitati sve zakonom predviene pretpostavke za upis

34

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
9) naelo upisa-stvarna se prava stjeu upisom u zk 10) naelo prvenstva-prednost ima ranije podneseni zahtjev

STVARNA PRAVA NA TUOJ STVARI

1) 2) 3) 4) pravo slunosti zalono pravo pravo stvarnog tereta pravo graenja

PRAVO SLUNOSTI
-je stvarno pravo na tuoj stvari koje svog nositelja ovlauje da se tom stvari koristi na odreeni naina, a svagdanji vlasnik te poslune stvari je to duan trpjeti ili proputati. Naela slunosti: 1) slunosti su stvarna prava i djeluju erga omnes 2) to su stvarna prava na tuoj stvari (nema slunosti na svojoj stvari) 3) ne mogu postojati slunosti na injenje, ve samo na trpljenje ili proputanje 4) slunost mora biti korisna 5) nema slunosti na slunosti 6) moraju se izvravati obzirno Obzirnom izvravanju slunosti pomae institut PRELAGANJA SLUNOSTI. To je premjetanje slunosti na onaj dio poslune stvari gdje e vrenje slunosti, uz ouvanje sadraja i svrhe slunosti, biti manje tegobno za vlasnika poslune stvari Trokove prelaganja snosi vlasnik poslune stvari. Slunosti dijelimo na: stvarne-koje postoje u korist povlasne nekretnine i njihovih svagdanjih vlasnika osobne- koje postoje u korist tono odreene osobe

STVARNE SLUNOSTI
Stvarna slunost je stvarno pravo svagdanjega vlasnika odreene nekretnine (povlasna nekretnina) da se za potrebe te nekretnine na odreeni nain slui neijom nekretninom (posluna nekretnina), a iji je vlasnik to duan trpjeti ili mora proputati odreene radnje glede svoje nekretnine koje bi inae imao pravo initi.

35

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
Stvarna slunost se moe osnovati samo u korist neke nekretnine kao povlasne i ne moe se razdvojiti od vlasnitva te nekretnine. Stvarna slunost moe postojati i u korist nekretnina koje su javna dobra u opoj ili u javnoj uporabi. Vrste stvarnih slunosti Postoje: 1. -poljske ili zemljine -kune ili gradske-razlikujemo ih prema prirodi i namjeni povlasne nekretnine 2. -afirmativne- koristiti se poslunim dobrom i -negativne-zahtjevati od vlasnika poslunog dobra odreeno proputanje 3. -trajne-su one koje kad su jednom uspostavljene i ostvarene ine stvarno stanje -povremene-su one ije se izvravanje sastoji u ponavljanim radnjama ovlatenika NEPRAVILNE SLUNOSTI postoje kad se slunost koja je po svojoj prirodi stvarna osnuje u korist tono odreene osobe. Tada se na nju primjenjuju pravila o osobnim slunostima.

OSOBNE SLUNOSTI
-su stvarna prava na tuoj stvari na temelju kojih ovlatenik ima pravo koritenja ili uporabe tue stvari Postavljena su naela: ogranienog trajanja, neotuivosti i nenasljedivosti OS. Traju samo onoliko vremena za koliko su osnovane, te prestaju smru ovlatenika, ako zakon ne odreuje drugaije. Moe se ugovoriti da prelaze na nadljednike, ali se nakon smrti nasljenika beziznimno gase. - nae pravo poznaje samo tri osobne slunosti: 1. plodouivanje (ususfructus) - ono ovlauje nositelja (plodouivatelja) da se u svakom pogledu slui neijom stvari ukljuujui i njene plodove u skladu s njezinom namjenom, uvajui njezino suanstvo. 2. pravo uporabe (usus) - ovlauje nositelja da se za svoje osobne potrebe i potrebe svoje obitelji slui neijom stvari prema njezinoj namjeni, uvajui njezino suanstvo ( i ovdje ima pravo na plodove). Uporaba se od plodouivanja razlikuje samo kvantitativno jer kod uporabe stvar moe upotrebljavati samo za svoje i potrebe svoje obitelji. 3. pravo stanovanja (habitatio) - ovlauje nositelja da se slui neijom stambenom zgradom ili njezinim dijelom namijenjenim stanovanju u skladu s tom namjenom, uvajui suanstvo. Moe postojati kao uporaba ili plodouivanje. Habitacija se ne moe imati na poslovnom prostoru.

STJECANJE PRAVA SLUNOSTI

Osnove stjecanja su: 1. pravni posao;

36

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
2. odluka suda ili druge vlasti; 3. zakon -> dosjelou (1) Pravni posao: -ugovor da bi bio valjan mora biti u pisanom obliku ako je posluna stvar nekretnina. Kad se slunost stjee na temelju ugovora nain stjecanja je upis u zemljine knjige. Pravo osobne slunosti na pokretnoj stvari osniva se predajom te stvari stjecatelju u nesamostalan posjed. (2) Odlukom suda ili druge vlasti: -sud moe osnivati slunost: 1. u postupku osnivanja nunog prolaza; 2. nunog osnivanja slunosti vodova ili drugih ureaja 3. u postupku diobe suvlasnitva 4. u ostavinskom postupku. -odluka mora biti pravomona Moe je osnovati i nadleno tijelo upravne vlasti u postupku izvlatenja, komasacije, kao i u ostalim sluajevima odreenim zakonom. Trenutak osnivanja - momentom pravomonosti sudske odluke; ako je odluka upravnog tijela - momentom konanosti. Nuni prolaz -osniva se kad se kumulativno ispune sljedee prepostavke: 1. kad nema nikakve ili nema prikladne putne veze s javnim putem 2. ako je korist od osnivanja NP za gospodarenje nekretninom vea od tete na poslunoj nekretnini Vlasniku poslune nekretnine plaa se naknada. Nuni prolaz ne moe sud osnovati preko nekretnina glede kojih se tome protive javni interesi, kroz zgrade, kroz ograena kuna dvorita, kroz ograena uzgajalita divljai; (3) Na temelju zakona -slunost se stjee dosjelou, a rok je 20 godina. Ne moe se stei ako je pravo vreno na viciozan naina

ZATITA PRAVA SLUNOSTI

-ovisno o vrsti povrede ovlatenik moe podnijeti: 1. Tubu zbog smetanja posjeda 2. Tubu na utvrenje-postojanja slunosti-deklaratorna tuba 3. Actio confessoria-je tuba koja se podie protiv onoga koji ovlatenika sprjeava ili ga ometa u vrenju slunosti sa zahtjevoma na priznanje prava slunosti i prestankom uznemiravanja

37

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
Tuitelj mora dokazati: -postojanje svog prava slunosti tuenikov in smetanja PRESTANAK SLUNOSTI -do prestanka slunosti doi e: propau povlasne ili poslune stvari sjedinjenjem odreknuem istekom vremena i ispunjenjem raskidnog uvjeta nevrenjem-kroz razdoblje o 3 godine ako se je vlasnik poslune stvari protivio slunosti, a ako se nije protivio onda nevrenjem kroz razdoblje od 20 godina ukinuem-ako izgubi svrhu pa je sud ukine (na zahtjev vlasnika poslune nekretnine) smru ovlatenika-ako je rije o osobnoj slunosti zatitom tueg povjerenja-ako nije bila upisana u zk

ZALONO PRAVO
-je stvarno pravo na tuoj stvari koje svog nositelja ovlauje da neku trabinu, ako mu ona ne bude podmirena po dospijeu, namiri iz vrijednosti tog zaloga ma iji on bio. Registarsko zalono pravo stjee se upisom u javni upisnik ili se bez njega ne moe rabiti (brodovi, zrakoplovi). SUBJEKTI ZALONOG PRAVA zaloni vjerovnik-je osoba koja se ima pravo namiriti iz zaloga-on je istodobno i vjerovnik u obveznopravnom odnosu zaloni dunik-je osoba koja je vlasnik zaloga-one ne mora biti ista osoba koja je dunik u obveznopravnom odnosu

OBJEKTI ZALONOG PRAVA pokretnine nekretnine prava ne mogu biti predmetom, zaloga prije svega stvari iz kojih se vjrovnik ne moe namiriti objektom zaloga mogu biti i stvari u zajednikom vlasnitvu i suvlasnitvu apsolutno izuzete su 2/3 plae, mirovine, uzdravanja relativno izuzete su obua, odjea, hrana, ogrijev, alat za obrtnika

38

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
Od stvari to mogu biti samo stvari koje su u prometu. Zalogom su optereene i sve pripadnosti zaloga. Plodovi koje neka stvar daje mogu biti predmetom samostalnog zaloga. Zalono se pravo moe otuiti i nasljediti samo s trabinom koju osigurava.

OBLICI ZALONOG PRAVA

Imamo 2 oblika zalonog prava: 1. PIGNUS- je zalono pravo s predajom zaloga u posjed vjerovniku (najee na pokretninama i pravima). 2. HIPOTEKA je zalono pravo koje se osniva bez predaje zaloga vjerovniku u posjed. Najee se javlja kod nekretnina ali moe i na pokretnim stvarima. Hipoteka se rdai osiguranja iste trabine moe osnovati i na vie nekretnina kao da su jedna stvar (zajednika, simultana hipoteka). Tada se ona za cijeli iznos trabine upisuje u sve zemljinoknjine uloke.
AMORTIZACIJA HIPOTEKE

Vlasnik nekretnine koja je optereena hipotekom moe od suda zatraiti pokretanje postupka radi amortizacije i brisanja hipoteke: 1) Ako je proteklo najmanje 30 godina od uknjibe hipoteke odnosno od posljednjeg upisa ako ih ima vie 2) Ako nije mogue pronai one koji su po tim upisima ovlateni ni njihove sljednike 3) Ako kroz to vrijeme nisu zahtijevani ni primljeni glavnica ni kamate niti je pravo drukije ostvarivano U tom sluaju sud e oglasom pozvati da se prijave svi koji smatraju da imaju prava na hipotekarnoj trabini ili glede nje, u roku od 1 godine. Ako se nitko ne javi sud e dopustiti amortizaciju hipotekarne trabine te e odrediti brisanje hipoteke. A ako se netko javi sud e onoga koji trai amortizaciju o tome obavijestiti, te ga uputiti u parnicu o postojanju hipotekarne trabine.

OSNIVANJE ZALONOG PRAVA

Zalono se pravo moe osnovati: na temelju pravnog posla-dobrovoljno na temelju sudke odluke-sudsko na temelju zakona-zakonsko

Osnivanje na temelju pravnog posla-dobrovoljno zalono pravo -na pokretninama se dobrovoljno zalono pravo osniva na temelju zalonog ugovora i predajom u posjed stvari

39

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
-na nekretninama se dobrovoljno zalono pravo osniva na temelju zalonog ugovora i upisom tog prava u zk -na pravima na temelju zalonog ugovora -zaloni ugovor je ugovor kojim se zaloni dunik radi osiguranja zalonog prava obvezuje zalonom vjerovniku predati odreenu pokretnu stvar ili mu dopustiti da svoje pravo upie u zemljinu knjigu, a zaloni vjerovnika se obvezuje uvati tu stvar i nakon prestanka trabine je vratiti ili izvriti brisanje zalonog prava u zemljinim knjigama Nitetne su odredbe ugovora suprotne prirodi zaloga i trabine koja se osigurava, odredbe kojima se vjerovniku preputa vlasnitvo nad zalogom Sudsko zalono pravo -sudsko zalono pravo osniva se odlukom suda kojom je vjerovniku priznato potraivanje. Nain ili modus stjecanja sudskog zalonog prava na pokretninama je upis u sudski pljenidbeni popis, a na nekretninama uknjiba u zemljiu knjigu Osnivanje na temelju zakona -zakonsko zalono pravo osniva se kad se za to ispune potrebne pretpostavke predviene zakonom te se ono upisuje u zemljinu knjigu kod nekretnina. Vjerovnikova ovlatenja do namirenja na pokretninama 1. pravo na posjed 2. uvanje i povrat zaloga po ispunjenju trabine 3. ubiranje plodova-osim kad se obvee da to nee initi 4. davanje u podzakup 5. pravo na nunu prodaju zaloga ako se je stvar poela kvariti 6. pravo tititi zalog prema treima Vjerovnikova ovlatenja do namirenja na nekretninama 1. nema pravo na posjed 2. odravanje vrijednosti zaloga 3. pravo na civilne plodove 4. pravo tititi zalono pravo po pravilima zk prava OSTVARENJE ZALONOG PRAVA -do ostvarenja zalonog prava doi e ako dunik po dospijeu ne podmiri trabinu vjerovniku. Vjerovnik nije ovlaten sam prodati stvar ili je zadrati za sebe. Pravo na namirenje ostvaruje se sudskom prodajom. Iznimke od sudske prodaje postoje ako je predmet zaloga pokretna stvar ili pravo a dunik u pisanom obliku dopusti takvo namirenje.

ZATITA ZALONOG PRAVA

-zalono se pravo moe tititi sa 2 tube:

40

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
1. VINDICATIO PIGNORIS ili zalona tuba (slino kao rei vindicatio) - njome se slui zaloni vjerovnik koji ima zalono pravo na pokretnini i njome on trai predaju zaloga od tree osobe ili prestanak uznemiravanja 2. HIPOTEKARNA TUBA je tuba protiv zalonog dunika kao vlasnika zaloga kojom se trai od njega da trpi namirenje trabine iz zaloga U svim tubama tuitelj je duan dokazati postojanje svog zalonog prava i tuenikov in onemoguavanja ili uznemiravanja. OBJE SU NEZASTARIVE ZV poznaje i tubu predmnjevanog zalonog vjerovnika kojom titi svoje predmnjevano zalono pravo (onaj koji ne moe dokazati svoje zaloo pravo). PRESTANAK ZALONOG PRAVA Do prestanka zalonog prava doi e: -prestankom trabine -propau zaloga -odreknuem -sjedinjenjem -zatitom tueg povjerenja -prestankom zalonog vjerovnika Nitetni uglavci kod ugovora o zalogu: 1) Odredbe suprotne prirodi trabine koja se osigurava 2) Odredbe da e zalog prijei u vjerovnikovo vlasnitvo ako mu trabina ne bude podmirena na vrijeme 3) Odredbe suprotne svrsi zaloga (npr. da dunik ne moe iskupiti zalog, da vjerovnik po dospijeu ne moe traiti prodaju zaloga) 4) Odredba da vjerovnik moe po svojoj volji otuiti zalog ili ga zadrati za sebe

PRAVO STVARNOG TERETA

-je stvarno pravo na tuoj nekretnini koje svog nositelja ovlauje na odreene u pravilu periodike inidbe od vlasnika te nekretnine Pravo stvarnog tereta nije prenosivo samo za sebe ve samo s optereenom nekretninom. Razlika izmeu stvarnog tereta i slunosti: kod slunosti se trai trpljenje ili proputanje kod stvarnog tereta se trai neko davanje ili injenje SADRAJ STVARNOG TERETA -sadraj stvarnog tereta je odreena inidba. Ta inidba mora biti mogua, doputena i odreena ili barem odrediva.

41

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
inidba se moe sastojati od: Davanja-novano ili naturalno injenja-neke radnje Karakteristika te inidbe je da ona mora biti periodina. VRSTE STVARNOG TERETA -imamo 2 vrste stvarnog tereta: 1. teret u korist odreene osobe je takav kod kojeg je ovlatenik tono odreena osoba 2. teret u korist odreene nekretnine je takav kod kojeg je ovlatenik svagdanji vlasnik neke nekretnine NAINI STJECANJA STVARNOG TERETA -3 su osnove stjecanja: pravnim poslom-bilo ugovorom, posebnom odredbom u nekom drugom ugovoru ili oprukom sudskom odlukom-samo iznimno u postupku diobe ili u ostavinskom postupku na temelju zakona -nain stjecanja je upis u zemljinu knjigu ZATITA STVARNOG TERETA -pravo stvarnog tereta titi se s 2 tube: 1. PREJUDUCIJELNA TUBA-tuba na utvrenje-ovom tubom nositelj prava stvarnog tereta zahtjeva od vlasnika nekretnine da prizna i trpi stvarni teret na njoj 2. PETITORNA TUBA-je tuba kojom se trai ispunjenje inidbi koje su sasdraj stvarnog tereta. One mogu biti: -osobne-koje su upravljene protiv prijanjeg vlasnika optereene nekretnine sa zahtjevom da ispuni inidbe koje su dospjele dok je on bio vlasnik -stvarnopravne-koje su upravljene protiv sadanjeg vlasnika Tuitelj korisnik prava mora dokazati popstojanje stvarnog tereta u svoju korist i tuenikov in uskraivanja inidbi ili uznemiravanja PRESTANAK PRAVA STVARNOG TERETA -propau stvari -odreknuem -istekom roka ili ispunjenjem uvjeta -ukinuem ako izgubi svrhu -prestankom korisnika

42

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM PRAVO GRAENJA

-je stvarno pravo na tuem zemljitu koje svog nositelja ovlauje da na tom zemljitu ili ispod njega ima vlastitu zgradu, a svagdanji vlasnik tog zemljita je to duan trpjeti. Nositelj prava graenja je i vlasnik zgrade koja je pripadnost tog prava, te ima ovlasti i dunosti plodouivatelja i vlasniku zemljita plaa mjesenu naknadu. Pravo graenja se ne moe odvojiti od zemljita, otuivo je , nasljedivo i moe se opteretiti slunostima, stvarnim teretom ili zalonim pravom. Ono je izuzetak od pravila da je vlasnik zemljita ujedno i vlasnik zgrade. STJECANJE PRAVA GRAENJA -pravo graenja stjee se: na temelju pravnog posla - izmeu stjecatelja prava graenja i vlasnika zemljita. Blizak je kupoprodajnom ugovoru s obronom otplatom cijene -kad se stjee pravnim poslom modus je upis u zemljinu knjigu. Upis je dvostruk. Prvi je upis prava graenja kao tereta na odreenom zemljitu. Drugi je upis prava graenja kao posebnog zk tijela u novi zk uloak. odlukom suda u postupku diobe ili ostavinskom postupku

ZATITA PRAVA GRAENJA Pravo graenja titi se i po pravilima o zatiti prava slunosti dok zgrada nije izgraena i po pravilima o zatiti prava vlasnitva kad jednom zgrada bude izgraena. PRESTANAK PRAVA GRAENJA -do prestanka prava graenja doi e: 1. propau stvari 2. ukinuem-ako se zgrada ne izgradi u roku 20 godina 3. istekom roka 4. zatitom tueg povjerenja ako nije upisano u ZK 5. prestankom korisnika

NASLJEDNO PRAVO
U objektivnom smislu nasljedno pravo je skup pravnih pravila kojima se odreuje sudbina imovinskih prava i obveza poslije smrti njihova dotadanjeg nositelja U subjektivnom smislu - to je ovlatenje jedne ili vie osoba da stupe u imovinskopravne odnose umrloga

43

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
Objekt nasljednopravnog odnosa nije ni stvar ni inidba, ve imovina ostavina koja se sastoji od stvari i prava. Izvori nasljednog prava: Ustav RH Zakon o nasljeivanju Osnovna naela nasljednog prava: 1. Naelo ravnopravnosti mukarca i ene 2. Naelo ravnopravnosti brane i izvanbrane djece 3. Naelo zatvorenog broja osnova za nasljeivanje (oporuno i zakonsko) 4. Naelo slobode oporunog raspolaganja uz ogranienje nunog dijela 5. Naelo kumulacije pravnih osnova nasljeivanja (nasljediti se moe istodobno i po oporuci i po zakonu) 6. Naelo kaduciteta u korist drave kadukna ili oasna imovina je imovina koja nastaje kad iza ostavitelja nema nasljednika. U tom sluaju ta imovina prelazi na dravu, koja mora prihvatiti se nasljedstva. Zakonske pretpostavke za kaduknu imovinu su: -nepostojanje nasljednika -da je proao rok od 1 god. od objave oglasa 7. Naelo ex lege nasljeivanja (potrebna je samo ostaviteljeva smrt) 8. Naelo dobrovoljnosti nasljeivanja (nasljednik se ima pravo odrei nasljedstva) PRETPOSTAVKE ZA NASLJEIVANJE smrt ostavitelja postojanje nasljednika postojanje ostavine pravna osnova nasljeivanja

SMRT OSTAVITELJA
Ostavitelj je osoba koja se nasljeuje. To moe biti samo fizika osoba. Trenutak smrti ostavitelja je vaan zato to: u tom trenutku ostavina prelazi na nasljednike u tom se trenutku odreuje obujam ostavine u tom se trenutku odreuje krug nasljednika poinju tei rokovi za davanje nasljednikih izjava Smrt se dokazuje: izvodom iz matice umrlih pravomonom sudkom rjeenjem u postupku za dokazivanje smrti ili u postupku proglaenja nestale osobe umrlom

NASLJEDNIK
Nasljednik je osoba na koju u asu otvaranja nasljedstva prelazi cijela ostavina ili njezin razmjeran dio. On mora postojati u trenutku smrti ostavitelja i mora biti sposoban ga nasljediti.

44

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
Nasljednik moe biti bilo fizika bilo pravna osoba. Nasljednik je univerzalni sukcesor to znai da na njega prelaze sva nasljedna prava i obaveze ostavitelja jednim aktom i u jednom trenutku. Taj trenutak naziva se trenutak otvaranja nasljedstva. Nasljednik fizika osoba mora biti iv u trenutku smrti ostavitelja. Vodi se rauna i o nasciturusu Nasljednik pravna osoba mora postojati u trenutku smrti ostavitelja ili biti u osnivanju Nedostojnost za nasljeivanje - je nesposobnost odreene osobe da nasljedi odreenog ostavitelja Razlozi nedostojnosti: ako je poinio kazneno djelo prema ostavitelju (sud pazi ex offo) ako je utjecao na slobodu oporunog raspolaganja (ex offo) ako se je tee ogrjeio o zakonsku obvezu uzdravanja prema ostavitelju ili mu nije htio pruiti nunu pomo i sl. Na ovo sud pazi samo po prigovoru Posljedice nedostojnosti - su da se sa tim nasljednikom postupa kao da je umro prije ostavitelja, pa e ga u sluaju zakonskog nasljeivanja predstavljati njegovi potomci (naelo reprezentacije) ODRICANJE OD NASLJEDSTVA Nasljednik se moe odrei nasljedstva od trenutka otvaranja nasljedstva pa do okonanja ostavinske rasprave Izjava o odricanju moe se dati pred bilo kojim opinskim sudom, kako za sebe tako i za svoje nasljednike U tom sluaju on ne moe nasljediti ni kao nuni nasljednik. Pravovaljana izjava o odricanju ne moe se kasnije opozvati, ali se moe traiti ponitenje ako je bila u pitanju: sila, prijetnja ili zabluda. Nitko se ne moe odrei nasljedstva prije otvaranja nasljedstva. Pravne posljedice odricanja su te da se s tim nasljednikom postupa kao da je umro prije ostavitelja. Nasljednik se nee moi odrei nasljedstva ako je ve poeo raspolagati s ostavinom u cijelosti ili djelomino. Takoer se ne moe odrei nasljedstva u korist drugog nasljednika ve je to ustupanje nasljedstva. Prije davanja izjave o odricanju sud mora nasljednika upozoriti da se moe odrei samo u svoje ime te i u ime svojih nasljednika, te da se ona ne moe opozvati. ODGOVORNOST ZA DUGOVE OSTAVITELJA

45

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
Nasljednik odgovara za dugove ostavitelja ali samo do visine vrijednosti nasljeene imovine. Odgovara i svojom i nasljeenom imovinom. Kad je vie nasljednika odgovaraju solidarno. Prezaduenost nasljednika Ako je nasljednik prezaduen otprije, u tom sluaju vjerovnici ostavitelja mogu traiti separatio bonorum tj odvajanje ostavine od imovine nasljednika, a vjerovnici se namiruju samo iz ostavine. LEGATAR (zapisovnik) - je osoba koja iz ostavine dobiva samo tono odreenu stvar, odnosno iz ostavinske mase dobiva tono odreeno pravo. On je singularni sukcesor. Legatar stjee pravo na zapis u trenutku ostaviteljeve smrti, meutim samo vlasnitvo stjee tek kad mu tu stvar nasljednik preda. Rok u kojem legatar moe traiti izvrenje zapisa je 3 godine od saznanja za legat. Legatar odgovara i za dugove ostavitelja ali samo do vrijednosti legata. Legat utrnjuje ako je legatar: umro prije ostavitelja odrekao se legata nedostojan ako je ostavitelj potroio legat ako je legat propao

OSTAVINA
- je skup prava i obveza koji su objekt nasljeivanja. Ostavinska masa je skup dobara koji sa ostavitelja prelaze na nasljednike. Leea ostavina je ostavina koja postoji u vremenu od otvaranja nasljedstva do prihvata nasljedstva. Ima svojstvo pravne osobe. Ne postoji u naem pravu. Izdvajanje iz ostavine Iz ostavine se izdvaja: zajednika imovina branih drugova ono to su ostaviteljevi potomci ivei u zajednici sa ostaviteljem doprinijeli da se imovina ostavitelja povea predmeti koji slue za svakodnevu upotrebu u kuanstvu

PRAVNA OSNOVA NASLJEIVANJA

Osnove nasljeivanja su: zakonsko nasljeivanje oporuno nasljeivanje Zakonsko je pravilo, a oporuno iznimka, meutim u graanskom je pravu iznimka jaa od pravila. Do zakonsko nasljeivanja e doi:

46

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
1) ako iza ostavitelja nije ostala valjana oporuka 2) ako su se oporuni nasljednici odrekli nasljedstva ili su nesposobni za nasljeivanje 3) ako su svi umrli prije ostavitelja

ZAKONSKO NASLJEDNO PRAVO

- je nasljeivanje na temelju odreenih injenica koje zakon predvia kao pravnu osnovu za nasljeivanje u sluaju kad iz odreenih razloga nije moglo doi do oporunog nasljeivanja. Pravne osnove nasljeivanja po zakonu su: krvno srodstvo brana veza izvanbrana veza posvojenje KRVNO SRODSTVO - je odnos dvaju ili vie osoba koje potjeu jedna od druge ili od zajednikog pretka. Imamo dvije linije u krvnom srodstvu: uspravna osobe koje potjeu jedna od druge pobona osobe koje imaju zajednikog pretka Unutar linije srodnici se razvrstavaju po stupnjevima pravilo je koliko poroda toliko stupnjeva. BRANA VEZA -postoji izmeu osoba koje su sklopile brak. Brani drug nasljeuje po osnovi zakona ako je bio u braku s ostaviteljem u trenutku njegove smrti. Ako je brak postojao ali je prije otvaranja nasljedstva razveden ili poniten tada ta osoba nema status branog druga i ne moe nasljediti. IZVANBRANA VEZA - je zajednica neudane ene i neoenjena mukarca koja je trajala dulje vrijeme, a prestala je ostaviteljevom smru. ZN ne odreuje koliko se vremena smatra dovoljnim za priznanje neke zajednice izvanbranom. U obiteljskom zakonu stoji 3 godine. POSVOJENJE - graansko srodstvo je srodstvo koje se temelji na aktu posvojenja tueg maloljetnog djeteta. Posvojenjem izmeu posvojenika i srodnika posvojitelja ne nastaje odnos srodstva, ve se zasnivaju prava i dunosti koja po zakonu postoje izmeu djece i roditelja. NAELA ZAKONSKOG NASLJEIVANJA

47

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
1. Naelo grupiranja srodnika po parantelama. Parantela je skup krvnih srodnika koju ini rodonaelnik sa svojim potomcima. 1. parantela ine je potomci ostavitelja 2. parantela ine je ostaviteljevi roditelji i njihovi potomci 3. parantela ine je ostaviteljevi djedovi i bake i njihovi potomci 4. parantela ine je ostaviteljevi pradjedovi i prabake 2. Naelo iskljuivosti znai da blii zakonski red iskljuuuje daljnji. Iznimka od tog pravila je ako u prvom zakonskom redu ostane samo brani drug tada e on prei u drugi zakonsko red gdje e nasljeivati s ostaviteljevim roditeljima. 3. Naelo reprezentacije znai da umrlog nasljednika predstavljaju njegovi potomci 4. Naelo akrescencije ili prirataja znai da ako jedan od nasljednika otpadne iz nekog razloga, tada njegov dio prirasta drugom sunasljedniku ako su istog stupnja srodstva i iste kvalitete 5. Naelo transmisije znai da nasljednika nasljeuju nasljednici

NASLJEDNI REDOVI
PRVI NASLJEDNI RED u njega ulaze ostaviteljevi potomci, posvojenik i brani drug. Oni ostavinu dijele na jednake dijelove. DRUGI NASLJEDNI RED u njega ulaze brani drug ostavitelja (ako ne nasljeuje u prvom tj. kad ostavitelj ne ostavi potomke) i njegovi roditelji i njihovi potomci. Oni ostavinu dijele na pola. Ako su oba ostaviteljeva roditelja umrla prije ostavitelja, a nisu ostavili potomke tada brani drug nasljeuje sve jer brani drug iskljuuje sve pretke ostavitelja osim roditelja. Roditelje umrle prije ostavitelja prezentiraju njihova djeca TREI NASLJEDNI RED u njega ulaze djedovi i bake ostavitelja i njihovi potomci ETVRTI NASLJEDNI RED u njega ulaze ostaviteljevi pradjedovi i prabake

NASLJEDNO PRAVO BRANOG DRUGA - brani drug iskljuuje sve ostaviteljeve pretke osim roditelja. Kod njega imamo sluaj: 1. brani drug redovito nasljeuje- u prvom nasljednom redu gdje ostavinu dijeli na jednake djelove s ostaviteljevim potomcima i posvojenikom Brani drug gubi pravo na nasljeivanje:

48

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
ako je ostavitelj za ivota zapoeo brakorazvodnu parnicu ako je brak bio poniten ili proglaen nevaeim ako je zajednica ivota prestala krivnjom branog druga

NASLJEDNO PRAVO IZVANBRANOG DRUGA - izjednaen je s branim drugom NASLJEDNO PRAVO IZVANBRANOG DJETETA - kod nas vrijedi naelo ravnopravnosti brane i izvanbrane djece. Ono sigurno nasljeuje majku i njezine srodnike.

OPORUNO NASLJEDNO PRAVO je nasljeivanje temeljem oporuke

Oporuka je razredba posljednje volje kojom ostavitelj raspolae svojom imovinom za sluaj smrti. Za oporuku je bitno da se radi o raspolaganju imovinom, ne moraju u njoj biti odreeni nasljednici. Oporuku moe sastaviti svaka fizika osoba koja je navrila 16 godina ivota i koja je sposobna za rasuivanje. Ne trai se potpuna poslovna sposobnost. Karakteristike oporuke jednostrani pravni posao. oitovanje volje mora bit jasno, odreeno i ne smije biti dano u bludnji, niti izazvano silom, prijetnjom ili prijevarom. strogo osobni posao. strogo formalni posao. opoziv posao. Za opoziv potrebne su iste kvalitete koje se trae i za pravljenje oporuke. Onaj koji svoju oporuku opoziva mora imati navrenih 16 godina ivota i mora biti sposoban za rasuivanje. Ukoliko oporuitelj nakon sainjene oporuke duevno oboli oporuka postaje neopoziva. VRSTE I OBLICI OPORUKE Oporuka moe biti privatna ili javna.

Privatna je ona oporuka koju pravi sam oporuitelj bez prisutstva javnih tijela. Privatna je oporuka moe biti:
vlastoruna - jest ona oporuka koju je oporuitelj sam vlastoruno napisao i potpisao. Oporuka je pravovaljana ako ju je oporuitelj napisao svojom rukom i ako ju je potpisao. Vlastorunu oporuku moe praviti samo onaj koji zna itati i pisati i moe pisati. pisana oporuka pred svjedocima je oporuka koju je pisala druga osoba po diktatu ostavitelja i koja je potpisana pred svjedocima

49

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
Oporuitelj koji zna itati i pisati moe napraviti oporuku tako da e ispravu koju mu je netko drugi sastavio vlastoruno potpisati u prisutnosti dvaju svjedoka izjavljujui pred njima da je to njegova oporuka. Svjedoci e se potpisati na samoj oporuci, a korisno je da se naznai njihovo svojstvo svjedoka. Moraju biti istodobno nazoni. usmena oporuka pred svjedocima (od izvanrednih oporuka samo ona postoji u ZN) - moe se praviti samo u izvanrednim prilikama . Ta se oporuka pravi tako da oporuitelj pred dva svjedoka usmeno izjavi svoju posljednju volju Usmena oporuka vrijedi samo jo 30 dana od prestanka izvanrednih okolnosti. Ako je oporuitelj umro za vrijeme trjanja izvanrednih okolnosti ili u roku od 30 dana nakon prestanka takvih okolnosti, tada oporuka vrijedi. Svjedoci usmene oporuke duni su to prije napisati ono to im je oporuitelj rekao i to predati sudu, odnosno ponoviti pred sudom ono to im je oporuitelj iznio kao svoju posljednju volju, te opisati gdje i pod kakvim je okolnostima oporuitelj pravio usmenu oporuku.

Javna je ona oporuka koja je nainjena uz sudjelovanje javih organa. Javna oporuka moe biti:
sudska oporuka - je redovita javna oporuka, a pravi se u formi sudskog zapisnika. Oporuku moe oporuitelju sastaviti po njegovom kazivanju sudac opinskog suda, koji e prethodno utvrditi identitet oporuitelja. Poto oporuitelj takvu oporuku proita i potpie, sudac e potvrditi na samoj oporuci da ju je oporuitelj u njegovoj prisutnosi proitao i potpisao. U sluaju da oporuitelj nije u stanju da proita oporuku koju mu je sastavio sudac, ovaj e je proitati oporuitelju u prisutnosti dvaju svjedoka, pa e onda oporuitelj u prisutnosti dvaju svjedoka oporuku potpisati, ili staviti na nju svoj rukoznak, poto izjavi da je to njegova oporuka. Svjedoci e se potpisati na samoj oporuci. diplomatska oporuka je ona koja je nainjena u inozemstvu pred naim diplomatskim ili konzularnim predstavnikom meunarodna oporuka - oporuitelj koji eli nainiti oporuku u formi meunarodne oporuke mora opinskom sudu, a u inozemstvu konzularnom odnosno diplomatskom predstavnitvu koje obavlja konzularne poslove, podnjeti ispravu o svojoj posljednjoj volji na ovjeru. Bitno je da pred ovlatenim tijelom, u prisutnosti dvojce oprunih svjedoka, izjavi da je podnesena isprava njegova oporuka i da je upoznat s njenim sadrajem. Potom potpisuje oporuku najprije on a za njim ovlatena osoba i svjedoci. oporuka satavljena na hrvatskom brodu - je izvanredna oporuka koja se sastavlja na hrvatskom brodu pred zapovjednikom broda, po odredbama koje vae za sastavljanje sudske oporuke.

50

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
Oporuka koja je sastavljena na brodu prestaje vaiti po isteku 30 dana nakon povratka broda u Republiku Hrvatsku. vojna oporuka sainjava se u formi sudskog zapisnika i tako sastavljena oporuka prestaje vaiti po isteku 60 dana po zavretku rata, a ako je oporuitelj prije ili kasnije demobiliziran, po isteku 30 dana nakon demobilizacije.

Oporuka nadalje moe biti redovita ili izvanredna.

Redovita je oporuka ona koja se moe praviti u svakoj prilici. Forma redovite
oporuke je stroga, a rok vaenja neogrnien. Redovite su oporuke: privatne pisane oporuke, sudska oporuka, diplomatska oporuke i meunarodna oporuka.

Izvanredna oporuka je ona koja se pravi u izvanrednim prilikama. Izvanredna je

oporuka po formi obino blaa, ali je njezin rok vaenja ogranien. Meu izvanredne oporuke spadaju od privatnih oporuka usmene oporuke pred svjedocima, a od javnih oporuka ovamo ubrajamo vojnike oporuke i oporuke sastavljene na brodu pred zapovijednikom broda. SVJEDOCI OPORUKE Svjedoci moraju biti istodobno prisutni. Svjedoci mogu biti: punoljetne osobe poslovno sposobne osobe i koje znaju itati i pisati, a kod sudske oporuke i koje razumiju jezik na kome je oporuka sastavljena. Ne mogu biti svjedoci: potomci oporuitelja, njegovi usvojenici i njihovi potomci, njegovi preci i usvojenici, njegovi srodnici u pobonoj liniji do zakljuivo etvrtog stupnja, brani drugovi svih tih osoba brani drug oporuitelja osoba koja ima ikakve koristi od oporuke SADRAJ OPORUKE ini ga: 1. odreivanje nasljednika 2. zamjene nasljednicima 3. zapisi 4. uvjeti, rokovi i nalozi 5. osnivanje zaklade

51

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
6. odreivanje izvritelja oporuke 7. ostalo 1. Imenovanje nasljednika - oporuitelj moe oporukom odrediti jednog ili vie nasljednika. Nasljednik na temelju oporuke je osoba koju je oporuitelj odredio da nasljedi cjelokupnu njegovu imovinu, ili dio imovine odreen prema cijeloj imovini. 2. Zamjene (supstitucije) Supstitucija moe biti - Obina ili vulgarna - oporuitelj moe odrediti oporukom osobu kojoj e pipasti nasljedstvo, ako odreeni nasljednik umre prije njega, ili se odrekne nasljedstva, ili bude nedostojan da naslijedi. Isto vai i za zapise. - Povjerbena ili fideikomisarna - znai imenovanje nasljednika nasljedniku. Kod nas nije doputena. 3. Ostavljanje zapisa Ako je nekoj osobi ostavljena samo jedna pojedina stvar iz ostavinske mase ili pojedino pravo iz ostavine - takva se osoba naziva zapisovnik (legatar), a ono to joj je ostavljeno naziva se zapis (legat). Osoba zapisovnika mora biti odreena ili bar odrediva, u protivnom odredba o zapisu je nitava. Odredba oporuke o zapisu moe se pobijati u opsegu kojim se vrijea neije nuno nasljedno pravo. 4. Raspolaganje u doputene svrhe i osnivanje zadubine Oporuitelj moe oporukom narediti da se neka stvar ili pravo ili dio ostavine upotrijebi za postizanje neke doputene svrhe. Ako je oporuitelj naredio osnivanje zadubine (posebna pravna osoba) i odredio sredstva za postizanje neke svrhe, zadubina e postati kad se dobije odobrenje nadlenog dravnog organa. 5. Tereti i uvjeti Oporuitelj moe opteretiti nekom dunou osobu kojoj ostavlja neku korist iz ostavine. On moe u pojedinim odredbama oporuke postaviti uvjete i rokove. Nemogui, nedoputeni i nemoralni uvjeti i tereti, kao i oni koji su nerazumljivi, smatraju se kao da ne postoje. 6. Odreivanje izvritelja oporuke Ostavitelj moe oporukom odrediti jednog ili vie izvritelja oporuke. Osnovan im je dunost postarati se da oporuka bude izvrena po oporuiteljevoj volji. 7. Ostalo Oporuitelj moe oporunom odredbom npr. oprostiti nasljedniku nedostojnost, opozvati raniju oporuku, stornirati opoziv, odrediti da se odreeni dar ne uraunava nasljedniku u njegov zakonski dio i dr.

52

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
OPOZIV OPORUKE Oporuka se moe opozvati u cijelosti ili djelomino. Naini opoziva oporuke su: unitenjem isprave izjavom o opozivu u formi kao i oporuka pravljenjem nove oporuke koja je sadrajno suprotna staroj konkludentnim radnjama oporuitelj za ivota raspolae imovinom suprotno oporuci OSTAVINSKI POSTUPAK -je skup procesnih radnji suda i stranaka radi zatite nasljednopravnih odnosa. Pokree se po slubenoj dunosti, im neka osoba umre. Nadlean je opinski sud i to onaj na ijem je podruju umrli imao posljednje prebivalite, a za nekretnine sud na ijem se podruju nalaze. PROGLAENJE OPORUKE - je sudska radnja kojom se sve oporuke jednog ostavitelja otvaraju i itaju pred 2 punoljetna graanina i o tome se sastavlja sudski zapisnik TUMAENJE OPORUKE - je utvrivanje prave volje oporuitelja. Ako postoji dvojba tumaenje mora biti povoljnije za zakonske nasljednike. NEVALJALOST OPORUKE NITAVOST Razlozi nitavosti oporuke: oporuiteljeva nesposobnost ako oporuitelj u vrijeme sastavljanja oporuke nije imao 16 godina ili nije bio sposoban za rasuivanje mane volje - nitava je oporuka ako je oporuitelj bio natjeran prijetnjom ili prinudom da je napravi ili se odluio da je napravi zbog toga to je bio prevaren ili to se nalazio u zabludi. nedostatak propisane forme nemogunost i nedopustivost sadraja

Ponitenje oporuke moe traiti samo osoba koja ima pravni interes, i to u roku od godinu dana od kada je doznala za postojanje uzroka nitavosti, a najdue za deset godina od proglaenja oporuke. Ponitenje oporuke prema nesavjesnoj osobi moe se traiti za 20 godina od proglaenja oporuke. REKONSTRUKCIJA OPORUKE Ako je oporuka sluajno ili krivnjom tree osobe nestala, unitena ili je izgubljena, tada zainteesirane osobe imaju pravo dokazivati postojanje oporuke, njen sadraj i da je imala potrebnu formu.

NUNO NASLJEDNO PRAVO

53

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
- je skup pravnih pravila kojima se odreuje krug osoba kojima je oporuitelj duan ostaviti odreeni dio svoje imovine. Nuni nasljednici su osobe kojima je ostavitelj duan ostaviti dio svoje imovine. Nuni dio - je odreeni dio zakonskog dijela, onog dijela koji bi nuni nasljednik kao zakonski nasljednik dobio da nema oporuke. Nuni se dio daje samo na zahtjev nunog nasljednika, a nikada po slubenoj dunosti. Nuni nasljednici imaju pravo zahtijevati nuni dio samo ako su istodobno i zakonski nasljednici. Ostavina se sastoji od dva dijela: nuni dio s kojim oporuitelj ne moe slobodno raspolagati raspoloivi dio s kojim oporuitelj moe slobodno raspolagati Kategorije nunih nasljednika Apsolutno nuni dio- apsolutni nasljednici. To su potomci umrlog, posvojenik i brani drug. Oni dobivaju 1/2 svog zakonskog dijela. Relativno nuni dio relativni nasljednici. To su roditelji odnosno posvojitelji ostavitelja i ostali preci. Oni dobivaju po 1/3 svog zakonskog dijela. Moraju ispuniti dvije pretpostavke: 4) da su ujedno i zakonski nasljednici 5) da su trajno nesposobni za rad i nemaju sredstava za ivot IZRAUNAVANJE NUNOG DIJELA Izraunavanju se pristupa u sluaju ako je nuni dio povrijeen oporukom i darovanjima za ivota. Taj zahtjev moraju postaviti nuni nasljednici. Primjenjuje se institut uraunavanja svakom zakonskom nasljedniku se u njegov dio uraunava ono to je dobio na dar od ostavitelja. Uraunava se i legat. UMANJENJE OPORUNIH RASPOLAGANJA I VRAANJE DAROVA ZBOG POVREDE NUNOG DIJELA Ako je oporuitelj oporukom raspolagao preko onoga to mu je doputeno prvo se umanjuju oporuna raspolaganja u istom omjeru prema svim nasljednicima, a tek se onda vraaju darovi i to po redu vraanja (prvo se vraa posljednji dar) Tuba za umanjenje oporunih raspolaganja podnosi se u roku 3 godine od proglaenja oporuke. ISKLJUENJE NUNIH NASLJEDNIKA Razlozi iskljuenja su: ako je poinio kazneno djelo prema ostavitelju ako je povrijedio zakonsku ili moralnu obvezu prema ostavitelju ako je poinio kazneno djelo protiv RH ako se odao neradu i nepotenom ivotu

54

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
Ti razlozi moraju postojati u trenutku sastavljanja oporuke. Iskljuenje moe biti djelomini ili potpuno. LIENJE NUNOG DIJELA Oporuitelj moe svog potomka u cijelosti ili djelomino litit njegova nunog dijela te e taj dio tada umjesto njemu pripasti njegovim potomcima. Potrebne su dvije pretpostavke: 6) ako je nuni nasljednik u vrijeme sastavljanja oporuke prezaduen ili je rasipnik 7) da ga se liava u korist njegova maloljetnog djeteta.

NASLJEDNOPRAVNI UGOVORI
1. Ugovor o ustupanju i raspodjeli imovine za ivota 2. Ugovor o doivotnom uzdravanju (ZOO) 3. Ugovor o dosmrtnom uzdravanju (ZOO)

UGOVOR O USTUPANJU I RASPODJELI IMOVINE ZA IVOTA

- je ugovor kojeg predak sklapa sa svojim potomcima i temeljem kojeg on razdjeljuje i ustupa svoju imovinu ili dio nje svojim potomcima. KARAKTERISTIKE: pravni posao inter vivos besplatan naplatan opoziv Imovina koja je raspodijeljena za ivota: ne uraunava se u ostavinu ne smatra se darom ne vraa se u sluaju povrede nunog dijela Za valjanost ovog ugovora trai se suglasnost svih potomaka koji su zakonski nasljednici. Ako te suglasnosti nema, tada dolazi do konverzije tog ugovora u ugovor o darovanju, pa e tada ustupljeni dio imovine smatrati darovima i uraunavati se u nasljedni dio. Do konverzije e doi i ako se ustupatelju nakon ugovora rodi dijete ili ako se pojavi nasljednik koji je proglaen umrlim. Ovaj ugovor treba biti sastavljen u pismenom obliku i ovjeren od suda. NASLJEDNIKA TUBA (?) - je tuba za zatitu nasljednog prava. Nasljednik ima pravo podii tubu protiv onoga koji dri ostavinu, a njemu osporava svojstvo nasljednika.

55

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
Rok za podizanje ove tube je 1 godina od dana saznanja nasljednika za svoje pravo i posjednika ostavine, a objektivni rok je 10 godina od otvaranja nasljedstva. Prema nesavjesnom posjedniku rok je 20 godina.

56

WWW.BH-PRAVNICI.COM