Stvarno pravo u objektivnom smislu

Stvarno pravo u objektivnom smislu je sistematizovan skup pravnih pravila

kojima se ureuju odnosi izmeu subjekata prava povodom stvari.
NI U KOM SLUAJU NIJE ODNOS OVJEKA I STVARI.

Primarni izvor stvarnog prava u fbih

Zakon o stvarnim pravima (Slubene novine Federacije Bosne i Hercegovine
66/13, 100/13)
Brojni drugi zakoni
PANJA: Slubena literatura nije kompatibilna sa ZSP-om i drugim pozitivnim
propisima u BiH.
Prijanji zakon se zvao: Zakon o vlasnikopravnim odnosima (ZOVO)
Stvarno pravo u subjektivnom smislu
Subjektivna stvarna prava (stvarna prava u subjektivnom smislu) su ona
graanska i to ona imovinska prava koja svoje nositelje (titulare) ovlauju
da odreene stvari imaju u svojoj neposrednoj vlasti (potpunoj ili
ogranienoj), a svim drugim graanskopravnim subjektima zabranjuju da ih u
izvravanju te vlasti samovlasno smetaju.
Stvarna prava se mogu klasificirati na:
stvarna prava na vlastitoj stvari pravo vlasnitva
stvarna prava na tuoj stvari (sektorska prava) pravo slunosti, zalono
pravo, stvarni teret i pravo graenja,zemljini dug.
lan 1. st. 2 ZSP FBiH
Naela stvarnog prava:
Stvarnopravnost
Apsolutnost
Zatvoren broj stvarnih prava (numerus clausus)
Publicitet

1. Stvarnopravnost
Da bi moglo postojati neije subjektivno stvarno pravo, nuno je da postoji
njegov objekt. Nema stvarnih prava bez objekta
Objekti stvarnih prava su stvari. Nakon to je na ili povodom odreene
stvari nastalo za nekog subjekta stvarno pravo, o daljnjoj sudbini te stvari
ovisit e i daljnja sudbina tog prava. Stvarno pravo e slijediti svoj objekt
u prostoru i vrijeme.
U historiji prava ponekad se govori o tjelesnim i bestjelesnim stvarima.
Zakonski pojam stvari
lan 5 Zakona o stvarnim pravima FBiH (Sl. novine FBiH 66/13, 100,13)
(1) Stvari u smislu ovog zakona su materijalni dijelovi prirode, koji mogu
biti u vlasti fizike ili pravne osobe, osim ako zbog svojih prirodnih
svojstava ili ogranienja na osnovu posebnog zakona nisu podobne da
budu objekt prava vlasnitva i drugih stvarnih prava.
(2) Stvari su u smislu ovog zakona i skup stvari i prava koja su zakonom
izjednaena sa stvarima.
Teorijska definicija stvari
Stvar je cjelovit, samostalni materijalni dio prirode, koji je prostorno
ogranien, potinjen faktikoj moi ljudskih bia te kojoj pravni poredak
nije oduzeo ili je oznaio svojstvo stvari.
Stvar je materijalni dio prirode u smislu da mora postojati u stvarnosti i da
zauzima prostor bez obzira kako malen u stvarnosti
Stvar mora biti cjelovita. Dijelovi stvari nisu zasebne stvari budui da oni
nemaju izolovanu egzistenciju i bez ostatka gube znaajnu vrijednost.
Stvar mora biti samostalna u smislu da povodom pravno-tehnikih
konsideracija ne predstavlja sastavni element komplementarne stvari ija
vrijednost lei u zajednikom skupu pojedinih materijalno individualnih ali
komplementarnih stvari.
Stvar mora biti potinjena ljudskoj moi u smislu da mora biti podobna
kontroli od strane ljudskih bia kao apsolutno svojstvo stvari.

Da bi odreeni materijalni dio prirode bio stvar pravni poredak ne smije da

je izriito oduzeo tom materijalnom dijelu prirode svojstvo stvari.
Neto to nije materijalni dio prirode e biti stvar ukoliko pravni poredak
tom faktoru postojanja prui karakteristiku stvari.
lan 6. ZSP: Predmet vlasnitva i drugih stvarnih prava
(1) Predmet prava vlasnitva je individualno odreena nepokretna
(nekretnina) ili pokretna (pokretnina) stvar,osim onih koje nisu za to
podobne ili zakonom nije drugaije odreeno.
(2) Nekretnine su estice zemljine povrine,zajedno sa svim onim to je
sa zemljitem trajno spojeno na povrini ili ispod nje, ako zakonom nije
drugaije odreeno.
(3) Pokretnine su stvari koje se mogu premjestiti sa jednog mjesta na
drugo bez promjene njihove supstance (sutine).
(4) Stvari koje su po svojoj prirodi pokretne smatraju se u pravnom smislu
nepokretnim stvarima ako pripadaju nekretnini ili ih zakon izjednaava sa
nekretninama.
(5) Zakonom odreene vrste prava ili netjelesne stvari mogu biti
izjednaene sa stvarima i tad se ubrajaju u pokretne stvari, a u
nepokretne samo ako su spojene sa vlasnitvom nepokretnih stvari, ili su
njihov teret, ili su zakonom proglaene nepokretnim.
(6) U sumnji da li je neto pokretna ili nepokretna stvar, smatra se da je
pokretna stvar.
(7) ivotinje nisu stvari ali za njih vrijedi sve to i za stvari, ako nije to
drugaije zakonom odreeno.

2. Apsloutnost
Pravna vlast koju stvarno-pravno ureenje daje subjektima subjektivnih
stvarnih prava, za svakoga je mjerodavna djeluje apsolutno tj. erga
omnes (contra omnes).
Svako subjektivno stvarno pravo je pravo s apsolutnim djelovanjem.

Ono ovlauje svojeg nositelja da ima na odreenoj stvari neku

neposrednu pravnu vlast koju svatko treba potovati, to znai da se
svatko treba suzdravati od svega ime bi bespravno povrijedio pravnu
vlast nositelja stvarnog prava.
Apsolutno djelovanje je tzv. negativna strana svakog subjektivnog
stvarnog prava jer postoji svaija negativna dunost na suzdravanje od
povrede toga prava.
To je opa negativna dunost svih ostalih osoba prema nositelju nekog
subjektivnog stvarnog prava.Kada je rije o ogranienim stvarnim pravima
pored ove ope dunosti svih, postoji jo i posebna negativna dunost
vlasnika stvari da neto trpi ili da proputa.
ZATVOREN BROJ STVARNIH PRAVA
Podrazumijeva:
a) ogranienje vrsta (tipova) stvarnih prava,
b) ogranienje sadraja svake vrste stvarnih prava i
c) nedjeljivost sadraja svakog pojedinog stvarnog prava.
Ogranienje vrsta stvarnih prava
U pravnom poretku postoje samo one vrste stvarnih prava koje su
predviene zakonom zatvoreni broj vrsta stvarnih prava (numerus
clausus).
Budui da su stvarna prava apsolutna i za svakog mjerodavna, teko je od
bilo koga oekivati da potuje tua prava ako ne moe ni znati s kojim bi
sve pravima trebao raunati. Zato savremeni pravni poreci ne doputaju
pravnim subjektima da kreiraju nove vrste stvarnih prava, nego to
rezerviraju iskljuivo za zakonodavca. Naprotiv, obvezna prava mogu
subjekti kreirati prema svojoj volji jer su relativna.
Numerus clausus
Numerus clausus broj stvarnih prava odreen je propisom. Numerus
clausus ne znai da je broj stvarnih prava jednom zauvijek odreen, ve to
da je taj broj u odreenom pravnom sistemu u svakom trenutku odreen
propisom.
Ogranienje sadraja svake vrste stvarnih prava

Zakon odreuje vrste stvarnih prava, te svojim normama propisuje bitan

sadraj svake pojedine vrste stvarnih prava te stjecanje, prestanak i
zatitu pojedinanih stvarnih prava tih vrsta.
To ini imperativnim (striktnim) normama kojima propisuje bitni sadraj
stvarnih prava, ali u pogledu nebitnoga ostavlja i neku mogunost da se
podrobnije odredi sadraj svakog pojedinog stvarnog prava.
Nedjeljivost sadraja svakog pojedinog stvarnog prava
Svako stvarno pravo je nedjeljivo jedinstvo. Nedjeljivost sadraja stvarnih
prava ne znai da ta prava ne mogu biti djeljiva. Neka to jesu (npr. pr.
vlasnitva i pr. graenja), a druga nisu (npr. pr. slunosti, zalono pravo).
Kada se djeljivo stvarno pravo dijeli, ono se nikada ne dijeli po sadraju
ve po obimu(npr. suvlasnitvo)
PUBLICITET STVARNIH PRAVA
Stvarna prava su apsolutna, pa je prijeko potrebno da svima bude publicirano
da u pogledu odreene stvari postoji neije stvarno pravo, to omoguuje da
se potuju ta tua prava.
Postojanje stvarnih prava na pokretninama redovito objavljuje posjed
svojom vanjskom vidljivou.
Zbog toga je stjecanje stvarnih prava na pokretninama ureeno tako da je
jedna od pretpostavaka za to stjecanje posjeda dotine pokretnine.
Takav publicitet esto nije dovoljan, te se stoga za pojedine vrste
pokretnina vode neki javni upisnici (npr. upisnik brodova, zrakoplova).
Stvarna prava na takvim pokretninama stjeu se upisom u odgovarajui
javni upisnik.
Postojanje stvarnih prava na nekretninama objavljuje se putem njihova
upisa u zemljinu knjigu.
Uknjiba (tj. predbiljeba) stvarnog prava u zemljinoj knjizi jedna od
pretpostavka za stjecanje stvarnih prava na nekretninama.

Pojam, vrste i kvalifikovanost posjeda

Posjed je pravno relevantna faktika vlast koju neki subjekt prva ima u
odnosu na druge subjekte prava povodom oreene stvari.

Pojam posjeda
Posjed je faktika vlast subjekta prava nad odreenom stvari (objektom
prava).
Posjed nije pravo
Posjed nije odnos
Posjed je pravno relevantna injenica
Posjed, kao pojam potie od latinske rijei possessio
Posjed je pravno relevantna injenica da je odreena stvar podvrgnuta
relativno trajnoj vlasti odreene osobe, koja je privatna vlast, koja je
neposredna vlast i koja djeluje apsolutno.

Faktika vlast kao element posjeda

Rije je o takvoj vlasti koja faktiki postoji, a gdje nije doluno da li takva
vlast ima ili nema bilo kakav pravni temelj za posjedovanje.
POSJED POSTOJI BEZ OBZIRA DA LI IMA ILI NEMA PRAVNE OSOVNE ZA
POSTOJANJE TOG POSJEDA.
Naravno da posjeovanje bez valjane pravne osnove nije dozvoljeno ali ak
i u tom sluaju ono predstavlja pravno relevantan posjed te osobe.
Postoji li gleda stvari neiji posjed ili ne ovisi o tome je li glede te stvari
uspostavljeno stanje koje se u odnosnom drutvu vidi, osjea i ocjenjuje
kao stanje neije faktine vlasti.
To nije subjektivno ubijeenje ili stav ve objektivno postojanje injenice u
pravnom poretku.
Elementi faktike vlasti
Vanjska vidljivost
Razmjerna trajnost
Mogunost iskljuenja tuih zahvata u stvar
Dostupnost stvari posjedniku

Posjed je injenica!
Posjed nije pravo!
ZSP lan 315 st. 1 - Posjednik stvari je osoba koja ima faktiku vlast
na stvari.
Karakteristike posjedovnog odnosa
Posjed moe biti odnos izmeu subjekata prava
Posjed NIJE ODNOS IZMEU SUBJEKTA I STVARI!
Posjednik je lice koje ima faktiku vlast nad odreenoj stvari
Posjednikom moe biti bilo koje fiziko lice ili pravno lice
Za posjed mora postojati pravna sposobnost
Za posjed nije potrebna poslovna sposobnost
Predmet posjeda
Predmet posjeda moe biti iskljuivo objekt prava, a nikad subjekt prava.
Moe biti predmetom posjeda ono to moe biti predmetom vlasnitva.
Predmet posjeda moe biti:
Stvar
Pravo

Vrste posjeda
Graa posjeda moe biti jedinstvena te je u tom sluaju posjed samo
neposredan.
Ali posjed se moe i stupnjevati pa e se u takvom sluaju sastojati od:
neposrednoga posjeda, te
jednog ili vie posrednih posjeda.
Kada je posjed stupnjevan razlikuje se samostalan od nesamostalnoga
posjeda.

Neposredan i posredan posjed ZSP lan 315. st. 2 i 3

Neposredan posjed
Neposredan posjed je onaj to ga posjednik ima povodom odreene stvari
time to na njoj neposredno i vanjski vidljivo izvrava svoju faktinu vlast
osobno ili posredstvom pomonika u posjedovanju.
l. 315. st. 2 Ko svoju faktiku vlast vri lino ili putem pomonika u
posjedovanju neposredni je posjednik
Za neposredan posjed stvari je karakteristino neposredno osobno, ili
putem pomonika u posredovanju, tjelesno dranje stvari u vlasti osobe.
Neposredni posjednik u pravilu izvrava osobno faktinu vlast na stvari, ali
je moe izvravati i pomou druge osobe - pomonika u posjedovanju.
Stvar moe biti u neijem neposrednom posjedu, a da pritom nije ni u
ijem posrednom posjedu, dok obrnuto nije mogue.
Neposredan posjednik ostvaruje svoj posjed posjednovnim inima.
Svaki posjedovni in koji neka osoba izvri neposredno na stvari, ako je
vanjski vidljiv i takvog sadraja da ga se u drutvu moe prepoznati kao
ostvarenje faktine vlasti te osobe na toj stvari posjednovni je in njen.
Je li in kojeg je netko poduzeo glede odreene stvari njezin posjedovni
in na toj stvari, prosuuje se objektivno, prema shvaanjima koja u
drutvu postoje o tome ime se ostvaruje faktina vlast na takvoj stvari.
Izvravanje vlasti implicira voljno postupanje.
Onaj koji ini neto a da to ne eli ne izvrava nikakvu vlast i nije
posjednik
Mjerodavan je dakle, sadraj volje
Pomonik u posjedu ZSP l. 318
Pomonik u posjedovanju je osoba koja neposredno poduzima one ine
kojima se izvrava faktina vlast na stvari, ali koja time ne izvrava
nikakvu svoju, nego iskljuivo tuu faktinu vlast.
Neposredni posjednik moe izvravati posjedovne ine posredstvom druge
osobe, tj. pomonika u posredovanju.

S obzirom da ne izvrava svoju nego tuu faktinu vlast pomonik nije

posjednik tako da i ovdje postoji neposredni posjed od strane posjednika
koji se samo izvrava preko pomonika.
Pomonik se pokorava posjednikovim nalozima izvravajui time iskljuivo
njegovu (posjednikovu) faktinu vlast na stvari. Pomonik u posjedovanju
moe biti svaka osoba koja se s posjednikom stvari nalazi u radnom ili
slinom odnosu, lan je njegova domainstva itd.
Ako doe do spora, dok se ne utvrdi da je onaj tko je neposredno
izvravao ine faktine vlasti pritom bio samo tui pomonik u
posjedovanju, smatrat e ga se neposrednim posjednikom.
Posredan posjed
Posredni posjed stvari postoji ako neposredni posjednik izvravajui svoju
faktinu vlast ujedno izvrava i vlast za drugoga. Tada se posredstvom
vlasti neposrednoga posjednika stvar nalazi i u posrednoj, vioj faktinoj
vlasti toga drugoga posrednoga posjednika.
l. 315. st. 3 Posredni posjed stvari ima osoba koja faktiku vlast na
stvari vri preko druge osobe, koja po nekom pravnom osnovu ima stvar u
neposrednom posjedu. Ako je posjednik, prije nego je stvar prepustio
neposrednom posjedniku, po nekom pravnom osnovu dobio tu stvar u
neposredan posjed od tree osobe, i ta se osoba smatra posrednim
posjednikom. Tko je neposredni posjednik, a tko posredni posjednik?
Najee se kao neposredni posjednik (u sluaju kada postoji i posredni
posjed) javlja plodouivatelj, zakupnik, najmoprimac, uvar, zaloni
vjerovnik, posudovnik, a posredni posjednik najee je vlasnik stvari.
Za postojanje posrednog posjeda je potrebno dvoje:
Posredujui posjed
Posredujui odnos
Posredujui posjed je onaj neposredan posjed posredstvom kojeg posredni
posjednik posreduje, ako izmeu njega i neposrednog posjednika postoji
posredujui odnos.
Posredujui odnos je odnos neposrednog i posrednog posjednika u kojem
neposredni posjednik stvar posjeduje kao netko tko ju je:

Ovlaten posjedovati kroz neko vrijeme (pr. kao posudovnik,

plodouivatelj)
Ili ju je obvezan kroz neko vrijeme posjedovati (pr. kao uvar)
Da bi odnos neposrednog posjednika s drugom osobom u pogledu
odreene stvari bio posredujui odnos, potrebno je da njihov odnos ima 2
nerazdvojne komponente:
Prva je OVLAST ILI OBVEZA neposrednog posjednika da stvar posjeduje
privremeno
Druga komponenta je zahtjev posrednog posjednika neposrednome neka
mu taj preda stvar u neposredan posjed nakon to prestane biti ovlaten
ili obvezan posjedovati je.
Viestruko stupnjevanje posjeda
Mogue je i viestruko stupnjevanje posjeda iste stvari. U temelju e
uvijek biti neiji neposredan posjed stvari, a na njemu e biti izgraena
ljestvica viestruko stupnjevanoga posjeda
npr. zakupodavac - zakupnik - podzakupnik; najmodavac - najmoprimac podnajmoprimac.
Samostalan i nesamostalan posjed -lan 316. ZSP.
Pojam Samostalnog i nesamostalnog posjeda
Samostalan posjed postoji ako posjednik izvravajui svoju faktinu vlast,
ne izvrava time niiju tuu viu, posrednu vlast.
Naziva se jo vlasniki posjed.
l. St. 1 Samostalni posjednik je osoba koja posjeduje stvar kao da je njen
vlasnik odnosno pravo stvarne slunosti kao da je njegov nosilac.
St. 2 Nesamostalni posjednik je osoba koja posjeduje stvar ili pravo
stvarne slunosti priznajui vlast neposrednog posjednika. 316. ZSP
Nesamostalan posjed postoji kada posjednik posjeduje stvar priznajui
viu vlast posrednoga posjednika.
Naziva se jo uporabni posjed.

Zbog toga ne moe neposredan posjed biti samostalan, kad god postoji i
posredan posjed. Kod posrednoga posjeda ako postoji vie stupnjeva,
samostalan je jedino posjed onoga stupnja koji je najudaljeniji od
neposrednoga posjeda, dok su na svim ostalim stupnjevima posjedovanja
te stvari nesamostalni posjedi
(npr. kod zakupa zakupodavac ima samostalan posjed, a zakupnik i
podzakupnik nesamostalan posjed).
Za svaki se posjed pretpostavlja da je samostalan.
Individualni Posjed i suposjed ZSP l. 315. st. 6
Individualni posjed (samoposjed) postoji kada na jednom stupnju
posjedovanja stvar posjeduje samo jedna osoba (jedna kao neposredni, a
druga kao posredni posjednik).
Suposjed postoji kada isti posjed ima vie osoba, to kod stupnjevanoga
posjeda znai, kada na istom stupnju posjedovanja stvar posjeduje vie
osoba.
Suposjed
Svi suposjednici imaju istodobno isti posjed stvari na istom stupnju
posjedovanja, pri emu je faktina vlast svakog suposjednika ograniena
faktinom vlau ostalih suposjednika.
Nema suposjeda izmeu neposednog i posrednog posjednika iste stvari, a
ni suposjeda izmeu osoba koje istu stvar posredno posjeduju na
razliitim stupnjevima posjedovanja.
Meu suposjednicima nije posjed nikad podijeljen po kvotama.

Obian suposjed
Obian suposjed postoji kada svaki od suposjednika moe izvravati
suposjed nezavisno od ostalih suposjednika (npr. posjed zajednikoga
dvorita).
Pritom faktina vlast ostalih posjednika konkurira s njegovom.

Neposredan obian suposjed je npr.neposredan suposjed stanara glede

zajednikog dijela zgrade, svaki od njih samostalno se slui stubama,
dizalom praonicom rublja i sl.
Postoji obian posredan suposjed ako posredni suposjednici imaju prema
neposrednome zahtjev na izruenje stvari kao solidarni vjerovnici.
Zajedniki suposjed
Zajedniki suposjed postoji kada ni jedan od suposjednika ne moe
izvravati suposjed nezavisno od ostalih nego samo u zajednici s ostalima
(primjer je sukljuarstvo - svaki od posjednika ima klju od blagajne, ali se
ona moe otvoriti samo ako se otkljua sa svim kljuevima).
Ovo iznad je primjer neposrednog zajednikog suposjeda.
Posredan zajedniki suposjed stvari postoji ako suposjed

Posjed stvari i posjed prava

Posjed stvari
Predmet posjedovanja su u prvom redu stvari i to postojee.
Nije mogu posjed budue stvari.
Predmet stvarnih prava moe biti samo cijela nekretnina dok predmet
odvojenogaposjedovanja moe biti sve to je prikladno za neiju faktinu
vlast.
Posjed dijela stvari (ZSP lan 315. st. 4)
Posjednikom se smatra i osoba koja svoju faktinu vlast ima glede dijela
neke stvari, premda taj dio ne bi mogao biti samostalnim predmetom
stvarnih prava (poput sobe ili druge prostorije u stanu). Takav dio ne bi
mogao biti samostalni predmet vlasnitva ili kojega drugoga stvarnoga
prava, ali moe biti predmet posjeda jer posjed uope nije stvarno pravo,
kao ni pravo uope.
Posjed prava ZSP l. 315 st. 5

Posjed prava stvarne slunosti znai faktino izvravanje sadraja stvarne

slunosti glede neke nekretnine. To je jedini oblik posjedovanja prava u
nas, ali je u praksi izjednaen s posjedom stvari.
Posjed prava je relativno trajna faktina vlast posjednika jedne nekretnine
kao povlasne, koja se sastoji u faktinom izvravanju sadraja prava
stvarnih slunosti glede neke tue nekretnine kao poslune.
Pravo posjeda
Pravo posjeda je skup pravnih uinaka vezanih za injenicu posjeda.
Tabularni posjed jeste takav posjed koga ima subjekt prava koji je upisan u
zemljinu knjigu kao vlasnik izvjesne nekretnine, a koji nema faktiku vlast
na predmetnoj nekretnini.
Kakvoa posjeda
Objektivne osobine posjeda o emu ovisi i njegova kakvoa su:
a) zakonitost,
b) istinitost, te
c) potenje posjednika
Zakonit i nezakonit posjed
Zakonit je onaj posjed koji ima valjani pravni temelj toga posjedovanja.
Nezakonit je onaj posjed koji uope nema nikakav pravni temelj ili mu
temelj nije valjan.
Na posjedovanje stvari ovlauje pravo vlasnitva, pravo plodouivanja,
zalono pravo na pokretnini, pravo zakupa, pravo najma, pravo posudbe i
dr.
Posjed je nezakonit ako uope nema pravni temelj te ako mu je pravni
temelj nitetan pravni posao. Ako mu je pravni temelj pobojan posao, to
nee tetiti njegovoj zakonitosti, dok mu ne bude poniten taj posao.
Istinit i neistinit posjed
Istinit posjed je onaj koji nije steen na protupravan nain, dakle koji nije
nastao silom (vis), ni potajno (clam), ni zlouporabom povjerenja (praecario
modo).

Neistinit (viciozan) je posjed koji je steen silom, potajno ili zloupotrebom

povjerenja.
Sticanje posjeda silom
Pod silom se razumijeva fizika sila i prijetnja. Posjed je steen potajno
ako je steen prijevarom, kraom ili na bilo koji drugi potajni nain.
Stjecanje posjeda zloupotrebom povjerenja
Pod stjecanjem posjeda zloupotrebom povjerenja (na izmoljen nain)
smatraju se svi oni naini stjecanja posjeda u kojima je stjecatelj ve imao
neku poziciju u pogledu tue stvari, ali ju je onda samovlasno pretvorio iz
neposjeda u posjed (npr. najmoprimac nakon isteka ugovora o najmu ne
eli vratiti stvar).
Savjestan i nesavjestan posjed
Savjestan je svaki posjednik koji ne zna niti iz okolnosti sluaja mora da
zna da njegov posjed nije zakonit ili savjestan.
Posjed je poten (possessio bone fidei, savjestan posjed) ako posjednik ne
zna da mu ne pripada pravo na posjed, a to njegovo neznanje je ispriivo.
Nesavjestan je svaki onaj posjed kod kog posjednik zna ili iz okolnosti
sluaja mora da zna da njegov posjed je ili neistinit ili nezakonit, odnosno
mora da zna da postoji nedopustiv nedostatak u njegovom posjedu.
Posjed je nepoten ako je posjednik prigodom stjecanja znao da mu ne
pripada pravo na posjed ili je tada s obzirom na okolnosti imao dovoljno
razloga posumnjati u to da mu pripada pravo na posjed.
Posjed moe i naknadno postati nepoten ako posjednik sazna da mu ne
pripada pravo na posjed.
Kvalifikovani posjed
Posjed koji ima sve tri pozitivne osobine to znai da je istodobno zakonit,
istinit i poten naziva se publicijanski posjed (po publicijanskoj tubi koju
moe uloiti posjednik kao da je vlasnik), uzukapioni posjed (jer se moe
reodvitom dosjelou pretvoriti u pravo) ili kvalificirani posjed (po injenici
da je takav posjed kvalificiran za spomenutu tubu i za dosjelost).

Trajnost posjeda
lan 328. Trajnost posjeda
(1) Posjed traje dok traje posjednikova faktika vlast u pogledu stvari.
Posjed ne prestaje, niti se prekida, ako je smetnja ili proputanje
izvravanja posjednikove vlasti bilo po svojoj naravi samo privremeno i
nezavisno od volje posjednika.
(2) Smatra se da posjed nakon to je steen traje neprekidno dalje, a ko
tvrdi da je prestao ili da je bio prekinut, treba dokazati da su nastupile
okolnosti zbog kojih je posjed prestao.
Sticanje posjeda
Posjed je steen ako i kada je nastala injenica koja kao rezultat ima
uspostavljanje faktike vlasti subjekta prava nad izvjesnom stvari.
Odnosno posjed nastaje inom stjecanja kojim zaista nastaje, u pogledu
stvari, stanje koje ima sve osobine posjeda stvari ili prava bilo da je rije o
neposrednom ili posrednom posjedu.
Elementi faktike vlasti
Vanjska vidljivost
Razmjerna trajnost
Mogunost iskljuenja tuih zahvata u stvar
Dostupnost stvari posjedniku
in sticanja posjeda
in stjecanja posjeda redovito je:
neki vanjski vidljivi tjelesni ili fiziki in, koji moe biti jednostran:
uzimanje,
oduzimanje posjeda
ili dvostran:
tradicija
te oitovanje pravno relevantne volje (pravni posao)

Sticanje posjeda
Stjecatelj moe posjed stei:
vlastitim inom stjecanja ili
inom neke druge osobe ako ta osoba zastupa stjecatelja po njegovoj volji
(ugovornik zastupnik) ili po zakonu (zakonski zastupnik; poslovoa bez
naloga).
lan 319. ZSP
Posjed je steen kad sticalac uspostavi svoju faktiku vlast u pogledu
stvari, bilo da ju je osnovao jednostranim inom (izvorno sticanje posjeda)
ili da mu je prenesena (izvedeno sticanje posjeda)
Izvorno stjecanje posjeda
Posjed je steen izvorno (originarno) ako je posjednik ili stjecatelj
jednostranim inom uspostavio svoju faktinu vlast glede neke stvari koja
u tom asu nije bila ni u ijem posjedu, ili ako je bila, uspostavio je svoju
vlast neovisno ili usprkos tom tuem posjedu, pa i protivrpavno.
Izvedeno stjecanje posjeda
in izvedenoga stjecanja (derivativnog) posjeda je uvijek dvostrani in
dotadanjeg posjednika ili stjecatelja kojim se uspostavlja stjecateljeva
faktina vlast tako to ju dotadanji posjednik predaje stjecatelju, a taj je
prima.
Izvedeno stjecanje moe biti translativno i konstitutivno.
lan 321 Predaja posjeda oitovanjem volje
(1) Samim oitovanjem volje da se posjed predaje sticaocu taj
stie neposredni posjed samo ako je ve u poloaju da
izvrava svoju vlast u pogledu stvari.
(2) Samim oitovanjem volje da se posjed predaje sticaocu
moe posjed prei na njega tako da dotadanji posjednik
zadri stvar, a sticaocu se prenese ili se za njega osnuje

pravo da mu dotadanji posjednik preda tu stvar; isto tako i

da se stvar preda nekoj treoj osobi, a sticalac dobije pravo
da mu ona preda tu svar.
(3) Predaja posjeda uinjena samim oitovanjem volje da se
posjed predaje sticaocu djelovae prema treima samo ako
su o tome obavijeteni, ili im je to inae poznato.
Stjecanje posjeda prava
Moe se ostvariti jednostranim inom, npr. posjed afirmativne stvarne
slunosti osniva se jednostranim inom kojim se samovlasno izvri na
nekretnini u tuem posjedu neto to posjednik te druge nekretnine ne bi
trebao trpjeti, a taj to ipak otrpi. Posjed negativne stvarne slunosti osniva
se jednostranim inom stjecanja kojim je posjednik jedne nekretnine u
korist te svoje nekretnine samovlasno zabranio posjedniku druge
nekretnine da na svojoj nekretnini ini neto to bi taj inae mogao initi.
Stjecanje posjeda prava moe se izvriti i dvostranim inom, u sporazumu
s posjednikom nekretnine koja bi time postala posluna.
lan 322. Sticanje posjeda stvarne slunosti
(1) Posjed prava stvarne slunosti stie se izvorno ukoliko
posjednik jedne nekretnine kao povlasne pone izvravati
radnje koje predstavljaju sadrinu odreene stvarne
slunosti na drugoj nekretnini.
(2) Ukoliko posjednik neke nekretnine u sporazumu sa
posjednikom druge nekretnine pone izvravati radnje koje
predstavljaju sadrinu odreene stvarne slunosti smatra se
da je posjed prava stvarne slunosti predat sticaocu.
(3) Posjed prava stvarnih slunosti uspostavljen u korist
odreene nekretnine kao povlasne prelazi zajedno s

posjedom te nekretnine na sticaoca.

(4) Onaj ko izvorno stekne posjed nekretnine, ne stie samim
time i posjed prava stvarne slunosti koja postoji u njezinu
korist.
lan 320. Prijenos posjeda
(1) Posjed se prenosi predajom same stvari ili sredstva kojim sticalac ima
vlast na stvari, a predaja je izvrena im se sticalac s voljom prenosioca
nae u poloaju izvravati vlast u pogledu stvari.
(2) Kad se posjed prenosi osobi koja nije prisutna, predaja je izvrena kad
on primi stvar ili kad je primi osoba koja ga zastupa, a predajom
prevozniku samo ako prevoznik radi za raun sticaoca.
(3) Kad su za robu predanu prevozniku ili skladitaru izdati vrijednosni papiri
koji je zamjenjuju u pravnom prometu, predaja takvog papira znai predaju
te robe. Pri tome u sluaju kad je jedna osoba u dobroj vjeri primila takav
papir, a druga u dobroj vjeri primila robu posjed robe je stekla ova druga
osoba.

Prestanak posjeda
Posjed je prestao kada je dotadanjem posjedniku prestala faktina vlast
koja je bila sadraj njegovoga posjeda.
Posjed je apsolutno prestao ako je uope prestao postojati (ne samo
dotadanjem posjedniku).
Posjed je relativno prestao ako je prestao dotadanjem posjedniku, ali nije
prestao postojati, nego je preao na neku drugu osobu.
Relativni prestanak zapravo i nije prestanak nego samo jedan od aspekata
prelaenja posjeda s jedne na drugu osobu.
Apsolutni prestanak posjeda
U apsolutni prestanak posjeda stvari ubraja se:
Propast i gubitak stvari (uzrok propasti moe biti prirodni dogaaj ili
ljudska radnja, skrivljena ili neskrivljena);

Naputanje (derelikcija) posjeda stvari je faktian in suprotan inu

uzimanja stvari u posjed koji takoer mora proistjecati iz volje posjednika
koja ne mora biti oitovana izriito;
Oduzee stvari znai prestanak posjeda ako neka osoba jednostranim inom
oduzme stvar posjedniku. No dotadanji posjed prestaje samo ako ga
posjednik ne zatiti putem samopomoi ili sudskom zatitom jer ako posjed
bude ponovno uspostavljen zatitom smatra se kao da posjed nije ni bio
prekinut
Relativni prestanak posjeda
Posjed stvari je relativno prestao ako doe do:
predaje posjeda drugoj osobi ili
do nasljeivanja posjeda.
lan 323. Nasljeivanje posjeda
(1) Nasljednik postaje posjednik u trenutku smrti ostavioca bez obzira kad
je stekao faktiku vlast na stvari.
(2) Kada je ostavioev posjed na jednoj ili vie stvari odnosno prava
stvarnih slunosti njegovom smru preao na dva ili vie sunasljednika, svi
su oni time postali suposjednici tih stvari odnosno prava stvarne slunosti,
pa e tako i izvravati posjed, osim ako na osnovu ostavioeve volje
izraene u testamentu ili odlukom suda u ostavinskom postupku nije
drugaije odreeno.
(3) Prelaskom ostavioeva posjeda na njegova nasljednika ne dira se u
ostale posjede iste stvari, odnosno prava.

Pravni uinci posjeda

Akviztivna funkcija posjeda
Zahvaljujui tome to je posjedu povjerena akvizitivna funkcija, pa je
stjecanje stvarnih prava (vlasnitva i drugih) mogue samo ako stjecatelj
stekne posjed na predmetu stvarnoga prava koje se stjee - stjecatelj
stvarnoga prava ujedno je odmah i posjednik.
U pravilu se bez stjecanja posjeda ne moe stei pravo vlasnitva na
pokretninama jer je potrebna tradicija ili predaja posjeda.
To je prihvaeno ne samo u naem pravu ve i u njemakom, austrijskom,

vicarskom i dr. Nasuprot tome u francuskom pravu stjecanje stvarnih

prava zbiva se samim sklapanjem ugovora.
ak i kada se stvarno pravo stjee originarno, dakle nije potrebna
tradicija, i onda je stjecanje posjeda redovita pretpostavka stjecanja
stvarnoga prava.
Publicitetna funkcija posjeda
Svojom vanjskom vidljivou posjed daje publicitet subjektivnim pravima
na stvari, ali svojstvo vanjske vidljivosti ima u pravilu samo neposredni
posjed.
Posredni posjedi redovito nisu vanjski vidljivi, a isto tako ni posjedi prava.
Da bi odrali povjerenje u posjed kao sliku subjektivnih prava, pravni
poretci moraju otkloniti ili barem znatno ublaiti opasnosti koje u pravnom
prometu prijete od pogrene slike koju bi o pravu mogao dati posjed. To je
neizbjena posljedica povjeravanja publicitetne funkcije posjedu.
Pravni poretci stoga pruaju zatitu posjedu, ak i onom koji je samo
privid prava.
Pravni uinci koji slijede iz publicitetne funkcije posjeda su da je mogue
stei stvar i od posjednika koji nije nositelj prava na stvar i da posjednik
odgovara umjesto vlasnika za tetu od opasne stvari koju posjeduje.
Zemljine knjige dodue kada je rije o nekretninama sve vie preuzimaju
publicitetnu funkciju od posjeda, ali ona jo uvijek vrijedi barem ako se
radi o pokretninama.
Publicitetna funkcija posjeda oslanja se na vanjsku vidljivost
neposrednoga posjeda, kao i na to da e se od neposrednoga posjednika
moi saznati je li mu posjed samostalan ili nesamostalan. Na ovoj se
funkciji grade vani pravni uinci kao to su mogunost da se stekne
pravo i od prividnoga vlasnika, i zatita posjednika koji vraa stvar
njezinom vlasniku, ako ju je poteno stekao u svoj posjed.
Kontinuitetna funkcija posjeda
Za svako su drutvo posebno vani socijalni odnosi povodom stvari.
Neophodno je da ti odnosi budu to stabilniji, da se odrava njihov
kontinuitet, kako ne bi trpjeli interesi koji se zadovoljavaju njima. Tei se
to manjim potresima nastalim samovlasnim inima.

Funkciju odravanja kontinuiteta i stabilnosti socijalnih odnosa povodom

stvari izvrava posjed kroz svoje pravne uinke koji se pokazuju preko:
zatite posjeda od smetanja i
mogunosti da se putem dosjelosti dugotrajan posjed pretvori u
subjektivno stvarno pravo.

Zatita posjeda
Da bi se posjed mogao zatiti mora doi do smetanja posjeda!
Posjed se moe smetati:
Faktiki i
Pravno
lan 327 - Pravo na zatitu posjeda
(1) Posjednik ima pravo na zatitu od samovlasnog smetanja posjeda.
(2) Pravo na zatitu posjeda ostvaruje se u sudskom postupku ili putem
samopomo
(3) Posjednik ima pravo zahtijevati sudsku zatitu zbog smetanja posjeda
u roku od 30 (trideset) dana od saznanja za smetanje i poinioca, a
najkasnije od jedne godine od dana nastalog smetanja (parnica zbog
smetanja posjeda).
(4) Posjedovnom tubom posjednik trai da se utvrdi in smetanja
posjeda, naredi uspostava posjedovnog stanja kakvo je bilo u asu
smetanja posjeda, te zabrani takvo ili slino smetanje ubudue.
(5) Sud prua zatitu prema posljednjem stanju posjeda i nastalom
smetanju, pri emu nemaju uticaja pravo na posjed, pravni osnov posjeda
i savjesnost posjednika.
(6) Posjednik koji je posjed stekao silom, potajno ili zloupotrebom
povjerenja, ima takoer pravo na zatitu od smetanja posjeda, osim
prema osobi od koje je na takav nain doao do posjeda, ako od nastalog
smetanja nisu protekli rokovi iz stava 3. ovog lana.
in smetanja

in smetanja posjeda je in neke osobe kojim se dotadanjem posjedniku

oduzima posjed ili ga se uznemirava u posjedovanju.
To je svakako voljni in.
in smetanja posjeda moe biti uinjen ne samo injenjem ve i
neinjenjem (npr. nevraanjem posuene stvari).
in smetanja moe biti poduzet osobno ili preko zastupnika.
in smetanja poduzet je samovlasno ako onaj koji ga je poduzeo nema za
to ovlatenje, tj. dozvolu, pristanak posjednika, niti je na to ovlaten
neposredno zakonom (npr. u sluaju nune obrane, krajnje nude, i kod
prava zadranja-retencije tue pokretne stvari) ili odlukom koju je sud ili
drugo tijelo vlasti (npr. pljenidba, deloacija, rekvizicija) donijelo na
temelju zakona koji doputa odnosni zahvat u tui posjed.
Samovlast lan 329.
Samovlast
(1) Samovlast je zabranjena. Bez obzira na to kakav je posjed, niko ga
nema pravo samovlasno smetati, ako i smatra da ima jae pravo na
posjed.
(2) Ko posjedniku bez njegove volje oduzme posjed ili ga u posjedovanju
uznemirava, samovlasno je smetao njegov posjed.
(3) Ni osoba od koje je posjed pribavljen silom, potajno ili zloupotrebom
povjerenja ne smije samovlasno oduzeti taj posjed nakon to joj prestane
pravo na zatitu posjeda.
(4) Nije samovlasno smetanje posjeda ako je in oduzimanja ili smetanja
posjeda doputen zakonom ili odlukom suda odnosno drugog tijela,
donesenom na osnovu zakona koji to doputa. Samovlasno je i kad je in
oduzimanja ili smetanja posjeda uinjen u nekom javnom ili opem
interesu, ako nije doputen zakonom ili na osnovu zakona.
Kome pripada pravo na zatitu posjeda?
Pravo na zatitu posjeda nastaje za posjednika samovlasnim smetanjem
njegovoga posjeda.
Trajanje prava na zatitu posjeda ogranieno je subjektivnim rokom od 30
dana od kada je posjednik saznao za smetanje i tko je posjed smetao te

objektivnim rokom od jedne godine od smetanja, bez obzira je li i kada je

posjednik saznao za smetanje.
Rok se prekida kada ranije posjedovno stanje bude ponovno uspostavljeno
silom (samopomo) ili milom, ili kada posjednik podnese sudu tubu zbog
smetanja posjeda.
Specifinost je sudske zatite posjeda njegova sumarnost, hitnost i
provizornost (nije dozvoljeno raspravljanje pravnih pitanja
Samopomo
Samopomo je prirodna reakcija osobe ije je pravo napadnuto, ona ga
brani ili ako ga je izgubila, pokuava ga vratiti.
Samopomoi se prigovara da nije dovoljno uinkovita jer zakazuje protiv
jaega, a s druge strane ugroava javni mir i red.

Defanzivna samopomo
Defenzivna samopomo je obrana postojeega posjeda, a ofenzivna
ponovno uspostavljanje oduzetoga posjeda.
Nae pravo poput njemakoga, austrijskoga i vicarskoga doputa
samopomo iako je mnogi pravni poretci iskljuuju.
lan 330.Samopomo
(1)Posjednik ima pravo na samopomo protiv onoga ko ga samovlasno
ometa u posjedu, pod uvjetom da je opasnost neposredna, da je
samopomo nuna jer bi sudska pomo stigla prekasno i da je nain
njenog vrenja primjeren konkretnoj opasnosti (doputena
samopomo).
(2) Doputena samopomo se smije vriti u rokovima u kojima se prema
ovom zakonu moe podii tuba za zatitu posjeda.
(3) Doputenom samopomoi smije se umjesto posjednika posluiti
pomonik u posjedu.

(4) Posjednik koji ostvari svoje pravo na zatitu posjeda putem

samopomoi, a nisu bile ispunjene pretpostavke iz stava 1. ovog lana,
odgovara za tetu koju je pri tome prouzrokovao.
Samopomo je doputena
samo ako se kumulativno ispune tri pretpostavke:
neposredna opasnost jer je in smetanja u toku ili je ve dovren,
samopomo je nuna jer bi sudska pomo stigla prekasno (okolnosti ne
omoguuju da posjednik trai sudsku zatitu),
da za zatitu posjeda ne bude primijenjena sila vee jakosti nego li je
primjerena okolnostima (ni posljedice ne trebaju prelaziti granicu onoga
to je nuno da se zatiti posjed).
Rok za samopomo
Rok za samopomo je 30 dana od saznanja za in smetanja i poinitelja, a
najdue godinu dana od poinjenoga smetanja.

Sudska zatita posjeda

lan 331. - Sudska zatita posjeda
(1)Posjednik kojemu je posjed samovlasno smetan ovlaten je svoj posjed
tititi putem suda, zahtijevajui da se utvrdi in smetanja posjeda,
naredi uspostava posjedovnoga stanja kakvo je bilo u asu smetanja,
te zabrani takvo ili slino smetanje ubudue.
(2)(2) Sud prua ovu zatitu posjeda u posebnom, hitnom postupku
(postupku za smetanje posjeda), prema posljednjem stanju posjeda i
nastalom smetanju, bez obzira na pravo na posjed, pravni osnov
posjeda, potenje posjednika, kao i bez obzira na to koliko bi smetanje
posjeda bilo u kakvu drutvenom, javnom ili slinom interesu.
(3)Pravo na poduzimanje posjedovnih ina smije se isticati i o njemu se
smije raspravljati jedino u vezi s prigovorom da oduzimanje, odnosno
smetanje posjeda nije bilo samovlasno.
SUDSKA ZATITA POSJEDA

Predmet raspravljanja je samo:

ima li tuitelj pravo na zatitu svojega posjeda putem suda, a ako mu
pripada
na koji e se nain ostvariti to pravo.
Zatita koju sud prua posjedniku u ovom postupku ograniena je samo
na pitanje je li posjed postojao i bio samovlasno smetan.
Time je zapravo provizorna jer ako je pitanje kome pripada pravo na
posjed sporno, ono u tom postupku nee biti rijeeno, nego e samo biti
uspostavljeno stanje kakvo je bilo prije smetanja.
O emu se ne raspravlja
Da ne bi optereivalo postupak za smetanje posjeda, pa time smanjivalo
njegovu hitnost, zakon zabranjuje da se u tom postupku raspravlja i
odluuje o:
pravu na posjed,
o pravnom temelju posjeda,
o potenju posjednika i
o korisnosti ina smetanja sa stajalita drutvenoga, javnoga ili slinoga
interesa

Aktivna legitimacija
Aktivno je legitimiran na podnoenje posjedovne tube posljednji, faktini
i mirni posjednik stvari ili prava iji je posjed samovlasno smetan.
To moe biti neposredni, ali i posredni posjednik (neposredni i u odnosu na
posrednoga; posredni u odnosu na neposrednoga takoer osim ako bi
trebalo raspravljati o njihovom pravnom odnosu-tada ostaje samo redoviti
sudski postupak).
Aktivno su legitimirani i suposjednici i nasljednici.
Pomonik u posjedovanju nije aktivno legitimiran za pokretanje postupka
zbog smetanja posjeda.

Pasivna legitimacija
Pasivno je legitimirana osoba koja je samovlasno smetala tui posjed
uznemirivi ga ili oduzevi.
To moe biti bilo koja trea osoba, ali i pomonik u posjedovanju koji je
samovlasno svoju ulogu pretvorio u posjed, zatim osoba koja ve
posjeduje isti objekt na istom ili drugom stupnju.
Pasivno je legitimiran onaj koji je osobno izvrio smetanje posjeda (moda
i po tuem nalogu) kao i onaj koji je izdao nalog za smetanje.
Elementi tubenog zahtjeva
Tubeni zahtjev sastoji se od tri elementa:
od zahtjeva da se utvrdi in smetanja tuiteljevoga posjeda,
da se tuenome naredi uspostava ranijega posjedovnog stanja, te
da se zabrani takvo ili slino smetanje ubudue, dakako sve pod
prijetnjom ovrhe ne bude li tuenik to sam u odreenom roku dobrovoljno
izvrio.
Sporedni zahtjev
Sporedni zahtjev se moe sastojati u naknadi parninih trokova,
odreivanju privremene mjere, odreivanju kratkoga paricijskoga roka itd.

Rok za sudsku zatitu

Rok za sudsku zatitu iznosi 30 dana od saznanja za smetanje i poinitelja,
a najdulje jednu godinu od ina smetanja.
Rok je prekluzivan, a ne zastaran tako da njegovim istekom prestaje za
posjednika pravo na zatitu posjeda od smetanja.
Doputene radnje tuenika
Tuenik smije stavljati prigovore koji se odnose na sljedea pitanja:
ima li tuitelj posjed kakav se titi,

je li tuenik uznemirio ili oduzeo taj posjed,

nije li istekom prekluzivnih rokova tuitelju prestalo pravo na sudsku
zatitu i
nije li uspostavljanje prijanjega posjedovnoga stanja faktino nemogue
ili nedoputeno.
Rjeenje
U sporovima zbog smetanja posjeda sud odluku donosi u obliku rjeenja.
Izreka rjeenja kojim je usvojen tubeni zahtjev ima tri glavna dijela:
utvrivanje posjeda i ina smetanja,
naredba tueniku da uspostavi prijanje posjedovno stanje i
zabrana takvoga ili slinoga ina smetanja ubudue.
U rjeenju sud odreuje rok za dobrovoljno izvrenje onoga to je naredio
(paricijski rok) prema okolnostima pojedinoga sluaja, pa ga moe odrediti
u kraem trajanju od inae propisanih 15 dana.
tovie moe odrediti da rjeenje treba izvriti odmah.
Rok za podnoenje albe
Rok za podnoenje albe je svega 8 dana.
U postupcima zbog smetanja posjeda alba je uvijek devolutivan pravni
lijek - nju e uvijek rjeavati vii sud.
Ona u pravilu odlae izvrenje rjeenja, suspenzivna je.
Od izvanrednih pravnih lijekova stranke mogu koristiti ponavljanje
pravomono zavrenoga postupka.
U postupcima zbog smetanja posjeda nije doputena revizija.
Privremene mjere
Kroz cijelo vrijeme dok tee postupak mogu se odreivati privremene
mjere.
Sud e odrediti privremenu mjeru (po relevantnom izvrnom zakonu) ako
je vjerojatno da postoji pravo na zatitu posjeda i ako je vjerojatna

opasnost da bi se ostvarenje zahtjeva moglo sprijeiti ili znatno oteati ili

je vjerojatno da postoji potreba za odnosnom mjerom da bi se sprijeilo
nasilje ili nastanak nenadoknadive tete.
Privremena mjera moe biti donijeta na odreeno vrijeme, ukinuta na
zahtjev tuenika ako se promijene okolnosti. Svakako e biti ukinuta ako
tubeni zahtjev bude pravomono odbijen.