Procesno meunarodno privatno

pravo
-Vjebe-

Ass. Mila Eminovi

 Terminoloke napomene
JAVNO PRAVO
je skup pravnih grana koje ureuju
SISTEM DRAVNE UPRAVE ili pak
odnose u kojima je jedan subjekt
NOSITELJ JAVNE VLASTI.
- Rimsko pravo (ius publicum, ius
privatum);
- Francuska graanska
revolucija,1789.g. -prodor individualnih
sloboda i autonomije pojedinca-
vanost ove podjele prava.
PRIVATNO PRAVO
U objektivnom smislu- pravila pravnog
poretka kojima je ureeno kako
RAVNOPRAVNI POJEDINCI (fizike
osobe, pravne osobe) mogu radi
realizacije svojih legitimnih ciljeva
SVOJOM VOLJOM preuzimati obaveze,
i stjecati subjektivna prava u pravnim
odnosima, te ih svojom voljom
izvravati, tititi, i njima raspolagati.
U subjektivnom smislu- pravo koje na
temelju normi PRIPADA nekom
pravnom subjektu u pravnom odnosu,
ovlaujui ga da neposredno izvrava
ovlasti na objektu tog prava, da od
drugog zahtjeva neku inidbu, ili da
stvara, mijenja ili ukida subjektivna
prava, a time i pravne odnose (pravna
mo).
 JAVNOPRAVNI ODNOS moe biti samo
onaj u kojem kao jedan od subjekata
djeluje drava, odnosno, ire, u kojima
drava, odnosno, drugi nedravni subjekti
nastupaju sa pozicije NOSITELJA
PRISILNE I SUVERENE VLASTI.

Koje grane prava?

Ustavno pravo, upravno pravo, krivino
pravo, finansijsko pravo, te u odreenoj
mjeri porodino pravo i radno pravo.
 PRIVATNOPRAVNI ODNOSI su takvi odnosi
koji nastaju i djeluju izmeu privatnih
osoba (fizikih i pravnih).
Nastanak i djelovanje privatnopravnih
odnosa temelji se na 4. osnovna naela:
Naelo autonomije (dispozitivnosti,
slobode);
Naelo ravnopravnosti;
Naelo prometnosti;
Naelo imovinske sankcije.
 Privatno pravo ima izrazito individualistiki
i liberalistiki znaaj;
Promocija slobode pojedinca u ljudskom
drutvu;
Pravila privatnog prava odreuju OPSEG
tih sloboda pojedinaca, ali i postavljaju
GRANICE tim slobodama (sloboda i prava
drugih, opi interes);
Privatno pravo Graanskog prava
 Meunarodno javno pravo
Sistem pravnih pravila koja ureuju
odnose meu subjektima
meunarodnog prava.
SUBJEKTI (drave, meunarodne
organizacije).
U MJP ne postoji zakonodavac,
njegova pravila nastaju aktivnou
samih subjekata (praksa, obiaji,
ugovori i sl.)- INTERNACIONALNI
PRAVNI IZVORI;
Pravo koordinacije;
Decentralizirane sankcije, kolektivne
sankcije, vojne mjere;
Ne postoji sud OPE nadlenosti,
Meunarodno privatno pravo
Sistem pravnih pravila kojima se
ureuju privatnopravne situacije sa
meunarodnim obiljejem;
Grana unutranjeg prava, nije
nadnacionalno pravo;
Pravo subordinacije;
Bavi se PRIVATNOPRAVNIM
ODNOSIMA u koje stupaju fizike i
pravne osobe;
IZVORI MPP su preteno
UNUTRANJI jer ih donosi domai
zakonodavac, IZUZETAK- primjena
bilateralnog ili multilateralnog ugovora;
Differentia specifica nije poseban
karakter odnosa kojim se bavi, ve je
to prisustvo stranog elementa;
CILJ mu je internacionalistiki- tei
postizanju internacionalne stabilnosti
privatnopravnih odnosa, te postizanju
pravne sigurnosti tih subjekata
 Meunarodno privatno pravo
Koegzistencija razliitih pravnih poredaka u svijetu,
odsustvo zajednikog, univerzalnog svjetskog prava;
U uvjetima globalizacije, privrednog razvoja, trine
privrede, razvoja raunarskih mrea i sl. UVE AVA se
broj privatnopravnih odnosa koji su povezani sa vie
drava, dakle koji imaju INTERNACIONALNA
OBILJEJA;
Sa aspekta domae drave- ti odnosi (sluajevi) su
INOSTRANO ili INTERNACIONALNO OBILJEENI i
iziskuju primjenu posebnih pravnih pravila koja u
sebi objedinjuje grana prava- MPP.
FINALNI CILJ MPP- postizanje internacionalne
stabilnosti privatnopravnih odnosa i pravne sigurnosti
subjekata u tim odnosima.
 MPP moemo posmatrati kao granu prava i
naunu disciplinu;
PREDMET MPP-a kao pravne grane-ono
pravno regulira privatnopravne odnose koji
su inostrano ili internacionalno obiljeeni.
Dva pojma:

- pojam privatnopravnih odnosa;

- pojam inostranog ili internacionalnog
obiljeja
 MPP se bavi PRIVATNOPRAVNIM ODNOSIMA: onima
u koje meusobno stupaju privatni subjekti, fizike i
pravne osobe;
Genus proximum (zbirna oznaka) za statusnopravne,
porodinopravne, nasljednopravne, stvarnopravne,
obligacionopravne, i dijelom radnopravne i
privrednopravne odnose.

STRANI ili INOSTRANI ELEMENT, tj. meunarodno

obiljeje sluaja je izvjesna injenica ili okolnost koja
jedno injenino stanje ili jedan ve oformljeni
privatnopravni odnos vezuje sa stranim suverenitetom
(dravom);
Inostrani element (injenica ili okolnost) moe se javiti u
bilo kojem od elemenata pravnog odnosa: SUBJEKTU,
OBJEKTU, SADRINI ODNOSA (pravima i obavezama
subjekata).
Na temelju postojanja inostranog elementa dolazi do
zainteresiranosti vie drava za takav odnos- putem
TERITORIJALNOG ili PERSONALNOG principa;
 MPP odgovara na tri pitanja:
1. iji organi su nadleni da raspravljaju i
odluuju o takvim privatnopravnim odnosima i
da li moe odluka organa jedne drave biti
priznata i izvrena u drugoj, odnosno drugim
dravama? (sukob jurisdikcija)
2. Koje (ije) je zakonodavstvo mjerodavno za
ureenje takvih odnosa? (sukob/kolizija
zakona)
3. Da li postoje u domaem pravu neka
ogranienja ili neka posebna pravila koja treba
primjenjivati na strance ukoliko je on subjekt
konkretnog odnosa? (pravni poloaj
stranaca)
 MPP kao nauna disciplina se bavi
u
prouavanjem i profiliranjem pravnih
normi kojima se pravno reguliraju
privatnopravni odnosi s meunarodnim
obiljejima.
Pravne norme o mjerodavnom pravu (ue
gledite), meunarodnoj nadlenosti,
priznavanju i izvrenju stranih sudskih i
arbitranih odluka, kao i norme kojima se
regulie nuna proceduralna saradnja
meu organima razliitih drava (ire
gledite).
 Pojam procesnog meunarodnog
privatnog prava
Ukupnost pravila o meunarodnoj nadlenosti, o
meunarodnoj pravnoj pomoi, o procesnom poloaju
stranaca, te priznanju i izvrenju stranih sudskih i
arbitranih odluka ine PROCESNO MEUNARODNO
PRIVATNO PRAVO- specifino pravo postupka u
privatnopravnim predmetima s meunarodnim
obiljejem.

Pravo na pravnu zatitu, pravo na pristup pravosuu-

tekovina XX.st;
Razvoj nacionalnih ekonomija, privatizacija, pojava novih
oblika trgovine i sl. dovodi do PORASTA broja sporova sa
internacionalnim obiljejem;
Dva mehanizma rjeavanja sporova:
- sudski;
- vansudski (alternativni).
 Pitanje:
Sa aspekta STRANKE- Kojem sudu da
podnese tubu u takvom sluaju,
dakle kada okolnosti sluaja ukazuju
na vie pravosua?
Sa aspekta SUDA kojem je tubeni zahtjev
podnesen- Da li je ovlaten da postupa
u konkretnom predmetu s obzirom na
njegovu internacionalnu dimenziju?
Od odgovora na pitanje ZAVISI:
Koje e PROCESNO PRAVO da bude
primjenjeno (jer sud uvijek primjenjuje svoje
procesno pravo-3. izuzetka), a to pravo ureuje i
poloaj stranke u postupku;
Koje KOLIZIONO PRAVO e da bude
primjenjeno (jer sud takoe uvijek primjenjuje
svoje koliziono pravo), a ono odreuje
mjerodavno materijalno pravo po kojem e se
suditi, pa na taj nain i kako e se rijeiti spor po
meritumu;
Da li e se odluka PRIZNATI i IZVRITI izvan
date drave (meunarodna nadlenost- OPI
UVJET priznanja i izvrenja).
 MEUNARODNA NADLENOST-
oznaava nadlenost domaih sudova u
inostrano obiljeenim graanskim i
trgovakim predmetima propisanu
meunarodnim ugovorima ili unutranjim
propisima.
PRIZNAVANJE i IZVRAVANJE-
oznaava davanje stranim sudskim
odlukama autoriteta res iudicata
(svojstva presuene stvari), odnosno
titulus executionis (izvrni naslov), te
drugih javnopravnim dejstava. Npr.
upisivanje dispozitiva odluke u knjige
graanskih stanja.
 Danas se u Meunarodnom privatnom pravu teite sa
sukoba zakona pomjera na pitanje sukoba
jurisdikcija;
Angloameriki pravni krug- Doktrina lex foro in foro
proprio;
Komunitarizacija MPP:
Oblast materijalnog prava najznaajnije: Uredba Vijea
(EU) br. 864/2007 od 11.07.2007. godine o pravu
mjerodavnom za vanugovorne obaveze (Uredba Rim II) i
Uredba Vijea (EU) br. 593/2008 od 17.06.2008. o pravu
mjerodavnom za ugovorne obaveze (Uredba Rim I), dok
su oblasti procesnog prava najznaajnije: Uredba vijea
(EU) br. 44/2001. od 22.12.2000. o nadlenosti,
priznanju i izvrenju odluka u graanskim i trgovakim
predmetima (Uredba Brisel I), Uredba Vijea (EU) br.
2201/2003 od 27.11.2003. godine o nadlenosti,
priznanju i izvrenju odluka u branim redmetima i
predmetima roiteljske odgovornosti (Brisel IIa), kojom se
stavlja van snage Uredba broj 1347/2000 od 29.05.2000
 Drave bi mogle na temelju svoje suverenosti
sve predmete koji se pred njih postave
podvrgnuti nadlenosti svojih organa;
Samoogranienje nadlenosti? Tri glavna
razloga:
1. Kao posljedica postojanja meunarodnog
ugovora;
2. Respektiranje nadlenosti organa drugih
drava, izbjegavanje retorzije i uskraivanja
priznavanja domaih sudskih odluka u
inostranstvu;
3. Nastojanje da rastereti domae pravosue.
 Meunarodna
nadlenost

Nadlenost ratione
materiae

Nadlenost ratione
loci
 Pitanje meunarodne nadlenosti uvijek
PRETHODI pitanju mjesne nadlenosti!
Pravila o meunarodnoj nadlenosti ureuje:
1. domai zakonodavac;
2. meunarodni ugovor;
3. principi MJP (princip suverene
jednakosti drava, princip nemjeanja i sl.)
Zakonodavac- upotreba podesnih i
internacionalno prihvatljivih kriterija;
Uredba- tzv. EKSCESNI KRITERIJI
(dravljanstvo jedne stranke, nalaenje
tuenikove imovine neznatne vrijednosti,
uruenje sudskog poziva za vrijeme tuenikovog
kratkotrajnog boravka u zemlji- writt of
summons.
Ekscesni kriteriji se otro kritikuju i u veini
zakonodavstava su VAN UPOTREBE!
 Karakter pravila o meunarodnoj
nadlenosti
Za razliku od kolizionih pravila koja su
DVOSTRANA i odgovaraju na pitanje
KOJE je pravo mjerodavno za neko pravno
pitanje, pravila o meunarodnoj
nadlenosti sadrana u unutranjim
izvorima odgovaraju na samo na pitanje
POSTOJI li nadlenost domaeg organa,
pa su stoga JEDNOSTRANA.
 Primjeri:

Koliziono pravilo: (l.14. ZMPP)

Za pravnu i poslovnu sposobnost fizikog lica
mjerodavno je pravo drave iji je ono
dravljanin.
Pravilo o meunarodnoj nadlenosti (l. 54. ZMPP)
U sporovima o imovinskopravnim zahtjevima
nadlenost sudova BiH postoji ako se na teritoriji
BiH nalazi imovina tuenog ili predmet koji se
tubom trai.
Vidi i lanove 46.-78 ZMPP.
 Jedino konvencijska pravila o meunarodnoj
nadlenosti mogu biti, i najee jesu,
DVOSTRANA i odreuju organe drava
ugovornica koji imaju meunarodnu nadlenost
u inostrano obiljeenim predmetima.

Primjer (Prednacrt Hake konvencije iz 1999.g):

Tuilac moe podii tubu za naknadu tete iz
graanskopravnog delikta pred sudovima zemlje
a) u kojoj je dolo do injenja ili proputanja
koje je uzrokovalo tetu, b) u kojoj je nastupila
teta..- daje se odgovor na pitanje KOJE
pravosue je nadleno.
Zakljuak:
Meunarodna nadlenost poiva na trima
odreujuim elementima:

1. Radi se o nadlenosti u stvarima s inostranim

obiljejima;
2. Rije je o APSTRAKTNOJ nadlenosti drava i
njenih organa posmatranih kao cjelina (dakle
nema se u vidu konkretni sud u dravi, ve
nadlenost sudstva dreve kao cjeline);
3. Pravila o meunarodnoj (ne)nadlenosti, u
odsustvu meunarodnog ugovora suvereno
propisuje svaka drava za sebe.
 Osnovni principi reguliranja
meunarodne nadlenosti
PITANJE: Kojim interesima se vodi domai
zakonodavac prilikom donoenja pravila o
meunarodnoj nadlenosti?
Teorijska promiljanja:
- Wolff (shvatanje o fundamentalnim ciljevima
koje treba da ostvari domae pravosue- zatita
domaeg dravljanina ili promoviranje vlastitog
materijalnog prava);
- SZASZYIJ-eva naela (principi)- 10. naela
 NAELA (principi) reguliranja
meunarodne nadlenosti:
Princip SKLADNOSTI (harmonije);
Princip NEZAVISNOSTI (autarhije);
Princip JEDINSTVA;
Princip TERITORIJALITETA i princip
PERSONALITETA;
Princip MJESTA URUENJA;
Princip UZAJAMNOSTI;
Princip AUTONOMIJA volja;
Princip EFEKTIVNOSTI;
Princip NEMJEANJA
Princip ZABRANE ZLOUPOTRBE PRAVA.
 Sistemi meunarodne sudske
nadlenosti:
I. Romanski sistem- Napoleonov kodeks (Code civile) iz
1804.g., kriterij-DRAVLJANSTVO stranke/stranaka;
II. Kontinentalno-europski sistem- Njemaki Zakon o
graanskom postupku iz 1877.g., kriteriji utvreni za
unutranju, mjesnu nadlenost.
- Princip Actor sequitur forum rei- odnosno domai
sudovi su meunarodno nadleni ukoliko tueni ima na
domaoj teritoriji prebivalite, odnosno sjedite.
- I kod nas je usvojen ovaj princip!
III. Angloameriki sistem- writt of summons (poziv
pred sud), izostanak vrstih pravila i kriterijuma za
nadlenost, nekonvenirajui forum, SAD- razvoj
dopunskih kriterija (prebivalite, boravite, dravljanstvo,
nalaz imovine, preduzimanje radnje i svaka druga veza
koja jurisdikciju ini razumnom.
 Popunjavanje pravnih praznina
U doktrini i judikaturi prihvaeno je stanovite po kojem
se u nedostatku pravila o meunarodnoj
nadlenosti domaeg pravosua, ona moraju
IZVESTI analognim tumaenjem propisa o
unutranjoj mjesnoj nadlenosti.
Argumenti PRO:
- Sutinska slinost glede prirode i svrhe ovih pravila (slue
za lokalizaciju pravnih odnosa glede nadlene
jurisdikcije);
- Stav prema kojem se drava prilikom odreivanja mjesne
nadlenosti, izjanjava i u pogledu meunarodne;
- Drave za razgranienje mjesne i meunarodne
nadlenosti koriste iste kriterije ili osnove za nadlenost.
 Argumenti a contrario:
Ne pokazuje li takav stav miljenje o
superiornosti domaeg poretka u odnosu
prema drugim, i tenju za njegovim
univerzalnim vaenjem?
Primjer- Njemaka
ZAKLJUAK:
Izvoenje pravila o meunarodnoj
nadlenosti iz onih o mjesnoj nadlenosti
sudova treba biti IZUZETAN NAIN
popunjavanja pravnih praznina, a ne
pravilo.
Literatura: E.Muminovi, Procesno meunarodno privatno pravo, Pravni fakultet
Univerziteta u Sarajevu