 Pojam

 Osnov za ukazivanje pravne pomoći

 Reguliranje međunarodne pravne pomoći
 Način komuniciranja domaćih i stranih organa
 Zamolnica za pružanje međunarodne pravne
pomoći
 Dostavljanje akata osobama u inostranstvu
 Izvođenje procesnih radnji u inostranstvu
 Razlozi za odbijanje zamolnice stranog suda
 Značaj haških konvencija
 Zaključak
 Međunarodna pravna pomoć
podrazumijeva saradnju između organa
različitih država u međunarodnom
pravnom prometu
 Pravna pomoć se odnosi na pomoć u
građanskim stvarima (dostavaljanje
sudskih i, vansudskih akata osobama u
inostranstvu)
 Pravnu pomoć stranoj državi pruža
domaća država ukoliko postoji
diplomatski reprocitet tj ukoliko je to
predviđeno bilateralnim ili multilateralnim
ugovorima.
 Reprocitet postoji i u praksi dviju država
makar i nije garantiran međunarodnim
ugovorom ( faktički reprocitet)
 Među višestranim konvencijama koje
vezuju BiH najznacajnije su:
 Haška konvencija o građanskom
sudskom postupku iz 1954.
 Haška konvencija o olakšanju
međunarodnog pristupa sudovima iz
1980.
 Njujorška konvencija o ostvarivanju
alimentacionih zahtjeva u inostranstvu
1956.
 Među drzavama koje su prihvatile sukcesiju
bilateralnih sporazuma bivše Jugoslavije u
odnosu na BiH su : Belgija, Bugarska, Grčka ,
Hrvatska , Rumunija, Rusija, UK (broj zemalja
je u stalnom porastu)
 Kod pružanja međunarodne pravne
pomoći u građanskim stvarima uređen je
unutrašnjim izvorima građanskog
procesnog prava ( u BiH su entitetski zakoni
o parničnom postupku)
 S obzirom na iznesene činjenice sudovi u
FBiH su dužni pružiti pravnu pomoć
inostranim sudovima ( ukoliko je to
ogovoreno međunarodnim ugovorima)
 Načini komuniciranja mogu biti:
- Neposredno
- Posredno
 Neposredno komuniciranje je moguće
ukoliko je to izričito ugovoreno sa
stranom državom (direktno obraćanje
domaćeg suda stranom sudu radi
obavljanje određene procesne radnje)
 Posredan način komuniciranja
podrazumijeva da se kontakt između
domaćeg i stranog suda uspostavlja
posredstvom drugih državnih organa (
ministarstvo inostranih poslova)
 Postoje 3 varijante posredne
komunikacije:
- Komuniciranje diplomatskim putem
- Konzularni put
- Komunikacija posredstvom posebnih
ugovora
 Komuniciranje diplomatskim putem je
po pravilu najsloženije, najskuplje i
najsporije (osnovno pravilo i u ZPP FBiH)
 Zamolnice se uzimaju u obzir samo
ukoliko su dostavljene dipomatskim
putem ili ako drugačije ne određuje
međunarodni ugovor ( npr. naš sud će
zamolnicu u kojoj traži izvođene dokaza
prosljediti Ministarstvu pravde BiH koje ce
preko diplomatskih predstavništava
prosljediti stranoj zemlji)
 Konzularni put komuniciranja kod
međunarodne pravne pomoći je
jednostavniji i brži.
 Pravilo komuniciranja je uređeno je
između zemalja članica Haške
konvencije o građanskom sudskom
postupku iz 1954. ( domaći sud-domaće
Ministarstvo vanjskih poslova – naš konzul
u stranoj državi – odgovarajući strani
organ)
 Komunikacija posredstvom posebnih
organa je noviji način komunikacije koji
se sve češće predviđa u bilateralnim
međunarodnim ugovorima i koji još više
pojednostavljuje i skraćuje postupak
dostavljanja pismena osobama u
inostranstvu kao i izvođenje dokaza i
drugih procesnih radnji ( države
ugovornice same određuju organe
preko kojih će se upućivati zahvalnica)
 Pismeni akt kojim se traži pružanje pravne
pomoći (forma je uređena pravilom
međunarodnog ugovora, a pitanje jezika
ZPP FBiH)
 Mjerodavni su propisi zemlju u kojoj je
zamolnica sastavljena ( locus regit actum)
 Zamolnica mora biti sastavljena na jeziku
zamoljene države (u suprotnom mora biti
priložen ovjeren prijevod na jezik zamoljene
države, čl. 418 ZPP)
 Obuhvata dostavljanje sudskih i
vansudskih akata , kao i drugih isprava.
 Ukoliko je zamoljena država članica
Haške konvencije, dostavljanje se vrši
prema propisu zamoljene države
 Dostavljane osobama ili ustanovama
koje uživaju pravo imniteta dostavljanje
se vrši diplomatskim putem dok
državljanima BiH dostavljanje vrši putem
pošte ( čl. 338 ZPP )
 Postupak se vrši na osnovu zakona
zamoljene države
 Izvođenje procesnih radnji u stranoj
državi posredstvom diplomatsko
konzularnih predstavništava države
moliteljice u pravilu nije dopušteno ( osim
ako između država postoji međunarodni
ugovor ili konzularna konvencija)
 Slučajevi u kojima će pravna pomoć
stranom sudu biti uskraćena su:
- Formalnopravne prirode
- Nepostojanje reprociteta ( za pravnu
pomoć se insistira reciprocitet sa
državom iz koje zamolnica dolazi tj
ugovoreni ili diplomatski reprocitet)
- Ugrožavanje javnog poretka
 Formalnopravni razlozi za odbijanje
zamolnice mogu biti
- zamolnica nije dostavljena na jeziku
zamoljene države
- nije priložen ovjereni prijevod
- ukoliko zamolnica ne sadrži sve
potrebne podatke
 Zbog navedenih mogućnosti ista
zamolnica se vraća državi moliteljici na
korekciju ( također Haška konvencija
predviđa slučajeve u kojima domaći sud
neće postupiti po zamolnici)
 Troškovi u vezi sa udovoljavanjem
zamolnici pravilo je da se njihova
naknada ne traži unaprijed ( traži se iz
sredstava zamoljenog suda)
 Haška konvencija nalaže besplatnu
pravnu pomoć zemljama članicama
 U bilateralnim ugovorima naznačeno je
da je pružanje pravne pomoći organima
ugovornica besplatno ( Izuzetak je
vještačenje)
 Ukoliko bi izvršenje zamoljenje radnje
dovelo u pitanje temeljna načela
domaćeg pravnog poretka, ta radnja bi
bila odbijena.
 Ugrožavanje javnog poretka domaće
države služi kao rezerva i ovu rezervu
sadrži većina bilateralnih ugovora o
pravnoj pomoći ( također je predviđena
i u ZPP-u).
 O tome da li zamoljena radnja ugrožava
domaći javni poredak odlučuje sud koji
treba da postupi po zamolnici .
 Haška konvencija sama po sebi ima
veliki značaj za samu BiH kao i za sve
slijednice bivše SFRJ
 Veliki značaj imaju 3 haške konvencije:
- Konvencija o građanskom sudskom
postupku
- Haška konvencija o ukidanju potrebe
legalizacije stranih javnih isprava
- Konvencija o olakšavanju pristupa
pravosuđu na međunarodnom planu
 Konvencija o građanskom sudskom
postupku regulira najbitnije aspekte
međunarodne pravne pomoći
 Ona služi za dostavljane sudskih ili
vansudskih akata osobama u
inostranstvu i izvođenje procesnih radnji
na stranoj teritoriji
 Za ovu konvenciju vrijede sva pravila
koja su potrebna da zamoljena država
uvaži zamolnicu ( jezik, ovjereni prijevod
,forma, da zamolnica ne ugrožava
suverenitet zamoljene države)
 Haška konvencija o ukidanju potrebe
legalizacije stranih javnih isprava služi za
korištenje stranih javnih isprava kao
dokaznog sredstva. Konvencija koja
reducira formalnosti koje se moraju
ispunjavati kako bi se isprava mogla biti
upotrijebljena ( također mora biti
označena pečatom ili žigom odnosno
stavljanje na ispravu potvrde čiji je
obrazac utvrđen Konvencijom )
 Konvencija o olakšavanju pristupa
pravosuđu na međunarodnom planu
služi za efikasnu pravnu zaštitu u
privatnopravnoim odnosima s inostranim
obilježjem.
 Ukoliko stranka nije prisutna u državi od
čijeg se suda savjet traži odnosno sudska
pomoć, stranka će molbu podnijeti
centralnom organu u zemlji svog
boravišta . Centralni organ molbu
dostavlja izvršnom organu kojeg je svaka
ugovornica dužna imenovati.
 Ukoliko stranka nema redovno boravište
niti u jednoj od država ugovornica , a
ima prava iz Konvencije na temelju svog
državljanstva. Stranka ce molbu uputiti
centralnom organu za prijem u zemlji od
čijeg suda treba pomoć.
 Tri najznačajnije odredbe konvencijske
odredbe su:
- ukinuta je potreba ovjere dokumenata
- poslovi kao što su prosljeđivanje
dokumenata obavljaju besplatno
- razmatranje molbi u zamoljenoj državi
se obavljaju po hitnom postupku
 Konvencija iz 1980 ima veći domašaj od
konvencije iz 1954 ( dovoljno je da
stranka ima redovno boravište u jednoj
od država ugovornica)
 Za BiH je sve napomenuto dodatno
važno s obzirom na raspad SFRJ te novo
internacionalno okruženje