PREDMET USTAVNOG PRAVA

To su sve politike institucije, dravni i nedravni politiki subjekti (tijela dravne vlasti, pol. stranke, vodede politike
osobe i slino.) i sloen sustav njihovih povratnih meusobnih odnosa koje se kao kontinuirani proces u sklopu podruja
odreene drave oblikuje i ostvaruje dravna politika.
SADRAJ USTAVNOG PRAVA
Dijeli se na 3 skupine. U 1. skupini su norme kojima se ureuju meusobni odnosi ovjeka i graanine te drave. U 2.
skupini su pravne norme kojima se ureuje organizacija dravne vlasti i djelovanje svih tijela dravne vlasti, a u 3. skupini su
norme kojima se ureuje odnos izmeu nedravnih politikih subjekata kao to su interesne skupine i drave.
ODNOS USTAVNOG PRAVA I DRUGIH GRANA PRAVNOG SUSTAVA
Dok je u ustavnom pravu pravna norma poetna i zavrna jer se u pravilu u njemu poblie ne razrauje, ona je
unutar neke druge grane prava osnovna i poetna norma iz koje se razradom izvodi i oblikuje niz posebnih normi to je uvjet
njezine primjene.

KRUTI I MEKI USTAV

Ustav, s obzirom na pravnu snagu, moe biti kruti i meki. Kroz povijest i danas, svi formalni ustavi su bili kruti, dok su
meki ustavi iznimka i rijetkost. Kruti ustavi su oni koji se mogu revidirati samo na nain koji se razlikuje od naina donoenja i
mijenjanja zakona. Njihove norme imaju nadzakonsku pravnu snagu, to uvjetuje da zakoni i svi drugi pravni propisi u dravi
moraju i sadrajno i to se tie njihova donoenja i mijenjanja (materijalno i formalno) biti u skladu s normama krutog ustava.
Meki ustavi se mogu revidirati na nain na koji se mijenjaju i zakoni. To znai da svaki zakon moe mijenjati bilo koju
normu formalnog mekog ustava. U V. Britaniji, koja nema formalni, ved ustav u materijalnom smislu, zakon je pravno najvii
izvor ustavnog prava kojim se mogu mijenjati norme svih ostalih izvora ustavnog prava.
STRUKTURA USTAVA OPDENITO I USTAVA RH
Suvremeni ustavi imaju priblino slinu strukturu. Svaki ima normativni dio koji ine ustavne norme oblikovane u
lancima koji su razvrstani u odjeljcima ili dijelovima. S obzirom na broj normi i koliinu teksta mogu biti vedi ili manji.
Suvremeni demokratski ustavi imaju najede izmeu 100 i 200 lanaka. Neki ustavi na poetku imaju proslov ili preambulu
koja je razdvojena od normativnog dijela. Manji broj ustava ima i posebne dodatke (anekse) na koje se upuduje u
normativnom dijelu ustava. U dravama u kojima se ustav mijenja tehnikom ustavnog amandmana, ustav ine uz osnovni
tekst i kasnije prihvadeni amandmani.
Ustav RH je donesen 22.12.1990. Prvi put je izmijenjen Ustavnim zakonom o izmjenama i dopunama Ustava RH od
18.12.1997. Nove izmjene uslijedile su 9.11.2000. a zatim u oujku 2001. nakon ega je objavljen proideni tekst Ustava i
manji ispravak. U izvornom tekstu je obuhvadao 9 dijelova sa 142 lanka. Danas obuhvada 9 dijelova (odjeljaka) sa 147
lanaka. Ustav prema broju lanaka, broju normi i koliini teksta pripada meu krade europske ustave.
Dijelovi Ustava nose naslove:
1.Izvorine osnove, 2.Temeljne odredbe, 3.Zatita ljudskih prava i temeljnih sloboda,
4.Ustrojstvo dravne vlasti,
5.Ustavni sud RH, 6.mjesna, lokalna i podruna(regionalna) samouprava, 7.Meunarodni
odnosi, 8.Promjena ustava,
9.Zavrne odredbe
Ostali dijelovi se dijele na tematska podruja: 1.temeljne odredbe, 2.odredbe o ljudskim pravima i temeljnim
slobodama, 3.odredbe o ustrojstvu vlasti u irem smislu
REVIZIJA USTAVA RH
Ustav RH prihvada za svoje mijenjanje sustav redovitog zakonodavnog predstavnikog tijela i fakultativni
ustavotvorni referendum. Pravo da predloi promjenu Ustava (ustavotvornu inicijativu) ima najmanje 1/5 zastupnika u
Saboru, predsjednik Republike i Vlada RH. Nakon to je promjena predloena slijedi odluivanje Sabora hode li se pristupiti
promjeni ustava. Tu odluku donosi Sabor vedinom glasova svih zastupnika. Ako je prihvadena oblikuje se nacrt promjene, koji
se utvruje vedinom glasova svih zastupnika. Konanu odluku o promjeni ustava Sabor donosi 2/3-inskom vedinom glasova
svih zastupnika. Promjenu ustava proglaava Sabor. Ustav se moe mijenjati i odlukom biraa, odnosno ustavotvornim
referendumom. Hode li se raspisati, odluuje Sabor ili predsjednik Republike. Sabor odluuje o raspisivanju referenduma
samostalno i za tu odluku Ustav ne propisuje posebnu vedinu, to znai da se za odluku trai vedina glasova nazonih
zastupnika uz uvjet natpolovinog kvoruma.
Predsjednik Republike moe raspisati referendum o prijedlogu promjene Ustava samo na prijedlog Vlade i uz
supotpis predsjednika Vlade. Na referendumu se o promjeni Ustava odluuje vedinom biraa koji su glasovali, uz uvjet da je
referendumu pristupila vedina od ukupnog broja biraa u Republici. Odluka donesena na referendumu je obvezatna.

NAELO RAZMJERNOSTI ILI PROPORCIONALNOSTI

Tvorci amerikog Ustava dravnu su prisilu smatrali sredstvima zla, koja se mogu uporabiti za postizanje dobra.
Prisila se smije koristiti samo kada je to zaista nuno. Sukladno tome, ograniavanja slobode koritenja ustavom zajamenim

pravima, koje je nuno radi zatite dobrobiti pojedinaca ali i same zajednice, ima biti propisano ustavom i zakonom i
ogranieno na nunu potrebnu mjeru.
Na temelju takva shvadanja, u sudskoj praksi formulirano je naelo proporcionalnosti ili razmjernosti, koje zahtjeva
da ogranienja sloboda i prava budu u svakom pojedinom sluaju razmjerna naravi potreba za ogranienjem. Ovo pravilo je
opde ustavno naelo koje je imanentno svim ustavnim odredbama o slobodama i pravima. Ustavni sud RH utvrdio ga je jo
1999. godine.
NAELO SUPSIDIJARNOSTI
Ono se odreuje kao naelo donoenja politikih odluka na razini najpogodnijoj sa stajalita racionalnosti i
djelotvornosti odluivanja. U politikoj teoriji ono izraava zahtjev da se politike odluke donose na najnioj razini mogudoj sa
stajalita svrhe koja se eli postidi. Jednostavno reeno, politike odluke donose se na najnioj mogudoj razini s obzirom na
samu narav odluke. Naelo je posebno naglaeno u okviru Europske Unije, gdje se zahtijeva da odluke prvenstveno donose
nadlena tijela drava lanica; naelo u osnovi vai za sve federativne sustave; sadrano i u Ustavu SAD a.
NAINI USPOSTAVLJANJA USTAVNOG PORETKA
Neki zapadni pisci, vie zbog razloga sistematizacije, ukazuju kako postoje tri temeljne mogudnosti odnosno naina
uspostave ustavnog poretka: sluajnost, nasilje i ustavni izbor.
Sluajnost ovdje znai posebne zemljopisne, povijesne, kulturne i druge okolnosti koje su odredile ustavni razvitak
neke zemlje.Nasilje znai unutarnje revolucionarne dogaaje, ili pak vanjski napadaj, kojima je manu militari nametnut
odreeni ustav. Ustavni izbor pak znai svjesno stvaranje i ureenje sustava institucija koji de usmjeravati politiki razvitak u
smjeru ustavne vladavine. Kao primjer prevage prvog naina uzima se Velika Britanija, za drugi Francuska, a za tredi SAD.
USPOSTAVA SAMOSTALNOSTI I SUVERENOSTI RH
Odnosi u jugoslavenskoj federaciji su se zaotravali, a ugovor o stvaranju konfederacije je odbijen. Sabor 21.02.91.
donio rezoluciju o kojoj se svi savezni zakoni proglaavaju nevaedim na teritoriju RH, ako nisu u suglasnosti s Ustavom
republike. Zakone de utvrditi vlada.
Predsjednik republike 25. 4. 1991. pozvao graane RH da se na opdem referendumu izjasne da li se slau da RH, kao
suverena i nezavisna drava, koja jami prava svim narodim u Hrvatskoj, moe stupiti u savez suverenih drava s drugim
dravama, prema prijedlogu hrvatske i Slovenije ili da Hrvatska ostane u federativnoj Jugoslaviji, kao jedinstvenoj suverenoj
dravi, prema prijedlog republike Srbije i Crne Gore. Na referendumu vedina dala svoj glas za suverenu i nezavisnu Republiku
Hrvatsku.
ODLUKA SABORA OD 8.10.1991.
Sabor Republike Hrvatske je 8. Listopada 1991. na sjednici odranoj u Zagrebu, u tajnosti zbog opasnosti od zranog
napada, usvojio Odluku o raskidanju svih dravno pravnih sveza na temelju kojih je zajedno s ostalim republikama i
pokrajinama tvorila dosadanju SFRJ.
U skladu s neotuivim pravom Republike Hrvatske na samoodreenje, polazedi od volje graana Republike Hrvatske
iskazane na referendumu, polazedi od Ustavne odluke o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske i Deklaraciji o
uspostavi samostalne i suverene RH, utvrujudi da je tromjeseni rok o odgodi primjene Ustavne odluke koji je odreen
brijunskom deklaracijom i da su u roku utvrenom Brijunskom deklaracijom pojaane agresivne akcije, utvrujudi da
Jugoslavija kao dravna zajednica vie ne postoji.
Odlukom Sabor je ponovno potvrdio Ustavnu odluku o suverenosti i samostalnosti, zbog toga, s ustavnopravnog
stajalita danom stjecaja suverenosti i neovisnosti RH valja smatrati 25. Lipnja 1991.
FRANCUSKA DEKLARACIJA O PRAVIMA OVJEKA I GRAANINA IZ 1789.
Revolucionarna deklaracija o pravima ovjeka i graanina, prvi je takav dokument u Europi i proglaena je sastavnim
dijelom francuskog Ustava iz 1971 kao i kasnijih Ustava. U deklaraciji se nabrajaju klasina prava ovjeka i graanina pravo
na slobodu i jednakost u pravima, sloboda, vlasnitvo, sigurnost, suverenitet je utemeljen na narodu te nijedno tijelo niti
pojedinac ne moe imati ovlasti koje ne proizlaze iz narodnog suvereniteta, slobodno je initi sve to nije zabranjeno
zakonom i njime se mogu zabraniti samo injenja koja su tetna za zajednicu, zakon je izraz opde volje i svi graani imaju
pravo osobno, ili preko svojih zastupnika sudjeluju u njegovu donoenje, svatko se smatra nevinim sve dok nije zakonito
oglaen krivim, javna vlast potrebna je da bi jamila i titila prava ovjeka i graanina, vlasnitvo je sveto i nepovredivo
pravo, prirodno pravo na otpor tiraniji.
NAJVIE VREDNOTE USTAVNOG PORETKA
Sloboda kao temeljno pravo svakog pojedinca u demokratskom politikom poretku, Jednakost kao jednakost svih
ljudi pred zakonom u pogledu zatite njihovih sloboda i prava,Nacionalna ravnopravnost kao temelj demokratske nacionalne
drave koja ne diskriminira,nego posebno titi nacionalne manjine, Ravnopravnost spolova kao ideal demokratskog poretka,
koji jo uvijek nije u potpunosti ostvaren, Mirotvorstvo obrana od agresije ili sudjelovanje u meunarodnim akcijama
uspostavljanja i ouvanja mira, Socijalna pravda kao temeljni ideal socijalne drave, koja osigurava odreene uvjete ivota
svim svojim graanima, Potivanje prava ovjeka kao osnovicu djelovanja dravnih i drugih tijela, ali i odnosa meu

pojedincima u dravi,
Nepovredivost vlasnitva kao temeljnog prava koje ini osnovica poduzetnike slobode i trinog
gospodarstva, Ouvanje prirode i ovjekova okolia kao temelj odrivog razvoja u suvremenom svijetu, Vladavina prava kao
ideal ideja konstitucionalizma i temeljno naelo odnosa izmeu vlasti i onih kojima ona vlada, Demokratski viestranaki
poredak jamstvo slobode i realizacije temeljnih ustavnih naela
NAELO RAVNOPRAVNOSTI I ZABRANE DISKRIMINACIJE
Temeljem lanka 14. svatko u RH ima prava i slobode neovisno o rasi, boji koe,spolu, jeziku,vjeri, politikom ili
drugom uvjerenju,nacionalnom podrijetlu, imovinskom stanju, svi su pred zakonom jednaki. Graani i stranci imaju jednaka
prava pred sudovima. Prava djece i maloljetnika razlikuju se od prava punoljetnih osoba, te stranaca i dravljana. Svi oni
imaju pravo jednakosti pred zakonom i nitko od njih ne moe biti odveden u slabiji poloaj.
NAELO JEDNAKOSTI PRED ZAKONOM
Svatko je neduan i nitko ga ne moe smatrati krivim za kazneno djelo dok mu se pravomodnom presudom ne utvrdi
krivnja. Tek nakon pravomodnosti sudske presude odreena se osoba moe smatrati krivcem za odreeno djelo. Do tada ona
uiva punu pravnu zatitu i sva prava, bez obzira na teinu kaznenog djela.
Nitko ne moe biti uhiden ili pritvoren bez pismenog, sudbenog i na zakonu utemeljenog naloga. Takav nalog mora
biti proitan i uruen uhideniku prilikom oduzimanja slobode. Redarstvo moe i bez sudbenog naloga uhititi osobu protiv koje
postoji osnovna sumnja da je poinila kazneno djelo te ta osoba odmah mora biti predana sudu. Uhidenoj se osobi na
razumljiv nain mora objasniti o razlozima uhidenja. Svaka osoba koja je uhidena ili pritvorena ima se pravo aliti nadlenom
sudu.
Sa svakim se uhidenikom mora postupati ovjeno i potivati njegovo dostojanstvo. Svatko tko je pritvoren ima
pravo u najkradem roku biti izveden pred sud. Uz zakonsko jamstvo moe biti putena da se brani sa slobode ili se utvruje
novani iznos.
Kazneni postupak moe se pokrenuti samo pred sudom na zahtjev ovlatenog tuitelja. Osumnjieni moe uzeti
branitelja i nesmetano uspostavljanje veze s braniteljem, ne smije se siliti da iskazuje protiv sebe ili da prizna krivnju. Dokazi
koji su pribavljeni na nezakonit nain ne mogu se upotrijebiti. Osoba koja je osuena i izdrala svoju kaznu naelno se smatra
jednakom drugima, ali u skladu sa zakonom ima za posljedicu gubitak steenih ili zabranu stjecanja nekih prava.
Nitko ne moe biti kanjen za djelo koje prije nego je poinjeno nije bilo utvreno zakonom niti mu se moe izredi
kazna koja nije bila odreena zakonom. Nitko ne moe biti osuen za djelo za koje je ved bio osuen.

EUROPSKA KONVENCIJA ZA ZATITU LJUDSKIH PRAVA I TEMELJNIH SLOBODA

EU konvencija za zatitu ljudskih prava i temeljnih sloboda usvojena je 1950. a stupila na snagu 1953.

POSREDNO I NEPOSREDNO ODLUIVANJE O USTAVNOSTI

Nadzor ustavnosti zakona moe biti organiziran kao posredno ili neposredno odluivanjem o ustavnosti.
Kod posrednog ili akcesornog ocjenjivanja ustavnosti zakona pitanje ustavnosti nije bit sudskog postupanja. Ono se
javlja kao prethodno pitanje koje treba rijeiti kako bi se mogao rijeiti sam predmet sudbenog spora. Zbog toga odluka suda
ima uinak samo u odnosu na konkretan predmet u kojem se zakon izuzima od primjene. Sustav se naziva i difuznim ili
decentraliziranim jer o ustavnosti zakona odluuju svi sudovi. (danska, vedska, norveka)
Kod neposrednog ili apstraktnog odluivanja o ustavnosti zakona pitanje sukladnosti zakona s ustavom predstavlja
bit spora koji sud mora rijeiti, tako da se njegova zadada sastoji u usporedbi i ocjeni zakona, bez obzira na konkretni sluaj.
Sustav se naziva i centraliziranim jer o ustavnosti zakona odluuje ustavni sud (njemaka,italija, austrija, tranzicijske zemlje)
Neke zemlje (portugal, grka) primjenjuju mjeoviti sustav centraliziranog nadzora od strane Vrhovnih sudova.
Poseban sustav primjenjuje Francuska, gdje nadzor u posebnom obliku povjeren Ustavnom savjetu.
PRETHODNI I NAKNADNI NADZOR USTAVNOSTI ZAKONA
Vedina drava primjenjuje sustav naknadnog nadzora ustavnosti zakona, koji se provodi nakon to je zakon objavljen
i stupio na snagu.
Prethodnim nadzorom se sprjeava primjena neustavnog zakona i nastupanje tetnih posljedica po slobode i prava
graana uzrokovanih takvom primjenom, ali se tek u provedbi zakona moe uoiti neustavnost neke od njegovih odredbi.
U hrvatskoj pravnoj teoriji se ispituje mogudnost uvoenja mjeovitog sustava koji bi postojedem sustavu naknadnog
nadzora pridodao i mogudnost prethodnog nadzora i time objedinio prednosti jednog i drugog sustava.

DJELOKRUG USTAVNOG SUDA RH

Djelokrug odreuje Ustav i Ustavni zakon o Ustavnom sudu. Osnovni djelokrug Ustavnog suda ureen je lankom
128. Ustava i ine ga ove nadlenosti: odluuje o nadlenosti zakona s Ustavom; odluuje o suglasnosti drugih propisa s

Ustavom i zakonom; moe ocjenjivati ustavnost zakona te ustavnost i zakonitost drugih propisa koji su prestali vaiti ako od
tog prestanka do podnoenja zahtjeva ili prijedloga za pokretanje postupka nije prolo vie od godinu dana; odluuje
povodom ustavnih tubi protiv pojedinanih odluka dravnih tijela; prati ostvarivanje ustavnosti i zakonitosti, o pojavama
neustavnosti izvjeduje Hrvatski sabor; rjeava sukob nadlenosti izmeu tijela zakonodavne, izvrne i sudske vlasti; odluuje
o odgovornosti Predsjednike Republike u skladu s Ustavom; nadzire ustavnost i zakonitost izbora i dravnog referenduma i
rjeava izborne sporove koji nisu u djelokrugu sudova. Ostale nadlenosti odreene Ustavom prema odredbi lanka 128.
alineja 10. : opdi nadzor nad donoenjem provedbenih propisa od strane Vlade i drugih nadlenih tijela; primanje sveane
prisege Predsjednike Republike; odluka o postojanju okolnosti kada je Predsjednik sprijeen obavljati svoju dunost zbog
bolesti ili nesposobnosti, kada to obavljanje preuzima Hrvatski sabor; odluka o nastupanju okolnosti, kao to je smrt, ostavka
ili odluka Ustavnog suda o odgovornosti Predsjednika za povredu Ustava, ime prestaje mandat Predsjednika; prethodno
odobrenje o pritvoru ili pokretanju kaznenog postupka protiv Predsjednika; odluka o albi razrijeenog suca protiv odluke o
razrjeenju; odluka o albi protiv odluke Dravnog sudbenog vijeda o stegovnoj odgovornosti suca; odluivanje o ustavnosti
pitanja o kojem se putem narodne inicijative zahtijeva raspisivanje referenduma.
OCJENA USTAVNOSTI ZAKONA I USTAVNOSTI I ZAKONITOSTI PROPISA
U svezi s pokretanjem postupka pred Ustavnim sudom u cilju ocjene ustavnosti zakona ili ocjene ustavnosti i
zakonitosti drugog propisa razlikuju se tri situacije: a) prijedlog za ocjenu ustavnosti i zakonitosti, b) odluku samog Ustavnog
suda i c) zahtjev ovlatenog tijela.
1) Svatko ima pravo predloiti pokretanje postupka za ocjenu ustavnosti zakona ili ocjenu ustavnosti i zakonitosti
drugog propisa. Takva inicijativa ne obvezuje Ustavni sud koji de sam odluiti o tome hode li u povodu prijedloga pokrenuti
postupak, ali je taj postupak odluivanja duan zapoeti najkasnije godinu dana nakon podnoenja prijedloga.
2) Ustavni sud moe sam pokrenuti postupak za ocjenu ustavnosti i zakonitosti. Sud nije niim ogranien, te se na
vlastitu inicijativu moe upustiti u ocjenu ustavnosti svakog zakona, odnosno ustavnosti i zakonitosti drugog propisa.
3) Na zahtjev ovlatenih tijela Ustavni sud je duan provesti postupak ocjene ustavnosti i zakonitosti, te donijeti
odluku. Taj zahtjev mogu podnijeti: petina zastupnika sabora; radno tijelo sabora; predsjednik RH; Vlada; Vrhovni sud ili drugi
sud; puki pravobranitelj; predstavnika tijela jedinica lokalne i podrune samouprave. Postupanje Ustavnog suda postupak
se smatra pokrenutim na dan primitka zahtjeva u Ustavnom sudu, tj. na dan predaje zahtjeva poti. Ustavni sud prvo ispituje
doputenost podneska. Postupak vodi sudac Ustavnog suda. Suca izvjestitelja, koji priprema predmet za odluivanje na
sjednici suda, imenuje predsjednik Ustavnog suda. U postupku Ustavni sud primjenjuje odredbe odgovarajudih postupovnih
zakona, ali tek posredno ako samim Ustavnim zakonom nije drukije odreeno. Ustavni sud raspravlja na sjednici, a moe
odluiti da odri savjetodavnu ili javnu raspravu. Djelovanje Ustavnog suda je javno. Kad je postupak pokrenut, Ustavni sud
moe odluiti da, do donoenja odluke, privremeno obustavi izvrenje pojedinanih akata ili radnji koje se poduzimaju na
temelju zakona ili drugog propisa ija se ustavnost ocjenjuje. Odluke i rjeenja Ustavni sud donosi vedinom glasova svih
sudaca, ako Ustavom i Ustavnim zakonom nije drukije odreeno. Ukidanje ili ponitavanje propisa Utvrdi li nesuglasnost
zakona s Ustavom, Ustavni sud de ukinuti zakon, odnosno pojedine odredbe. Drugi (podzakonski) propis ili pojedine njegove
odredbe, osim zakona, Ustavni sud de ukinuti ili ponititi, ako utvrdi da nije suglasan s Ustavom, odnosno sa zakonom. Sud je
obvezan ponititi propis: ako se njime vrijeaju ljudska prava i temeljne slobode, i ako se njime neki pojedinci, skupine ili
udruge neosnovano stavljaju u povoljniji ili nepovoljniji poloaj.
POSLJEDICE ODLUKA USTAVNOG SUDA RH O NEUSTAVNOSTI ZAKONA I NEUSTAVNOSTI ILI NEZAKONITOSTI PROPISA
U sluaju ponitavanja nekog propisa, odnosno pojedinih njihovih odredbi, svatko kome je povrijeeno neko pravo
pravomodnim pojedinanim aktom donesenim na temelju ponitenog zakona ili drugog propisa ima pravo traiti od
nadlenog tijela izmjenu tog pojedinanog akta putem ponavljanja postupka.
U sluaju ukidanja zakona ili dr. propisa, odnosno pojedinih njihovih odredbi, samo ona osoba koja je podnijela
prijedlog za ocjenu ustavnosti, odnosno ustavnosti ili zakonitosti, ima pravo zahtijevati od nadlenog tijela promjenu
pojedinanog akta kojom je povrijeeno neko pravo putem ponavljanja postupka. Izmjenom Ustavnog zakona znatno je
suen krug osoba ovlatenih da zahtijevaju ponavljanje postupka u sluajevima kada su pojedinani akti doneseni na temelju
ukinutih odredbi zakona, odnosno drugih propisa.
Rokova i ogranienja nema kad je u pitanju osuda za kazneno djelo. Pravomodna osuda za kazneno djelo, utemeljena
na zakonskoj odredbi koja je ukinuta zbog nesuglasnosti s Ustavom, ne proizvodi uinke i moe se izmijeniti u ponovljenom
kaznenom postupku. Ukinute tj. ponitene odredbe nede se primjenjivati od dana stupanja na snagu odluke Ustavnog suda.
NAELO NARODNOG SUVERENITETA U USTAVU RH
Ustav RH prihvada kao temelj i izvorite dravne vlasti naelo narodnog suvereniteta. Pojam narod obuhvada sve
dravljane RH bez obzira na nacionalne i sve druge razlike meu njima. Vlast proizlazi iz naroda i pripada narodu kao zajednici
slobodnih i ravnopravnih dravljana.
Narod ostvaruje vlast izborom svojih predstavnika i neposrednim odluivanjem. Kao temeljni oblik ostvarivanja
narodnog suvereniteta prihvada se sustav predstavnike vladavine dopunjena neposrednim odluivanjem (referendum).
Predstavniki sistem oblikuje se primjenom naela diobe vlasti na zakonodavnu, izvrnu i sudsku te vladavinom
prava i unutar demokratskog viestranakog sustava. HS je predstavniko tijelo graana i nositelj zakonodavne vlasti.
Predsjednik RH je predstavnik narodnog suvereniteta kao i HS.

PREDSTAVNIKI MANDAT
Ustavnopravni temelj predstavnike vladavine izvodi se iz koncepcije nedjeljivog narodnog suvereniteta. Suverenitet
pripada narodu kao apstraktnom ustavnopravnom subjektu, a vlast obnaa predstavniko tijelo kao izraaj volje naroda.
Sustav predstavnike vladavine se izraava kroz predstavniki mandat. To je takav odnos izmeu biraa i njihovih
zastupnika po kojem su zastupnici u svom djelovanju neovisni o stavu biraa koji su ih izabrali, pa ih zato birai ne mogu
opozvati. Izabrani zastupnik je nositelj kolektivnog mandata koji je stekao izborom. Ne zastupa ni birae ni izbornu jedinicu
nego cijeli narod. On je uvjet da predstavniko tijelo moe raditi i odluivati slobodno i pravno neovisno. Predstavniki
mandat primijenjen je u svim liberalnim demokracijama.
IMPERATIVNI MANDAT
Imperativni mandat se temelji na instituciji mandata iz rimsko prava kao ugovora u kojem jedna stranka (mandant)
ovladuje drugu (mandatara) da postupa u njezino ime. Pretpostavlja pravo biraa da daju obvezne upute svojim
zastupnicima i dunost zastupnika da se tih uputa pridravaju. Primjenjivao se u feudalnim stalekim skuptinama, iji su
lanovi djelovali prema napucima kao opunomodenici svog stalea s odreenog teritorija.
Prema Ustavu SFRJ 1974g i republikim ustavima prihvaden je institut delegatskog mandata. Delegatski mandat je
trebao biti politiki imperativan, jer su delegati u skuptinama trebali polaziti od smjernica svoje izborne baze te ih zastupati
u skuptini, ali su pri konanom odluivanju odnosno glasovanju bili slobodni u opredjeljivanju. Delegati su bili opozivi od
svojih biraa.
POJAM REFERENDUMA
Referendum je oblik neposrednog odluivanja kojim se graani neposredno tajnim glasovanjem izjanjavaju o
nekom pitanju koje je najede oblikovano tako da se na njega moe odgovoriti sa za ili protiv, odnosno da ili ne. Referendum
prua mogudnost manipulacije birakim tijelom, ovisno o tome kako se oblikuje pitanje i tko ga u kakvom kontekstu raspisuje.
Postoji vie vrsta referenduma. Prema irini politike zajednice razlikuju se: referendum na razini drave kao cjeline,
koji obuhvada neposredno odluivanje svih graana, biraa unutar odreene drave i referendum na razini lokalne politikoteritorijalne jedinice (lokalni referendum). Odluuje li se referendumom o donoenju ili izmjeni ustava ili zakona ili nekog
drugog opdeg akta razlikuje se ustavotvorni i zakonodavni referendum.
USTAVOTVORNI REFERENDUM
Ustavotvorni referendum je svaki oblik mijenjanja ili revizije ustava neposredno od birakog tijela naroda. Razlikuje
se apsolutno obvezni ustavotvorni referendum, relativno obvezni ustavotvorni referendum i fakultativno ustavotvorni
referendum(vicarska).
Apsolutno obvezni ustavotvorni referendum primjenjuje se kad se o svakoj izmjeni ustava mora odluivati
referendumom, bez obzira da li itavog ili samo neke odredbe
Relativno obvezni ustavotvorni referendum se primjenjuje kad se mora raspisati samo za izmjenu odreenih lanaka,
odsjeka ili dijelova, koji su u ustavu izriito naznaeni(SAD).
Fakultativni ustavotvorni referendum ovisi o volji ustavom ovlatenih tijela. Ne mora biti primijenjen ni u jednom ali
moe biti primijenjen u svakom sluaju revije ustava (Italija, Hrvatska).
Prikriveni ustavotvorni referendum postoji kada graani odluuju o izmjeni ustava na prikriven nain. Kod njega se
bira posebna ustavotvorna skuptina, ija je iskljuiva dunost donoenje ustava ili kad reviziju ustava obnaa redovita
zakonodavna skuptina koja se prije donoenja konane odluke mora raspustiti pa konanu odluku donosi novoizabrano
predstavniko tijelo.
Graani daju svoje glasove onim kandidatima ili strankama koji zastupaju stavove to odgovaraju njihovim
miljenjima. Kod svih podvrsta ustavotvornog referenduma birai neposredno odluuju otvoreno ili prikriveno o donoenju
novog ili izmjeni postojedeg ustava, pa se zbog toga nazivaju odluujudim ustavotvornim referendumom. Kada graani samo
izraavaju miljenje, a konanu odluku donosi predstavniko tijelo onda se radi o savjetodavnom ustavotvornom
referendumu.
ZAKONODAVNI REFERENDUM
Ustavotvorni i zakonodavni referendum imaju iste podvrste. Razlikuju se:
Apsolutno obvezni zakonodavni referendum, pri ijoj se primjeni svi zakoni donose iskljuivo referendumom.
Relativno obvezni zakonodavni referendum, pri ijoj se primjeni samo odreene ustavom propisane vrste zakona
donose referendumom
Fakultativni zakonodavni referendum, pri ijoj se primjeni referendum raspisuje na inicijativu ustavom utvrenih
tijela. Ne mora se raspisati ni za jedan zakon, ali moe uvijek raspisati o svakom zakonu. Kao podvrste zakonodavnog
referenduma razlikuje se: prikriveni zakonodavni referendum i savjetodavni zakonodavni referendum.
Zakonodavni referendum razlikuje se od narodnog zakonodavnog veta. Kod odluujudeg zakonodavnog
referenduma (ne savjetodavnog), zakon dobiva pravnu snagu samim inom referenduma. Kod narodnog zakonodavnog veta
zakon donosi predstavniko tijelo on dobiva pravnu snagu izglasavanjem u predstavnikom tijelu pa se nakon objavljivanja
moe primjenjivati, a birako tijelo neposrednim glasovanjem odluuje da li de zakon i ostati na snazi ili ne.

ODLUUJUDI I SAVJETODAVNI REFERENDUM

Kod svih podvrsta ustavotvornog referenduma birai neposredno odluuju, otvoreno ili prikriveno od donoenju
novog ili izmjeni postojedeg ustava, pa se zbog toga nazivaju odluujudim ustavotvornim referendumom. Kad graani samo
izraavaju miljenje, a konanu odluku donosi predstavniko tijelo onda se radi o savjetodavnom ustavotvornom
referendumu i odluka ne obvezuje predstavniko tijelo pravno, ved samo politiki.
PLEBISCIT
Plebiscit je zasebna vrsta referenduma kojim se ostvaruje pravo naroda na samoodreenje tako da se graani
neposredno tajnim glasovanjem izjanjavaju u kojoj i kakvoj de dravi ili dravnoj zajednici ivjeti. Takvim referendumom
ostvaruje se odcjepljenje ili razdruivanje unutar neke drave ili dravne zajednice ili se odluuje o udruivanju ili prikljuenju
u odreenu dravu ili zajednicu drava.
VRSTE REFERENDUMA U RH
Ustav RH izriito navodi dva oblika ostvarivanja vlasti naroda: izborom narodnih predstavnika i neposrednim
odluivanjem. Ustav naelno prihvada institut fakultativnog ustavotvornog i zakonodavnog referenduma. Ustavotvorni
referendum moe raspisati HS ili predsjednik Republike. Hrvatski Ustav poznaje dva naina svoje izmjene i revizije. Prvi je
kada o reviziji odluuje HS,a drugi je postupak gdje se o izmjeni Ustava odluuje samo referendumom.
Odluku o raspisivanju ustavotvornog i zakonodavnog referenduma HS donosi vedinom glasova uz uvjet da je na
sjednici nazona vedina zastupnika. Zakonodavni referendum o prijedlogu zakona moe raspisati samo HS. Predsjednik
Republike moe raspisati ustavotvorni referendum o odreenom politikom pitanju odnosno odluci i o zakonu ako bi smatrao
da dotini zakon sadrajno obuhvada neko pitanje koje je vano za neovisnost, jedinstvenost i opstojnost Republike.
Lokalni referendum raspisuje predstavniko tijelo jedinice lokalne samouprave i predstavniko tijelo jedinice
podrune samouprave. Takav referendum mogu raspisati o svakom pitanju iz svojeg samoupravnog djelokruga o kojem
predstavniko tijelo ima pravo donositi odluke.
NARODNA INICIJATIVA U RH
Promjenom Ustava RH iz 2000.g prihvaden je institut narodne inicijative za raspisivanje referenduma. Propisano je
da de HS raspisati referendum, ako to zatrai 10% od ukupnog broja biraa u RH. Narodna inicijativa moe se primijeniti za
svaku djelominu ili cjelovitu izmjenu Ustava i za svako pitanje iz zakonodavne nadlenosti Sabora te za drugo pitanje koje
birai smatraju da je vano za neovisnost, jedinstvenog i opstojnost RH.
OPDE BIRAKO PRAVO
Od dvadesetih 20st u vedini drava primjenjuje se opde birako pravo. Za stjecanje se trai odreena dob koja
osigurava osobnu i drutvenu zrelost biraa. To je do dob od 18 do 21. Birako pravo imaju samo dravljani odreene drave.
Aktivno birako pravo nemaju graani bez poslovne sposobnosti i oni koji su pod starateljstvom.
U politikim diktaturama, birako pravo se esto oduzima odreenim skupinama i pojedincima zbog politike
nedostojnosti. Opde birako pravo se moe posredno ograniiti ako se kao uvjet za upis u biraki popis odredi rok u kojem
birai moraju boraviti ili prebivati u jednom mjestu. Posebno pitanje je pravo glasa vojnih osoba. U drava gdje postoji opda
vojna obveza, uskradivanje prava glasa vojnim osobama suprotno je demokratskom naelu opdeg birakog prava i predstavlja
odvajanje vojske od drutva.

AKTIVNO I PASIVNO BIRAKO PRAVO

Aktivno birako pravo je tijekom 19.st bilo ogranieno cenzusom imudnosti i cenzusom naobrazbe. U poetku se
primjenjivao samo cenzus imudnosti, kasnije naobrazbe, a zatim kombinacija oba cenzusa. Stupanj imudnosti je u poetku bio
vrlo visok, ali djelovanjem politikih organizacija graanstva poelo smanjivanje. Primjena cenzusa opravdavala se tvrdnjama
da su samo graani koji posjeduju odreeno bogatstvo i naobrazbu zainteresirani za pitanja dravne vlasti i samo oni imaju
dostatno znanja da u njoj sudjeluju.
U VB prijelaz od ogranienog na opde pravo glasa poinje kad je izbornom reformom broj biraa povedan tako da je
na svakih 24 stanovnika dolazio 1 bira. Evolucija od ogranienog na opde birako pravo dovrena je kasnijim reformama,
1918 uvedeno je opde birako pravo za mukarce, a 1928 uvedeno je birako pravo za ene. U Francuskoj nakon to je ustav
iz 1830 smanjio ogranienje, poslije revolucije 1848.g uvedeno je opde birako pravo za mukarce, a za ene tek poslije WW2.
Do potkraj 19.st opde birako pravo imali su samo mukarci. ene nisu imale birako pravo za mukarce, zbog
materijalne i drutvene ovisnosti o mukarcu. Zajedno s opdim poretkom ena za drutvenu ravnopravnost s mukarcima
dolazi do priznavanja birakog prava enama, najprije u vedskoj.
Pasivno birako pravo odnosi na onoga tko ima pravo biti biran u predstavniko tijelo i za predsjednika republike,
ako se on bira neposredno od naroda. U svim dravama dob za pasivno pravo nije izjednaena s dobi koja je potrebna za
aktivno birako pravo. U nekim dravama, pasivno pravo glasa ne priznaje se priroenim dravljanima ili im se priznaje po
isteku odreenog roka od 5,10 ili vie godina, zbog visokog stupnja useljavanja.

JEDNAKO I NEJEDNAKO BIRAKO PRAVO TE MODERNI OBLICI NEJEDNAKOSTI BIRAKOG PRAVA

Ako u nekoj dravi za odreeno predstavniko tijelo svi graani koji imaju birako pravo raspolau istim brojem
glasova tada postoji jednako birako pravo, a ako postoje kategorije ili skupine graana koje raspolau vedim brojem glasova
od ostalih graana radi se o nejednakom birakom pravu.
Osim kurijalnog sustava u dravama u kojima je ivjelo plemstvo i graanstvo, postojala su dva glavna oblika
primjene nejednakog birakog prava a to su:
- pluralni votum po kojem su pojedine kategorije graana na temelju imutka ili naobrazbe imale 2 ili vie glasova za
razliku od svih ostalih graana koji su imali 1 glas, te
- mnogostruki votum po kojem su svi birai imali 1 glas, ali su graani koji su posjedovali nekretnine odreene
vrijednosti mogli glasovati u svim izbornim jedinicama gdje su se ona nalazile. Danas se u nijednoj demokratskoj dravi ne
primjenjuje nejednakost birakog prava.
Stvarna nejednakost birakog prava moe se postidi posredno, ako izborne jedinice s razliitim brojem biraa biraju
jednak broj zastupnika. Suvremeniji nain utjecaja na politiki sastav predstavnikog tijela je krojenje izbornih jedinica.
Krojenje izbornih jedinica prvi je primijenio guverner amerike drave Massachusetts Gery, po kojem je dobio i ime
gerrymander sustav.
PARLAMENTARNA NEPODUDARNOST U RH
Zastupnik ne moe istodobno biti sudac Ustavnog suda RH, sudac, dravni odvjetnik, puki pravobranitelj,
predsjednik, potpredsjednik, ministar ili drugi lan vlade, tajnik Vlade RH, veleposlanik, generalni konzul, upan,
gradonaelnik, djelatne vojne osobe.
Osobe koje obavljaju neku od dunosti ili slubi koje su nespojive sa zastupnikom dunodu mogu se kandidirati na
izborima, a ako budu izabrane mogu za vrijeme dok im traje zastupniki mandat temeljem pisane izjave staviti zastupniki
mandat u stanje mirovanja. Za vrijeme dok zastupniku miruje mandat, zastupniku dunost umjesto njega obavlja zamjenik
zastupnika. Zastupnika izabranog na listi u izbornoj jedinici zamjenjuje onaj neizabrani kandidat s iste liste s koje je izabran i
zastupnik, a odreuje ga politika stranka koja je listu i predloila.
Zastupnik ima pravo jednokratno, tijekom trajanja zastupnikog mandata, podnoenjem pisanog zahtjeva
predsjedniku Sabora, staviti svoj mandat u mirovanje. Mirovanje ne moe trajati manje od 6mj a za vrijeme trajanja
zastupnika de zamijeniti zamjenik.
FINANCIRANJE POLITIKIH STRANAKA U RH
Politike stranke su neprofitne udruge. Politike stranke mogu se financirati iz sredstava dravnog prorauna, kao i
prorauna jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave. lanarinom se,smatraju se povremene ili redovite uplate
kojima fizike ili pravne osobe dobrovoljno daju novac politikoj stranci u iznosu vedem od iznosa lanarine, kao i pruanje
usluga ili davanje proizvoda politikoj stranci bez naplate.
Dobrovoljni prilozi smatra redoviti novani iznos to ga lan politike stranke plada na nain i pod uvjetima
utvrenima statutom ili drugim aktom politike stranke. Za dobrovoljne priloge (donacije) koji se politikoj stranci daju u
obliku proizvoda ili usluga, fizike i pravne osobe dune su izdati raun na kojem de biti naznaena trina vrijednost
darovanog proizvoda ili usluge, te na kojem je naznaeno da glasi na politiku stranku i da ne podlijee naplati. Politike
stranke dune su voditi evidenciju o primitku lanarina i dobrovoljnih priloga (donacija), te izdavati potvrde o primitku
lanarina i dobrovoljnih priloga.
Fizike i pravne osobe mogu davati dobrovoljne priloge (donacije) politikim strankama jednokratno ili vie puta
tijekom kalendarske godine. Dobrovoljni prilozi (donacije) u novcu upladuju se na sredinji raun politike stranke. Ukupan
iznos dobrovoljnih priloga (donacija) fizike osobe jednoj politikoj stranci ne smije prelaziti iznos od 90.000,00 (devedeset
tisuda) kuna u kalendarskoj godini. Ukupan iznos dobrovoljnih priloga (donacija) pravne osobe jednoj politikoj stranci ne
smije prelaziti iznos od 1.000.000,00 (jedan milijun) kuna u kalendarskoj godini. Pravo na financiranje iz sredstava dravnog
prorauna imaju politike stranke koje imaju najmanje jednog zastupnika u Hrvatskom saboru.
Zabranjuje se financiranje politikih stranka od strane: stranih drava, stranih politikih stranaka, stranih pravnih
osoba, dravnih tijela, javnih poduzeda, pravnih osoba s javnim ovlastima i trgovakih drutava u vedinskom vlasnitvu drave
ili jedinice lokalne i podrune (regionalne) samouprave, vjerskih zajednica, humanitarnih te drugih neprofitnih udruga i
organizacija te udruga radnika i poslodavaca.
VEDINSKI IZBORNI SUSTAVI
Sustav vedine moe se primijeniti u malim i velikim izbornim jedinicama, a sustav razmjernog predstavnitva samo u
velikim izbornim jedinicama. Po sustavu relativne vedine izabran je kandidat koji je dobio najvie glasova. Sustav apsolutne
vedine se moe primijeniti u dvije podvrste: otroj i blaoj. Moe se traiti apsolutna vedina, odnosno polovica plus 1 svih u
birakom popisu upisanih biraa ili samo apsolutna vedina danih glasova.
Kad nijedan od kandidata u prvom krugu ne dobije apsolutnu vedinu, dioba mandata se u drugom krugu moe
urediti na dva naina:
- ili da u drugom krugu sudjeluju kandidati kao i u prvom, ali se ne trai apsolutna nego relativna vedina,

- ili da u drugom krugu izbora sudjeluju samo dva kandidata koji su u prvom dobili najvie glasova. Taj sustav se
naziva balotaom. Sustav balotae najede se primjenjuje pri predsjednikim izborima u dravama koje primjenjuju isti
parlamentarni ili polupredsjedniki sustav.
RAZMJERNI IZBRONI SUSTAVI
Prema sustavu razmjernog predstavnitva svaka politika stranka ili grupacija dobiva u predstavnikom tijelu onoliko
mjesta koliko je za nju u postotku razmjerno, u odnosu prema drugim strankama dano glasova. Sustav razmjernog
predstavnitva se moe primijeniti iskljuivo u velikim izbornim jedinicama u kojima se bira vie zastupnika. to je izborna
jedinica veda odnosno to se u njoj bira vedi broj zastupnika indeks razmjernosti je vedi odnosno broj zastupnika svake
stranke koja je sudjelovala na izborima razmjeran je postotku za nju danih glasova.
Kod sustava razmjernog predstavnitva esto se primjenjuje institut izbornog praga ili prohibitivna klauzula. To je
najmanji postotak glasova koje mora dobiti odreena lista na izborima da bi imala pravo sudjelovati u diobi zastupnikih
mjesta. Izborni prag se krede od 2% do 5%. U RH od 2000.g postoji samo opdi izborni prag od 5% za svaku listu. Institut
izbornog praga primjenjuje se kako bi se sprijeila zastupljenost u parlamentu prevelikog broja vrlo malih, najede radikalno
desnih ili lijevih stranaka a time parlamentarna nestabilnost i nemogudnost formiranja koalicijske vlade ili formiranje vrlo
slabe koalicijske vlade.
Od poetka 90tih poinje irenje mjeovitog ili kombiniranog vedinsko-razmjernog sustava pri kojem se odreeni
postotak zastupnika u parlamentu, bira prema sustavu vedine, najede relativne, a ostali prema sustavu razmjernog
predstavnitva.
UTJECAJ PRIMJENE POJEDINOG IZBORNOG SUSTAVA NA STRANAKI SUSTAV DRAVE
!!! NEDOSTAJE !!!
IZBOR PREDSJEDNIKA RH UTVRIVANJE REZULTATA GLASOVANJA
Glasovanje se obavlja osobno, glasakim listidima. Nitko ne moe glasovati u ime druge osobe. glasaki listid se tiska
u dravnoj tiskari koju odredi i izravno nadzire DIP. Svaki glasaki listid mora imati otisnuti serijski broj. Glasaki listid na kojem
se glasuje za jednu od lista izborne jedinice sadri naziv liste, ime i prezime nositelja liste i serijski broj.
Glasaki listid popunjava se tako da se zaokrui redni broj ispred naziva liste izborne jedinice. Vaedi glasaki listid je
onaj iz kojeg se na siguran i nedvojben nain moe utvrditi volja biraa i okolnost za koju je listu bira glasovao. Nevaedi
glasaki listid je neispunjen glasaki listid, glasaki listid popunjen na nain da ga se ne moe sa sigurnodu utvrditi volja
biraa i okolnost za koju je listu glasovao i glasaki listid na kojem je bira glasovao za dvije ili vie lista.
Glasovanje traje neprekidno od 7 do 19. Po zavrenom glasovanju biraki odbor najprije prebrojava neupotrijebljene
glasake listide i stavlja ih u poseban omot koji zapeaduje. Potom utvruje ukupan broj biraa koji su glasovali. Nakon toga
pristupa otvaranju glasake kutije i prebrojavanju glasova. Kad utvrdi rezultate glasovanja na birakom mjestu, dostavlja ih sa
zapisnikom o svom radu i ostalim izbornim materijalom opdinskom ili gradskom izbornom povjerenstvu, najkasnije u roku od
12 sati od zatvaranja biralita.
Opdinsko i gradsko izborno povjerenstvo nakon to prikupi utvrene rezultate s birakih mjesta na svom podruju
dostavlja ih sa zapisnikom o svom radu i s ostalim izbornim materijalom izbornom povjerenstvu izborne jedinice najkasnije u
roku od 18 sati od zatvaranja biralita. Izborno povjerenstvo izborne jedinice zbraja rezultate glasovanja na birakim mjestima
na svom podruju najkasnije u roku od 24 sata od zatvaranja biralita. Nakon to prikupi izborne rezultate na svom podruju,
izborno povjerenstvo izborne jedinice dostavlja ih DIP-u.Rezultate izbora za zastupnike utvruje DIP. Privremene i neslubene
rezultate moe objavljivati prema svom nahoenju, a slubene rezultate izbora DIP objavljuje nakon to se iscrpe sva pravna
sredstva u zatiti birakog prava, odnosno proteknu rokovi za njihovo podnoenje.
IZBOR ZASTUPNIKA U HS PRAVO GLASA BIRAA KOJI NEMAJU PREBIVALITE U RH
Birai koji nemaju prebivalite u RH biraju zastupnike na temelju lista s po 14 kandidata u posebnoj izbornoj jedinci.
Broj zastupnika utvruje se tako da se ukupni broj vaedih glasova biraa u deset izbornih jedinca u RH dijeli sa 140 koliko se
ukupno zastupnika bira u tim izbornim jedinicama. Dobivenim rezultatom dijeli se broj vaedih glasova u posebnoj izbornoj
jedinici. Ako rezultat nije cijeli broj, zaokruuje se na cijeli broj.
Ovim sustavom tzv. nefiksne kvote postie se da glas biraa koji nemaju prebivalite u RH vrijedi bez obzira na to
koliko tih biraa izae na izbore jednako kao i glas biraa s prebivalitem u RH.
IZBOR ZASTUPNIKA U HS BIRAKO PRAVO PRIPADNIKA NACIONALNIH MANJINA
Pripadnicima nacionalnih manjina u RH jami se pravo na zastupljenost u HS. Oni imaju pravo birati 8 zastupnika u
Sabor koji se biraju u posebnoj izbornoj jedinci koju ini podruje RH. Pripadnici srpske nacionalne manjine biraju 3,
madarske 1 zastupnika a talijanske 1 zastupnika. Pripadnici eke i slovake nacionalne manjine biraju zajedno 1 zastupnika.
Pripadnici austrijske, bugarske, njemake, poljske, romske, rumunjske, rusinske, ruske, turske, ukrajinske biraju zajedno 1
zastupnika. Pripadnici albanske, bonjake, crnogorske, makedonske i slovenske nacionalne manjine biraju zajedno 1
zastupnika

Pripadnici nacionalnih manjina biraju zastupnike u Sabor pojedinanim izborom tako da je za zastupnika izabran
kandidat koji je dobio najvedi broj glasova biraa koji su glasovali, odnosno relativnu vedinu. Ako dva ili vie kandidata dobiju
isti broj glasova, izbori se ponavljaju.
IZBOR ZASTUPNIKA U HS UTVRIVANJE REZULTAT GLASOVANJA
Glasovanje se obavlja osobno, glasakim listidima. Nitko ne moe glasovati u ime druge osobe. Glasaki listid se tiska
u dravnoj tiskari koju odredi i izravno nadzire DIP. Svaki glasaki listid mora imati otisnuti serijski broj. Glasaki listidi na
kojem se glasu za jednu od lista izborne jedinice sadri: naziv liste, ime i prezime nositelja liste, serijski broj.
Glasaki listid popunjava se tako da se zaokrui redni broj ispred naziva liste izborne jedinice. Vaedi glasaki listid je
onaj iz kojega se na siguran i nedvojben nain moe utvrditi volja biraa i okolnost za koju je listu bira glasovao. Glasovanje
traje neprekidno od 7 do 19 sati.
Po zavrenom glasovanju biraki odbor najprije prebrojava neupotrijebljene listide. Potom utvruje ukupan broj
biraa koji su glasovali. Nakon toga pristupa otvaranju glasake kutije i prebrojavanju glasova. Kad utvrdi rezultate glasovanja
na birakom mjestu, dostavlja ih sa zapisnikom o svom radu i ostalim izbornim materijalom opdinskom ili gradskom izbornom
povjerenstvu, najkasnije u roku od 12 sati od zatvaranja biralita.
Rezultate izbora za zastupnike utvruje DIP. Privremene i neslubene rezultate moe objavljivati prema svom
nahoenju, a slubene rezultate izbora DIP objavljuje nakon to se iscrpe sva pravna sredstva u zatiti birakog prava,
odnosno proteknu rokovi za njihovo podnoenje.
IZBORI ZA LOKALNU IZVRNU VLAST U RH
Opdinski naelnici, gradonaelnici, upani i gradonaelnik Grada Zagreba biraju se neposredno na izborima, tajnim
glasovanjem na mandat od etiri godine.
Opdinski naelnici, gradonaelnici, upani i gradonaelnik Grada Zagreba imaju zamjenike koji se biraju zajedno i
istovremeno, na isti nain i po istom postupku.
Mandat opdinskog naelnika, gradonaelnika, upana i gradonaelnika Grada Zagreba izabranih na redovitim i na
prijevremenim izborima traje do dana proglaenja slubenih rezultata izbora novoga opdinskog naelnika, gradonaelnika,
upana i gradonaelnika Grada Zagreba. Mandat opdinskih naelnika, gradonaelnika, upana i gradonaelnika Grada Zagreba
i njihovih zamjenika moe prestati i prije isteka mandata, u skladu s odredbama zakona koji ureuju lokalnu i podrunu
(regionalnu) samoupravu.
Redoviti izbori opdinskih naelnika, gradonaelnika, upana i gradonaelnika Grada Zagreba odravaju se svake
etvrte godine, istodobno s izborima za lanove predstavnikih tijela jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave.
Izbore raspisuje Vlada Republike Hrvatske odlukom kojom odreuje datum njihova odravanja. Od dana raspisivanja izbora
do dana odravanja izbora ne moe protedi manje od 30 ni vie od 60 dana. Opdinski naelnik, gradonaelnik, upan i
gradonaelnik Grada Zagreba i njihovi zamjenici za vrijeme obnaanja dunosti ne mogu biti lanovi predstavnikog tijela iste
ili druge jedinice lokalne, odnosno podrune (regionalne) samouprave, za vrijeme dok obnaaju dunost ne mogu biti:
Predsjednik Republike Hrvatske, predsjednik, potpredsjednik i lan Vlade Republike Hrvatske, predsjednik, zamjenik
predsjednika i sudac Ustavnog suda Republike Hrvatske,dravni tajnik, pomodnik ministra, tajnik ministarstva,
Osoba koja obnaa nespojivu dunost ima se pravo kandidirati, a ako bude izabrana, mora prije preuzimanja
dunosti opdinskog naelnika, gradonaelnika, upana i gradonaelnika Grada Zagreba podnijeti ostavku na nespojivu
dunost.
IMUNITET SABORSKIH ZASTUPNIKA
Zastupniki imunitet je jamstvo pravne sigurnosti i neovisnosti djelovanja zastupnika u obnaanju dunosti kao lana
predstavnikog tijela. Institucija zastupnikog imuniteta razvila se u VB. Razvila su se dva oblika zastupnikog imuniteta,
imunitete neodgovornosti i imunitet nepovredivosti, koje priznaju iako ne u istom obujmu svi suvremeni ustavi.
Zastupniki imunitet neodgovornosti znai da se zastupnik ne moe pozivati na kaznenu odgovornost za izraeno
miljenje, stav ili glas dan u predstavnikom tijelu. Zastupnik moe u govoru poiniti kazneno djelo, vrijeajudi druge
zastupnike ili graane ili pozivajudi na kazneno djelo, ali on za to nede modi biti prozvan na kaznenu odgovornost. Ako bi
zastupnik to isto poinio izvan predstavnikog tijela, odgovarao bi kao i svaki drugi graanin.
Zastupniki imunitet nepovredivosti znai da zastupnik bez odobrenja predstavnikog tijela ne moe biti lien
slobode niti se protiv njega moe pokrenuti kazneni postupak. Imunitet nepovredivost odnosi se na kaznena djela koja
zastupnik poini izvan predstavnikog tijela.
Ustav RH odreuje da zastupnici u HS imaju imunitet. Zastupnik moe biti pritvoren bez odobrenja doma Sabora
samo ako je zateen u injenju kanjivog djela za koje je propisana kazna zatvora u trajanju duem od 5g.
TEMELJNE OVLASTI HRVATSKOG SABORA
O svim pitanjima koja su u djelokrugu HS odluuje HS na plenarnim sjednicama. Na taj nain se ostvaruje ustavna
odredba o Saboru kao nositelju zakonodavne vlasti u RH. Hrvatski sabor odluuje o donoenju i promjeni Ustava, donosi
zakone, donosi dravni proraun, odluuje o ratu i miru, donosi akte kojima izraava politiku HS, odluuje o promjeni granica
RH, raspisuje referendum, obavlja izbore, nadzire rad Vlade i drugih nositelja javnih dunosti odgovornih HS, daje amnestiju
za kaznena djela i dr.

DONOENJE ZAKONA PO HITNOM POSTUPKU

Iznimno zakon se moe donijeti po hitnom postupku, samo kada to zahtijevaju interesi obrane i drugi osobito
opravdani dravni razlozi. Uz prijedlog da se zakon donose po hitnom postupku podnosi se konani prijedlog zakona, sadri
sve to i prijedlog zakona, osim to se umjesto teksta prijedloga zakona prilae tekst konanog prijedloga zakona.
Kada prijedlog da se zakon donese po hitnom postupku podnosi zastupnik, tada mora imati pisanu podrku jo 25
zastupnika. Prijedlog da se zakon donese po hitnom postupku moe podnijeti klub zastupnika.
U hitnom postupku se objedinjuje prvo i drugo itanje zakona. Prijedlog da se zakon donese po hitnom postupku
podnosi se predsjedniku Sabora najkasnije 24 sta prije utvrivanja dnevnog reda na sjednici. Predsjednik Sabora upuduje
prijedlog da se zakon donese po hitnom postupku predsjednicima radnih tijela, svim zastupnicima, te Vladi ako nije
predlagatelj. O prijedlogu se odluuje prilikom utvrivanja dnevnog reda na poetku sjednice.
ZAKONODAVNI POSTUPAK U RH
Ustav RH odreuje da pravo da predlae zakone ima svaki zastupnik, klubovi zastupnika, radna tijela Sabora i Vlada
RH. Ako Ustavom nije drugaije odreeno HS donosi odluke vedinom glasova. Zastupnici glasuju osobno. Zakone kojima se
ureuju nacionalna prava (organski zakoni) HS donosi 2/3 vedinom glasova svih zastupnika.
Zakone kojima se razrauju Ustavom utvrena ljudska prava i temeljne slobode, izborni sustav, ustrojstvo, djelokrug,
i nain rada dravnih tijela te ustrojstvo lokalne i podrune samouprave (organski zakon) HS donosi vedinom glasova svih
zastupnika.
Prema Ustavu razlikuju se 3 vrste zakona:
- zakone koji se uz natpolovini kvorum donose vedinom nazonih zastupnika, preteit broj zakona
- zakone koji se donose kvalificiranom i to apsolutnom vedinom glasova svih zastupnika u HS
- zakone a to su samo oni kojima se ureuju nacionalna prava koje HS donosi 2/3 vedinom glasova, istom vedinom
kojom se donosi ili mijenja ustav. Druga i treda vrsta pripadaju u kategoriju organskih zakona.
Prema poslovniku redoviti se zakonodavni postupak obavlja u pravilu u 2 odjeljka. To su prvo itanje zakona i drugo
itanje zakona, te iznimno trede itanje zakona. Postupak donoenja zakona pokrede se dostavom prijedloga zakona
predsjedniku Sabora.
Prijedlog zakona sadri ustavnu osnovu donoenja zakona, ocjenu stanja i osnovna pitanja koja se trebaju urediti
zakonom te posljedice koje de donoenjem zakona proistie, ocjenu i izvore potrebnih sredstava za provoenje zakona, tekst
prijedloga zakona, s obrazloenjem, tekst odredbi vaedeg zakona koje se mijenjaju, odnosno nadopunjuju, ako se predlae
izmjena ili dopuna zakona.
U obrazloenju prijedloga zakona daje se objanjenje pojedinih odredbi koje sadri prijedlog zakona. Predsjednik
Sabora upuduje primljeni prijedlog zakona predsjednicima svih radnih tijela, svim zastupnicima i predsjedniku Vlade, kada
vlada nije predlagatelj.
1. razmatranje prijedloga u radnim tijelima, 2. prvo itanje, 3. konani prijedlog zakona, 4. drugo itanje zakona.
IZVRNO POLITIKA FUNKCIJA
Dravni poglavar i vlada su izvrna tijela i njihovi poslovi se dijele u tri skupine: poslovi koji se odnose na organizaciju
i usmjeravanje primjene zakona i politike utvrene od predstavnikog tijela, poslovi zakonodavne i opde politike inicijative te
voenje vanjske politike.
Izvrna tijela su veza izmeu zakonodavca s jedne i uprave i sudskih tijela s druge strane. Ta povezujuda funkcija
sastoji se:
- U omogudavanju primjene zakona njihovom prilagodbom upravnim i sudskim tijelima, ostvaruju donosedi uredbe
za primjenu ili izvravanje zakona.
- U brizi da se zakoni primjenjuju na jedinstven i djelotvoran nain, ostvaruju donoenjem propisa o unutarnjem
ustroju i nainu rada upravnih tijela, te usklaivanjem i usmjeravanjem rada tijela koja primjenjuju zakone.
Izvrna tijela ocjenjuju potrebu za donoenjem novih ili za mijenjanjem postojedih zakona. Vode vanjsku politiku to
obuhvada poslove raspolaganja oruanim snagama i voenje rata, pravo poslanstva i diplomatskog saveza, pregovaranje i
potvrda meunarodnih ugovora.
UstAV ovladuje izvrna tijela da samostalno svojim opdim aktom ureuju drutvene odnose. Izvrna tijela donose
dvije vrste akta pravni akti u punom smislu rijei kojima ustrojavaju i usmjeravaju primjenu zakona te politiki akti koji se
nazivaju i akti vlade, mogu se donositi samo na temelju ustavne ovlasti koja se moe dalje razraivati zakonskim normama.
Akti vlade su akti koji proizlaze iz odnosa izmeu izvrnih tijela i predstavnikog tijela, akti kojima se daje
pomilovanje i dijele odlija, akti kojima se poduzimaju mjere javne sigurnosti u sluajevima unutarnjih kriza u dravi, akti
kojima se odvijaju diplomatski odnosi, akti koji se donose u ratnoj situaciji, a odnose se na raspolaganje oruanim snagama i
voenje rata.
3 osnovna sluaja poremedaja, zadiranja izvrnih u djelokrug zakonodavnog tijela su u sluaju nude kad se drava nae u
opasnosti zbog vanjskih ili unutarnjih razloga, u sluaju neposrednih ustavnih ovlasti izvrnim tijelima da propisuju svojim

10

opdim normativnim aktima odreene drutvene odnose, u sluaju zakonodavne delegacije, kad samo zakonodavno tijelo
prenese svoje zakonodavne ovlasti na izvrno tijelo.
UREDBE IZ NUDE U RH
!!! NEDOSTAJE !!!
MOGUDNOST OGRANIAVANJA LJUDSKIH PRAVA TEMELJEM UREDBI IZ NUDI U RH (L.17,100 USTAVA)
Predsjednik Republike moe donosi uredbe i poduzimati izvanredne mjere u 3 sluaja:
- u sluaju ratnog stanja, Predsjednik moe donositi uredbe sa zakonskom snagom na temelju i u okviru ovlasti koje
je dobio od HS, a ako HS nije u zasjedanju samostalno.
- u sluaju neposredne ugroenosti neovisnosti i jedinstvenosti drave, ili kad su tijela dravne vlasti onemogudena
da redovito obavljaju svoje ustavne dunosti Predsjednik donosi uredbe sa zakonskom snagom na prijedlog predsjednika
Vlade i uz njegov supotpis.
Predsjednik Republike, na prijedlog i uz supotpis predsjednika Vlade, donosi uredbe sa ustavnom snagom, ali samo u
sluaju kad HS nije u mogudnosti sastati zbog ratnog stanja, neposredne ugroenosti neovisnosti i jedinstvenosti drave ili
velikih prirodnih nepogoda.
ZAKONODAVNA DELEGACIJA U RH
Ustav RH izriito doputa donoenje uredaba na temelju zakonske ovlasti (zakonodavne delegacije). Propisuje da
Sabor moe najvie na vrijeme od godinu dana ovlastiti Vladu da uredbama ureuje pojedina pitanja iz njegova djelokruga.
Zabrana zakonodavne delegacije odnose se na sve zakone koji se donose 2/3 vedinom glasova svih zastupnika ili zakoni koji se
donose vedinom glasova svih zastupnika (organski zakoni).
UREDBE ZA PRIMJENU ZAKONA U RH
Uredbe za primjenu ili izvrenje zakona ne predstavljaju upletanje izvrnih tijela u djelokrug zakonodavnog tijela.
Donose ih izvrna tijela u svrhu primjene zakona. Vlada donosi uredbe za izvrenje zakona. Obiljeja uredaba za primjenu
zakona su da:
- moraju biti vezane uz zakon iju primjenu omoguduju
- stupaju na snagu kad i zakon
- po sadraju ne smiju proturjeiti propisima zakona na iju se primjenu odnose
- uredbom se ne smiju propisivati nova naela, prava i obveze za graane i druge pravne osobe koja ved nisu
propisana u zakonu.
NAELO DIOBE VLASTI SUVREMENA SHVADANJA
Ustavnopravna doktrina je tijekom 19.20. st. razvila dvije osnovne koncepcije o obiljejima naela diobe vlasti.
Prema prvoj naelo diobe vlasti trai potpunu meusobnu ustrojbenu i funkcionalnu neovisnost zakonodavne, izvrne i
sudske vlasti. Ustrojbena neovisnost trai da tijela jedne vlasti ne proizlaze iz tijela drugih vlasti, ved da svaki od njih ima
neovisnu osnovu oblikovanja i da tijela jedne vlasti ne smiju politiki odgovarati tijelima druge vlasti ili da tijela jedne vlasti ne
smiju raspolagati ustavnim pravom opozivanja ili razrjeenja tijela druge vlasti. Funkcionalna neovisnost trai potpunu
samostalnost u obavljanju djelokruga.
Druga osnovna koncepcija shvada diobu vlasti kao dodjeljivanje osnovnih dravnih funkcija razliitim dravnim
tijelima. Odnosi izmeu dravnih tijela mogu pritom biti razliiti, ali nijedno od njih ne raspolae ustavnom mogudnodu koja
bi mu omogudila nadmod nad ostalima, ved su sva ravnopravna kako bi se meusobno ograniavala.
NAELO JEDINSTVA VLASTI
Naelo jedinstva vlasti je prvi razradio francuski pravni i politiki teoretiar J.J. Rousseau. Za njega su zakonodavna i
izvrna funkcija dijelovi jedinstvene i nedjeljive vlasti. Prvu obiljeava volja, a drugu sila. Iako moraju imati razliite nositelje,
izvrna funkcija mora biti podreena zakonodavnoj, jer je opda volja iznad pojedinanih volja. Rousseau je predlagao stalan
sustav nadzora zakonodavca nad radom tijela izvrne funkcije s mogudnodu mijenjanja njihovih vritelja svake dvije godine.
USTAVNI POLOAJ PREDSJEDNIKA U SAD
Za predsjednika SAD moe biti izabrana osoba roena kao dravljanin SAD koja je navrila 35g, te boravila najmanje
14g u SAD. Predsjednik se bira na rok od 4 g i moe najvie dva puta obnaati dunost. Predsjednika biraju drugostupanjski
izbornici, elektori, izabrani neposredno od biraa u dravama amerike federacije. Svaka bira najmanje 3 elektora. Za izbor
predsjednika se zahtjeva apsolutna vedina glasova svih elektora. Kandidate za predsjednika i potpredsjednika utvruju na
svojim nacionalnim konvencijama dvije najvede stranke, republikanci i demokrati. Elektori uvijek daju svoje glasove u skladu s
odlukom biraa.
Predsjedniku je ustavom povjerena izvrna vlast, vrhovno zapovjednitvo oruanih snaga, poloaj dravnog
poglavara, te voenje vanjske politike. U vedini poslova sudjeluju i domovi Kongresa. Potpredsjednik SAD obavlja poslove
koje mu povjeri predsjednik SAD. U sluaju smrti, ostavke ili uklanjanja predsjednika s poloaja, potpredsjednik postaje

11

predsjednikom. Predsjednik nije politiki odgovoran, ali Ustav predvia posebnu kaznenu odgovornost za izdaju,
podmidivanje i druga teka kaznena djela, koja se ostvaruje u postupku impeachmenta, u kojem zastupniki dom podie
optubu a Senat sudi. Posljedica osude je uklanjanje predsjednika s poloaja. Predsjednik sam imenuje niz savjetodavnih
tijela, dok administraciju vode specijalizirani uredi.
Predsjednik uz suglasnost i savjet Senata vodi vanjsku politiku i imenuje ambasadore i druge diplomatske i
konzularne zastupnike. Predsjednici su praksom razvili instituciju izvrnog sporazuma za koji su tumaenjem izveli da se ne
radi o meunarodnom ugovoru za koji bi bila potrebna ratifikacija Kongresa. Predsjednik je vrhovni vojni zapovjednik.
USTAVNI POLOAJ KONGRESA SAD
Kongres se sastoji od 2 doma: predstavnikog doma i Senata. Predstavniki dom je predstavnitvo graana drava
lanica amerike federacije, a Senat predstavnitvo drava, u kojem je svaka zastupljena s 2 senatora. Kandidat za senatora
mora imati najmanje 30g, biti dravljanin SAD najmanje 9g, te biti graanin drave koju de zastupati u Senatu. Kandidat za
zastupnika mora imati najmanje 25g, biti dravljanin SAD najmanje 7 i biti graanin drave koju de zastupati u Kongresu.
Zastupnici se biraju na 2, a senatori na 6g. Svake 2 godine odravaju se izbori za jednu 1/3 mjesta u Senatu
(parcijalno obnavljanje). Predstavnici se biraju na neposrednim izborima u izbornim okruzima po 1 u svakom okrugu.
Zakone i dravni proraun domovi donose ravnopravno, na nain da istovjetan tekst bude izglasan u plenumu oba
doma. U sluaju nesuglasnosti, odnosno amandmana na podneseni prijedlog, tekstovi se usklauju u zajednikom odboru
oba doma. Domovi su ravnopravni, ali Zastupniki dom kao predstavnitvo graana ima prednost u financijskim pitanjima.
Senat ima prednost u pitanjima vanjske politike i imenovanja saveznih dunosnika. Zastupnikom domu predsjeda speaker,
koji je voa vedinske stranke u Domu i bira se za svako zasjedanje Kongresa. Predsjednik Senata je potpredsjednik SADa.
Zbiljski mu predsjeda privremeni predsjednik zbog sprijeenosti potpredsjednika.
SUSTAV PROVJERE I RAVNOTEE U SAD
!!! NEDOSTAJE !!!
SUSTAV PARLAMENTARNE VLADE 3TEMELJNA NAELA
Vedina teoretiara klasinog ustavnog prava odreuju parlamentarizam kao sustav dualiteta vlasti (zakonodavna i
izvrna) koji obiljeava primjenu 3 naela: jednakost izmeu zakonodavne i izvrne vlasti, suradnja izmeu tih dviju vlasti i
postojanje uzajamne mogudnosti djelovanja jedne vlasti na drugu.
SUSTAV PARLAMENTARNE VLADE 4 TEMELJNA USTAVNA OBILJEJA
Djelovanje parlamentarnog sustava odreen je s 4 temeljna ustavna obiljeja:
- vlada proizlazi iz parlamenta i politiki mu je odgovorna. Ako vedina u parlamentu izglasa nepovjerenje vladi ona
mora odstupiti
- u sluaju nesuglasnosti izmeu vlade i vedine u parlamentu, izvrna vlast (dravni poglavar na prijedlog vlade) moe
pod odreenim uvjetima raspustiti parlament, a izbori koji slijede sadre u sebi prikriveni referendum.
- dravni poglavar politiki nije odgovoran i stabilan je element sustava
- institucija supotpisa, nijedan akt dravnog poglavara nema pravne snage bez supotpisa predsjednika vlade,
ovlatenog ministra ili vlade u cijelosti. Vlada preuzima politiku odgovornost za akte politiki neodgovornog dravnog
poglavara.
PARLAMENTARIZAM POREMEDENE RAVNOTEE DVOSTRANAKOG TIPA
Ustrojstvo vlasti u VB bitno odreuje njezin dvostranaki sustav. Ne znai da u VB postoje samo dvije politike
stranke, ved da su u Domu komuna dvije stranke najbrojnije zastupljene. Jedna od njih pritom raspolae apsolutnom vedinom
zastupnikih mjesta i moe samostalno vladati.
Tradicionalni britanski izborni sustav, prema kojem je cijela drava podijeljena na male izborne jedinice u kojima se
relativnom vedinom glasova bira u svakoj jedan zastupnik. Takav sustav podjele mandata obavljaju uvijek u jednom krugu te
potie stvaranje velikih politikih stranaka i eliminiranje malih te tako pridonosi stvaranju i odravanju dvostranakog sustava.
Formalnopravno birai biraju u svakoj izbornoj jedinici osobu svog povjerenja koja ih treba predstavljati u Domu
komuna, stvarno stranka odreuje kandidate u pojedinim jedinicama, pa mogu biti birani samo oni koji uivaju povjerenje
vodstva jedne od stranaka. Stranka koja je dobila vedinu na izborima u pravilu ima osiguranu apsolutnu vedinu u Domu
komuna. Ona oblikuje vladu na ijem se elu nalazi njezin politiki voa i u koju ulaze njezini vodedi ljudi. Vlada je ta koja
stvara i provodi politiku koju de Dom komuna uvijek potvrditi. Dom komuna obavlja u odreenoj mjeri politiki nadzor nad
radom vlade i njezina kabineta.
PARLAMENTARIZAM POREMEDENE RAVNOTEE VIESTRANAKOG TIPA
Vedinski parlamentarizma oituje se na dva naina, ili u injenici da unato vedem borju stranaka jedna od njih itavo
mandatno razdoblje u pravilu ima vedinu u predstavnikom tijelu, ili u postojanju relativno vrstih stranakih koalicija koje
samo iznimno padaju u predstavnikom tijelu te ostaju na vlasti u pravilu do novih izbora.

12

Vedinski parlamentarizam znatno je sloeniji, sloenost izvire iz injenice da su u razliitim zapadnoeuropskim

demokracijama s parlamentarnim sustavom viestranaki sustavi manje ili vie razliiti s obzirom na broj politikih stranaka i
to se tie njihove politike snage, tj. mogudnosti da budu brojnije zastupljene u predstavnikom tijelu. Meustranaki odnosi
u povezivanju na izborima, a onda i stvaranju koalicijskih vlada, razliiti su u pojedinim dravama tog tipa parlamentarizma.
U viestranakim sustavima zapadnoeuropskih demokracija u posljednjih tridesetak godina mogu uoiti dvije
relativno vrste tendencije. Prva je smanjenje broja politikih stranaka, a druga njihova bipolarizacija koja se izraava u
povezivanju stranaka u dvije koalicije, uvjetno reeno centra ljevice i centra desnice. Vedinski parlamentarizam ne predstavlja
takav poremedaj ravnotee u korist izvrne vlasti kao parlamentarizam dvostranakog tipa. U njemu uvijek postoji odreen
stupanj ravnotee koji se izraava i u mogudnosti da predstavniko tijelo neposredno politiki nadzire izvrnu vlast.
PARLAMENTARIZAM POREMEDENE RAVNOTEE POLUPREDSJEDNIKOG TIPA
Uz dvostranaki i vedinski parlamentarizam polupredsjedniki sustav je tredi oblik suvremenog parlamentarizma
odnosno parlamentarizma poremedene ravnotee u korist izvrne vlasti. Polupredsjedniki sustav smatramo jedan od oblika
suvremenog parlamentarizma zato to ustavnopravna obiljeja polupredsjednikog sustava samo u maloj mjeri odstupaju od
obiljeja istog parlamentarnog sustava ne mijenjajudi njegovu kakvodu.
Od etiri temeljna ustavnopravna obiljeja polupredsjedniki sustav u potpunosti ima tri,a djelomice i etvrto
obiljeje. Kod polupredsjednikog sustava vlada proizlazi iz parlamentarne vedine i odgovorna je parlamentu, na njezin
prijedlog, parlament kojem je odgovorna izglasa nepovjerenje, dravni poglavar moe raspustiti parlament odnosno dom.
Dravni poglavar politiki je neodgovoran i u polupredsjednikom sustavu. Jedina razlika jest to se tie instituta supotpisa
akata dravnog poglavara od predsjednika vlade odnosno vlade. Dok kod istog parlamentarnog sustava svaki akt dravnog
poglavara mora biti supotpisan, kod polupredsjednikog sustava institut supotpisa je samo iznimka.
Razlika je meutim u odnosima unutar izvrne vlasti, izmeu predsjednika republike i vlade. Vlada, a unutar nje
njezin predsjednik, u istom parlamentarnom sustavu ne samo temeljno ved funkcionalno i jedino tijelo izvrne vlasti, u
polupredsjednikom sustavu oba tijela izvrne vlasti imaju i pravo i zbiljski ustavne ovlasti, a pritom su ovlasti predsjednika
republike vede i odluujude.
Constantova doktrina o dravnom poglavaru kao neutralnom arbitru unutar sustava diobe vlasti i kao jamcu opdeg
nacionalnog interesa u odnosu na posebne interese dravnih vlasti i drugih politikih imbenika bila je kasnije razraivana
kroz doktrinu, ustavni model i zbilju orleanskog, weimarskog i degolistikog parlamentarizma sve do suvremenog modela
polupredsjednikog sustava u Ustavu francuske pete republike. Constant je isticao da parlamentarni sustav, odnosno
ustrojstvo vlasti, bude to uinkovitije, a da se pritom ustavnopravno ouva ne samo potovanje naela diobe vlasti ved i
predstavnikog sustava kroz koji narod posredno ostvaruje svoj suverenitet. Konstanta svih varijacija parlamentarizma tog
tipa uvijek prisutan zahtjev da vlada bude odgovorna parlamentu.
POLUPREDSJEDNIKI SUSTAV U RH DJELOVANJE I RAZLOZI UKIDANJA
Polupredsjedniki sustav prihvaden je Ustavom iz 1990. zbog toga to se smatralo da pomiruje dva osnovna zahtjeva
uspjenog funkcioniranja ustrojstva vlasti suvremene drave: vrlo visok stupanj politike demokracije i djelotvornost i
stabilnost politikog sustava.
Od 1991. do kraja 1999. dolo je postepeno do sve vede koncentracije odluivanja o svim pitanjima politike vlasti i
modi na razini predsjednika Republike. To je onemogudilo ostvarivanje ustavnog naela diobe vlasti a istodobno je djelovala
na tetu demokratinosti hrvatskog politikog sustava i drutva u cjelini.
Na oblikovanje i jaanje prezidencijalizacije utjecala je injenica to je predsjednik Republike Franjo tuman
istodobno bio predsjednik i stvarni voa HDZ-a koja je imala vedinu u Saboru. To je onemogudavala odredba Ustava prema
kojoj predsjednik Republike nije mogao obavljati nikakvu drugu javnu ili profesionalnu djelatnost osim stranake.
Kroz itavo razdoblje od 1990 do 1999 predsjednik Republike je bio istodobno politiki voa stranake vedine u
Saboru i nositelj izvrne vlasti kojem je politiki bila odgovorna i podreena vlada. Zbog toga je promijenjen u sustav
parlamentarne vlade.
SAMOSTALNE OVLASTI PREDSJEDNIKA RH
Propisano je da predsjednik zastupa RH u zemlji i inozemstvu, brine se za potivanje Ustava, osigurava opstojnost i
jedinstvenost RH i redovno djelovanje dravne vlasti. Ustavnim promjenama iz 2000 propisano je da se Predsjednik Republike
brine za redovito i usklaeno djelovanje te za stabilnost dravne vlasti. Predsjednik Republike odgovoran je za obranu
neovisnosti i teritorijalne cjelovitosti RH. Vrhovni vojni zapovjednik oruanih snaga RH. Objavljuje rat i zakljuuje mir, moe uz
supotpis predsjednika Vlade, narediti uporabu oruanih snaga iako nije proglaeno ratno stanje. Predsjednik moe donositi
uredbe sa zakonskom snagom u sluajevima propisanim Ustavom.
SURADNJA PREDSJEDNIKA RH I VALDE RH
Vlada obavlja izvrnu vlast u skladu s Ustavom i zakonom, vodi vanjsku i unutarnju politiku. Predsjednik Republike
ima niz ustavnih ovlasti koje pripadaju u podruje izvrne vlasti. Predsjednik i vlada surauju u oblikovanju i provoenju
vanjske politike. Predsjednik na prijedlog vlade i uz supotpis predsjednika Vlade odluuje o osnivanju diplomatskih misija i
konzularnih ureda RH u inozemstvu. Odluke o postavljanju i opozivanju efova diplomatskih misija RH u inozemstvu
predsjednik donosi na prijedlog vlade i uz miljenje nadlenog odbora HS i uz prethodni supotpis predsjednika Vlade RH.

13

Predsjednik Republike i vlada surauju u usmjeravanju rada sigurnosnih slubi. Imenovanje elnika sigurnosnih
slubi, uz prethodno miljenje nadlenog odbora HS, supotpisuje predsjednik Republike i predsjednik vlade RH.
Predsjednik moe predlagati Vladi da odri sjednicu i razmotri odreena pitanja. Moe biti nazoan sjednici Vlade i
sudjelovati u raspravi. Ove odredbe daju predsjedniku Republike u odnosu na Vladu samo inicijativne ovlasti, ali njihovim
koritenjem moe utjecati neposredno na rad Vlade i posredno na ostvarivanje funkcija izvrne vlasti.
OVLASTI PREDSJEDNIKA U ODNOSU NA FORMIRANJE VLADE I RASPUTANJE HRVATSKOG SABORA
Nakon ustavnih promjena iz 2000 Vlada vie nije odgovorna predsjedniku Republike, ali ipak predsjednik Republike
ima znaajne ustavne ovlasti u postupku formiranja, eventualnog razrjeenja i rada vlade. Predsjednik republike ima
mogudnost da u situacijama kad nijedna stranka ili koalicija nije zadobila jasnu i vrstu vedinu u Hrvatskom saboru, stvarno a
ne samo formalno odluuje odnosno izabire kome de povjeriti mandat za sastav Vlade.
Predsjednik povjerava mandat za sastavljanje Vlade osobi koja, na temelju raspodjele zastupnikih mjesta u HS i
obavljenih konzultacija, uiva povjerenje vedine svih zastupnika. lanove vlade predlae osoba kojoj je predsjednik povjerio
mandat za sastav Vlade i da ako mandatar ne sastavi Vladu u roku 30 dana od dana prihvadanja mandata, predsjednik
Republike mu moe produiti mandat za najvie jo 30dana.
Vlada stupa na dunost kad joj povjerenje iskae vedina svih zastupnika u HS, a na temelju odluke HS o iskazivanju
povjerenja Vladi RH, rjeenje o imenovanju predsjednika Vlade donosi predsjednik Republike uz supotpis predsjednika HS, a
rjeenje o imenovanju lanova Vlade donosi predsjednik Vlade uz supotpis predsjednika HS. U sluaju da Vlada ne bude
sastavljena predsjednik Republike imenuje privremenu nestranaku Vladu i raspisuje prijevremene izbore za HS.
Do rasputanja HS moe dodi samo iznimno. Predsjednik Republike na prijedlog Vlade i uz supotpis predsjednika
Vlade, moe raspustiti HS ako na zahtjev Vlade da se izglasa povjerenje, HS vladi izglasa nepovjerenje ili u roku od 120 dana
od dana predlaganja ne donose dravni proraun.
Vlada je odgovorna HS, a predsjednik i lanovi Vlade zajedniki su odgovorni za odluke koje donosi Vlada, a osobno
su odgovorni za svoje podruje rada. Najmanje 1/5 zastupnika u HS moe predloiti pokretanje pitanja povjerenja
predsjedniku Vlade, pojedinom njezinom lanu ili Vladi u cjelini. Rasprava i glasovanje o povjerenju mora se provesti
najkasnije u roku od 30 dana od dana dostave prijedloga HS. Odluka o nepovjerenju je donijeta ako je za nju glasovala vedina
od ukupnog broja zastupnika u HS. Ako se izglasa nepovjerenje predsjedniku Vlade ili vladi u cjelini, predsjednik Vlade i Vlada
podnose ostavku. Nakon primljene obavijesti predsjednika HS predsjednik Republike de odmah donijeti odluku o rasputanju
HS i istovremeno raspisati izbore za HS.
NADLENOSTI VLADE RH
Vlada RH obavlja izvrnu vlast u skladu s Ustavom i zakonom. Ima sve ovlasti i dunosti koje ine sadraj izvrne
vlasti, a nisu Ustavom stavljene u djelokrug predsjednika Republike. Pritom Ustav podrobnije ne razrauje vladine ovlasti i
dunosti osim to propisuje da donosi uredbe u skladu s Ustavom i zakonom te predlae zakone i dravni proraun te provodi
zakone i druge propise koje donosi HS. Vladu RH ine predsjednik, jedan ili vie potpredsjednika i ministri. Oni ne mogu
obavljati neku drugu profesionalnu dunost bez odobrenja Vlade. Ustav poblie ne odreuje niti ustrojstvo ni nain rada i
odluivanja Vlade. Ta pitanja je uredio Zakon o Vladi RH i poslovnik Vlade RH.
TEMELJI SUSTAVA SUDBENE VLASTI
U RH sudbenu vlast obavljaju:
- opdinski sudovi kao sudovi prvog stupnja u okviru zakonom odreene nadlenosti
- upanijski sudovi, kao sudovi prvog stupnja u okviru zakonom odreene nadlenosti, odnosno prizivni sudovi koji u
drugom stupnju odluuju o odlukama opdinskih sudova
- trgovaki sudovi i Viski trgovaki sud RH kao specijalizirani sudovi na podruju trgovakog i gospodarskog prava
- upravni sud RH odluuje u upravnim sporovima o zakonitosti konanih upravnih akata
- prekrajni sudovi i Visoki prekrajni sud
- vrhovni sud RH najvii je sud u dravi. Njegov djelokrug obuhvada: osigurava jedinstvenu primjenu zakona i
ravnopravnost graana, razmatra aktualna pitanja sudske prakse, odluuje o izvanrednim pravnim lijekovima protiv
pravomodnih odluka sudova u RH, odluuje o albama protiv odluka upanijskih sudova, odluuje o albama protiv odluka
Visokog trgovakog suda i Upravnog suda, rjeava sukobe nadlenosti izmeu sudova kojima je izravno nadreen i drugo.
DRAVNO SUDBENO VIJEDE
Dravno sudbeno vijede je posebno tijelo sudbene vlasti u ijem je djelokrugu imenovanje, razrjeenje te odluivanje
o disciplinskoj odgovornosti sudaca i dravnih odvjetnika. Ima 11 lanova koje iz reda istaknutih sudaca, odvjetnika i
sveuilinih profesora pravnih znanosti bira HS na nain i u postupku odreenim zakonom. Vedina lanova mora biti iz reda
sudaca. Predsjednici sudova ne mogu biti birani za lanove Dravnog sudbenog vijeda. lanovi Dravnog sudbenog vijeda
biraju se na vrijeme od 4g, s time da lanom Dravnog sudbenog vijeda nitko ne moe biti vie od 2puta uzastopce.
Predsjednika Dravnog sudbenog vijeda bira tajnim glasovanjem vedina lanova Dravnog sudbenog vijeda na vrijeme od 2g.

JEDINICE LOKALNE I PODRUNE (REGIONALNE) SAMOUPRAVE

14

SLOENE DRAVE: FEDERACIJA I KONFEDERACIJA

U pravnoj teoriji razlikovanje temelji se na tri kriterija pravni temelj zajednice, pravni odnos tijela zajednice prema
graanima i status udruenih drava u meunarodnom pravu.
Pravni temelj zajednice je akt kojim je utemeljena odreena dravna zajednica. Kod konfederacije to je ugovor
meunarodnog prava. Temeljni akt federacije je pak ustav federacije. Konfederacija je savez drava koje zadravaju svoj
suverenitet. Federacija je jedinstvena savezna drava, koju ini vie drava, utemeljena na diobi nadlenosti izmeu njih.
Meunarodni ugovor moe se mijenjati samo pristankom svih lanica. Federativni se ustavi u vedini mijenjaju odlukom tijela
federacije, ali se esto zahtjeva odobrenje odreenog broja lanica federacije. Najvanije je da su konstitutivni dijelovi koji
ine konfederaciju, iskljuivo drave lanice, dok su to u federaciji i drave i graani.
U konfederaciji nema pravnog odnosa izmeu tijela konfederacije i graana, dravljana zemalja obuhvadenih
savezom. Konfederacija nema izvrnih tijela, a odluke konfederativnih tijela ne obvezuju graane sve dok ne budu unesene u
zakonodavstvo drava lanica. Sastavni dijelovi federacije su i drave lanice i graani. Tijela federacije u sklopu na njih
prenesenog djelokruga, pravno reguliraju odnose, te mogu neposredno izvravati zakone i druge odluke koje donose.
Konfederacija nije subjekt meunarodnog prava, te u meunarodnim odnosima samostalno istupaju drave lanice.
Federacija je subjekt meunarodno prava i istupa u meunarodnim odnosima kao cjelina drave lanice mogu na
konfederaciju prenijeti razliite ovlasti, pa tako i pravo meunarodnog zastupanja saveza. Neke federacije priznaju dravama
lanicama pravo sudjelovanja u meunarodnim odnosima.
MEUNARODNI UGOVORI I USTAVNOPRAVNI POREDAK RH
ODREDBE USTAVA RH O UDRUIVANJU

15