RODITELJSKO I STARATELJSKO PRAVO

1. Posredovanje?
Posredovanje predstavlja jedan od alternativnih naina rjeavanja sukoba u
porodici. Usmjereno je ka pruanju strune pomoi strankama, odnosno
lanovima porodice, kako bi na miran nain prevazili konfliktne situacije i doli
do sporazuma. Postupak posredovanja treba da doprinese poboljanju
komunikacije meu lanovima porodice, da omogui prijateljsko ureenje spornih
pitanja, obezbijedi odravanje linih kontakata izmeu roditelja i djece. Kroz
postupak posredovanja treba osigurati zatitu najboljih interesa djeteta. Cilj
posredovanja je da se uz strunu pomo prevaziu konfliktne situacije i
nesporazumi meu lanovima porodice.
2. Izuzeci od pravila o obaveznosti postupka posredovanja?
Brani partner nije duan podnijeti zahtjev za posredovanje u slijedeim
sluajevima:
a) ako je boravite branog partnera nepoznato najmanje 6 mjeseci i
b) ako je branom partneru oduzeta poslovna sposobnost.
3. ta sve ini sadraj postupka posredovanja?
to se tie sadraja postupka posredovanja u postupku posredovanja ovlatena
osoba e nastojati da otkloni uzroke koji su doveli do poremeenosti branih
odnosa, odnosno izmiriti brane partnere. Moe ih uputiti u brano savjetovalite
ili sline ustanove u cilju pomoi i dobijanja strunog savjeta. Zadatak posrednika
je davanje strune pomoi branim partnerima i u skladu s tim on ih obavjetava
o posljedicama razvoda braka, a naroito o onim koje se odnose na djecu.
Ukoliko se b.p. ne izmire ovlatena osoba e nastojati da se oni sporazumiju o
tome:
1. s kim e njihovo maloljetno dijete ivjeti ili dijete nad kojim ostvaruju
roditeljsko staranje nakon punoljetstva,
2. o njegovom odnosu sa roditeljem s kojim nee ivjeti,
3. o njegovom izdravanju i
4. ostalim sadrajima roditeljskog staranja;
Ukoliko se oba b.p., uredno pozvana, ne odazovu na poziv da uestvuju u
postupku, a ne opravdaju svoj izostanak postupak e se obustaviti. Ako nakon
toga bude podnesena tuba ili zahtjev za sporazumni razvod, sud e taj
podnesak odbaciti. U zavrnom dijelu postupka posredovanja ovlatena osoba
sastavlja zapisnik. Zakon je propisao i trajanje postupka: on mora biti okonan u
periodu od dva mjeseca, a u naroito opravdanim situacijama moe se produiti
za jedan mjesec.

4. Razlika izmeu posredovanja i mirenja?

- posredovanje se primjenjuje u FBiH (Porodini zakon FBiH), a mirenje u
RS (Porodini zakon Republike Srpske);
- druga razlika je u pogledu nadlenosti, za mirenje nadlean je organ
starateljstva, dok je za posredovanje nadleno fiziko ili pravno lice
ovlaeno za posredovanje;
- trea razlika je u vremenu pokretanja postupka, zahtjev za posredovanje
se podnosi prije pokretanja postupka za razvod brak, a postupak mirenja
se provodi nakon prijema tube, odnosno zajednikog prijedloga za
razvod braka;
- etvrta razlika tie se sadraja, mirenje se odnosi na sauvanje braka i
mirenje branih drugova, a posredovanjem treba doi do sporazuma o
tome s kim e ivjeti njihovo maloljetno dijete ili dijete nad kojim ostvaruju
roditeljsko staranje nakon punoljetstva, o njegovom odnosu s roditeljem s
kojim nee ivjeti, o njegovom izdravanju i ostalim sadrajima
roditeljskog staranja,
- peta razlika se tie i obaveznosti u postupku posredovanja, sporazum o
svim pitanjima, rjeavanje posljedica razvoda koje se odnose na line i
imovinske odnose branih partnera, kao i onih posljedica koje se odnose
na djecu mora donijeti i ukolio se ne donese ne moe doi do razvoda
braka, a u postupku mirenja ukoliko ukoliko ne doe do ovog sporazuma
brak se ne moe rastaviti;
- razlika postoji i u razlozima zbog kojih brani partneri nisu duni podnijeti
zahtjev za posredovanje, odnosno mirenje. Ti razlozi u novom PZFBiH su:
a) ako je boravite branog partnera nepoznato najmanje 6 mjeseci i b)
ako je branom partneru oduzeta poslovna sposobnost, a po starom
PZFBiH, odnosno po vaeem PZ RS pored ova 2. postoji jos jedan
razlog, a to je: ako jedan ili oba brana druga ive u inostranstvu.
- sljedea je razlika u trajanju postupka, i kod mirenja i kod posredovanja
postupak mora biti okonan u periodu od dva mjeseca, ali za razliku od
mirenja, u postupku posredovanja u naroito opravdanim sluajevima ovaj
rok se moe produiti za jedan mjesec.
5. Zakonska definicija vanbrane zajednice i konstitutivni elementi?(lan 3.)
Vanbrana zajednica je zajednica ivota ene i mukarca koji nisu u braku ili u
vanbranoj zajednici sa drugom osobom, koja traje najmanje 3 godine ili krae
ako je u njoj roeno zajedniko dijete.
Iz ove definicije proizlaze konstitutivni elementi vanbrane zajednice:
- zajedniko stanovanje,
- meusobno pomaganje i potivanje,
- materijalno pomaganje i
- emocionalnu vezu.

6. Razlika izmeu vanbrane zajednice i braka?

- Brak nastaje uz strogo potivanje uvjeta za njegovo postojanje i punovanost, a
ije postojanje se u pravilu ne trai kada je u pitanju vanbrana zajednica.
- razlika izmeu braka i vanbrane zajednice se tie i naina njihovog nastanka.
Brak nastaje na zakonom predvien nain pred nadlenim organom, a
vanbrana zajednica nastaje saglasnou volja vanbranih drugova, bez potrebe
da se potuje bilo kakva forma.
- nadalje, razlike postoje i kada su u pitanju dejstva vanbrane zajednice.
- razlika izmeu braka i vanbrane zajednice je i u nainu prestanka. Brak
prestaje smru, proglaenjem nestalog branog partnera umrlim, ponitenjem i
razvodom, a vanbrana zajednica, u pravilu, prestaje smru, jednostranim
raskidom ili sporazumom vanbranih partnera.
7. Pojam i predmet roditeljskog prava?
Kao dio porodinog prava, roditeljsko pravo se moe odrediti kao skup pravnih
normi koje ureuju odnose izmeu roditelja i djece, te odnose izmeu drugih
bliskih srodnika.
Roditeljsko pravo, kao dio porodinog prava je i dio pravne nauke, odnosno
naune discipline. U tom smislu, Roditeljsko pravo se bavi izuavanjem pravnog
ureenja odnosa roditelja i djece i ostalih srodnika, te sistematizacijom i
objanjavanjem pravnih normi.
Predmet roditeljskog prava su odnosi roditelja i djece, te odnosi drugih bliskih
srodnika.
8. Ko su subjekti ovih odnosa?
Subjekti ovih odnosa su, po prirodi stvari, samo fizike osobe. Nekada je za
nastanak ovih odnosa dovoljno samo roenje, odnosno pravna sposobnost, a
nekada se zahtijeva i poslovna sposobnost subjekata.
9. Izvori roditeljskog prava (nabrojiti)?
Direktni izvori porodinog prava su pisana pravna pravila koja
ureuju odnose roditelja i djece i drugih bliskih srodnika, a to su:
1. Ustav Ustav FBiH, BiH i RS
2. Zakoni Porodini zakon FBiH i PZRS
3. Podzakonski akti (npr. Uputstvo o voenju matinih knjiga i Pravilnik o
obrascima, registrima, izvodima i uvjerenjima o injenicama iz matinih knjiga)
4. Meunarodni ugovori koji su ratifikacijom od strane BiH dobili snagu
Ustavnih odredbi:
- Meunarodni pakt o graanskim i politikim pravima,
- Meunarodni pakt o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima,
- Evropska socijalna povelja,
- Konvencija o eliminisanju svih oblika diskriminacije ene,
- Konvencija o pravima djeteta,
- Evropska konvencija o zatiti ljudskih prava i osnovnih sloboda;
Posredni izvori porodinog prava
1. Sudska praksa,
2. Pravna nauka;

10. Naela roditeljskog prava?

1. Zatita djece
2. Ravnopravnost roditelja
3. Pravo na potovanje porodinog i privatnog ivota
11. Na koje naine se uspostavlja odnos roditelja i djece po krvi?
Odnos roditelja i djece po krvi se uspostavlja na slijedee naine:
1. automatski po zakonu, primjenom pretpostavke o materinstvu, odnosno o
oinstvu mua djetetove majke;
2. dobrovoljno priznanjem djeteta od osoba koje se smatraju roditeljima i
3. sudskim putem, bilo radi utvrivanja ovog odnosa protivno volji majke i
oca, bilo radi osporavanja odnosa roditelja i djeteta uspostavljenog
zakonskom pretpostavkom ili priznanjem.
12. Koje dijete se smatra branim i ta je potrebno da dijete stekne brani
status?
Putem pravne pretpostavke branim djetetom se smatra:
- dijete koje je roeno u braku i
- dijete koje je roeno u periodu do 300 dana po prestanku braka.
Da bi dijete steklo brani status potrebno je da kumulativno postoje 3. elementa:
1. da je dijete roeno ili zaeto za vrijeme trajanja braka (porijeklo iz braka);
2. da je dijete rodila ena koja je u vrijeme njegovog roenja ili zaea bila u
braku (brano materinstvo);
3. da mu je otac mukarac koji je u vrijeme njegovog roenja ili zaea bio u
braku sa njegovom majkom (brano oinstvo).
13. Vanbrani status djeteta?
Vanbranim djetetom se smatra:
1. dijete koje rodi ena koja nije u braku (neudata ena),
2. dijete koje rodi ena koja je bila u braku, ali je dijete rodila nakon isteka
roka od 300 dana od prestanka braka,
3. dijete koje rodi ena u nepostojeem braku i
4. dijete koje je roenjem steklo brani status, ali mu je branost uspjeno
osporena.
14. Porodini zakon ne pravi nikakvu razliku...? (nadopuniti)
PZ ne pravi nikakvu razliku izmeu vanbranog djeteta roenog u vanbranoj
zajednici, djeteta koje rodi ena koja ivi sama, ili koje rodi ena iz spolnog
odnosa sa mukarcem koji je u braku sa drugom enom (tzv.preljubniko dijete)
ili iz spolnog odnosa sa bliskim krvnim srodnikom (tzv.incestiozno dijete).
15. Porijeklo djeteta od roditelja moe biti utvreno sudskim putem i to?
Utvrivanje vanbranog oinstva i materinstva sudskom presudom i osporavanje
oinstva i materinstva vansudskim putem, odnosno priznavanjem vanbranog
oinstva i materinstva.

16. Vansudsko utvrivanje porijekla djeteta?

Izvan sudskog postupka porijeklo djeteta se utvruje na dva naina:
1. primjenom pravne pretpostavke o materinstvu i oinstvu (brano dijete) i
2. dobrovoljno priznanjem majke i oca vanbranog djeteta
17. Priznanje materinstva i oinstva? definicija
Priznanje materinstva i oinstva je jednostrana izjava volje ene koja sebe
smatra majkom djeteta, odnosno mukarca koji sebe smatra ocem djeteta, data
u zakonom propisanoj formi i uz ispunjenje ostalih uslova normiranih u zakonu, a
kojom se zasniva roditeljsko pravni odnos.
Priznanjem se bre utvruje porijeklo, otklanja neizvjesnost, te se eliminiu
trokovi vjetaenja i ostali trokovi sudskog postupka.
PRIZNANJE VANBRANOG OINSTVA
Oinstvo se priznanje samo vanbranom djetetu, bilo da je taj status dobilo
samim roenjem, ili ako je roenjem dobilo brani status, ali im je taj status
kasnije na sudu uspjeno osporen.
18. Uslovi za priznanje oinstva?
1. samo poslovno sposobna osoba moe priznati oinstvo, s tim da oinstvo
moe priznati i maloljetnik stariji od 16 godina ako je poslovno sposoban
kao i osoba kojoj je ograniena poslovna sposobnost, ali samo ako su
sposobni shvatiti znaenje izjave o priznanju oinstva.
2. Dijete se priznaje tek nakon to se rodi i to za vrijeme cijelog njegovog
ivota: od ovog pravila postoje 2 izuzetka:
a) oinstvo se moe priznati i prije roenja djeteta, ali proizvodi pravne
posljedice samo ako se dijete rodi ivo.
b) oinstvo se moe priznati i poslije smrti djeteta, ali samo pod uslovom da
je dijete ostavilo potomstvo.
3. Razlika u godinama, a postojanje razlike u godinama izmeu priznavaoca
i djeteta se cijeni u svakom pojedinom slucaju.
4. Forma izjave o priznanju oinstva. Oinstvo se moe priznati pred
matiarem, organom starateljstva, sudom, notarom i u testamentu.
5. Pristanak djeteta, odnosno majke na priznanje.
a) Pristanak majke
Za punovanost priznanja oinstva potreban je pristanak majke. Postoje sluajevi
u kojima se ne moe dobiti pristanak majke, ve se on nadomjeta saglasnou
organa starateljstva i to u sljedeim sitaucijama:
1) Kada je majka mlaa od 14 godina,
2) Kada majka nije iva,
3) Kada je majka proglaena umrlom,
4) Kada joj je oduzeta poslovna sposobnost
5) i kada joj je nepoznato boravite najmanje 3 mjeseca

b) Pristanak djeteta
Pored majinog pristanka, bie potreban i pristanak djeteta, ako je ono navrilo
14 godina i ako je sposobno shvatiti znaenje priznanja.
PRIZNANJE VANBRANOG MATERINSTVA
Svi uslovi koji su reeni na strani priznanja vanbranog oinstva postoje i ovdje.
Razlike u uslovima izmedju priznanja vanbranog oinstva i materinstva su:
a) Zakon ne normira mogunost priznanja materinstva prije roenja djeteta
b) Izjavu o priznanju materinstva matiar moe upisivati u MKR samo ako
pribavi saglasnost O.S.
Organ starateljstva je duan u roku od 30 dana dostaviti saglasnost. Djetetova
izjava je takoer potrebna ako je ono starije od 14 godina, a ukoliko je punoljetno
od O.S se ne zahtijeva ovoliki stepen panje i angamana.
19. Sudsko utvrivanje porijekla djeteta?
-utvrivanje vanbranog oinstva i materinstva
-osporavanje materinstva i oinstva
UTVRIVANJE VANBRANOG OINSTVA SUDSKOM PRESUDOM
Oinstvo se utvruje u velikom broju sluajeva i to na sljedei nain u sljedee 3
situacije:
1. kada vanbrani oevi ne ele dobrovoljno priznati oinstvo i preuzeti svoje
obaveze prema djetetu
2. kada mukarac nije siguran u to da je otac djeteta - u postupku priznanja
oinstva se ne provodi dokazni postupak koji otklanja neizvjesnost i sumnju
3. kada je mukarac pokuao priznati oinstvo (vansudskim putem) ali je u tome
sprijeen.
Mukarac moe biti sprjeen da prizna oinstvo iz 2 razloga:
a) nedobijanjem pristanka za priznanje oinstva (od strane majke , od strane
djeteta od 14 godina i O.S u odredenim situacijama)
b) ako je drugi mukarac prije njega ve priznao oinstvo
Sudsko utvrivanje vanbranog oinstva zabranjeno je samo u 2 sluaja:
1. kad je dijete zaeto vjetakim putem
2. kada je dijete usvojeno potpunim oblikom usvojenja

Pravo na tubu i rokovi za podnoenje tube:

-pravo na tubu imaju :
1. DIJETE (PZFBIH normira da dijete moe podii tubu radi utvrivanja
oinstva, pri tome ne ograniavajui njegovo pravo na tubu rokom, dok je
u PZRS ovo pravo djeteta ogranieno - dijete tubu moe podnijeti do
navrene 25 godine ivota.
2. MAJKA (majka moe podnijeti tubu za utvrivanje oinstva do navrene
18 godine ivota djeteta).
Majka moe birati kako e podnijeti tubu:
a. u svoje ime
b. u ime djeteta (kao njegova zakonska zastupnica)
c. u svoje ime i u ime djeteta (kao njegova zakonska zastupnica)
3. PRIRODNI OTAC, ODNOSNO MUKARAC KOJI SE SMATRA OCEM
VANBRANOG DJETETA
Pravo na tubu se omoguava ovom mukarcu samo kada mu je onemogueno
da prizna vanbrano oinstvo i to , kako je reeno, u 2 situacije:
a) nedobijanjem pristanka za priznanje oinstva (od strane majke ,djeteta starijeg
od 14 godina i od strane O.S u odreenim sitaucijama)
Tubu moe podnijeti u roku od 1 godine od prijema obavijetenja o nedobijanju
pristanka, odnosno saglasnosti, a najkasnije do navrene 18 godine ivota.
b) ako je drugi mukarac prije njega ve priznao oinstvo
-da bi mogao podnijeti tubu za utvrivanje oinstva, ovaj mukarac mora u njoj
postaviti zahtjev za osporavanje priznatog oinstva.
-sud e provesti postupak medicinskog vjetaenja u kojem e prvo utvrditi da li
je taj mukarac otac djeteta, pa ako se utvrdi da jeste, osporit e se oinstvo
onoga ko je ranije priznao dijete za svoje.
4. ORGAN STARATELJSTVA moe podnijeti tubu radi utvrivanja
oinstva, ako majka ne pokree postupak za utvrivanje oinstva. Tubu moe
podnijeti do navrene 18 godine ivota djeteta.
Podaci o ocu djeteta se mogu dobiti na bilo koji nain ( prije je majka morala
oznaiti oca djeteta da bi organ starateljstva mogao podii tubu).

20. Usvojenje?
l. 91 PZFBIH
Usvojenje je poseban oblik porodino-pravne zatite djece bez roditelja ili bez
odgovarajueg roditeljskog staranja, kojim se zasniva roditeljski, odnosno
srodniki odnos.
Usvojenje se moe zasnovati kao nepotpuno i potpuno.
ZAJEDNIKE PRETPOSTAVKE ZA OBA OBLIKA USVOJENJA
I PRETPOSTAVKE NA STRANI USVOJIOCA
Koje lice se ne moe pojaviti u ulozi usvojioca?
Usvojilac ne moe biti osoba:
1. kojoj je oduzeto roditeljsko staranje
2. oduzeta ili ograniena poslovna sposobnost
3. koja ne prua dovoljno jamstva da e pravilno ostvariti roditeljsko staranje
4. ne moe ni osoba kod ijeg branog partnera postoji jedna od gore navedenih
okolnosti
-ne moe se usvojiti srodnik po krvi u pravoj liniji, ni brat ni sestra;
-staratelj ne moe usvojiti svog tienika, dok ga O.S ne razrijei dunosti
staratelja;
- mora postojati razlika u godinama izmeu usvojioca i usvojenika, ta razlika u
godinama mora biti 18 godina;
- usvojioc moe biti osoba od 25-45 godina;
II PRETPOSTAVKE NA STRANI USVOJENIKA
21. Koje dijete se ne moe usvojiti?
1. dijete u ijem nije interesu da bude usvojeno
2. dijete koje je punoljetno (za potpuno usvojenje dijete do 10 godine ivota)
3. dijete koje nije navrsilo 3 mjeseca
4, dijete maloljetnih roditelja (iznimno kad napuni 1 godinu)
5. dijete iji su roditelji nepoznati moe se usvojiti protekom 3 mjeseca od
naputanja
III PRETPOSTAVKE NA STRANI PRIRODNIH RODITELJA USVOJENIKA
Za usvojenje je potreban pristank oba roditelj ili jednog roditelja djeteta.
Postoje i sluajevi kada nije potreban pristanak roditelja:
1. kome je oduzeto roditeljsko staranje;
2. koji ne ivi sa djetetom, a 3 mjeseca je u veoj mjeri zapustio staranje o
djeteta;
3. koji je maloljetan, a nije u stanju shvatiti znaenje usvojenja;
4. kome je oduzeta ili ograniena poslovna sposobnost;
5. kome je boravite nepoznato najmanje 6 mjeseci, a u tom periodu se ne brine
za dijete.

PRETPOSTAVKE ZA ZASNIVANJE POTPUNOG USVOJENJA

22. PRETPOSTAVKE NA STRANI USVOJIOCA
Potpuno usvojiti dijete mogu:
1. brani partneri zajedniki,
2. maeha ili ouh djeteta koje se usvaja i
3. vanbrani partneri koji ive minimalno 5 godina u vanbranoj zajednici.
II PRETPOSTAVKE NA STRANI USVOJENIKA
-Usvojiti se moe dijete do 10 godine ivota
-Usvojiti se mogu i djeca koja imaju ive roditelje
PRETPOSTAVKE ZA ZASNIVANJE NEPOTPUNOG USVOJENJA
I PRETPOSTAVKE NA STRANI USVOJIOCA
Nepotpuno mogu usvojiti samo:
1. brani partneri zajedniki
2. jedan brani partner uz pristanak drugog
3. maeha i ouh
4. lice koje nije u braku, ali pod uslovom da postoji opravdan razlog i
5. lice u vanbranoj zajednici pod uslovom da je ona trajala minimalno 5 godina;
II PRETPOSTAVKE NA STRANI USVOJENIKA
- Nepotpuno se moe usvojiti samo maloljetno dijete, odnosno dijete do navrene
18 godine ivota
- Ako je dijete navrilo 10 godina i ako je sposobno da shvati znaenje usvojenja,
potreban je i njegov pristanak.
NADLENOST ZA ZASNIVANJE USVOJENJA
Stvarno nadlean - O.S, a u opinama i kantonima gdje on ne postoji opinska
sluba kojoj je povjereno vrenje tih poslova.
Mjesno - O.S prema mjestu prebivalita, odnosno boravita djeteta, ako se
njegovo prebivalite ne moe utvrditi.
23. Nabroj postupke kod usvojenja?
POSTUPAK ZA ZASNIVANJE USVOJENJA
1. pokretanje postupka
2. pripremne radnje
3. radnje u postupku usvojenja
4. probni smjetaj
5. donoenje rjeenja o zasnivanju usvojenja

24. RADNJE CZSR U POSTUPKU ZASNIVANJA USVOJENJA?

1. Organ starateljstva utvruje relavantne injenice od kojih zavisi uspjeh
usvojenja npr. O.S pribavlja struna miljenja o podobnosti osobe koja eli
usvojiti dijete.
2. O.S. prirodne roditelje upoznaje sa pravnim posljedicama ukoliko da svoj
pristanak za usvojenje njegovog djeteta.
3. O.S. upoznaje roditelje djeteta, usvojioca i dijete starije od 10 godina s
pravnim posljedicama usvojenja.
4. O.S. vri nadzor nad djetetom koje se nalazi na probnom smjetaju da bi
se ustanovilo koliko su se brani partneri meusobno prilagodili i da se
ustanovi da li je usvojenje u najboljem interesu djeteta.
5. ukoliko su ispunjeni svi uvjeti O.S donosi rjeenje kojim se zasniva
usvojenje i dostavlja ga nadlenom organu ili matiaru radi upisa u
matinu knjigu roenih.
6. O.S vodi spise predmeta, zapisnik o usvojenju, evidenciju i dokumentaciju
o usvojenoj djeci.
25. Roditeljsko staranje?
l. 129 PZFBiH
Roditeljsko staranje je skup odgovornosti, dunosti i prava roditelja koja imaju za
cilj zatitu linih i imovinskih prava i interesa djeteta.
Roditeljsko staranje ostvaruje se u najboljem interesu djeteta.
26. Ostvarivanje roditeljskog staranja?
Osnovno pravilo roditelji se zajedniki, sporazumno i ravnopravno staraju o
djetetu, a to je mogue kada su:
a) oba roditelja iva i ive zajedno i
b) kada dijete ivi u zajednici s njima
- Ukoliko izmeu roditelja nastane spor o ostvarivanju rod.staranja (npr. Izbor
kole, lijeenje i sl.)
STARANJE JEDNOG RODITELJA O DJETETU
- O djetetu e se starati jedan roditelj ukoliko je drugi roditelj:
1. umro
2. proglaen umrlim
3. sprijeen da se stara o djetetu
4. nepoznatog boravita
5. kada mu je oduzeto rod.staranje
6. kada mu je oduzeta ili ograniena poslovna sposobnost

- Razlozi zbog kojih se roditelj ne moe starati o djetetu:

1. Faktika sprijeenost: 1 4
2. Pravna sprijeenost: 5 6
OSTVARIVANJE ROD.STARANJA U SLUAJU ODVOJENOG IVOTA
RODITELJA I DJECE
- Ako roditelji ne ive u porodinoj zajednici, rod.staranje ostvaruje roditelj s kojim
dijete ivi.
- Sud odluuje s kojim e roditeljem dijete ivjeti.
- Rukovodei se interesom djeteta sud moe odrediti:
a) Pojedinano staranje jednog roditelja
b) Zajedniko staranje oba roditelja
a) pojedinano staranje jednog roditelja
- Roditelju s kojim dijete ne ivi priznaje se pravo da bude informisan od drugog
roditelja o vanim stvarima koje se tiui ivota djeteta.
- Roditelj s kojim dijete ivi mora...
b) zajedniko staranje oba roditelja
- Zajedniko staranje se sastoji u saradnji roditelja i u njihovom ukljuivanju u
odluivanju o svim pitanjima...
ULOGA O.S. U OSTVARIVANJU ROD.STARANJA U SLUAJU ODVOJENOG
IVOTA RODITELJA I DJECE
- Odluku o tome s kojim roditeljem e dijete ivjeti gotovo uvijek je u nadlenosti
suda.
- CZSR samo izuzetno ima pravo na ovu odluku i to ako u postupku
posredovanja brani partneri ne postignu sporazum o tome s kojim e roditeljem
dijete ivjeti ili ako postignuti sporazum ne odgovara interesima djeteta.
- O.S. mora:
1. odazvati se pozivu suda
2. predlagati izvoenje dokaza i ulagati pravne lijekove
3. upoznaje dijete sa mogunou uestvovanja u postupku (ukoliko to sud
zatrai)
4. prikupljati podatke o linim i porodinim prilikama djeteta (ukoliko to sud
zatrai)
5. podnijeti sudu miljenje i prijedlog o tome koju odluku da donese.
ODRAVANJE LINIH ODNOSA I NEPOSREDNIH KONTAKATA
- Dijete ima pravo na redovno odravanje linih odnosa i kontakata s roditeljem
kojim ne ivi.
- Dunost roditelja s kojim dijete ivi je da odrava i potuje vezu djeteta s drugim
roditeljem.
- Sankcija za roditelja koji ne stvara, onemoguava...

SMJETAJ DJETETA I POVJERAVANJE NJEGOVOG UVANJA I ODGOJA

DRUGOJ OSOBI ILI USTANOVI
- Ko odluuje o smjetaju i povjeravanju djeteta drugoj osobi ili ustanovi?
1. Oba roditelja ili roditelj ako se sam stara o djetetu
- Oni nemaju neogranienu slobodu ve moraju izabrati izmeu osoba koje
ispunjavaju uslove za staraoca.
- Uslov za povjeravanje je i prethodna saglasnost organa starateljstva.
2. O.S.
- O.S. odluuje o smjetaju i povjeravanju djeteta drugoj porodici ili ustanovi onda
kada je to u interesu djeteta.
- Ovu odluku O.S. moe donijeti na zahtjev jednog ili oba roditelja.
- PZ FBiH normira mogunost da se odluka donese bez pristanka roditelja,
ukoliko su oni sprijeeni ili nesposobni starati se o djetetu, a uvanje i odgoj nisu
povjerili osobi koja ispunjava uslove za staraoca.
- Smjetaj, odgoj i uvanje djeteta odreeni bez pristanka roditelja mogu trajati
najdue 2 mjeseca.
MJERE RADI ZATITE PRAVA I INTERESA DJETETA
- Dok roditelji ostvaruju rod.staranje u interesu djeteta niko nema prava mijeati
se u odnose roditelja i djece. Tek onda kada roditelji postupaju suprotno interesu
djeteta, postoji mogunost intervencije, odnosno preduzimanja mjera prema
roditeljima kojima je cilj zatita prava i interesa djeteta.
- Postoji obaveza svih subjekata da obavijeste O.S. o nasilju, zlostavljanju,
spolnim zloupotrebama i zanemarivanju djeteta.
- Kaznom u iznosu od 2000 20.000 KM za prekraj e se kazniti pravno live,
odnosno ustanova ako ne obavijesti O.S. o ovome.
27. Nabroj preventivne i represivne mjere?
I MJERE RADI ZATITE LINIH PRAVA I INTERESA DJETETA
1. PREVENTIVNE MJERE
- blae mjere,
- po prirodi preventivne,
- nemaju za posljedicu odvajanje djeteta od roditelja,
- provodi ih O.S.
- Preventivne mjere su:
a) upozorenje na propuste i pruanje pomoi
b) nadzor nad ostvarivanjem roditeljskog staranja
a) Upozorenje na propuste i pruanje pomoi
- najblaa mjera
- O.S. e posavjetovati roditelje kako da otklone uoene propuste (za koje CZSR
moe saznati npr. Od ustanova i organizacija koje rade s djecom), a ukoliko bude

potrebno CZSR e roditeljima i pomoi u sreivanju njihovih socijalnih,

materijalnih i linih prilika i odnosa, a moe ih uputiti i u savjetovalite.
- Npr. dijete neredovno posjeuje kolu, fiziki je zaputeno, pokazuje znake
agresivnosti i sl.
b) Nadzor nad ostvarivanjem rod.staranja
- Razlozi za odreivanje nadzora su:
1. Zanemarivanje staranja o zdravlju i odgoju djeteta
2. Potreba pruanja roditeljima pomoi u odgoju djeteta
- Nain provoenja nadzora:
1. U odluci o nadzoru organ CZSR e utvrditi program nadzora. Ovim
programom se roditelji obavezuju na redovno posjeivanje CZSR, odgojne ili
zdravstvene ustanove, te periodino obavjetavanje o mjerama koje su preduzeli
prema djetetu.
2. CZSR utvruje i osobu koja ima nekoliko obaveza:
a) prati razvoj djeteta,
b) kontrolie postupke roditelja,
c) podnosi periodine izvjetaje CZSR i
d) preduzima druge mjere u interesu djeteta;
TRAJANJE NADZORA
- Nadzor e trajati onoliko koliko bude u interesu djeteta, a najkrae 3 mjeseca.
Ukoliko se za vrijeme na koje je nadzor odreen ne ukloni razlog njegovog
odreenja, on se moe produiti, odnosno ako je potrebno, sud moe izrei teu
mjeru.
2. REPRESIVNE MJERE
- stroije mjere,
- po prirodi respresivne,
- imaju za posljedicu odvajanje djeteta od roditelja,
- provodi ih sud;
- Respresivne mjere su:
a) oduzimanje roditelju prava da ivi s djetetom
b) oduzimanje roditeljskog staranja
a) oduzimanje roditelju prava da ivi s djetetom
- Razlozi za oduzimanje roditelju prava da ivi s djetetom:
a) ugroavanje interesa djeteta i zanemarivanje u veoj mjeri podizanja, odgoja i
obrazovanja djeteta,
b) nespreavanje drugog roditelja ili lana porodine zajednice da se na ovakav
nain ponaa prema djetetu,
c) vei poremeaj u odgoju djeteta;

ULOGA CZSR prilikom odreivanja oduzimanja roditelju prava da ivi s

djetetom.
- Sud je obavezan obavijestiti CZSR o izricanju mjere oduzimanja roditelju prava
da ivi s djetetom, kako bi ovaj, radi zatite interesa i prava djeteta, za vrijeme
trajanja ove mjere, imenovao djetetu posebnog staraoca. CZSR je obavezan, za
vrijeme trajanja ove mjere pruiti potrebnu pomo u otklanjanju uzroka zbog kojih
je ova mjera izreena i u ponovnom uspostavljanju porodine zajednice.
Dejstva i trajanje oduzimanja roditelju prava da ivi s djetetom
- Ovom odlukom sud povjerava uvanje i odgoj djeteta drugoj osobi. Meutim,
ovom odlukom ne prestaju sljedee dunosti roditelja:
a) staranje o zastupanju, izdravanju i imovini djeteta
b) odravanje linih odnosa i neposrednih kontakata s djecom
Trajanje i nadlenost mjere oduzimanja roditelju prava da ivi s djetetom:
- Mjera se izrie u trajanju do 1 godine. Sud je nadlean u vanparninom
postupku, a postupak se pokree na prijedlog drugog roditelja djeteta ili CZSR, a
moe ga pokrenuti i sud po slubenoj dunosti.
b) oduzimanje roditeljskog prava
28. Razlozi za oduzimanje rod.staranja:
1. oito stavljanje u opasnost sigurnosti zdravlja ili morala djeteta;
Uzroci koji dovode do ove posljedice su:
a) zloupotreba prava
b) grubo zanemarivanje dunosti
c) naputanje djeteta
d) nestaranje roditelja o djetetu s kojim ne ivi
2. ne pruanje zatite djetetu od naprijed navedenog ponaanja roditelja ili druge
osobe;
- Ako postoje prethodna dva razloga sud mora izrei mjeru oduzimanja
rod.staranja, ali postoje 2 razloga kad sud moe, a ne mora izrei ovu mjeru:
1. Kad je roditelju oduzeto pravo da ivi s djetetom, a on nakon odreivanja te
mjere za vrijeme od 1 godine, ne izvrava obaveze i prava koja mu nisi prestala
njenim izricanjem i ne stvori uslove za vraanje ovog prava.
2. Roditelj ne stvara uslove za odravanje linih odnosa i neposrednih kontakata
djeteta s drugim roditeljem ili to onemoguava, odnosno spreava njihovo
odravanje.

29. Pojam staraoca?

Poslovno sposobno fiziko lice koje ima odreena lina svojstva i sposobnosti,
postavljeno od strane O.S., ili po sili zakona, po svom prethodnom pristanku, da
se pod nadzorom O.S. samostalno i savjesno stara o linosti, pravima,
interesima i imovini tienika.
1. Staralac je fizika osoba
2. Funkcija staraoca se zasniva na naelu dobrovljnosti
3. Staralac svoju funkciju vri samostalno
30. USLOVI ZA IMENOVANJE STARAOCA
Za staraoca se ne moe imenovati:
1. Osoba kojoj je oduzeto roditeljsko staranje,
2. Osoba kojoj je oduzeta ili ograniena poslovna sposobnost
3. Osoba iji su interesi u suprotnosti sa interesima tienika
4. Osoba od koje se, s obzirom na njeno ranije i sadanje ponaanje, lina
svojstva i odnose sa tienikom ne moe oekivati da e pravilno vriti
dunost staraoca,
5. Osoba s kojom je tienik sklopio ugovor o doivotnom izdravanju
31. VRSTE STARALACA
1. Prema broju tienika:
- individualni i
- kolektivni (zavodski i zajedniki)
2 Prema prirodi i obimu ovlatenja:
- matini,
- staralac imovine i
- posebni kolizioni staralac
3. Prema trajanju starateljske funkcije:
- trajni i
- privremeni staralac
32. POSLOVI KOJE STARALAC SAMOSTALNO OBAVLJA
1. Poslovi koji spadaju u redovno poslovanje i upravljanje imovinom tienika
2. Poslovi koji se tiu odravanja i unapreenja tienikove imovine
3. Staraoc je duan posavjetovati se sa tienikom, ako je ovaj u stanju
razumjeti o emu se radi
33. POSLOVI ZA KOJE JE POTREBNO ODOBRENJE O.S.
1. Otuenje ili optereenje nepokretne imovine tienika
2. Odricanje nasljedstva ili legata ili odbijanje poklona
3. Otuenje iz imovine tienika pokretnih stvari vee i posebne line
vrijednosti ili raspolaganje imovinskim pravima vee vrijednosti
4. Za preduzimanje drugih mjera odreenih zakonom

34. POSLOVI U KOJIMA STARALAC NE MOE ZASTUPATI TIENIKA

1. Poslovi vezani uz linost tienika npr. Izjava o priznanju oinstva i
materinstva;
2. Poslovi koji se odnose na tienikovu imovinu npr. Obavezati tienika
kao jemca;
3. Poslovi u kojima su interesi tienika i staratelja u suprotnosti;
35. PRAVA STARAOCA
1. Pravo staraoca na mjesenu naknadu
2. Pravo staraoca na naknadu opravdanih trokova
3. Mogunost odreivanja nagrade staraocu
36. DUNOSTI STARAOCA
On je duan starati se o linosti tienika, zastupati ga, starati se o njegovoj
imovini, pribavljati sredstva za izdravanje tienika, te podnositi izvjetaj i raun
o radu.
37. PRESTANAK DUNOSTI STARAOCA
Starateljstvo prestaje:
1. smru staraoca
2. razrjeenjem staraoca po slubenoj dunosti
3. razrjeenjem po zahtjevu staraoca i
4. prestankom potrebe za starateljstvom
STARATELJSTVO NAD MALOLJETNIM OSOBAMA
- Pod starateljstvo se stavlja maloljetna osoba
38. (Razlozi za stavljanje maloljetne osobe pod starateljstvo)
1. iji su roditelji umrli, nestali, nepoznati ili su nepoznatog boravita due od
3 mjeseca,
2. ijim je roditeljima oduzeto roditeljsko staranje
3. iji roditelji jo nisu stekli poslovnu sposobnost ili im je ona oduzeta ili
ograniena,
4. iji su roditelji odsutni, sprijeeni ili nesposobni redovno se starati o svom
djetetu, a nisu povjerili njegovo uvanje i odgoj osobi za koju je O.S.
utvrdio da ispunjava uslove staraoca.
39. RADNJE O.S. U POSTUPKU STAVLJANJA MALOLJETNIKA POD
STARATELJSTVO
1. O.S. pokree ovaj postupak na osnovu neposrednog saznanja ili na osnovu
obavijesti subjekta s kojim sarauje kada sazna za takav sluaj u vrenju svojih
dunosti
2. O.S. po sazanju za potrebu za stavljanja osobe pod starateljstvo obavezan je
preduzeti potrebne mjere za zatitu linosti, prava i interesa te osobe
3. O.S. pri odluivanju vodit e se interesima tienika, ali i pribavlja miljenje i
sarauje s odgovarajuim organizacijama i strunjacima

4. Ako se odlui da je potrebno imenovati staraoca tieniku, O.S. donosi

rjeenje o imenovanju staraoca
5. Prije donoenja ovog rjeenja O.S. upoznaje potencijalnog staratelja sa
znaenjem starateljstva i sa pravima i dunostima staraoca i dr.
6. O.S. odreuje obim ovlatenja staraoca
7. O.S. vri dunosti prema linosti tienika kada rjeenje postane pravosnano,
a o imovini kada mu se preda na upravljanje
8. O stavljanju pod starateljstvo O.S. u roku od 15 dana obavjetava nadlenog
matiara, a ako tienik ima nepokretnu imovinu obavjetava se i zemljinoknjini ured.
40. STARATELJSTVO ZA POSEBNE SLUAJEVE
- Ovim starateljstvom se prua zatita osobama koje su poslovno sposobne, ali
su faktiki sprijeene da lino uestvuju u sklapanju pojedinih poslova i u
sporovima, odnosno onemoguena su za odreeno vrijeme samostalno djelovat.
41. STARALAC ODSUTNOJ OSOBI
Odsutnoj osobi ije je boravite nepoznato imenuje se stralac ako ona nema
zastupnika, odnosno ako sama nije ovlastila punomonika koji e titi njena
prava i interese, i ako je to potrebno radi zatite njenih prava i interesa.
42. STARALAC NEPOZNATOM VLASNIKU
Nepoznatom vlasniku imovine staralac se imenuje kada je potrebno da se o toj
imovini neko stara. Ovdje se, znai, radi o imovini iji je vlasnik nepoznat (a ne
odsutan), tako da staraoeva obaveza da se stara o ovoj imovini traje dok se ne
utvrdi njen vlasnik i dok je on ne preuzme.
43. KOLIZIONI STARALAC
Kolizioni staralac se imenuje u sluaju kada se vodi sudski ili upravni postupak, ili
kada treba da se zakljui pravni posao izmeu zakonskog zastupnika roditelja
ili staraoca, i djeteta , odnosno tienika.
- Tri posebna sluaja u kojima se djetetu imenuje ovaj staralac su:
1. U postupku osporavanja materinstva i oinstva
2. U postupku oduzimanja roditelju prava da ivi s djetetom i
3. U postupku oduzimanja roditeljskog staranja.
44. STARALAC NA ZAHTJEV
PZ predvia da na zahtjev osobe koja zbog bolesti, starosti ili iz drugih
opravdanih razloga nije sposobna sama se starati o sebi, svojim pravima
interesima, O.S moe imenovati staraoca za pojedine poslove ili za odreenu
vrstu poslova. Na zahtjev ove osobe organ starateljstva e i razrijeiti staraoca
dunosti.

45. Navedite dejstva utvrenog vanbranog oinstva?

-dijete stjee sva prava i dunosti koje ima i brano dijete prema ocu,
-srodniki odnos zasniva i sa svim srodnicima vanbranog oca i ukljuuje se u
njegovu porodicu i
-status djeteta se ne mijenja, dijete je od roenja imalo vanbrani status kojeg i
dalje zadrava.
46. Navedite dejstva uspjeno osporenog oinstva?
-da se pretpostavljeni otac vie ne smatra ocem djeteta,
-porijeklo djeteta od oca je nepoznato, roditeljsko staranje ostvaruje sama majka,
sve dotle dok ne bude utvreno ko je otac djeteta,
-dijete ostaje u srodstvu sa majkom i njenim srodnicima, dok u odnosu na oca i
njegove srodnike raskida srodniki odnos.
47. Navedite dejstva utvrenog vanbranog materinstva?
Punovanim priznanjem vanbranog materinstva i utvrenjem materinstva
pravosnanom sudskom odlukom zasniva se roditeljskopravni odnos izmeu
djeteta i ene ije je materinstvo utvreno, sa svim posljedicama koje nastaju iz
tog odnosa. Razlika izmeu materinstva utvrenog na ova dva naina je u tome
to se ono koje je utvreno priznanjem moe, a ono utvreno sudskom odlukom
ne moe osporavati. Presuda o utvrenom mterinstvu sadri i odluku kojom se
majka obavezuje izdravati maloljtno dijete ili punoljetno dijete koje su roditelji
duni izdravati.
48. Navedite dejstva uspjeno osporenog materinstva?
Posljedica uspjeno osporenog branog materinstva je gubitak branog statusa,
dok osporavanje priznatog vanbranog materinstva ne unosi promjenu u status
djeteta ono zadrava vanbrani status koji je imalo i preije toga. Pravosnanu
presudu o uspjeno osporenom materinstvu sud je obavezan dostaviti matiaru
radi upisa u MKR.
49. Prava djeteta prema PZFBiH?
1. Pravo na staranje o ivotu, zdravlju i razvoju linosti,
2. Pravo djeteta da ivi s roditeljima,
3. Pravo djeteta na zatitu od nezakonitog mijeanja u njegovu privatnost i
porodicu
4. Pravo djeteta na izraavanje i uvaavanje vlastitog miljenja
5. Pravo djeteta na obrazovanje
6. Pravo djeteta na zatitu od svih oblika nasilja, zloupotrebe, zlostavljanja i
zanemarivanja .
50. Dunosti djeteta?
1. Staranje, pomaganje i potovanje roditelja
2. Izdravanje roditelja
51. Naini vrenja starateljstva?
O posrednom vrenju starateljstva se radi onda kada organ starateljstva
cjelokupno staranje o linosti, pravima, interesima i imovini tienika povjeri
staraocu koji tu dunost obavlja pod nadzorom ovog organa.
Neposredno vrenje starateljstva se sastoji u tome da organ starateljstva sam
neposredno obavlja dunost staraoca.

52. POSLJEDICE POTPUNOG USVOJENJA

- potpunim usvojenjem nastaju odnosi koji su identini odnosima izmeu krvnih
srodnika
- usvojenik se potpuno integrira u porodicu usvojioca, a prekida sve veze sa
prirodnom porodicom
- potpuno usvojenje je neraskidivo
- roditeljsko staranje u potpunosti prelazi na usvojioca
- u MKR usvojioci se upisuju kao roditelji usvojenika
- potpuno usvojenje predstavlja smetnju za zakljuenje punovanog braka.
53. POSLJEDICE NEPOTPUNOG USVOJENJA
-prava i dunosti ista kao i kod krvnih srodnika s tim da nepotpuno usvojenje ne
utjee na prava i dunosti usvojenika prema njegovim biolokim roditeljima i
drugim srodnicima
- odnos usvojenika s njegovim krvnim srodnicima ne prestaje zasnivanjem
usvojenja
- usvojilac stjee roditeljsko staranje prema usvojeniku
- usvojenik dobiva prezime usvojioca, osim ako usvojilac odlui da usvojenik
zadri svoje prezime ili svom prezimenu doda prezime usvojioca
- nepotpuno usvojenje predstavlja smetnju za zakljuenje punovanog braka
- u MKR usvojioci se upisuju kao roditelji usvojenika
54. TA OBUHVATAJU SOCIJALNA PRAVA DJETETA SHODNO KONVENCIJI
O PRAVIMA DJETETA
socijalna prava djeteta se tiu povlastica socijalne sigurnosti, ukljuujui socijalno
osiguranje, te obaveze drave na preuzimanje mjera radi osiguranja ovih prava u
skladu sa nacionalnim pravom.
55. TA OBUHVATAJU EKONOMSKA PRAVA DJETETA SHODNO
KONVENCIJI O PRAVIMA DJETETA
obuhvataju prava djeteta na standard primjeren djetetovom fizikom, duevnom,
moralnom i drutvenom razvoju, djetetu se priznaje pravo na zatitu od
ekonomskog iskoritavanja.
56. NAVESTI ODGOVORNOSTI, DUNOSTI, PRAVA RODITELJA PREMA
LINOSTI DJETETA
- upoznavanje djeteta sa njegovim pravima
- staranje o ivotu i zdravlju djeteta
- odgoj djeteta
- staranje o obrazovanju djeteta
- zastupanje djeteta
- izdravanje djeteta
57. KOJE SU PRAVNE POSLJEDICE RASKIDA USVOJENJA
- prezime usvojenika
- izdravanje usvojioca i usvojenika

58. NAVESTI DUNOSTI I PRAVA RODITELJA PREMA IMOVINI DJETETA

- upravljanje imovinom djeteta
- koritenje prihoda s imovine djeteta
- raspolaganje imovinom djeteta
59. ULOGA CZSR U POSTUPKU ODREIVANJA IZDRAVANJA ZA DIJETE
- CZSR intervenie u sluaju kad roditelji i druge osobe koje su po zakonu
obavezne izdravati dijete nisu u mogunosti podmirivati potrebe njegovog
izdravanja
- da obezbijedi sredstva za izdravanje iz budetskih sredstava Federacije
- uestvuje u postupku dogovora odnosno sporazuma roditelja o izdravanju
djeteta
- o visini izdravanja djeteta
- u ime maloljetnog djeteta ukoliko to nije uradio roditelj sa kojim dijete ivi
pokree postupak za dosuivanje ili povienje izdravanja
- praenje i ispunjavanje obaveze izdravanja djeteta
60.SREDSTVA IZ KOJIH SE MOE OSTVARITI IZDRAVANJE MALODOBNOG
TIENIKA:
- prihoda tienika,
- sredstava dobivenih od osoba koje su obavezne izdravati tienika,
- imovine tienika,
- sredstava dobivenih za tienika po sonovu socijalne zatite,
- drugih izvora;
61. NAINI RASKIDA USVOJENJA
-odlukom OS po slubenoj dunosti
- na prijedlog usvojioca
- odlukom OS zajednikim ili pojedinanim prijedlogom usvojioca i punoljetnog
usvojenika
62. NAVEDITE RAZLOGE ZA OSTVARIVANJE RODITELJSKOG STARANJA
NAKON PUNOLJETSTVA DJETETA
-ako je djetetu oduzeta ili ograniena poslovna sposobnost
-ako iz zakonom normiranih uzroka ono nije sposobno samostalno se brinuti o
svojim pravima i interesima
- tei tjelesni nedostaci
63. STVARNA I MJESNA NADLENOST ZA ODLUIVANJE O OSTVARIVANJU
RODITELJSKOG STARANJA NAKON PUNOLJETSTVA DJETETA
- stvarno je nadlean opinski sud, a odluka se donosi u vanparninom postupku
- mjesna nadlenost se odreuje prema prebivalitu, odnosno boravitu djeteta.