ORGANIZACIJA DRAVNE VLASTI

Pojam organizacije dravne vlasti

Sloena dravna organizacija sastoji se od velikog broja dravnih organa i drugih
institucija (horizontalna i vertikalna struktura)
Grupisanje dravnih organa prema funkcijama dravne vlasti (dualistika, trialistika
i kvadrilistika koncepcija)
Trodioba dravnih funkcija - na zakonodavnu, izvrnu i sudsku (najvei broj pristalica
ove koncepcije u nauci)

Za razlikovanje pojedinih dravnih funkcija najvaniji su pravni akti koji su

karakteristini za svaku od tih funkcija (dvije vrste kriterija za razlikovanje pravnih
akata: 1. formalni - prema dravnom organu koji ih je donio i prema postupku po kojem
su doneseni i 2. materijalni - prema sadrini pravnog akta)
Izvrna funkcija obuhvata: 1.) provoenje politike koju utvruje zakonodavno tijelo i
izvravanje zakona; 2.) koordinaciju aktivnosti dravnih organa u provoenju politike; 3.)
politiku i zakonodavnu inicijativu; 4.) predstavljanje zemlje i voenje vanjske politike
U savremenom svijetu centar politike moi je u izvrnoj vlasti (poremeaj ravnotee
izmeu pojedinih dravnih funkcija u korist izvrne vlasti)
Dvije velike teorije o odnosima izmeu dravnih vlasti: 1.) teorija podjele vlasti i 2.)
teorija jedinstva vlasti
TEORIJA O PODJELI VLASTI
Teorija podjele vlasti sadri dva bitna demokratska elementa: 1.) ograniavanje jedne
od druge vlasti i 2.) zatitu sloboda i prava pojedinca
Teorija podjele vlasti zahtijeva da jednu granu vlasti vri iskljuivo jedan organ (sve tri
vlasti, prema nainu izbora, moraju imati isti legitimitet)
Teorija podjele vlasti primjenjuje se u razliitim varijantama. Izdiferencirali su se:
predsjedniki, polupredsjedniki i parlamentarni sistem
Predsjedniki sistem vlasti
Jaka pozicija predsjednika proizlazi iz:
neposrednog izbora
2.) nepostojanja odgovornosti pred parlamentom i nemogunosti njegovog smjenjivanja
(osim u izuzetnim sluajevima)
odsustvo stranakog pritiska dok traje mandat
iroka ovlatenja u svim elementima izvrne vlasti
Parlamentarni sistem vlasti

U parlamentamom sistemu vlada proizlazi iz parlamenta i njemu je odgovorna

Institucija supotpisa je bitan elemenat parlamentarizma
U savremenom periodu dolazi do snanog jaanja izvrne vlasti (pomjeranje centra
politike moi sa parlamenta na izvrnu vlast )
U svim zapadnoevropskim demokratijama dominiraju dvije osnovne tendencije: 1.)
smanjenje broja stranaka i 2.) grupisanje na lijeve i desne politike snage
Polupredsjedniki (mjeoviti) sistem vlasti
Izvrna vlast u polupredsjednikom sistemu je dualistika (sastoji se od predsjednika
republike i vlade pri emu je ojaana uloga predsjednika)
Kohabitacija - kada je predsjednik duan da predloi novi sastav vlade koji e odraavati
nove odnose u parlamentu
TEORIJA O JEDINSTVU VLASTI
Teorija o jedinstvu vlasti: jedan dravni organ koji je istovremeno nosilac i
zakonodavne, i izvrne i sudske vlasti (u sistemu jedinstva vlasti postoji hijerarhijski
odnos izmeu dravnih organa koji vre pojedine funkcije vlasti)
Postoje demokratska i autokratska varijanta teorije o jedinstvu vlasti
Skuptinski sistem - najznaajniji oblik ostvarivanja teorije o jedinstvu vlasti - premo
skuptine u odnosu na druge dravne organe (vicarska, bive komunistike zemlje)
POREMEAJ U KORIST IZVRNE VLASTI
Opta karakteristika svih savremenih sistema vlasti jeste da se centar moi premjeta na
egzekutivu
Uzroci i posljedice pomjeranja centara politike moi na izvrnu vlast su brojni i
sloeni (do poremeaja dolazi kada jedna vlast zalazi u kompetencije druge vlasti i time
naruava ustavom predvienu ravnoteu)
Do poremeaja ravnotee u korist izvrne vlasti dolazi na dva naina: 1.)
neovlatenim zadiranjem u kompetencije zakonodavne vlasti i 2.) pravno doputenim
preuzimanjem nadlenosti legislative
Pravno doputeno mijeanje izvrne u nadlenost zakonodavne vlasti dolazi u sljedeim
sluajevima:
Preuzimanje zakonodavnih ovlatenja u sluaju nude
Ustav BiH ne predvia na koji e nain dravna vlast reagovati u sluaju
nastupanja vanrednih prilika
Ustav Federacije BiH sadri sasvim precizne odredbe o mogunosti donoenja
uredaba sa zakonskom snagom

Ustav Republike Srpske sadri preuzeta rjeenja iz Ustava bive SRJ

Poremeaj u korist izvrne vlasti na osnovu ustavnog ovlatenja (Ustavi BiH i FBiH
ne sadre takvu regulativu, Ustav RS sadri takve odredbe)
Zakonodavna delegacija - oblik prenoenja odreenih nadlenosti zakonodavne vlasti na
izvrnu voljom zakonodavca (uredbe na osnovu zakonskog ovlatenja)
Izvrna vlast prema prirodi svoje funkcije ovlatena je da donosi uredbe za izvravanje
zakona (Ustav BiH ne predvia donoenje ovakvih uredaba, dok Ustavi entiteta
predviaju mogunost donoenja istih)
USTAVNO UREENJE SLOENIH DRAVA
Prema odnosima centralnih i niih organa dravne vlasti razlikuju se dva osnovna oblika
dravnog ureenja: 1.) unitarna drava i 2.) federacija
Unitarna drava - oblik dravnog ureenja u kome centralni organi vlasti raspolau svim
dravnim nadlenostima i ne dijele ih sa drugim dravnim organima (u unitarnoj dravi
postoji jedan ustav)
Federalna drava
Konfederacija
Personalne i realne unije
Federalizam i federacija
Postoji vie shvatanja o pojmu i prirodi federalizma (lat. foedus savez, sporazum)
Svim federacijama su zajedniki sljedei elementi: 1.) Federaciju ine dvije vrste
subjekata - graani i federalne jedinice; 2.) Ustav je konstitutivni akt federacije; 3.)
Dominacija ustava federacije; 4.) Federacija je meunarodno-pravni subjekt; 5.) Postoji
dravljanstvo federacije
Federativne drave mogu nastati na dva naina - integracijom ili devolucijom
Federalne jedinice su konstitutivni elementi federacije (javljaju se pod razliitim
imenom - kantoni, zemlje, entiteti, pokrajine, republike, drave...)
Raspodjela nadlenosti izmeu federacije i federalnih jedinica vri se saveznim
ustavom
Uee federalnih jedinica u vrenju vlasti federacije (federalne jedinice, iako ne
raspolau dravnom suverenou, imaju pravo participacije i kooperacije u vrenju
dravne vlasti u razliitim oblicima i sadrajima)

Razlika izmeu federalne drave i decentralizovane unitarne drave

Podjela nadlenosti izmeu savezne drave i federalnih jedinica izvrena je ustavom
Federalne jedinice imaju svoj ustav

U federaciji centralni organi mogu vriti samo kontrolu ustavnosti i zakonitosti akata
federalnih jedinica
Federalne jedinice imaju samostalne nadlenosti u okviru kojih vre ustavotvornu i
zakonodavnu vlast
Federalne jedinice imaju garantovane oblike uea u vrenju vlasti savezne drave
Personalna unija
Dvije nezavisne i suverene drave povezane su samo posredstvom linosti efa
drave monarha
Realna unija

Hrvatska i Maarska (od 12 st.-16st.)

Je oblik povezivanja koji je vri od konfederacije a labaviji od federacije

Drave zadravaju suverenitet i vlastitu organizaciju dravne vlasti ali u
pojedinim poslovima nastupaju zajedniki
vedska i Norveka
od 19.-20. st.

ORGANIZACIJA DRAVNE VLASTI U BIH

Osnovna obiljeja ustavnog ureenja BiH
Opim okvirnim sporazumom za mir u BiH (Aneks 4 - Ustav BiH) izvrena je
unutranja transformacija ustavnog ureenja BiH (napravljeni su kompromisi izmeu
suprostavljenih politikih koncepcija)
U ustavni sistem BiH su ugraena brojna rjeenja koja predstavljaju bitna
odstupanja od demokratskih standarda (ipak, ustavno ureenje BiH sadri i niz
demokratskih vrijednosti i principa)
Princip ouvanja suvereniteta i neovisnosti BiH je naroito vidljiv u sljedeim
ustavnim rjeenjima:
Ustav samo za BiH koristi pojam drava
Ustav ne koristi pojam drava kada je rije o entitetima
Za liniju razgranienja izmeu entiteta ne upotrebljava se termin granica
Ustavom se utvruju dodatne nadlenosti za institucije BiH
Posebni odnosi entiteta sa susjednim dravama moraju biti u skladu sa suverenitetom i
teritorijalnim integritetom BiH

Meunarodno-pravni kontinuitet BiH obuhvata:

Neprekinuto postojanje BiH kao drave po meunar. pravu
Ouvanje granica BiH
BiH zadrava lanstvo u OUN
U pogledu meunarodnih ugovora prihvaen je princip kontinuiteta
Unutranji pravni kontinuitet BiH u biti podrazumijeva injenicu da nova
ustavna struktura BiH nije nastala udruivanjem entiteta, nego su entiteti
Ustavom priznati kao dijelovi drave BiH koja je modifikovala svoje unutranje
ureenje.
Suprematija Ustava BiH i jedinstvo pravnog sistema BiH gdje posebno
do izraaja dolazi uloga Ustavnog suda BiH.
Obaveza primjene demokratskih naela proizlazi iz Ustava BiH i kao takva
predstavlja obavezu za sve nosioce vlasti na svim nivoima.
Sloeno dravno ureenje zasnovano na Ustavu BiH koji uspostavlja
odnose i institucije koji odgovaraju teorijskom modelu sloene drave,
odnosno, federativnom ureenju.
Primjena principa podjele vlasti sa ime je naputen sistem jedinstva
vlasti koji je bio zastupljen u BiH u vrijeme dok je bila sastavnim dijelom SFRJ.
Podjela nadlenosti izmeu institucija BiH i entiteta gdje je osnovno
polazite u pretpostavci nadlenosti u korist entiteta. Ovdje treba imati u vidu
i lan III taka 1 po kojem institucije BiH po sili Ustava preuzimaju i slijedee
nadlenosti:

One koje proizlaze iz Aneksa 5-8. Mirovnog sporazuma

One koje su potrebne za ouvanje suvereniteta, integriteta, neovisnosti i meunarodnog
subjektiviteta BiH
One koje entiteti sporazumno prenesu na institucije BiH
Postojanje sistema institucija na nivou drave i entiteta
Jedinstven ekonomski sistem
Dravni simboli BiH
Dravljanstvo BiH

Ustavni status entiteta

Entiteti ustavno-pravno imaju status federalnih jedinica u okviru drave BiH (nemaju
status drava lanica)
5

Entiteti (lat. ens, entis - koji jest, koji postoji) imaju svoj ustav i pravo na
samoorganizovanje ali nemaju status drave po meunarodnom pravu
Ustav BiH predvia pravo entiteta na uspostavljanje posebnih odnosa sa susjednim
dravama na sljedeim principima:
Rije je o pravu, ali ne i obavezi
Prethodno je potrebno uspostaviti odnose izmeu BiH i susjedne drave
Entiteti mogu uspostaviti ove odnose samo u okviru svojih nadlenosti
Ovi odnosi moraju biti u skladu sa suverenitetom i teritorijalnim integritetom BiH
Za zakljuivanje ovakvih odnosa potrebna je saglasnost Parlamentarne skuptine BiH
USTAVNO UREENJE FBiH
FBiH se sastoji od deset federalnih jedinica kantona
Ustav FBiH propisuje da e kantoni imati nazive prema gradovima koji su sjedite
kantonalnih vlasti ili prema regionalnim geografskim karakteristikama
Kantoni ne predstavljaju nacionalne teritorije
Glavni grad FBiH je Sarajevo, a slubeni jezici bosanski, hrvatski i srpski
USTAVNO UREENJE KANTONA
Kantoni posjeduju visok stepen autonomije
Kantoni samostalno donose svoj ustav (mora biti u skladu sa Ustavom FBiH i Ustavom
BiH)
Razgranienje izmeu kantona izvreno je federalnim zakonom
Deset kantona: pet sa bonjakom veinom, tri sa hrvatskom, te dva kantona izjednaenog
nacionalnog sastava
Skuptina kantona je jednodomna
USTAVNO UREENJE REPUBLIKE SRPSKE
RS je unitarno ureen entitet drave BiH u kojem se organizacija vlasti zasniva na
principu podjele vlasti
Opine i gradovi su ustavne kategorije (kao oblici lokalne samouprave)
ODNOS INSTITUCIJA BiH i ENTITETA
Ustav BiH nadreen je ustavima entiteta
Zakoni BiH provode se na cijeloj teritoriji BiH i nadreeni su zakonima entiteta
Ustav BiH ostavlja mogunost preuzimanja dodatnih nadlenosti
6

Ustav insistira na razvijanju saradnje izmeu entiteta i institucija BiH i u vezi sa pitanjima
iz njihove odvojene nadlenosti
Pitanja u iskljuivoj nadlenosti institucija BiH:
Vanjska politika
Vanjskotrgovinska politika
Carinska politika
Monetarna politika
Finansiranje institucija i meunarodnih obaveza BiH
Pitanja migracija, izbjeglica i azila
Provoenje meunarodnih i meuentitetskih krivino-pravnih propisa
Funkcionisanje zajednikih i meunarodnih komunikacijskih sredstava
Regulisanje meuentitetskog transporta i
Kontrola vazdunog saobraaja
Pitanja u iskjuivoj nadlenosti Federacije:
Dravljanstvo Federacije
Utvrivanje ekonomske politike
Finansije i fiskalna politika Federacije
Suzbijanje terorizma i kriminala
Dodjela elektronskih frekvencija
Energetska politika
Finansiranje djelatnosti federalnih vlasti, ustanova i institucija
Kantoni su nadleni za:
Policijske snage
Obrazovna politika
Kulturna politika
Stambena politika
Politika javnih slubi
Propisi o korienju lokalnog zemljita
Unapreenje lokalnog poslovanja i dobrotvornih aktivnosti
Propisi o lokalnim postrojenjima za proizvodnju energije
Politika u vezi radija i televizije
Socijalna politika
Politika kantonalnog turizma
Finansiranje djelatnosti kantonalne vlasti
Zajednika nadlenost Federacije i kantona:
Jamenje i provoenje ljudskih prava
Zdravstvo
Zatita okoline
Komunikacijska i transportna infrastruktura
Socijalna politika
Dravljanstvo i putne isprave dravljana
Turizam
7

Korienje prirodnih bogastava

Ustavno ureenje sloenih drava

Dva osnovna oblika dravnog ureenja

Unitarna drava
Federacija
Po emu se pravi razlikovanje
Prema odnosima centralnih i niih organa dravne vlasti
Obiljeje unitarne drave
Predstavlja oblik dravnog ureenja u kome centralni organi vlasti raspolau svim
dravnim nadlenostima i ne dijele ih da drugim dravnim organima
U okviru unitarne drave moe postojati razliit stepen centralizacije, odnosno
decentralizacije vlasti te se ona na taj nain pribliava federativno ureenim
dravama.
Obiljeje federalne drave
Je sloena drava koju ine federalne jedinice i savezna drava
Razlika izmeu federalne drave i decentralizovane unitarne drave
Podjela nadlenosti izmeu savezne drave i federalnih jedinica izvrena je ustavom
Federalne jedinice imaju svoj ustav
U federaciji centralni organi mogu vriti samo kontrolu ustavnosti i zakonitosti akata
federalnih jedinica
Federalne jedinice imaju samostalne nadlenosti u okviru kojih vre ustavotvornu i
zakonodavnu vlast
Federalne jedinice imaju garantovane oblike uea u vrenju vlasti savezne drave
Konfederacija
Nije drava, to je savez
drava koji nastaje
konfederalnim ugovorom
koji ima karakter
meunarodnog ugovora
Personalna unija
Dvije nezavisne i suverene drave povezane su samo posredstvom linosti efa drave
monarha

Realna unija
Hrvatska i Maarska (od 12 st.-16st.)
Je oblik povezivanja koji je vri od konfederacije a labaviji od federacije
Drave zadravaju suverenitet i vlastitu organizaciju dravne vlasti ali u pojedinim
poslovima nastupaju zajedniki
vedska i Norveka
od 19.-20. st.
Koji su zajedniki elementi svih federacija
Federaciju ine dvije vrste subjekta:
GRAANIN I FEDERALNE JEDINICE
Ustav je konstitutivni akt federacije
Savezna drava i federalne jedinice imaju strukturu dravnih organa koji ostvaruju
dodijeljene nadlenosti
Dominacija ustava federacije nad svim optim aktima savezne drave i nad ustavima
federalnih jedinica
Federacija je meunarodno-pravni subjekt u punom kapacitetu
Postoji dravljanstvo federacije
Tri osnovna principa na kojima poiva svaka federacija
Suprematija federalne drave
Autonomija federalnih jedinica
Participacija federalnih jedinica u ostvarivanju nadlenosti federacije

TIJELA IZVRNE VLASTI

Osnovna obiljeja izvrne vlasti
Izvrna vlast (egzekutiva) - zbir razliitih dravnih organa koji su zadueni za provoenje
ustava, zakona i drugih propisa i odluka koje donose institucije ustavotvorne,
zakonodavne i sudske vlasti
Opta tendencija u savremenom razvoju ustavnih sistema je jaanje poloaja uloge i moi
izvrne vlasti

Izvrnu vlast ostvaruju:

ef drave
vlada
razliiti organi dravne uprave
ef drave
Historijski gledano, ef drave je najstarija institucija dravne vlasti (s obzirom na
karakter ove institucije, drave se dijele na monarhije i republike)
Najvanija ustavna ovlatenja efa drave su:
9

Predstavljanje drave
Voenje vanjske politike
Izbori i imenovanja
Zapovjedanje oruanim snagama
Raspisivanje izbora i referenduma
Zakonodavna aktivnost - potpisuje zakone, veto...
Funkciju efa drave moe vriti jedna ili vie osoba (kolektivni ef drave)
Predsjednitvo Bosne i Hercegovine
Predsjednitvo BiH je kolektivni ef drave i nosilac izvrne vlasti u okviru nadlenosti
institucija BiH
Nadlenosti predsjednitva BiH:
Reprezentativna funkcija
Voenje vanjske politike
Izvrna funkcija
Inicijativna funkcija
Komandovanje oruanim snagama
Funkcija imenovanja
Koordinativna funkcija
Nadlenost Predsjednitva se moe proirivati... lanovi Predsjednitva se biraju na
mandat od etiri godine....Smjenjuju se na funkciji predsjedavajueg svakih osam
mjeseci...Odluke donose konsenzusom...

Predsjednik i potpredsjednici Federacije BiH

U ostvarivanju veine nadlenosti predsjednik i potpredsjednici odluke donose
konsenzusom
Bira ih Parlament FBiH na mandat od etiri godine
Nadlenosti predsjednika FBiH:
ef je izvrne federalne vlasti
Imenuje i moe da smjenjuje Vadu FBiH
Predlae Sudije Ustavnog suda FBiH
Odluuje o rasputanju jednog ili oba doma Parlamenta FBiH
Potpisivanje meunarodnih sporazuma u ime Federacije.
Davanje pomilovanja
Potpisivanje odluka Parlamenta FBiH
Pokretanje postupka pred Ustavni sudom FBiH
Predsjednik i potpredsjednici Republike Srpske
Prema nainu izbora i ovlatenjima predsjednik RS se moe svrstati u kategoriju jakih
predsjednika

10

Nadlenosti predsjednika RS:

Predstavlja RS
Predlae predsjednika Vlade i sudije Ustavnog suda
Proglaava zakone
Dodjeljuje odlikovanja
Daje pomilovanja
Predlae ambasadore BiH iz RS
Utvruje postojanje vanrednih prilika
Na izborima za predsjednika istovremeno se biraju i potpredsjednici...Predsjednik imenuje
Senat kao savjetodavno tijelo najviih organa RS...
Vlada
Vlada je dravni kolegijalni organ izvrne vlasti
U situacijama kada se ne moe uspostaviti koaliciona vlada (parlamentarna ili politika
kriza) obino se formira nestranaka ili ekspertna vlada
Prema sastavu vlade mogu biti: 1.) poslanike 2.) neposlanike 3.) mjeovite
U parlamentarnom sistemu parlament vri kontrolu rada vlade putem sljedeih
instrumenata: poslanika pitanja, istrani postupak i pitanje povjerenja vladi

Vijee ministara BiH

Poseban organ izvrne vlasti u okviru nadlenosti institucija BiH...Predsjedavajueg
Vijea ministara imenuje ef drave...Imenovanje potvruje Predstavniki dom
Parlamentarne skuptine... Predsjedavajui imenuje ministre i zamjenike ministara
(potvrda Predstavnikog doma)...
Dvije treine ministara moe biti imenovano sa teritorije FBiH...Mandat Vijea traje etiri
godine....Ogranienje ponovnog izbora za lanove Vijea na jo jedan uzastopni mandat...
Vlada FBiH
Izvrnu vlast u Federaciji dijele Predsjednik FBiH i Vlada FBiH (postoje njihove
odvojene nadlenosti)
Oba doma parlamenta veinom glasova mogu izglasati nepovjerenje Vladi (predsjednik u
saglasnosti sa potpredsjednicima Federacije, moe smijeniti cijelu Vladu ili njene pojedine
lanove)

Sastav i izbor Vlade FBiH

11

Predsjednik u saglasnosti sa oba potpredsjednika imenuje Vladu (formula o nacionalnom

sastavu je: Bonjaci-8, Hrvati-5 i Srbi-3, s tim da jedno mjesto moe biti ustupljeno
predstavnicima ostalih a na utrb kvote najbrojnijeg naroda)
Nadlenost premijera Vlade FBiH
Izvrna funkcija
Zakonodavna inicijativa
Predlaganje budeta Federacije
Predlaganje smjenjivanja predsjednika Federacije
Davanje naloga ministrima
Pokretanje postupaka pred Ustavnim sudom FBiH
Vlada Republike Srpske
Predsjednik RS imenuje i moe smijeniti predsjednika Vlade
Vlada RS ima uobiajene nadlenosti: predlaganja i izvravanje zakona i drugih propisa,
usmjeravanje rada ministarstava i drugih organa uprave, imenovanje funkcionere u
organima uprave...(nacionalni sastav Vlade: Srbi-8, Bonjaci-5, Hrvati-3)
Vlada kantona
Vlada kantona - jedini nosilac ukupne izvrne vlasti u okviru prava i dunosti kantona
Sastav vlade mora odraavati nacionalnu strukturu stanovnitva kantona
Nadlenosti vlade kantona su: provoenje politike i izvravanje zakona i drugih propisa
Federacije i kantona, izvravanje odluka sudova, utvrivanje prijedloga budeta kantona,
osiguravanje saradnje sa ombudsmenima...
Organi dravne uprave
Funkcija dravne uprave se sastoji u tome da neposredno u praksi na konkretne sluajeve
primjeni i osigura primjenu opte volje koju zakonima utvruje zakonodavna vlast
Sistem dravne uprave u BiH
Svi organi dravne uprave popunjavaju se na neodreeno vrijeme profesionalnim i
politiki neovisnim dravnim slubenicima...
Dravna sluba treba da funkcionie na sljedeim principima:
zakonitost
transparentnost i javnost
odgovornost
efikasnost i ekonominost
profesionalna nepristrasnost
Oruane snage BiH
Oruane snage su dio sistema dravne vlasti, ubrajaju se u izvrnu vlast i, u uem smislu,
u organe dravne uprave (vojska i policija)
12

Politiki konsenzus o ukljuivanju u program Partnerstvo za mir i NATO (provedena

reforma odbrane u skladu sa najviim demokratskim standardima)
Oruane snage BiH su uspostavljene 1.12.2003. godine, pa se taj dan obiljeava kao Dan
oruanih snaga BiH

ORGANIZACIJA DRAVNE VLASTI U BOSNI I HERCEGOVINI

Osnovna obiljeja ustavnog ureenja BiH
Opim okvirnim sporazumom za mir u BiH, posebno njegovim Aneksom
4(Ustavom BiH) izvrena je unutranja transformacija ustavnog ureenja BiH.
Ovim sporazumom napravljeni su kompromisi izmeu suprostavljenih
politikih koncepcija, iza kojih su stajali odgovarajui odnosi politikih i vojnih
snaga.
Koncepciji demokratske, multietnike zajednice suprostavljao se koncept
nacionalne drave ekstremistikog i nacionalistikog karaktera zbog kojeg se i
provodilo etniko ienje.
- Etniko ienje, sistematski planirano i sprovoeno od institucija Republike
Srpske, rezultiralo je formiranjem etniki homogenih teritorija na prostoru BiH:
Na ovakvim kompromisima nije se mogao graditi teorijski ist i konzistentan
model savremene demokratske drave i drutva.
U ustavni sistem su ugraena brojna rjeenja koja predstavljaju bitna
odstupanja od demokratskih standarda.
Meutim, ustavno ureenje BiH, izuzimajui navedene nedostatke, temelji se i
na nizu demokratskih vrijednosti i principa.
Prvi od pomenutih principa je ouvanje suvereniteta, teritorijalnog
integriteta i politike neovisnosti BiH.
Ovaj princip je naroito vidljiv u slijedeim rjeenjima:
Ustav BiH samo za Bosnu i Hercegovinu koristi pojam drava;
Ustav ne koristi pojam drava kada je rije o entitetima;
Za liniju razgranienja izmeu entiteta ne upotrebljava se termin granica;
Ustavom se utvruju dodatne nadlenosti za institucije BiH;
Posebni paralelni odnosi entiteta sa susjednim dravama moraju biti u skladu
asa suverenitetom i teritorijalnim integritetom BiH itd.
13

Meunarodno-pravni kontinuitet BiH obuhvata naroito:

Neprekinuto postojanje BiH kao drave po meunarodnom pravu;
Ouvanje granica BiH;
BiH zadrava lanstvo u OUN;
U pogledu meunarodnih ugovora, uz odreena odstupanja, prihvaen je
princip kontinuiteta, i
Ustav izriito priznaje meunarodno-pravni kontinuitet pristupa BiH
meunarodnim konvencijama o ljudskim pravima iz Aneksa I.
One koje proizlaze iz Aneksa 5-8. Mirovnog sporazuma;
One koje su potrebne zaq ouvanje suvereniteta, teritorijalnog integriteta,
politike neovisnosti i meunarodnog subjektiviteta BiH;
One koje entiteti sporazumno prenesu na institucije BiH.
Postojanje sistema institucija na nivou drave i entiteta, jedinstven
ekonomski sistem, dravni simboli i dravljanstvo BiH takoer su
obiljeja koja karakteriu ustavno ureenje BiH.
2. Ustavni status i osnovna obiljeja ureenja entiteta
Drava Bosna i Hercegovina se sastoji od dva entiteta, Federacije BiH i
Republike Srpske.
Siva boja RS , Plava boja FBiH
Entiteti ustavno-pravno imaju status federalnih jedinica u okviru drave BiH,
ali nemaju status drava lanica.
Pojam entitet potie od latinske rijei ens, entis to znai koji jest, koji
postoji.
Entiteti imaju svoj ustav i pravo na samoorganizovanje.
Oni, kao kreacija unutranjeg prava, nemaju status drave po meunarodnom
pravu.
Ureenje entiteta mora se zasnivati na demokratskim principima i vladavini
prava.
Ustav BiH predvia pravo entiteta na uspostavljanje posebnih paralelnih
odnosa sa susjednim dravama i to na slijedeim principima:
Rije je o pravu, ali ne i obavezi;
Prethodno je potrebno uspostaviti opte odnose tj. odnose izmeu BiH i
odgovarajue susjedne drave;

14

Ovi odnosi imaju karakter paralelnih odnosa, to znai da se mogu uspostaviti

sa svakom susjednom dravom;
Entiteti mogu uspostaviti ove odnose samo u okviru svojih nadlenosti;
Ovi odnosi moraju biti u skladu sa suverenitetom i teritorijalnim integritetom
BiH, i
Za zakljuivanje ovakvih odnosa potrebna je saglasnost Parlamentarne
skuptine BiH.
3.Ustavno ureenje FBiH
Karta BiH sa brojevima pojedinih kantona
Federacija BiH je entitet u sastavu BiH koji se sastoji od deset federalnih
jedinica-kantona.
Rije kanton je preuzeta iz ustavne terminologije vajcarske.
Ustav FBiH propisuje da e kantoni imati nazive iskljuivo prema gradovima
koji su sjedite kantonalnih vlasti ili prema regionalnim geografskim
karakteristikama.
Dakle, kantoni ne predstavljaju nacionalne teritorije, pa prema tome rije je o
federaciji takvih kantona, a ne federaciji naroda.
Glavni grad federacije je Sarajevo, a slubeni jezici bosanski, hrvatski i srpski.
4. Ustavno ureenje kantona
Kantoni su federalne jedinice FBiH koje posjeduju visok stepen autonomije.
Kantoni samostalno donose svoj ustav kojim se izraava znaajan nivo
njihovog samoorganizovanja.
Ustavi kantona moraju biti u skladu sa Ustavom FBiH i Ustavom BiH.
Razgranienje izmeu kantona izvreno je federalnim zakonom.
Postoji deset kantona, i to pet sa bonjakom veinom(Unsko-sanski,
Tuzlanski, Zeniko-dobojski, Bosansko-podrinjski i Kanton Sarajevo), tri su
kantona sa hrvatskom veinom (Zapadno-hercegovaki, Livanjski i Kanton
Bosanska Posavina, te dva kantona izjednaenog nacionalnog
sastava(Hercegovako-neretvanski i Srednjebosanski kanton).
U raspodjeli nadlenosti izmeu federacije i kantona primjenjen je princip
presumpcije u korist federalnih jedinica.
Skuptina kantona je jednodomna i moe imati do 30 poslanika.
5. Ustavno ureenje Republike Srpske

15

Republika Srpska je jedno od kompromisnih rjeenja Mirovnog sporazuma za

BiH.
RS je prvobitno nastala kao ilegalna samoproglaena tvorevina iji Ustav nije
bio u skladu sa meunarodnim demokratskim standardima i sa Ustavom BiH
kada je stupio na snagu.
Naroit znaaj u smislu eliminisanja elemenata dravnosti i provoenju
principa konstitutivnosti naroda, koji je zajamen Ustavom BiH, imale su
odluke Ustavnog suda BiH na osnovu kojih je intervencijom Visokog
predstavnika nametnuto 108 amandmana na ustav FBiH i 121 amandman na
Ustav RS.
RS je unitarno ureen entitet drave BiH u kojem se organizacija vlasti zasniva
na principu podjele vlasti.
Glavni grad RS je Sarajevo.
6. Odnos institucija BiH i entiteta
- Odnos izmeu institucija BiH i entiteta zasniva se na principima
kooperativnog federalizma.
- Ustav BiH nadreen je ustavima entiteta, zakonima BiH i entiteta i svim
drugim propisima.
- Zakoni BiH provode se na cijeloj teritoriji BiH i nadreeni su zakonima i
drugim propisima entiteta.
- Ustav BiH ostavlja mogunost preuzimanja dodatnih nadlenosti kao i
mogunost uspostavljanja mehanizama kojima bi se garantovalo izvravanje
zakona i drugih dravnih propisa.
- Entiteti imaju ustavnu obavezu da institucijama BiH prue svaku pomo u
ispunjavanju meunarodnih obaveza BiH.
- Ustav insistira na razvijanju saradnje izmeu entiteta i institucija BiH Ii u vezi
sa pitanjima iz njihove odvojene nadlenosti.
- Entiteti imaju veoma znaajnu ulogu u konstituisanju i funkcioniranju
institucija BiH.
7. Podjela nadlenosti izmeu institucija BiH i entiteta
- Ustav BiH slijedea pitanja stavlja u iskljuivu nadlenost institucija BiH:
1. Vanjska politika;
2. Vanjskotrgovinska politika;
3. Carinska politika;
4. Monetarna politika;
16

5. Finansiranje institucija i meunarodnih obaveza BiH;

6. Politika i regulisanje pitanja imigracije, izbjeglica i azila;
7. Provoenje meunarodnih i meuentitetskih krivino-pravnih propisa,
ukljuujui i odnose sa Interpolom;
8. Uspostavljanje i funkcionisanje zajednikih i meunarodnih komunikacijskih
sredstava;
9. Regulisanje meuentitetskog transporta, i
10. Kontrola vazdunog saobraaja.
8. Podjela nadlenosti izmeu FBiH i kantona
U iskjuivoj su nadlenosti Federacije:
dravljanstvo Federacije,
utvrivanje ekonomske politike, ukljuujui planiranje i obnovu, te politiku
korienja zemljita na federalnom nivou,
donoenje propisa o finansijama i finansijskim institucijama Federacije i
fiskalna politika Federacije,
suzbijanje terorizma, meukantonalnog kriminala, neovlaene trgovine
drogom i organiziranog kriminala
dodjela elektronskih frekvencija za radio, TV i druge svrhe, U skladu sa
Ustavom Bosne i Hercegovine.
utvrivanje energetske politike, ukljuujui raspodjelu izmeu kantona, te
osiguranje i odravanje potrebne infrastrukture,
finansiranje djelatnosti federalnih vlasti, ustanova i institucija koje federalne
vlasti osnivaju oporezivanjem, zaduivanjem ili drugim sredstvima.
Kantoni imaju sve nadlenosti koje nisu povjerene federalnoj vlasti. Posebno
su nadleni za:
uspostavljanje i nadziranje policijskih snaga koje e imati jedinstvene
federalne
uniforme sa kantonalnim oznakama,
utvrivanje obrazovne politike, ukljuujui donoenje propisa o obrazovanju i
osiguravanje obrazovanja;
utvrivanje i provoenje kulturne politike;
utvrivanje stambene politike, ukljuujui donoenje propisa koji se tiu
ureivanja i izgradnje stambenih objekata;
utvrivanje politike koja se tie reguliranja i osiguravanja javnih slubi;
17

donoenje propisa o korienju lokalnog zemljita, ukljuujui i zoniranje;

donoenje propisa o unapreenju lokalnog poslovanja i dobrotvornih
aktivnosti;
donoenje propisa o lokalnim postrojenjima za proizvodnju energije i
osiguranje njihove dostupnosti;
utvrivanje politike u vezi sa osiguranjem radija i televizije, ukljuujui
donoenje propisa o osiguranju njihovog rada i izgradnji;
provoenje socijalne politike i uspostava slubi socijalne zatite;
stvaranje i primjenu politike kantonalnog turizma, razvoj turistikih resursa,
finansiranje djelatnosti kantonalne vlasti ili njenih agencija oporezivanjem,
zaduivanjem ili drugim sredstvima.
Federalna vlast i kantoni nadleni su za:
jamenje i provoenje ljudskih prava;
zdravstvo;
politiku zatite ovjekove okoline;
komunikacijsku i transportnu infrastrukturu, u skladu sa Ustavom Bosne i
Hercegovine;
socijalnu politiku;
provoenje zakona i drugih propisa o dravljanstvu i putnim ispravama
dravljana Bosne i Hercegovine sa teritorija Federacije, i o boravku i kretanju
stranaca;
turizam i
korienje prirodnih bogastava.

PREDSTAVNIKA TIJELA
POJAM PREDSTAVNIKOG TIJELA
Predstavniko tijelo je kolegijalni dravni organ izabran na odreeno vrijeme
prema unaprijed utvrenom postupku
Zavisno od tradicije, upotrebljavaju specifini nazivi (skuptina, dravni zbor,
sabor, sobranje, kongres, duma, rajhstag ...)
Parlament raspolae irokim ovlatenjima i materijalnim sredstvima za
ostvarivanje svoje uloge

18

On odluuje o najvanijim drutvenim pitanjima, prvenstveno, donoenjem

zakona - zbog toga i pojam zakonodavno tijelo
Parlament je vezan ustavom i djeluje u skladu sa ustavnim ovlatenjima
On je predstavniko tijelo, ali nije nosilac narodnog suvereniteta (on ga samo
izraava)
Poloaj i sve nadlenosti parlamenta ureuju se ustavom
Parlament, u skladu sa ustavnim odredbama, ureuje poloaj, organizaciju i
nadlenosti izvrne, upravne i sudske vlasti
U savremeno doba centar politike moi pomjera se od parlamenta ka izvrnoj
vlasti
STRUKTURA PREDSTAVNIKIH TIJELA
Izborom svojih predstavnika graani povjeravaju parlamentu ostvarivanje i
zatitu dijela svojih prava
Polazei od ove koncepcije parlamenti mogu biti jednodomni
U veini drava u strukturi parlamenta, u procesu odluivanja ukljueni su i
drugi interesi (dvodomna struktura parlamenta)
U gornjem domu mogu biti predstavljene federalne jedinice, oblici regionalne i
lokalne samouprave, nacionalne grupe i sl.
Parlamenti sa vie domova
USTAVNI POLOAJ I OSNOVNA OVLATENJA PRESTAVNIKIH TIJELA
Predstavniko tijelo odluuje o najvanijim pitanjima u drutvu i dravi
Princip podjele vlasti: parlamentarizam, predsjedniki ili polupredsjedniki
sistem ili princip jedinstva vlasti: skuptinska vladavina
Funkcije predstavnikog tijela su:
Zakonodavna funkcija - najznaajnija funkcija
Postupak donoenja zakona - se sastoji iz tri faze:
zakonodavna inicijativa,
faza raspravljanja i usvajanja i
faza stupanja na snagu
Budetska funkcija - najznaajnije sredstavo ostvarivanja moi parlamenta
Ratifikacija meunarodnih ugovora
Odluivanje o ratu i miru
19

Kontrola rada vlade (sistemi parlamentarne i skuptinske vladavine)

Izborna funkcija - parlament bira, imenuje ili potvruje izbor funkcionera
Posebna sudska funkcija ustavi nekih zemalja povjeravaju parlamentu
suenje efu drave i drugim najviim funkcionerima izvrne vlasti
Amnestija - mjera kojom parlament, u formi zakona, oslobaa od daljeg
izvravanja kazne za odreena krivina djela
IMUNITET I INKOPATIBILNOST
Da bi se postiglo nemjeanje drugih vlasti u njegov rad uspostavljeni su
instituti imuniteta i inkopatibilnosti
Parlamentarni imunitet ima dva oblika:
Imunitet neodgovornosti - omoguuje poslaniku da slobodno istupa u
parlamentu i iznosi svoje miljenje
Imunitet nepovredivosti - bez saglasnosti doma iji je lan poslanik ne
moe biti pritvoren, niti se protiv njega moe pokrenuti krivini postupak
Inkopatibilnost - zabrana istovremenog obavljanja poslanike i neke druge
funkcije u izvrnoj ili sudskoj vlasti
PREDSTAVNIKA TIJELA U USTAVNOM SISTEMU BiH
Parlamentarna skuptina BiH
Parlamentarna skuptina BiH je predstavniko tijelo i nosilac ustavotvorne i
zakonodavne vlasti
Skuptina je dvodomna i ine je:
Dom naroda (15 delegata)
Predstavniki dom (42 poslanika )
Ovlatenja i nadlenosti Parlamentarne skuptine BiH:
Ustavotvorna nadlenost
Zakonodavna nadlenost
Budetska nadlenost
Uee u voenju vanjske politike
Nadzor nad radom Vijea ministara i organa dravne uprave
Imenovanje predsjedavajueg i lanova Vijea ministara, i
Ostale nadlenosti koje proizlaze iz lana III taka 5. Ustava BiH
20

U procesu odluivanja primjenjena su tri razliita sistema glasanja:

Odluivanje prostom veinom
Odluivanje kvalifikovanom veinom koja ukljuuje tzv. entitetsko glasanje
(najmanje jedna treina glasova iz svakog entiteta)) i
Odluivanje o pitanjima od vitalnog nacionalnog interesa
PARLAMENT FEDERACIJE BIH
Prema definiciji rije je o federaciji kantona iz ega bi se gornji dom federalnog
parlamenta morao sastojati od jednakog broja delegata iz deset kantona
Ipak, u Ustavu BiH i Ustavu F BiH preferirano je predstavljanje nacionalnih
interesa u gornjem domu
Parlament Federacije BiH se sastoji od:
Predstavnikog doma i
Doma naroda
Nadlenosti Parlamenta Federacije BiH:
Ustavotvorna nadlenost
Zakonodavna nadlenost
Budetska nadlenost
Ratifikacija meunarodnih sporazuma
Uticaj na izvrnu vlast
Davanje amnestije za krivina djela propisana federalnim zakonima
Izbor i imenovanja funkcionera domova, njihovih radnih tijela i drugih
institucija i agencija koje neposredno odgovaraju Parlamentu, i
Odluivanje i o drugim pitanjima utvrenim u Ustavu, poslovnicima domova i
zakonima
POSTUPAK ODLUIVANJA U PARLAMENTU FBIH
Ustavne promjene, zakoni i druge odluke donose se u ravnopravnoj
nadlenosti oba doma
Svi akti donose se prostom veinom od ukupnog broja lanova
Pojedini domovi imaju i specifine nadlenosti koje ostvaruju u samostalnom
djelokrugu
PARLAMENTARNA PROCEDURA ZATITE VITALNIH NACIONALNIH INTERESA
21

Ustav BiH je, kao nosioce suverene vlasti oznaio graane Bonjake, Srbe i
Hrvate kao konstitutivne narode, te pripadnike ostalih naroda
Instrumentima za zatitu vitalnih nacionalnih interesa raspolau samo
Ustavom odreeni predstavnici triju konstitutivnih naroda, ali ne i predstavnici
drugih naroda
Prema definiciji vitalnih nacionalnih interesa, proizlazi da se oni svode na tri
grupe pitanja:
Organizacija i funkcionisanje institucija vlasti
Nacionalni identitet
Sva ostala pitanja
NARODNA SKUPTINA REPUBLIKE SRPSKE
Nosilac ustavotvorne i zakonodavne vlasti u okviru nadlenosti entiteta je
Narodna skuptina RS
Skuptina je jednodomna i sainjavaju je narodni poslanici izabrani na
neposrednim izborima
U sastavu Narodne skuptine moraju biti zastupljena najmanje po etiri
poslanika iz reda svakog od tri konstitutivna naroda
Uz instituciju Narodne skuptine intervencijom Visokog predstavnika
uspostavljeno je i Vijee naroda (30 delegata) koje nije ravnopravan dom ve
ima ulogu interveniueg faktora pri odluivanju o pitanjima od vitalnog
nacionalnog interesa
ZAKONODAVNA TIJELA KANTONA
Nosilac ustavotvorne i zakonodavne vlasti u okviru nadlenosti kantona je
kantonalna skuptina
Skuptina je jednodomna i ine je poslanici koji se biraju na neposrednim
izborima na mandat od etiri godine
Skuptina kantona ima slijedee nadlenosti:
Ustavotvorna nadlenost
Zakonodavna nadlenost
Budetska nadlenost i
Ostale nadlenosti u skladu sa kantonalnim ustavom

PRAVOSUDNI SISTEM
22

POJAM
Pravosue jedna od funkcija dravne vlasti koja autoritetom drave primjenjuje pravo na
konkretne sluajeve
SUDSTVO
FUNKCIJA I USTAVNI POLOAJ SUDOVA
Vrenje sudske vlasti - utvrivanje injeninog stanja i primjena propisa na to stanje
Prema stvarnoj nadlenosti sudovi se dijele na: sudove ope nadlenosti i specijalizirane
sudove
Mjesna nadlenost sudova odreena je teritorijom na kojoj je sud jedino ovlaten da rjeava
sporove
Prema instancionoj nadlenosti, sudovi se dijele na : prvostepene,drugostepene i
treestepene (kasacione) sudove
DEMOKRATSKA USTAVNA NAELA O SUDOVIMA
Naelo nezavisnosti suda
Naelo stalnosti sudijske funkcije
Naelo sudijskog imuniteta
Naelo nespojivosti sudijske sa drugim funkcijama
Naelo javnosti suenja
Naelo zbornosti suenja
Naelo uea graana u suenju
Naelo instancionog odluivanja

PRAVOSUE U BIH
REFORMA PRAVOSUDNOG SISTEMA
Ustav BIH nije stvorio elementarne pretpostavke za jedinstveni pravosudni sistem cijele
zemlje (deficit
je djelimino uklonjen uspostavljanjem Suda BIH, Tuilatva i
Pravobranilatva na dravnom nivou)

B) PRAVOSUDNE INSTITUCIJE NA NIVOU BiH

SUD BiH uspostavljen 2000. god., nema uobiajene nadlenosti Vrhovnog suda... Odluuje
u prvom i drugom stepenu i ima tri vrste nadlenosti: Krivina, Upravna i Apelaciona

23

TUILATVO BiH Visoki predstavnik nametnuo je Zakon o Tuilatvu BiH 2002. godine
VISOKO SUDSKO I TUILAKO VIJEE BiH kljuni elemenat reforme pravosua u
BiH... Nezavisan i samostalan organ drave BiH... Vijee ini 15 lanova... Mandat etiri
godine na koji mogu biti birani dvaput...
USTAVNI SUD BiH
C) PRAVOSUDNI SISTEM FBiH
Sudsku funkciju u FBiH vre: Vrhovni sud, kantonalni i opinski sudovi
VRHOVNI SUD FBIH ima 30 sudija i sledee nadlenosti:
1.) Prvostepena
2.) Apelaciona
3.) Kasaciona
4.) Odluivanje u upravnim sporovima
5.) Odluivanje o sukobu nadlenosti
6.) Odluivanje o prenoenju mjesne nadlenosti
7.) Pokretanje postupka pred Ustavnim sudom
8.) Praenje sudske prakse i predlaganje mjera
KANTONALNI SUDOVI
OPINSKI SUDOVI
D) PRAVOSUDNI SISTEM REPUBLIKE SRPSKE
Ustav RS propisuje naela sudstva a razradu preputa zakonodavcu
Zakonom se uspostavljaju : OSNOVNI SUDOVI, OKRUNI SUDOVI I VRHOVNI SUD
RS

KONTROLA USTAVNOSTI I ZAKONITOSTI

POJAM USTAVNOSTI
Principu ustavnosti: graani su podreeni samo opoj volji izraenoj u ustavu i zakonu , a ne
volji pojedinca (non sub homine, sed sub lege)
Princip hijerarhije pravnih akata koji ustav stavlja na vrh piramide
Naelo ustavnosti zakona u formalnom smislu

24

Naelo ustavnosti u materijalnom smislu

Kruta i pisana ustavnost

POJAM ZAKONITOSTI
Zakoni - poslije ustava , najznaajniji opi pravni akti
Zakonitost u formalnom smislu
Zakonitost u materijalnom smislu
Princip legaliteta

SISTEMI KONTROLE USTAVNOSTI I ZAKONITOSTI

Povreda ustavnosti i zakonitosti moe biti uinjena pojedinanim ili opim aktima izvrne,
zakonodavne ili sudske vlasti
Kontrola zakonitosti pojedinanih pravnih akata (rjeenja, odluka,naredbi, presuda i dr.)
ostvaruje se putem instancionog nadzora od drugostepenih i/ili treestepenih organa
Kontrola ustavnosti i zakonitosti podzakonskih akata vre redovni i ustavni sudovi
Kontrola ustavnosti zakona - kada istu vre ustavni sudovi odluka djeluje prema svima (erga
omnes)

USTAVNO SUDSTVO
POJAM I ZNAAJ
Poetkom 19 st., kontrola ustavnosti zakona primjenjuje se u amerikoj sudskoj praksi
(Vrhovni sud), a na evropskom tlu javlja se poetkom 20 st. (Ustav Austrije 1920. god.), ali
kroz poseban dravni organ za zatitu ustava, van redovnog sudstva USTAVNI SUD
Sudovi ocjenjuju i formalnu i materijalnu ustavnost
Kontrola ustavnosti moe biti prethodna (preventivna) i naknadna

25

Za razliku od amerikog sistema kcesorne kontrole ustavnosti zakona redovnih sudova ,

evropskoj kontinentalnoj pravnoj tradiciji svojstveno je in abstracto odluivanje o ustavnosti
zakona posebnih ustavnih sudova
Ustavno sudstvo znaajno za zatitu ljudskih prava i sloboda i ostvarivanju vladavine prava i
pravne drave

NADLENOSTI USTAVNIH SUDOVA

Najznaajnija nadlenost ustavnih sudova je kontrola ustavnosti zakona i svih drugih opih
pravnih akata
Predmet kontrole ustavnosti ne mogu biti norme koje imaju ustavnu snagu sadrane u ustavu,
ustavni amandmani i ustavni zakoni (u nekim zemljama i zakoni prihvaeni na referendumu)
U nekim sistemima predvia se kontrola propisa koji su prestali da vae (radi otklanjanja
tetnih posljedica)
Najvanije nadlenosti ustavnih sudova uope su :
Rjeavanje sukoba nadlenosti
Suenje najviim dravnim funkcionerima
Rjeavanje izbornih sporova
Odluivanje o povredi pojedinanih prava zajamenih ustavom (apelaciona jurisdikcija)
Kontrola ustavnosti djelovanja politikih stranaka
Utvrivanje nekih okolnosti ili injenica i davanje miljenja

POSTUPAK PRED USTAVNIM SUDOVIMA

Pokreu ga samo subjekti koji su ustavom ovlateni predlagai
Ovlateni predlagai u pravilu su najvii dravni funkcioneri
Postupak pred sudom odvija se u dvije faze: prethodni postupak i faza razmatranja i
odluivanja

DJELOVANJE ODLUKA USTAVNIH SUDOVA

26

Odlukama ustavnih sudova se PONITAVAJU (ex tunc) ILI UKIDAJU (ex nunc) ZAKONI
ILI POJEDINE ODREDBE ZAKONA
Odluke ustavnih sudova su konane, obavezujue i odmah izvrne djeluju erga omnes
prema svima
Odluka ustavnog suda sastoji se od dispozitiva (jedini ima pravnu snagu) i obrazloenja,
objavljuje se u slubenom glasilu
Sporove o ustavnosti i zakonitosti ustavni sudovi rjeavaju u prvostepenom postupku
Odluke ustavnih sudova u pravilu djeluju od momenta objavljivanja (Ex nunc od sada pa
dalje)

USTAVNO SUDSTVO U BIH

USTAVNI SUD BIH
Poloaj Ustavom BIH iz 1995 god. nastavljena i zadrana naa tradicija ustavnog sudstva
Sva pitanja u vezi sa poloajem, nadlenou,postupkom i odlukama Ustavnog suda ureuju
se jedino Ustavom BIH i Pravilima Suda
Naela djelovanja Ustavnog suda BIH
Sastav i izbor Ustavni sud BIH ima devet lanova... sudije Ustavnog suda biraju se na
period do zavrenja 70 godina... predsjednika Ustavnog suda biraju meusobno tajnim
glasanjem na period od tri godine... Ustav BIH ne predvia blie i posebne kriterije za izbor
sudija Ustavnog suda

Najznaajnije nadlenosti su:

Ocjena ustavnosti entitetskih ustava , zakona i drugih propisa
Apelaciona jurisdikcija
Rjeavanje sporova izmeu dravnih organa BIH i entiteta
Ocjena ustavnosti odluka entiteta o uspostavljanju posebnih paralelnih odnosa sa susjednim
dravama
Postupak pred Ustavnim sudom ovlateni predlagai: najvii dravni funkcioneri, zastupnici
(1/4), graani i pravna lica u okviru apelacione jurisdikcije, sud ope nadlenosti

27

Ustavni sud BIH vri i naknadnu kontrolu vaeih opih akata

Odluke Ustavnog suda konane, obavezujue, izvrne

USTAVNI SUD FEDERACIJE BIH

Sva kljuna pitanja nadlenosti, poloaja, postupka, sastava i izbora regulisana su Ustavom
FBIH
Sastav i izbor sudija Ustavnog suda FBIH - ustavni kriteriji - detaljno su razraeni u Zakonu o
visokom sudskom i tuilakom vijeu BIH
Ustavni sud Federacije sastoji se od devet sudija, najmanje po dva iz reda sva tri konstitutivna
naroda i jedan iz reda ostalih

Nadlenost Ustavnog suda FBIH:

Rjeavanje sporova izmeu razliitih nivoa vlasti
Zatita ustavnosti
Zatita prava na lokalnu samoupravu
Odluivanje o ustavnim pitanjima
Odluivanje o vitalnom nacionalnom interesu na nivou Federacije
Odluivanje o vitalnom nacionalnom interesu na nivou kantona
Odluivanje o vitalnom nacionalnom interesu u Gradu Mostaru
Odluivanje o smjeni predsjednika ili potpredsjednika FBIH
Odluivanje o imunitetu prema Zakonu o imunitetu FBIH po albi na odluku redovnog suda
Davanje miljenja na traenje zamjenika premijera Vlade Federacije
ODLUKE SUDA su konane i obavezujue

USTAVNI SUD RS

28

Rjeenja u RS preuzeta iz sistema ex Yugoslavije

Postupak pred Ustavnim sudom ureuje se zakonom
Nadlenosti Ustavnog suda RS:
Zatita ustavnosti
Zatita zakonitosti
Rjeavanje sukoba nadlenosti izmeu nosilaca funkcija dravne vlasti
Odluuje o saglasnosti programa, statuta i drugih opih akata politikih organizacija sa
Ustavom i zakonom
Prati pojave, obavjetava najvie organe RS, preduzima druge mjere u interesu zatite
ustavnosti i zakonitosti
Odluuje o zatiti vitalnih nacionalnih interesa konstitutivnih naroda
Odluuje o pitanjima imuniteta u skladu sa Zakonom o imunitetu RS
Ovlateni predlagai

LOKALNA SAMOUPRAVA
POJAM I ZNAAJ
Postoje razliiti modeli odnosa centralnih i lokalnih organa vlasti:
Dekoncentracija centralni organi prenose odreena ovlatenja na lokalne organe
Decentralizacija centralna vlast zakonom ili drugim propisom prenosi ovlatenja na nie
organe
Lokalna samouprava ustavno pravo lokalnog stanovnitva da samostalno odluuje o
lokalnim poslovima
Osnovna obiljeja lokalne samuprave:
1 . USTAVNA UTEMELJENOST
2. NEPOSREDNO ODLUIVANJE I ODLUIVANJE PREKO ORGANA LOKALNE
SAMOUPRAVE
3. PRAVO NA SAMOORGANIZOVANJE
4. FINANASIJSKA SAMOSTALNOST LOKALNE SAMOUPRAVE
5. PRAVO NA ZATITU SAMOUPRAVNIH PRAVA
6. PRAVO SARADNJE I UDRUIVANJA SA DRUGIM LOKALNIM ZAJEDNICAMA U
ZEMLJI I INOSTRANSTVU

29

EVROPSKA POVELJA O LOKALNOJ SAMOUPRAVI

Pravo na lokalnu samoupravu postaje dio univerzalnih demokratskih vrijednosti
EVROPSKA POVELJA O LOKALNOJ SAMOUPRAVI (Vijee Evrope prihvatilo 15.
oktobra 1985.)
Vlada Republike BIH je 1994. god. ratifikovala Evropsku povelju o lokalnoj samoupravi
Prema Evropskoj povelji efikasnu i blisku upravu mogu osigurati samo lokalne vlasti sa
stvarnim odgovornostima

Princip legaliteta je temeljni princip za uspostavljanje i funkcionisanje lokalne samuprave

Izvorno pravo lokalne samouprave je da u interesu lokalnog stanovnitva regulie i rukovodi
javnim poslovima koji su joj ustavom i zakonom povjereni
Proces demokratskog odluivanja (Evropska povelja l. 3): Svoja prava lokalne vlasti e
vriti putem savjeta ili skuptina...
Prema Evropskoj povelji, za oblasti koje se direktno tiu lokalnih zajednica, primjenjuje se
demokratski princip da je sve dozvoljeno to izriito nije zabranjeno
Evropska povelja titi i granice lokalnih zajednica (l. 5)
Prema Evropskoj povelji, lokalne samouprave imaju samostalnu finansijsku osnovu za
funkcioniranje (poreze, takse,doprinose)
Lokalne zajednice stupaju u domae i meunarodne saveze sa drugim lokalnim zajednicama
radi unaprijeenja

LOKALNA SAMOUPRAVA U BOSNI I HERCEGOVINI

Ustav BiH ne regulie lokalnu samoupravu
Opina je u pravilu, osnovni, a negdje i jedini oblik lokalne samouprave
LOKALNA SAMOUPRAVA U FBIH
Od amandmanskih dopuna Ustava FBIH juna 1996 god. ustanovljava se i grad kao drugi
stepen ostvarivanja lokalne samouprave (maj 1997. god. ustavno se definie Glavni grad
FBIH Sarajevo i Grad Mostar)

30

Pravni okvir za lokalnu samoupravu u FBIH ine : Ustav FBIH, Zakon o principima lokalne
samouprave u FBIH, te kantonalni ustavi i kantonalni zakoni
Nadlenosti opine utvruju se ustavom, zakonom i statutom opine

Lokalna samouprava se u opini ostvaruje preko:

Oblika neposrednog odluivanja: referenduma, zborova graana i dr. oblika neposredne
demokratije i
Preko institucija lokalne vlasti 1.) Opinskog vijea kao predstavnikog tijela, 2.) Naelnika
opine kao nosioca izvrne i upravne vlasti i 3.) opinskog suda kao nosioca sudske vlasti

GRADOVI - drugi stepen lokalne samouprave u FBIH, ine ga dvije ili vie opina urbano i
teritorijalno povezane
Grad je ustavna kategorija i u praksi je veoma teko konstituisanje gradova iz ovog razloga
Ustav FBIH propisao najvanije kompetencije grada
Statut je najvii akt samouprave Grada
Organi Grada su: gradsko vijee i gradonaelnik
Ustavom FBIH su posebno definisani Grad Sarajevo i Grad Mostar
LOKALNA SAMOUPRAVA U REPUBLICI SRPSKOJ
Ustav RS navodi lokalnu samoupravu
Opine u RS vie djeluju kao decentralizovani organi republike vlasti
Ustavom RS su utvrene izvorne nadlenosti optina
Optina i grad U RS nemaju pravo na samoorganizovanje
Zakonom se ureuje sistem lokalne uprave (Zakon o lokalnoj samoupravi RS)
Skuptina optine je predstavniko tijelo koje se bira na neposrednim izborima
31

Nosilac izvrne vlasti je naelnik optine (u osnovi su jednake nadlenosti naelnika u oba
entiteta )

32