PRAVNI LIJEKOVI

1.Uopte o pravnim lijekovima

Pravni lijekovi su vrsta pravnih sredstava kojima stranke i druge ovlatene osobe u krivinom postupku pobijaju
odluku suda o krivinoj stvari koju smatraju nepravednom ili nezakonitom, traei od suda pravnog lijeka
da je izmijeni ili ukine.
Pravni lijekovi (legal remedies, Rechtsmittel, remedia iuris) su procesne radnje subjekata u krivinom postupku
kojima se pobija sudska odluka s ciljem da se ukine ili izmijeni donoenjem nove sudske odluke.
Pravni lijek je materijalizovani izraz nezadovoljstva odreenom sudskom odlukom u obliku zakonskog pravnog
sredstva.
Pojedini autori definiu pravne lijekove kao sredstva iji je cilj otklanjanje pogrenih sudskih odluka ili kao
sredstva za pobijanje presuda.
Za razliku od ostalih pravnih sredstava koja stoje na raspolaganju strankama i drugim uesnicima radi
ostvarivanja njihovih prava i interesa u krivinom postupku (zahtjevi, prigovori, prijedlozi, molbe,
pritube i sl.), pravni lijekovi su upravljeni protiv odluka suda.
Pravnim lijekom pobija se odluka suda, dakle dokazuje njena nepravilnost ili nezakonitost i po tom osnovu od
neposredno vieg nadlenog suda trai preinaenje ili ukidanje te odluke.
Smatra se, naime, da ispitivanje jedne krivine stvari u dvije sudske institucije prua dovoljno jemstvo za
pravilnost i zakonitost postupka, a takoer i za potpunu zatitu prava i interesa stranaka u postupku.
Znaenje pravnih lijekova ogleda se i u pospjeivanju efikasnijeg i kvalitetnijeg rada i postupanja sudskih
organa, ime se bitno pridonosi sveukupnoj afirmaciji pravosua.
U svakom sluaju, pravni lijek je mogu samo pod uslovom da je donijeta odluka u prethodnom stepenu i da ne
postoji mogunost da drugostepeni sud donese odluku umjesto prvostepenog.
Kada se zavri postupak u prvom stepenu, suenje u daljim stepenima uslovljeno je upotrebom pravnih lijekova.
Postojanje postupka pravnih lijekova zavisi od volje osoba ovlaenih na njihovo podnoenje, s tim da te osobe
odreuju i obim i predmet odluivanja, sem nekih izuzetaka.
Opravdanje upotrebe pravnih lijekova sadrano je u izvjesnosti donoenja pravilnije odluke u postupku pravnog
lijeka, koja se ogleda u vie vanih injenica:

Izjavom pravnog lijeka krivini se predmet iznosi pred viu sudilaku instancu u kojoj su vierangirane sudije s
opirnijim, veim i strunijim znanjem i iskustvom a sude u boljim i objektivnijim uslovima rada;
Pravilnost donesene odluke podvrgava se ocjeni dvaju razliitih foruma;
Drugostepeni sud je kvalitetno bolji i struniji, jer sudi u Vjeu,
-Na drugostepenom sudu sude druge sudije koje ponovo ispituju istu stvar, to znai da se odluka formira kroz
vie ispitivanja i izjanjavanja raznih osoba za istu krivinu stvar;
- Postoji mogunost iznoenja novih zakonitih dokaza, odnosno dokaznih injenica i novih dokaznih sredstava.
Opravdavanje upotrebe pravnih lijekova nalazi se, prije svega, u potrebi to potpunijeg ostvarivanja osnovnog
zadatka krivinog postupka koji se sastoji u omoguavanju da se svaka krivina stvar rijei zakonito i da
se donese pravilna odluka, odnosno, pravedna presuda.
Greke su mogue bilo zbog proputanja i nezakonitosti radnji samih stranaka, a tako i drugih uesnika u
krivinom postupku.
Nezakonite i nepravilne, odnosno, nepravedne sudske odluke nastaju i zbog nepravilnosti i nezakonitog rada
samih sudija ali i zbog preoptereenosti sudija velikim brojem drugih predmeta.
Bolja odluka drugostepenog suda oekuje se i zbog toga to je sporni predmet izloen ocjeni dvije instance, pa
zato druge sudije ponovo ispituju istu stvar, a postoji i mogunost iznoenja novih injenica i dokaza.
Pravni lijekovi znaajno doprinose ujednaavanju i pravilnijem shvatanju pojedinih instituta materijalnog i
procesnog krivinog prava.
S tim u vezi, meunarodno pravna jemstva, prava na albu, predviena su u l. 2.st. 3. taka a) MPGPP
(Meunarodnom paktu o graanskim i politikim pravima iz 1966) i l. 2. st. 1. Protokola 7. iz EKLJP
(Evropska konvencija i ljudskim pravima).
Isto tako, pravo na albu je neodvojivo od prava na Pravino suenje iz l.6. EKLJP.
Na osnovu tih konvencijskih i ustavnih normi, svi procesni zakoni: Krivini,
Parnini,Upravni i drugi,nezavisno sadre i odredbe o pravnim lijekovima, posebno o pravu na albu protiv
prvostepenih odluka.

Kod odreivanja osnovnih pavnih lijekova bitno je obezbjediti, s jedne strane, efikasan sistem pravilnog sudskog
odluivanja i, s druge strane, iskljuiti mogunost nanoenje tete nekoj stranci.
Polazei od toga, da bi neka povreda zakona bila osnova pravnom lijeku, treba da je bitna.
Da li je neka povreda zakona bitna, propisuje se u samom Zakonu, tako da osnov pravnom lijeku mogu biti samo
povrede zakona izriito ureene zakonom.
Meutim, ni sve bitne povrede zakona koje mogu biti osnov pravnom lijeku, nemaju istu vanost.
Polazei od toga, razlikuju se apsolutne i relativne povrede zakona, to dalje znai da sve bitne povrede zakona
nisu i apsolutne.
Kod apsolutnih povreda zakona polazi se od neoborive pretpostavke da su one imale tetan uticaj na odluku, uz
iskljuivanje mogunosti da se dokazuje suprotno.
Trai se da podnosilac albe dokae povredu bez obaveze da dokazuje i uticaj te povrede na odluku.
Svaka drava svojim zakonodavstvom odreuje svoj sistem pravnih lijekova.
Pravni lijekovi se, uobiajeno dijele na redovne i vanredne.
Redovni pravni lijekovi (remedium ordinarium) odnose se na odluke koje jo nisu postale pravosnane i njima se
onemoguava stupanje na pravnu snagu odluke nieg suda, da bi odluku donio vii sud.
Vanredni pravni lijekovi (remidium extraordinarium) odnose se na odluke koje su stupile na pravnu snagu.
Redovnim pravnim lijekom se napadaju nepravosnane sudske odluke-njima, na putu ne stoji naelo
resiudicata proveritate habitur.
U interesu pravinosti i zakonitosti, vanredni pravni lijekovi prelaze preko tog formalnog principa.
Kod redovnih pravnih lijekova konkretna sudska odluka moe se napadati, zbog svih, kako injeninih tako i
pravnih nedostataka, s ciljem da se krivina stvar ponovo ispita.
Vanredni pravni lijekovi mogu se koristiti samo izuzetno, a u zakonom tano odreenim sluajevima, i to tek
kada su iskoriteni redovni pravni lijekovi.

Dioba pravnih lijekova nekad se vri prema njihovom uticaju na izvrenje odluke koja se pobija (pravni lijekovi
sa suspenzivnim i nesuspenzivnim dejstvom), prema organu pred koji pravni lijek iznosi stvarna rjeenja
(pravni lijek sa devolutivnim i nedevolutivnim dejstvom) ili prema obimu do koga se moe ii u
ispitivanju odluke povodom pravnog lijeka u viem stepenu (ekstenzivno i neekstenzivno dejstvo), ali ta
dioba nema veeg znaaja, znaaj imaju pomenuta dejstva pravnog lijeka, za sebe.

Subjekti pravnih lijekova

Da bi neko bio subjekt pravnog lijeka, mora imati neposredni pravni interes za njegovu upotrebu.
Argumentum a contrario proizilazi da svaki subjekt albe moe pobijati presudu samo ako ona pogaa neki
njegov (ili drugog subjekta u iju korist se podnosi alba) neposredni pravni interes i u pravcu otklanjanja
tete koju on trpi, a ne zbog pravnog interesa s druge strane.
Zakon doputa da vie podnosilaca albe podnese vie albi protiv iste presude, i to na istoj procesnoj strani.
Nisu dakle u pitanju albe suprostavljenih stranaka, nego albe koje je podnijelo vie ovlatenih lica, primjera
radi, u korist optuenog (sam optueni, njegov branilac, tuilac) ili na tetu optuenog (tuilac, oteeni).
Tada se radi o tvz. Konkurenciji albi.

Pravni lijek tuioca

Tuilac moe izjaviti albu kako na tetu, tako i u korist optuenog, to proistie iz njegove opte dunosti (kao
dravnog organa) da tokom krivinog postupka sa jednakom panjom istrauje i utvruje kako injenice
koje terete optuenog, tako i one koje mu idu u korist.
Pravni lijek u korist optuenog tuilac izjavljuje potpuno samostalno, tako da optueni ne moe uticati na to.
albu u korist optuenog tuilac moe podnijeti u pogledu svih albenih osnova, osim u odnosu na odluku o
imovinsko-pravnom zahtjevu, jer to prevazilazi granice njegove funkcije.

Takoer se moe govoriti o pravnom lijeku koga podnosi optueni, oteeni, pravni lijek lica kome je oduzet
predmet ili lica od kojeg je oduzeta imovinska korist pribavljena krivinim djelom.
Dejstvo pravnog lijeka
Pod uslovom da je doputen i blagovremen, redovni pracvni lijek, po pravilu ima devolutivno, suspenzivno i
ekstenzivno dejstvo
Pravni lijekovi u krivinom postupku u BiH su uspostavljeni i kao jedinstveni, (licima ovlatenim na njihovo
izjavljivanje daju mogunost pobijanja injeninih i pravnih pogreaka) i dvostrani (na podnesenu albu
stranke, to uvijek ima pravom odgovoriti suprotna stranka.
Devolutivno dejstvo pravnog lijeka sastoji se u tome to o ovom lijeku odluuje drugi organ, a ne onaj koji je
donio odluku.
Pravni lijekovi sa nedevolutivnim efektom predstavljaju izuzetak.
Devolutivno dejstvo, po pravilu, imaju redovni pravni lijekovi.
Povodom redovnog pravnog lijeka, po pravilu, odluuje Vii sud, a ne Sud koji je donio pobijanu sudsku odluku.
Izuzetak su alba na presudu drugostepenog suda, po kojoj u nekim sluajevima odluuje isti sud ( u drukijem
sastavu) i alba na rjeenje, gdje takoer, postoje sluajevi u kojima odluuje isti sud), napr.
Po albi protiv rjeenja sudije za prethodni postupak i sudije za prethodno sasluanje odluuje vijee istog suda.
Suspenzivno dejstvo pravnog lijeka postoji ako sprijeava da odluka stupi na pravnu snagu, a time i da se izvri.
Po svome dejstvu, redovni pravni lijekovi su, po pravilu suspenzivni, tj. odlau izvrenje pobijane odluke.
Teorija krivinog procesnog prava poznaje podjelu pravnih lijekova na:
Redovne i vanredne pravne lijekove,
Suspenzivne i nesuspenzivne pravne lijekove
Devolutivne i nedevolutivne pravne lijekove,
Potpune i nepotpune pravne lijekove.

Redovni pravni lijekovi

Krivino procesno pravo BiH poznaje slijedee redovne pravne lijekove:
alba na prvostepenu presudu,
alba na drugostepenu presudu i
alba na rjeenje.

alba na prvostepenu presudu

alba na prvostepenu presudu je redovan, suspenzivan, devolutivan i potpun pravni lijek, kojim subjekti pravnog
lijeka trae od drugostepenog suda da zbog odreenih nedostataka u prvostepenoj presudi ili u
prvostepenom postupku izreenu presudu potpuno ili djelomino ukine ili preinai.

Odredbe ZKP o albi na presudu

Pravo na albu i rok
Protiv presude donesene u prvom stepenu, moe se podnijeti alba u roku od 15 dana od dana dostavljanja
prijepisa presude.
U sloenim stvarima-predmetima, na zahtjev stranaka i branitelja, Sud moe produiti rok za albu najdue za 15
dana.
Do odluke Suda o navedenom zahtjevu, ne tee rok za albu.
Blagovremeno podnesena alba odlae izvrenje presude.

Subjekti albe
albu mogu podnijeti stranke, branitelj i oteeni.
U korist optuenog albu mogu podnijeti zakonski zastupnik, brani, odnosno vanbrani drug optuenog, roditelj
ili dijete i usvojitelj odnosno usvojenik.
Rok za albu i u tom sluaju tee od dana kad je optuenom ili njegovom branitelju dostavljen prijepis presude.

Tuitelj moe podnijeti albu kako na tetu tako i u korist optuenog.

Oteeni moe pobijati presudu samo zbog odluke Suda o trokovima krivinog postupka i odluke o
imovinskopravnom zahtjevu.
albu moe podnijeti i osoba iji je predmet oduzet ili od koje je oduzeta imovinska korist pribavljena krivinim
djelom.
Branitelj i osobe koje mogu podnijeti albu u korist optuenog mogu podnijeti albu i bez naroitog ovlatenja
optuenog, ali ne i protiv njegove volje - osim ako je optuenom izreena kazna dugotrajnog zatvora.
Odricanje i odustajanje od albe
Optueni se moe odrei prava na albu samo nakon to mu je presuda dostavljena.
Optueni se i prije toga moe odrei prava na albu ako se Tuitelj odrekao prava na albu, osim ako bi optueni
po presudi imao obavezu da izdrava kaznu zatvora.
Do donoenja odluke vijea apelacionog odjeljenja, optueni moe odustati od ve podnesene albe.
Tuitelj se moe odrei prava na albu od trenutka objavljivanja presude pa do isteka roka za podnoenje albe,a
moe do donoenja odluke vijea apelacionog odjeljenja odustati od ve podnesene albe.
Odricanje i odustajanje od albe ne moe se opozvati.
albeni osnovi
Presuda se moe pobijati:
zbog bitne povrede odredaba krivinog postupka,
zbog povrede (materijalnog propisa) krivinog zakona,
zbog pogreno ili nepotpuno utvrenog injeninog stanja,
zbog odluke o krivinopravnim sankcijama,
oduzimanju imovinske koristi,
trokovima krivinog postupka,
imovinskopravnom zahtjevu,

kao i zbog odluke o objavljivanju presude putem sredstava javnog

informiranja.
Bitne povrede odredaba krivinog postupka
Bitna povreda odredaba krivinog postupka postoji:
ako je Sud bio nepropisno sastavljen ili ako je u izricanju presude uestvovao sudija koji nije uestvovao na
glavnom pretresu ili koji je pravomonom odlukom izuzet od suenja,
ako je na glavnom pretresu uestvovao sudija koji se morao izuzeti,
ako je glavni pretres odran bez osobe ija je prisutnost na glavnom pretresu po zakonu obavezna ili ako je
optuenom, branitelju, ili oteenom protivno njegovom zahtjevu, uskraeno da na glavnom pretresu
upotrebljava svoj jezik i da na svom jeziku prati tok glavnog pretresa,
ako je povrijeeno pravo na odbranu,
ako je protivno zakonu bila iskljuena javnost na glavnom pretresu,
ako je Sud povrijedio propise krivinog postupka o postojanju odobrenja nadlenog organa,
ako je Sud donio presudu a nije bio stvarno nadlean ili
ako je nepravilno odbio optubu zbog stvarne nenadlenosti,
ako Sud svojom presudom nije potpuno rijeio predmet optube;
ako se presuda zasniva na dokazu na kome se po odredbama ovog zakona ne moe zasnivati presuda,
ako je optuba prekoraena,
ako je izreka presude nerazumljiva, protivrjena sama sebi ili razlozima presude ili ako presuda uope ne sadri
razloge ili u njoj nisu navedeni razlozi o odlunim injenicama.
Bitna povreda odredaba krivinog postupka postoji i ako Sud u toku glavnog pretresa ili prilikom donoenja
presude nije primijenio ili je nepravilno primijenio koju odredbu ovog zakona, a to je bilo ili je moglo biti
od utjecaja na zakonito i pravilno donoenje presude.

Povrede Krivinog zakona

Povreda Krivinog zakona postoji ako je krivini zakon povrijeen u smislu:
da li je djelo za koje se optueni goni krivino djelo, i postoje li okolnosti koje iskljuuju krivinu odgovornost,
postoje li okolnosti koje iskljuuju krivino gonjenje, a naroito da li je nastupila zastarjelost krivinog gonjenja
ili je gonjenje iskljueno usljed amnestije ili pomilovanja ili je stvar ve pravomono presuena,
da li je u pogledu krivinog djela koje je predmet optube primijenjen zakon koji se ne moe primijeniti,
da li je odlukom o kazni ili uvjetnoj osudi, odnosno odlukom o mjeri sigurnosti ili o oduzimanju imovinske
koristi prekoraeno ovlatenje koje Sud ima po zakonu,
da li su pravilno primijenjene odredbe o uraunavanju pritvora i izdrane kazne.
Pogreno ili nepotpuno utvrdjeno injenino stanje
Presuda se moe pobijati zbog pogreno ili nepotpuno utvrenog injeninog stanja kad je Sud neku odlunu
injenicu pogreno utvrdio ili je nije utvrdio.
Nepotpuno utvreno injenino stanje postoji i kad na to ukazuju nove injenice ili novi dokazi.
Odluke po albi
Vijee apelacionog odjeljenja moe u sjednici vijea odbaciti albu kao neblagovremenu ili kao nedoputenu ili
odbiti albu kao neosnovanu i potvrditi prvostepenu presudu ili preinaiti prvostepenu presudu, ili ukinuti
presudu i odrati pretres.
O svim albama protiv iste presude vijee apelacionog odjeljenja odluuje jednom odlukom.
Vanredni pravni lijekovi
Ponavljanje postupka
Ponavljanje krivinog postupka predstavlja vraanje pravosnano zavrenog krivinog postupka u neku raniju
fazu, te ponovno voenje krivinog postupka od te faze nadalje.

Nepravo ponavljanje krivinog postupka

Nepravo ponavljanje krivinog postupka predstavlja oblik ponavljanja postupka u okviru kojeg dolazi do
promjene u pravosnanoj sudskoj odluci, ali bez ponavljanja postupka.
Pravomona presuda moe se preinaiti i bez ponavljanja krivinog postupka ako je u dvjema presudama ili u
vie presuda protiv istog osuenog pravosnano izreeno vie kazni, a nisu primijenjene odredbe o
odmjeravanju jedinstvene kazne za djela u sticaju.
U pomenutom sluaju Sud e ovom presudom preinaiti ranije presude u pogledu odluka o kazni i izrei
jedinstvenu kaznu.
Za donoenje nove presude nadlean je prvostepeni sud koji je sudio u stvari u kojoj je izreena najstroija vrsta
kazne, a kod istovrsnih kazni - sud koji je izrekao najveu kaznu, a ako su kazne jednake - sud koji je
posljednji izrekao kaznu.
Nastavljanje postupka
Do nastavljanja krivinog postupka moe doi onda kada je krivini postupak rjeenjem pravomono
obustavljen ili je presudom optuba pravomono odbijena zato to nije bilo potrebnog odobrenja.
Postupak e se na zahtjev Tuitelja nastaviti im prestanu uzroci zbog kojih su donesene navedene odluke.
Ponavljanje postupka zavrenog pravomonim rjeenjem
Ako je izvan sluajeva usljed kojih se postupak moe nastaviti, krivini postupak pravomono obustavljen prije
poetka glavnog pretresa,na zahtjev Tuitelja moe se dozvoliti ponavljanje krivinog postupka ako se
podnesu novi dokazi na osnovu kojih se Sud moe uvjeriti da su se stekli uvjeti za ponovno pokretanje
krivinog postupka.
Krivini postupak pravomono obustavljen do poetka glavnog pretresa moe se ponoviti kad je Tuitelj odustao
od gonjenja,ako se dokae da je do odustanka dolo usljed krivinog djela, zloupotrebe slubenog
poloaja Tuitelja.
Ponavljanje postupka u korist osuenog
Krivini postupak zavren pravomonom presudom moe se ponoviti u korist osuenog:
ako se dokae da je presuda zasnovana na lanoj ispravi ili na lanom iskazu svjedoka, vjetaka ili tumaa,
ako se dokae da je do presude dolo usljed krivinog djela sudije ili osobe koja je vrila istrane radnje,

ako se iznesu nove injenice ili se podnesu novi dokazi koji i pored dune panje i opreza nisu mogli biti
predstavljeni na glavnom pretresu, a koji su sami za sebe ili u vezi s ranijim dokazima podobni da
prouzrokuju oslobaanje osobe koja je bila osuena ili njezinu osudu po blaem krivinom zakonu,
ako je neka osoba/lice za isto krivino djelo vie puta osuena ili ako je vie osoba/lica osueno zbog istog djela,
koje je mogla uiniti samo jedna osoba/lice ili neka od njih,
ako se u sluaju osude za Produeno krivino djelo ili za drugo krivino djelo koje po zakonu obuhvaa vie
istovrsnih ili vie raznovrsnih radnji iznesu nove injenice ili podnesu novi dokazi koji ukazuju da osueni
nije uinio radnju koja je obuhvaena djelom iz osude, a postojanje ovih injenica bi bilo od bitnog
utjecaja na odmjeravanje kazne,
ako Ustavni sud Bosne i Hercegovine, Evropski sud za ljudska prava utvrde da su u toku postupka krena
ljudska prava i osnovne slobode i ako je presuda zasnovana na tom krenju.
Ponavljanje postupka na tetu optuenog
Krivini postupak se moe ponoviti na tetu optuenog ako je presuda kojom se optuba odbija donesena zbog
odustanka Tuitelja od optube,a dokae se da je do ovog odustanka dolo usljed krivinog djela korupcije
ili krivinog djela protiv slubene i druge dunosti Tuitelja.
Osobe ovlaene na podnoenje zahtjeva
Zahtjev za ponavljanje krivinog postupka mogu podnijeti stranke i branitelj, a poslije smrti osuenog Zahtjev u
njegovu korist mogu podnijeti Tuitelj i osobe koje mogu podnijeti albu u korist optuenog.
Postupanje po zahtjevu
O Zahtjevu za ponavljanje krivinog postupka odluuje Vijee krivinog odjeljenja sastavljeno od trojice sudija.
U Zahtjevu se mora navesti po kojem se zakonskom osnovu trai ponavljanje i kojim se dokazima potkrijepljuju
injenice na kojima se Zahtjev zasniva.
Ako Zahtjev ne sadri ove podatke, Sud e pozvati podnositelja da u odreenom roku zahtjev dopuni.
Prilikom rjeavanja o zahtjevu, u Vijeu nee uestvovati sudija koji je uestvovao u donoenju presude u
ranijem postupku.

POSTUPAK ZA IZDAVANJE KAZNENOG NALOGA

1.Uopce o postupku za izdavanje kaznenog naloga

U krivinoprocesnom zakonodavstvu BiH postupak za izdavanje kaznenog naloga predstavlja skraeni oblik
krivinog postupka, koji se pred optinskim sudom vodi za laka krivina djela i u okviru kojeg je mogue
optuenom izrei odgovarajuu krivinopravnu sankciju ili mjeru bez provoenja glavnog pretresa.
Kroz postupak za izdavanje kaznenog naloga omoguava se pojednostavljenje raspravljanja o krivinom djelu i
njegovom izvriocu, kao i ubrzanje krivinog postupka i rastereenje krivinog pravosua.
Poslije 1789. godine, a pod uticajem inkvizitorskog krivinog postupka,zadrana je istraga kao stadij krivinog
postupka u kojem se prikupljaju dokazi, i koja se mora provesti u sluajevima gdje je jednostavnije krivino
djelo i gdje je osumnjieni priznao izvrenje krivinog djela.
Zakonski uslovi za provoenje ovog postupka:
-da je u pitanju krivino djelo za koje je propisana kazna zatvora do pet godina ili novana kazna kao glavna
kazna,
-da tuilac raspolae sa dovoljno dokaza koji pruaju osnov za tvrdnju da je osumnjieni uinio krivino djelo
koje mu se stavlja na teret,
-da je tuilac u optunici zatraio od sudije pojedinca da izda kazneni nalog,
-da je tuilac zatraio izricanje jedne ili vie od taksativno navedenih krivinopravnih sankcija ili mjera.
Taksativno propisane krivinopravne sankcije i mjere:
-novana kazna, ija visina ne moe biti vea od 50.000 KM,
-uslovna osuda,
-oduzimanje imovinske koristi pribavljene krivinim djelom,
-oduzimanje predmeta.

2.Postupak po zahtjevu tuzioca za izdavanje kaznenog naloga

O optunici koja sadri zahtjev za izdavanje kaznenog naloga odluuje sudija pojedinac.
Sudija pojedinac kazneni nalog izdaje presudom.
Sudija pojedinac ima i druge mogunosti, koje su predviene zakonom.To su sljedee procesne situacije:
a)Neprihvatanje zahatjeva za izdavanje kaznenog naloga.
Sudija pojedinac e odbaciti zahtjev za izdavanje kaznenog naloga ako ustanovi:
-da postoji osnov za spajanje postupka,
-da se radi o krivinom djelu za koje je propisana kazna zatvora preko pet godina,
ako je tuilac zatraio izricanje krivinopravne sankcije ili mjere koja po zakonu nije doputena.
Kad se odbaci zahtjev za izdavanje kaznenog naloga, sa optunicom se postupa kao da je podnesena na
potvrivanje.Tuilac ima pravo albe na rjeenje kojim se ne prihvata zahtjev za izdavanje kaznenog naloga.O
albi tuioca protiv odluke sudije pojedinca, odluuje vijee od trojice sudija u roku od 48 sati.

Uz navedene formalne nedostatke zahtjeva za izdavanje kaznenog naloga,zakonska rjeenja poznaju i

materijalne nedostatke u samom optunom aktu,to ima za posljedicu, neslaganje i sa zahtjevom za izdavanje
kaznenog naloga.
Ako sudija pojedinac smatra da podaci u optunici ne pruaju dovoljno osnova za izdavanje kaznenog naloga ili
da se prema tim podacima moe oekivati izricanje neke druge krivinopravne sankcije ili mjere, a ne one koju
je zatraio tuilac,postupit e s optunicom kao da je podnijeta na potvrivanje.
b)Sudija pojedinac moe prihvatiti zahtjev za izdavanje kaznenog naloga.
U toj situaciji:sudija e prvo potvrditi optunicu,zatim zakazati sasluasije optuenog.
Prilikom sasluanja optuenog sudija pojedinac e:
-utvrditi da li je ispotovano pravo optuenog na branioca,
-utvrditi da li je optueni razumio optunicu i zahtjev tuioca za izricanje odgovarajue krivinopravne sankcije
ili mjere,
-upoznati optuenog s dokazima koje je prikupio tuilac i pozvati ga na izjanjavanje o tim dokazima,
-pozvati optuenog da se izjasni o krivnji i
-pozvati optuenog da se izjasni o predloenoj krivinopravnoj sankciji ili mjeri.
Zakonom nije odreen rok u kojem treba optuenog obavijestiti o optunici i zahtjevu za izdavanje kaznenog
naloga.
Nije utvreno ni vrijeme u kojem e optueni biti pozvan pred sudiju kako bi se izjasnio o vrlo vanim
aspektima, kako optuivanja, tako i prijedloga tuioca za okonanje krivinog postupka.
Imajui u vidu ozbiljnosti roita na kojem e se obaviti sasluanje optuenog,
smatra se da se u opisanoj situaciji mogu koristiti rokovi propisani za tzv. redovnu krivinu proceduru.
Polazei od naelnog stava da osminjieni, odnosno optueni, ima pravo da u najkraem razumnom roku bude
izveden pred sud i da mu bude sueno bez odlaganja, a uvaavajui i injenicu da se radi o lakim krivinim
djelima za koja zakon dozvoljava izdavanje kaznenog naloga opravdano je potencirati i krai rok od onog
koji je propisan za tea krivina djela.
Predloeno skraenje roka ne smije biti na tetu prava svake osobe,da ima dovoljno vremena za pripremanje
svoje odbrane.
Roite za sasluanje na kojem e se optneni izjasniti o krivnji i zahtjevu tuioca za izdavanje kaznenog naloga
usmjerava dalji tok konkretnog krivinog postupka.
Ako optueni izjavi da je kriv i da prihavata krivinopravnu sankciju ili mjeru koju je predloio tuilac,sudija e
prvo utvrditi krivnju, a onda presudom izdati kazneni nalog u skldadu sa optunicom.
Presudom se, optueni oglaava krivim i izdaje se kazneni nalog koji odgovara zahtjevu tuioca
istaknutom u optunici.
Presuda kojom se izdaje kazneni nalog treba da sadri podatke koji su svojstveni presudi kojom se optueni
oglaava krivim.U obrazloenju ove presude se navode razlozi koji opravdavaju izdavanje kaznenog naloga.
Presuda kojom se izdaje kazneni nalog mora sadravati pouku o pravnom lijeku, jer je protiv te presude
dozvoljena alba u roku od osam dana od dana dostavljanja presude.
alba je mogua kako zbog povrede zakona (materijalnog ili procesnog), tako i zbog odluke o trokovima
krivinog postupka ili imovinsko-pravnom zahtjevu.

Ukoliko je kaznenim nalogom obuhvaena novana kazna,njeno plaanje prije isteka roka za podnoenje albe
ne uzima se kao odricanje od prava na albu.
Presuda kojom se izdaje kazneni nalog dostavlja se:optuenom,njegovom braniocu i tuiocu.
Na roitu za sasluanje na kojem e se optueni izjasniti o krivnji i zahtjevu tuioca za izdavanje kaznenog
naloga,optueni se moe izjasniti da nije kriv, a moe staviti i prigovore na optunicu
Slijedei zakonska rjeenja o razlozima za ulaganje prigovora, prigovorima se moe: osporavati sudska
nadlenost,ukazati na formalne nedostatke u optunici,osporavati zakonitost dokaza ili prizanja,zahtijevati
spajanje ili razdvajanje krivinog postupka, kao i osporavati odluku o odbijanju zahtjeva za postavljanje
branioca zbog slabog imovnog stanja.
Bez obzira o kojoj je procesnoj situaciji rije (neprihvatanje krivnje ili stavljanje prigovora),sudija pojedinac e
zakazati glavni pretres u roku od 30 dana, a optunicu proslijediti na dalji postupak u skladu sa
zakonom.S obzirom da je optunica ve ranije potvrena, dalji postupak zavisi od toga da li su uloeni prigovori
ili ne.Ako je uloen prigovor, o njemu e se morati odluiti prije glavnog pretresa.

Posebne odredbe o izricanju sudske opomene

1.Izricanje sudske opomene
Sudska opomena je jedna od dvije mjere upozorenja, koje se mogu izrei punoljetnom izvriocu za laka
krivina djela.
Kao specifina krivinopravna sankcija se moe izrei za krivina djela za koja je predviena kazna zatvora do
jedne godine ili novana kazna,s tim da su izvrena pod olakavajuim okolnostima koja ih ine naroito
lakim.
Okolnosti koje se tiu izvrioca krivinog djela, posebno njegovog odnosa prema oteenom i naknadi tete
prouzrokovane krivinim djelom,moraju biti takve da pokazuju da su se stekli uslovi za postizanje svrhe
krivino pravnih sankcija bez kanjavanja.
Sudska opomena se moe izrei i za krivina djela za koja je propisana kazna zatvora do tri godine ,pod uslovima
propisanim zakonom i kad se steknu navedeni uslovi za izricanje te mjere upozorenja.
Sudska opomena se moe izrei i za krivina djela u sticaju,ali samo onda ako je izricanje te krivinopravne
sankcije mogue za svako od krivinih djela izvrenih u sticaju
Svrha sudske opomene je:
da se krivino odgovornom izvriocu uputi upozorenje, da kad se radi ostvarivanja svrhe krivinopravnih
sankcija ne mora se primijeniti kanjavanje i
kad ono nije nuno radi krivinopravne zatite.

2.Specifinosti Odluke o izricanju sudske opomene

Sudska opomena se izrie rjeenjem,na koje se primjenjuju odredbe o presudi kojom se optueni oglaava
krivim.
Rjeenje o sudskoj opomeni se objavljuje odmah po zavretku glavnog pretresa,
Objavljivanje rjeenja o sudskoj opomeni je upozorenje optuenom (izriocu) da mu se za krivino djelo koje je
uinio ne izrie kazna, jer se oekuje da e i sudska opomena dovoljno uticati na njega, da ubudue ne vri
krivina djela.
Upozorenje optuenom da mu se za krivino djelo koje je izvrio ne izrie kazna ve sudska opomena,
predstavlja u stvari, izvrenje spomenute mjere upozorenja.

U sluaju objavljivanja rjeenja o sudskoj opomeni u odsustvu optuenog, navedeno upozorenje se unosi u
obrazloenje tog rjeenja.
Sastavni djelovi rjeenja o sudskoj opomeni:
uvod,
izreku i
Obrazloenje
Dozvoljena je i pouka o pravnom lijeku (alba).
U dispozitivu ili (izreci) rjeenja o sudskoj opomeni, pored linih podataka o optuenom, treba samo navesti da
se optuenom izrie ova krivinopravna sankcija za djelo koje je predmet optube i zakonski naziv
krivinog djela.
Iz navedenog proizilazi da izreka rjeenja o sudskoj opomeni ne sadri odluku kojom se optueni oglaava
krivim za krivino djelo za koje je optuen.
Izreka spomenutog rjeenja moe obuhvatiti i odluku o izricanju odgovarajue mjere bezbjednosti,(npr. zabrana
upravljanja motornim vozilom ili oduzimanje predmeta),
odluke o oduzimanju imovinske koristi ili o vraanju predmeta ako predmeti do tada nisu vraeni vlasniku,
odnosno dratelju, zatim,
odluke o trokovima krivinog postupka,
o imovinskopravnom zahtjevu, kao i o tome da se pravosnano rjeenje ima objaviti u sredstvima javnog
informisanja.
U obrazloenju rjeenja sud e navesti razloge kojima se rukovodio pri izricanju Sudske opomene.
Protiv rjeenja o sudskoj opomeni dozvoljena je alba u roku od 15 dana od dana dostavljanja rjeenja.
Na rjeenje o Sudskoj opomeni dosljedno se primjenjuju odredbe o albi na presudu kojom se optueni oglaava
krivim.
Rjeenje o sudskoj opomeni se moe pobijati zbog:
bitnih povreda odredaba krivinog postupka,
povreda krivinog zakona,

pogreno i nepotpuno utvrenog injeninog stanja, kao i zbog toga to

nisu postojale okolnosti koje opravdavaju izricanje ove sankcije
S obzirom da rjeenje o sudskoj opomeni moe obuhvatiti:
odluku o mjerama bezbjednosti,
oduzimanju imovinske koristi,
trokovima krivinog postupka ili
imovinskopravnom zahtjevu,
Sudska odluka se moe pobijati i zato to je sud nepravilno primjenio neku od navedenih krivinopravnih
sankcija ili mjera, odnosno,to je odluku o sporednim predmetima krivinog postupka donio protivno
zakonskim odredbama (l. 358. st. 2. ZKP FBiH).
O albi na rjeenje o sudskoj opomeni odluuje drugostepeni sud.
Ovdje se alba moe posmatrati kao devolutivni pravni lijek, povodom koje se o stvari raspravlja pred viim
sudom.
Odluke koje donosi drugostepeni sud su:
presuda kojom se optueni oglaava krivim i osuuje na kaznu ili kojom se izrie uslovna osuda, ako je alba
tuioca izjavljena na tetu optuenog i
ako je drugostepeni sud naao da je u prvostepenom postupku pravilno utvreno
injenino stanje,
tada po pravilnoj primjeni zakona dolazi u obzir izricanje kazne;
presudu kojom se optueni oslobaa od optube povodom bilo ije albe,
pod uslovom da je prvostepeni sud pravilno utvrdio odlune injenice;
presudu kojom se optuba odbija, povodom bilo ije albe,pod uslovom da je prvostepeni sud pravilno utvrdio
odlune injenice;
rjeenje kojim se, pod zakonskim uslovima, alba odbacuje kao neblagovremena ili nedozvoljena;
rjeenje kojim se alba odbija kao neosnovana i potvruje rjeenje o sudskoj opomeni;

rjeenje kojim se ukida rjeenje o sudskoj opomeni i odreuje odravanje rasprave, u sluaju bitne povrede
odredaba krivinog postupka, odnosno pogreno i nepotpuno utvrenog injeninog stanja.
ODGOVORNOST PRAVNIH OSOBA/LICA ZA KRIVINA DJELA
Uope o odgovornosti pravnih osoba/lica za krivina djela
Reformama u krivinom zakonodavstvu BiH tokom 2003. godine propisana je odgovornost pravne osobe/lica za
krivino djelo, koje je izvrilac uinio u ime, za raun ili u korist pravne osobe/lica.
Pravna osoba/lice kao subjekt krivinog prava predmet je ozbiljnih doktrinarnih rasprava i zakonodavnih
projekata.
U teoriji krivinog prava postoji miljenje da pravna osoba/lice ne moe krivino odgovarati (lat. societas
delinquere non potest).
U prilog te teze istie se:
da je pravna osoba nesposobna biti izvrilac krivinog djela,
da joj nedostaje volja,
da kazna pretpostavija individualnu odgovornost i
da je kanjavanje pravne osobe u suprotnosti sa ciljevima kanjavanja, te,
da se kanjava osoba koja nema nikakav odnos sa izvrenjem krivinog djela.
Na drugoj strani, krivina odgovornost pravne osobe se opisuje kao kriminalnopolitika nunost jer pravne
osobe zauzimaju izuzetno vano mjesto u savremenim ekonomskim, politikim i socijalnim odnosima i
relacijama.
Pravne osobe mogu biti pogodan oblik za izvravanje krivinih djela, i to tekih,
to dovodi do promjene u odgovoru na pitanje,da li pravne osobe trebaju krivino odgovarati?
Osnovu za krivinu odgovornost pravnih osoba nalazimo u njihovom doprinosu nastanku nedozvoljene pravne
posljedice ili odravanju protivzakonitog stanja koje se ogleda u nedozvoljenoj pravnoj posljedici.
Pravna osoba/lice ne moe izvriti radnje koje moe fizika osoba.
Krivino zakonodavstvo propisuje koja krivina djela moe izvriti fizika osoba.
Sve je vie zastupljen meunarodni program aktivnosti u pogledu krivine odgovornosti pravnih osoba.
Meunarodni dokumenti koji propisuju odgovornost pravnih osoba su:

Konvencija UN protiv transnacionalnog organizovanog kriminaliteta sa dopunskim protokolima (2000),

Krivinopravna konvencija o zatiti okoline (1996),
Krivinopravna konvencija protiv korupcije (1999.) ili
Konvencija o kibernetikom kriminalitetu (2001).
U okviru Vijea Evrope donesene su vane preporuke kojima se predlae:
oodgovornost pravnih osoba za kanjive radnje, kao i
uvoenje njihove odgovornosti u krivinopravne poretke evropskih drava.
O tome se moe navesti:
Preporuka Vijea Evrope o suzbijanju organizovanog kriminaliteta (CER (96) 8);
Preporuka Vijea Evrope o odgovornosti preduzea za krivina djela.
Preporuka Vijea Evrope o odgovornosti preduzea za krivina djela preporuuje dravama, izvan postojeih
oblika graanskopravne odgovornosti,:
uvoenje odgovornosti preduzea za krivina djela izvrena u okviru njihove djelatnosti.
O odgovornosti pravnih osoba/lica za krivina djela govori i projekt zajednikog krivinog zakonika Evropske
unije, poznatiji pod imenom Corpus Juris.
Odreeno je za koja krivina djela mogu odgovarati pravne osobe/lica,
ko se u kontekstu krivine odgovornosti smatra pravnom osobom/licem i
pod kojim uslovima treba da je izvreno krivino djelo?
Krivina odgovornost pravne osobe ne iskljuuje krivinu odgovornost fizike osobe.

Tok i specifinosti postupka protiv pravnlh osoba/lica

Zakoni o krivinom postupku sadre posebne odredbe o krivinom postupku protiv

pravne osobe, tako da ove odredbe donose specifinosti koje su posljedica okolnosti da se
kao optuena strana javlja pravna a ne flzika osoba.
Protiv pravne osobe postupak je mogu onda kada se protiv izvrioca krivinog djela krivini postupak ne moe
pokrenuti,odnosno voditi iz zakonom propisanih razloga ili ako je protiv fizike osobe kao izvrioca
postupak ve proveden.
Iako je zakonima o krivinom postupku predvieno naelo legaliteta krivinog gonjenja, ipak se posebnom
odredbom u postupku protiv pravnih osoba titi primjena naela cjelishodnosti (oportuniteta) krivinog
gonjenja.
Tuilac moe odluiti da protiv pravne osobe ne zahtijeva pokretanje krivinog postupka kada okolnosti sluaja
ukazuju da to ne bi bilo cjelishodno jer je:
doprinos pravne osobe izvrenju krivinog djela bio neznatan, ili
pravna osoba nema imovine, ili
ima tako malo imovine da ne bi bila dovoljna ni za pokrie trokova postupka, ili
ako je protiv pravne osobe zapoet steajni postupak ili
kada je izvrilac krivinog djela jedini vlasnik pravne osobe protiv kojeg bi se krivini postupak inae pokrenuo.
Optuena pravna osoba ne moe sama realizovati procesnu sposobnost.
Pravna osoba mora imati svog zastupnika, koji je ovlaten za preduzimanje svih radnji za koje je po zakonu
ovlaten osumnjieni, odnosno optueni.
Zakonski zastupnik za pravnu osobu preduzima radnje postupka.
Zastupnik pravne osobe je onaj ko je ovlaten zastupati pravnu osobu po zakonu, aktu nadlenog dravnog
organa ili po statutu, aktu o osnivanju ili drugom aktu pravne osobe.
Optuena pravna osoba moe imati samo jednog zastupnika iji identitet i ovlatenje za zastupanje sud mora
svaki put utvrditi.

Zastupnik moe, pismeno ili usmeno na zapisnik kod suda, ovlastiti za zastupanje drugu osobu.
S obzirom da materijalno krivino pravo ureuje pitanje krivine odgovornosti pravne osobe u sluaju njenog
gaenja prije pravosnanosti sudske odluke,u procesnim odredbama je predvieno da zastupnika odreuje
sud u sluaju pravne osobe prije pravosnanog okonanja.
Iako je materijalnopravnim odredbama predvina krivina odgovornost strane pravne osobe za krivino djelo
izvreno na podruju BiH, protiv njenih dravljana i domaih pravnih osoba,ipak procesne odredbe ne
sadre rjeenja o tome, ko je zastupnik u krivinom postupku optuene strane pravne osobe?
U drugim pravnim sistemima zastupnik strane pravne osobe je onaj ko vodi njeno predstavnitvo.
Zakoni o krivinom postupku predviaju izuzee zastupnika pravne osobe u smislu:
da optuenu pravnu osobu ne moe zastupati osoba koja je pozvana kao svjedok,
ili je rije o osobi protiv koje tee postupak zbog istog krivinog djela, osim ako je to jedini lan pravne osobe.
Uz zastupnika optuena pravna osoba moe imati i branioca,
s tim da zbog sukoba interesa osumnjiene, odnosno optuene fizike osobe i optuene
pravne osobe, (oni)ne mogu imati zajednikog branioca.
Zakon propisuje i dodatne obavezne sastavne dijelove optunog akta:
naziv pod kojim pravna osoba nastupa u pravnom predmetu,
sjedite pravne osobe,
opis krivinog djela i
zakonski osnov odgovornosti pravne osobe
i presude:
te lini podaci o zastupniku koji je prististvovao glavnom pretresu,
a u izreci presude jo i :
naziv pod kojim pravna osoba nastupa u pravnom prometu i

sjedite pravne osobe,

te zakonski propis, na osnovu kojeg je pravna osoba optuena za odreeno krivino djelo, odnosno,
na osnovu koga se oglaava krivom.
ili se:
oslobaa od optube, odnosno,
po kojem se optuba odbija.
U okviru zakonskih rjeenja o postupku protiv pravnih osoba utvrena su, takoer, i:
pravila koja se primjenjuju u toku sasluanja optuenog (kao fizike osobe) i
zastupnika optuene pravne osobe, te, po zavrenom dokaznom postupku, u okviru zavrnih rijei na glavnom
pretresu.
Na glavnom pretresu se:
prvo sasluava optueni, a nakon toga
zastupnik pravne osobe.
Po zavrenom dokaznom postupku, kao i zavrnoj rijei tuioca i oteenog, sudija,
odnosno predsjednik vijea daje rije:
braniocu, zatim
zastupniku pravne osobe, te
braniocu optuenog i na kraju
samom optuenom,
uz napomenu da prije optuenog zavrna rije pripada njegovom braniocu.
Za osiguranje izvrenja kazne ili mjere koja se moe izrei u krivinom postupku protiv
optuene pravne osobe:
oduzimanje imovine ili

oduzimanje imovinske koristi,

na prijedlog tuioca sud moe odrediti privremene mjere osiguranja/sigurnosti protiv
optuene pravne osobe.
U pogledu izvrenja spomenutih mjera dosljedno se primjenjuju odredbe zakona kojim se osigurava
imovinskopravni zahtjev.
Ako postoji opravdana bojazan da e:
u okviru optuene pravne osobe biti ponovljeno djelo i
da e za njega biti odgovorna pravna osoba ili
postoji prijetnja da e se djelo poiniti,
Sud moe u istom postupku, osim ve navedenih mjera, pravnoj osobi:
zabraniti obavljanje jedne ili
vie odreenih djelatnosti na odreeno vrijeme.
Kada je protiv pravne osobe pokrenut krivini postupak sud moe, na prijedlog tuioca ili po slubenoj
dunosti,zabraniti statusne promjene pravne osobe koje bi za posljedicu imale brisanje pravne osobe iz
sudskog registra.
Odluka o ovoj zabrani se upisuje u sudski registar.

POSTUPAK

PREMA
MALOLJETNICIMA

Uope o postupku prema maloljetnicima

U BiH se poloaj maloljetnika, koji su u sukobu sa zakonom, ureuje posebnim i speciflnim pravnim
normama u okviru materijalnog, procesnog i izvrnog krivinog prava.
ta znai "posebnim i speciflnim pravnim normama"?
To znai:
u pozitivnom krivinom (materijalnom i procesnom) pravu i pravu o izvrenju krivinopravnih sankcija
postoje norme koje se veu uz maloljetnog izvrioca krivinog djela i koje su razliite od onih koje se
odnose na punoljetne izvrioce krivinih djela.
One odreuju poloaj maloljetnika u krivinom pravu i krivinom postupku, dajui
prednost mjerama:
pomoi,
preodgoja i
socijalne integracije maloljetnika.
One naglaavaju odvojenost maloljetnika od punoljetnih izvrilaca krivinih djela pri izvravanju
institucionalnih mjera,kako bi se sprijeili negativni uticaji punoljetnih delinkvenata.
U sistemu krivinog pravosua u BiH maloljetni izvrioci krivinih djela se vode odvojeno od punoljetnih
uinilaca krivinih djela.
Predvieni model poloaja maloljetnika koji su u sukobu sa zakonom u BiH sagledan je iz ugla meunarodnih
standarda o zatiti prava djeteta i maloljetnika.
U tom smislu naroito treba podsjetiti na meunarodne dokumente koji ureuju poloaj maloljetnog
izvrioca krivinog djela i u kojima su izraena nastojanja za zatitom procesnih garancija i prava
maloljetnika.

Meunarodna dokumenta koja ureuju poloaj djece i maloljetnika:

Konvencija o pravima djeteta (1989),
Standardna minimalna pravila UN za primjenu sudskih postupaka prema maloljetnicima ili "Pekinka
pravila" (1985),
Pravila UN za zatitu maloljetnika od neosnovanog liavanja slobode ili "Pravila iz Havane" (1990),
Smjernice UN za prevenciju maloljetnike delinkvencije ili "Smjernice iz Rijada" (1990),
Evropska konvencija o ostvarivanju prava djeteta (1995), te
Preporuke Vijea Evrope o maloljetnikoj delinkvenciji (npr. iz 1987. i 1988).
Na normativnom planu, u BiH, potencira se izgradnja posebnog odnosa prema maloljetnicima.
Naelo "najboljeg interesa djeteta" (eng. "the best interests of the child") je prihvaeno kao temeljno naelo u
okviru maloljetnikog pravosua.
Za maloljetnike koji vre krivina djela postoje razraena i prilagoena pravila specifinog krivinog
postupka u okviru zakona o krivinom postupku.
Ovaj posebni skup procesnih pravila trebao bi osigurati takvu proceduru u kojoj bi se:
zatitila prava maloljetnika kao procesnog subjekta,
odstranile negativne posljedice voenja postupka na linost maloljetne osobe i
ostvarili ciljevi pomoi i (pre)odgoja maloljetnika.
Druga vana napomena je da ovaj specifini postupak prema maloljetnicima primjenjuje meunarodne
standarde koji se odnose na poloaj maloljetnog izvrioca krivinog djela, a u kojima su izraena
nastojanja za zatitom procesnih garancija i prava ovjeka, a naroito maloljetnika.
Svrha suenja maloljetniku ne predstavlja iskljuivo traenje odgovora na odreena
pitanja:
da li je izvreno krivino djelo,

ko ga je izvrio, te
da li se na izvrioca mogu primijeniti krivinopravne sankcije.
Suenje maloljetniku se ogleda prije svega u traenju najpogodnijih mjera za
njegovu pozitivnu socijalnu integraciju i resocijalizaciju.

Odredbe

koje

se

primjenjuju

postupku

prema

maloljetnicima

Polazne osnove za primjenu specifinih odredbi materijalnog i procesnog krivinog prava

o maloljetnicima veu se:
uz uzrast, i to kako u;
vrijeme izvrenja krivinog djela, tako i u
vrijeme pokretanja i
voenja postupka.
Odstupanja od redovnog krivinog postupka, uinjena zbog linosti maloljetnog izvrioca krivinog djela,
postavljaju pravilo da se u postupku prema maloljetnicima primjenjuju specifine procesne
odredbe, a krivino-procesne odredbe redovnog krivinog postupka samo ukoliko nisu u suprotnosti
sa odredbama l. 361. do 395. ZKP FBiH.
Ostale odredbe procesnog zakona primjenjuju se u postupku prema maloljetnicima ako nisu u suprotnosti
sa odredbama postupka prema maloljetnicima.
Da bi se specifine zakonske odredbe mogle primijeniti neophodno je:
da je osoba u vrijeme izvrenja krivinog djela maloljetna (navrila etrnaest godina, a nije navrila osamnaest
godina) i
da u vrijeme suenja nije navrila dvadeset jednu godinu ivota.
Krivini postupak se ne moe voditi prema maloljetniku koji u vrijeme izvrenja krivinog djela nije navrio
etrnaest godina (dijete), jer ovaj maloljetnik nije krivino odgovoran i prema njemu se ne mogu
primijeniti krivine sankcije (l. 71. KZ FBiH).

Odgovarajue odredbe postupka prema maloljetnicima primjenjuju se i u postupku prema malaoj

punoljetnoj osobi ako se do poetka glavnog pretresa ustanovi da dolazi u obzir da se toj osobi
izrekne odgojna mjera u skladu s odredbama KZ FBiH, a da do tog vremena ona nije navrila
dvadeset jednu godinu ivota.
Ako je maloljetnik sudjelovao u izvrenju krivinog djela zajedno sa punoljetnim
osobama,postupak prema njemu e se izdvojiti i provesti prema pravilima
specifinog postupka.
Spajanje postupka prema maloljetnom izvriocu krivinog djela s postupkom protiv punoljetnog izvrioca
krivinog djela i provoenje jedinstvenog postupka po optim procesnim odredbama dozvoljeno je
samo pod uslovom da je to neophodno za svestrano razjanjenje stvari.
Ipak, u odnosu na maloljetnog uinioca uvijek e se primijeniti odreene specifine procesne odredbe.
Naroito izdvojene odredbe koje se uvijek primjenjuju prema maloljetniku trebaju sprijeiti dovoenje
maloljetnika u tei poloaj od onog u kojem bi bio da postupak prema njemu nije spojen sa krivinim
postupkom koji se vodi protiv punoljetnog izvrioca krivinog djela.
Kad je osoba uinila neko krvino djelo kao maloljetna, a neko kao punoljetna, provest e se jedinstven
postupak pred vijeem koje sudi punoljetnim osobama.

Osnovne

specifinosti

postupka

prema

maloljetnicima

Prava i dunosti sudije za maloljetnike:

u pripremnom postupku prema maloljetniku utvruje okolnosti potrebne za ocjenu duevne razvijenosti
maloljetnika, ispituje sredinu i prilike u kojima maloljetnik ivi, te utvruje injenice koje se odnose na
krivino djelo (l. 376. ZKP FBiH);
odreuje nain izvoenja pojedinih radnji drei se odredaba procesnog zakona u onoj mjeri koja
obezbjeuje prava maloljetnika na odbranu, prava oteenog i prikupljanje dokaza potrebnih za
odluivanje;
moe narediti da se maloljetnik smjesti u prihvatilite, odgojnu ili slinu ustanovu, a moe mu izuzetno
odrediti i pritvor (l. 378. i 379. ZKP FBiH);

kad primi obrazloeni prijedlog tuioca zakazuje roite ili glavni pretres (l. 384. ZKP FB1H);
izrie maloljetniku odgojnu mjeru ili kaznu maloljetnikog zatvora (l. 389. ZKP FBiH);
vri nadzor na provoenjem izreenih odgojnih mjera (l. 394. ZKP FBiH);
pod zakonskim uslovima donosi odluku o izmjeni odluke o izreenoj odgojnoj mjeri (l. 395. ZKP FBiH).

Prava i dunosti vijea za maloljetnike su:

vijee za maloljetnike odluuje o neslaganju tuioca i sudije za maloljetnike o pokretanju pripremnog postupka
prema maloljetniku;
vijee za maloljetnike vri kontrolu neophodnosti pritvaranja maloljetnika i pod zakonskim uslovima donosi
odluku o produenju ili ukidanju pritvora (l. 379. ZKT FBiH);
vijee za maloljetnike odluuje o neslaganju sudije za maloljetnike s prijedlogom tuioca o obustavi postupka
prema maloljetniku;
vijee za maloljetnike odluuje u postupku po albi protiv presude i rjeenja sudije za maloljetnike.
Voenje postupka prema maloljetniku ne predstavlja iskljuivo traenje odgovora na pitanja:
da li je izvreno krivino djelo,
ko ga je izvrio, te
da li se na izvrioca mogu primijeniti krivinopravne sankcije.
Svrha postupka prema maloljetnim se ogleda prije svega u traenju najpogodnijih mjera za njegovu pozitivnu
socijalnu integraciju.
Zbog toga se u ovom postupku, pored injenica koje se odnose na krivino djelo:
posebno utvruju godine ivota maloljetnika,
okolnosti potrebne za ocjenu njegove duevne razvijsnosti,
prouavaju se sredina u kojoj i prilike pod kojima maloljetnik ivi, kao i

druge okolnosti koje se tiu njegove linosti.

Kao to smo ve naglasili,postupak prema maloljetnicima vodi sudija za maloljetnike.
Vijee za maloljetnike u sastavu od trojice sudija odluuje po albama protiv odluke
sudije za maloljetnike.
Sudija za maloljetnike, kao i druge sudije koje uestvuju u vijeu za maloljetnike,
moraju imati iskustva u radu sa maloljetnicima, kao i druge strune kvalifikacije
neophodne za uestvovanje u postupku prema maloljetnicima.
U postnpku prema maloljetniku, mora doi do izraaja:
hitnost postupka suda i
drugih dravnih organa (npr. tuilatva, organa unutranjih poslova, organa starateljstva), to je naroito
naglaeno.
Hitnosti u postupanju obavezni su takoer:
organi i
ustanove od kojih se trae miljenja, obavjetenja ili odreeni podaci o maloljetniku (npr. ustanove za
vjetaenje, zavodi, instituti i sl.).
Iz navedenih razloga utvrena je i obaveza sudije za maloljetnike da obavjetava predsjednika suda svakih 15
dana koji predmeti maloljetnika nisu okonani i o razlozima zbog kojih je po pojedinim predmetima
postupak jo u toku.
Predsjednik suda e, po potrebi, preduzeti mjere da se postupak ubrza.
Pravo na odbranu uz pomo branioca postavljeno je bez ogranienja, te je odbrana uz pomo branioca
obavezna za sva krivina djela i to od poetka pripremnog postupka prema maloljetniku.
U sluaju da maloljetnik ili neko od ovlatenih osoba ne uzme branioca, branioca postavlja po slubenoj
dunosti sudija za maloljetnike.
Branilac maloljetniku moe biti samo advokat.
Postupak prema maloljetniku se odvija uz iskljuenje javnosti.

Zbog naela tajnosti,ne smije se objaviti:

tok krivinog postupka prema maloljetniku,
ni odluka donesena u tom postupku,
niti se moe vriti video i audiosnimanje toka postupka.
Pravosnana odluka suda moe se objaviti, ali bez navoenja linih podataka maloljetnika iz kojih se moe
utvrditi njegov identitet.
Zakonski osnovi prema kojima se maloljetnik moe pritvoriti su postavljeni restriktivnije nego kad je u pitanju
pritvaranje punoljetnog izvrioca krivinog djela.
Maloljetnik se moe izuzetno pritvoriti iz sljedeih razloga:
ako postoji opasnost od bjekstva,
koluzijska opasnost (urovati s kim, biti s nekom u tajnom dogovoru i da osujeti ili otea istragu) i
opasnost od ponovnog izvrenja krivinog djela.

Odluku o odreivanju pritvora donosi:

sudija za maloljetnike i
vijee za maloljetnike.
Na osnovu rjeenja o pritvoru koje je donio sudija za maloljetnike, pritvor moe trajati najdue mjesec dana.
Vijee za maloljetnike duno je obaviti kontrolu neophodnosti pritvora svakih 10 dana.
Vijee za maloljetnike moe u sluaju postojanja zakonskih razloga produiti pritvor za jo dva mjeseca.
Protiv rjeenja vijea doputena je alba koja ne zadrava izvrenje rjeenja.
U toku pripremnog postupka pritvor moe trajati:
najdue tri mjeseca (po rjeenju sudije za maloljetnike pritvor moe trajati najvie mjesec dana, a po
rjeenju vijea za maloljetnike jo dva mjeseca).

Nakon zavretka pripremnog postupka, pritvor moe da traje najdue jo est mjeseci (l. 379. ZKP FBiH).
Maloljetnik izdrava pritvor odvojeno od punoljetnih osoba.
Zakoni o krivinom postupku predviaju posebne mjere zatite i pomoi maloljetniku.
Svrha ovih mjera je:
zatita interesa maloljetnika, odnosno,
njegovo privremeno izdvajanje iz sredine u kojoj ivi i
privremeni smjetaj u prihvatilite, odgojnu ili slinu ustanovu.
Zbog postizanja opisanih ciljeva, maloljetna osoba se moe staviti i pod nadzor organa starateljstva ili druge
porodice.
Postupak prema maloljetniku pokree se na zahtjev tuioca.
Tuilac je ovlaten da cijeni cjelishodnost, svrsishodnost (oportunitet) pokretanja krivinog postupka
prema maloljetniku u sluajevima:
1.ako je maloljetnik izvrio krivino djelo za koje je propisana novana kazna kao
glavna kazna ili kazna zatvora do tri godine,
2.ako smatra da to ne bi bilo cjelishodno s obzirom na prirodu krivinog djela,
okolnosti pod kojima je izvreno, raniji ivot maloljetnika i njegovu linost i
onda kad je prema maloljetniku u toku izvrenje kazne maloljetnikog zatvora ili
odgojne mjere,
3.ako s obzirom na teinu izvrenog krivinog djela, kao i na kaznu odnosno
odgojnu mjeru koja se izvrava,pokretanje postupka ne bi bilo oportuno.

Posebno treba imati u vidu da je tuilac duan, prije podnoenja zahtjeva za

pokretanje postupka prema maloljetniku, razmotriti mogunost i opravdanost
izricanja odgojnih preporuka za krivina djela za koja je propisana kazna zatvora do tri
godine ili novana kazna kao glavna kazna.
O pokretanju i voenju postupka prema maloljetniku obavjetavaju se:
roditelji,
osobe koje su dune da se staraju o njemu.
Vanost ovih propisa je i u tome da se ove osobe mogu pravovremeno pripremiti za preduzimanje posebnih
mjera i aktivnosti (npr. angaovanje branioca ili staranje o maloljetniku kako bi odgovorio svojim
obavezama prema sudu).
U postupku prema maloljetnicima uestvuje organ starateljstva koji, izmeu ostalog, ima pravo da se
upozna s tokom postupka, da u toku postupka daje prijedloge i da ukazuje na injenice i dokaze koji su
od vanosti za donoenje pravilne odluke.
O svakom pokretanju postupka prema maloljetniku tuilac e obavijestiti nadleni organ starateljstva.
U postupku prema maloljetniku, od dunosti svjedoenja o okolnostima potrebnim za ocjenjivanje duevne
razvijenosti maloljetnika, upoznavanje njegove linosti i prilika u kojima ivi osloboeni su:
samo roditelj, staratelj, usvojilac, socijalni radnik, vjerski ispovjednik, odnosno vjerski slubenik i branilac.

Tok

postupka

prema

maloljetnicima

S tim u vezi, u postupku prema maloljetnicima istraga i postupak optuivanja iz redovnog krivinog postupka
"zamijenjeni" su pripremnim postupkom, a glavni pretres postupkom pred sudijom za maloljetnike, koji
se odvija kako u okviru roita, tako i glavnom pretresu.
Takoer
je
predvien
i
postupak
po
pravnim
lijekovima.
Prije nego to pojasnimo specifinosti spomenutih faza, potrebno je podsjetiti da je tuilac duan, prije
donoenja odluke o tome da li e podnijeti zahtjev za pokretanje pripremnog postupka prema
maloljetniku za laka krivina djela, razmotriti mogunost i opravdanost izricanja odgojne preporuke u
skladu sa krivinim zakonom.

Pripremni

postupak

Svrha pripremnog postupka, kao prvog obaveznog stadija specifinog postupka prema maloljetnicima, nije
samo prikupljanje dokaza i podataka o krivinom djelu (kako je to svrha istrage), nego je sudija za
maloljetnike duan prikupiti sve injenice i utvrditi sve okolnosti potrebne za ocjenu linosti maloljetnika.
Kao specifinost pripremnog postupka istie se mogunost sudije za maloljetnike da nareuje mjere
kojima se maloljetnik titi od negativnih vanjskih uticaja.
U pripremnom postupku ne utvruju se samo injenice za donoenje odluke, ve se preduzimaju i mjere
zatite maloljetnika i njegovog nadziranja.
Za pokretanje pripremnog postupka potrebno je, s jedne strane, da tuilac podnese zahtjev za pokretanje
pripremnog postupka sudiji za maloljetnike i, s druge strane, da sudija za maloljetnike prihvati zahtjev
za pokretanje pripremnog postupka.
Sudija za maloljetnike, kao i tuilac, ima dunost da za laka krivina djela razmotri mogunost izricanja neke
od zakonom propisanih odgojnih preporuka.
Ako odlui da izrekne odgojnu preporuku, sudija za maloljetnike e odluiti da se postupak protiv
maloljetnika ne pokrene.
Sudija za maloljetnike sam odreuje nain izvoenja pojedinih radnji, vodei rauna o pravima
maloljetnika na odbranu, pravima oteenog i prikupljanju dokaza potrebnih za odluivanje.
Po zavrenom pripremnom postupku, tj. nakon to ispita sve okolnosti koje se odnose na krivino djelo i
linost maloljetnika, sudija za maloljetnike dostavlja spise tuiocu

koji je duan u roku od osam dana zahtijevati da se pripremni postupak dopuni ili podnijeti obrazloeni prijedlog
sudiji za maloljetnike za izricanje odgojne mjere ili kazne.
Ukoliko tuilac smatra da treba nastaviti postupak prema maloljetniku i traiti primjenu odreene
krivinopravne sankcije, on podnosi obrazloeni prijedlog.
Obrazloeni prijedlog tuioca, kao specifini akt optuenja u postupku prema
maloljetnicima, sadri:
ime i prezime maloljetnika,
njegove godine ivota,
opis djela,
dokaze iz kojih proizlazi da je maloljetnik uinio krivino djelo,
obrazloenje koje treba da sadri ocjenu duevne razvijenosti maloljetnika i
prijedlog da se maloljetnik kazni, odnosno da mu se izrekne odgojna mjera ili kazna.

Prvostepeni postupak pred sudijom za maloljetnike

U poreenju sa krivinim postupkom protiv punoljetne osobe, prvostepeni postupak pred sudijom za
maloljetnike ima svoje specifinosti.
Bitne specifinosti roita su:
tajnost,
ograniena neposrednost u izvoenju dokaza, tj. primjena principa posrednosti u izvoenju dokaza i
ograniena kontradiktornost.
A osnovne karakteristike glavnog pretresa su:
tajnost, neposrednost u izvoenju dokaza i kontradiktornost, s tim to sudija za maloljetnike moe, iz razloga
cjelishodnosti, odstupiti od pravila prema kojima se odvija glavni pretres protiv punoljetnog
izvrioca krivinog djela.
Kazna maloljetnikog zatvora i zavodske mjere izriu se samo poslije odranog glavnog pretresa.

Cilj propisa o prvostepenom postupku (kao i cijelog postupka prema maloljetnicima) je:
zatita prava i interesa maloljetnika,
pravilno rasvjetljavanje krivinog dogaaja i
izricanje adekvatne krivinopravne sankcije.
Zbog toga, prema maloljetnom uiniocu krivinog djela treba najprije primijeniti:
odgojne mjere, a izuzetno ako to okolnosti zahtijevaju,
kaznu maloljetnikog zatvora.
Sudija za maloljetnike nije vezan za prijedlog tuioca pri odluivanju hoe li maloljetniku izrei kaznu ili e
primijeniti odgojnu mjeru, ali ako je tuilac odustao od prijedloga, sudija za maloljetnike ne moe
maloljetniku izrei kaznu nego samo odgojnu mjeru.
Sudija za maloljetnike je duan pratiti izvrenje odgojne mjere, a uprava ustanove u kojoj se izvrava odgojna
mjera prema maloljetniku duna je da svaka dva mjeseca dostavi sudu koji je izrekao odgojnu mjeru
izvjetaj o ponaanju maloljetnika.
Sudija za maloljetnike moe i sam obilaziti maloljetnike smjetene u ustanovi.
Takoer, sudija za maloljetnike moe preko organa starateljstva pribaviti
obavjetenje o izvravanju ostalih odgojnih mjera, a moe odrediti da to uini i
odreena struna osoba:
socijalni radnik,
defektolog i dr.)/
Zakoni o krivinom postupku, oslanjajui se na meunarodne standarde o pravima djece i maloljetnika te
njihovoj zatiti, predviaju postupak za izmjenu odluke o izreenoj odgojnoj mjeri, odnosno obustavu
postupka izvrenja (ako je postignuta svrha).

Postupak

po

pravnim

lijekovima

U okviru postupka prema maloljetnicima ureuju se pitanja za ulaganje:

redovnih i
vanrednih pravnih lijekova.
Tako se moe govoriti o:
albi na presudu,
albi na rjeenje, o
ponavljanju krivinog postupka.
Obuhvaeni su oni pravni (redovni i vanredni) lijekovi koje poznaje i postupak protiv punoljetnog izvrioca
krivinog djela.
Postupak po pravnim lijekovima ima izvijesne speciflnosti u postupku prema maloljetnicma.
Znaajnije razlike su:
znatno je skraen rok za ulaganje albe kao redovnog pravnog lijeka (i iznosi osam dana od dana prijema
presude, odnosno rjeenja),
osobe koje imaju pravo na albu mogu taj redovni pravni lijek izjaviti i protiv volje maloljetnika,
sa sjednice vijea za malojetnike javnost je iskljuena,
alba ima ne samo suspenzivno ve i nesuspenzivno dejstvo.
Odredbe o ponavljanju krivinog postupka zavrenog pravosnanom presudom
dosljedno se primjenjuju i na:
ponavljanje postupka zavrenog pravosnanim rjeenjem o primjeni odgojne mjere ili
o obustavi postupka prema maloljetniku,

Odgojne

preporuke

U pogledu alternativnih oblika reakcije na maloljetniko prestupnitvo, BiH tek zadnjih godina (tanije od
novembra 1998. godine kad je u krivinom zakonodavstvu FBIH uveden sistem odgojnih preporuka kao
alternativnih mjera), ima zakonske propise koji se odnose na ovaj pristup u tretiranju maloljetnikog
prestupnitva.
Odgojne preporuke su:
zamjena za pokretanje i
voenje krivinog postupka i primjenjuju se izvan krivinog postupka.
Ove alternativne mjere doprinose rastereenju kivinog pravosua.
U naem krivinom zakonodavstvu svrha odgonih preporuka je:
izbjegavanje pokretanja krivinog postupka prema maloljetniku za odreena laka krivina djela i
uticanje na maloljetnika da ne ini krivina djela.
KZ FBiH omoguava izricanje odgojnih preporuka za krivina djela za koja je propisana novana kazna ili
kazna zatvora do tri godine.
Uslovi za primjenu odgojnih preporuka:
maloljetnikovo priznanje krivinog djela i
njegova spremnost za pomirenje sa oteenim.
Odgojne preporuke su:
lino izvinjenje oteenom;
naknada tete oteenom;
redovno pohaanje kole;
rad u korist humanitarne organizacije ili lokalne zajednice;
prihvatanje odgovarajueg zaposlenja;
smjetaj u drugu porodicu, dom ili ustanovu;

lijeenje u odgovarajuoj zdravstvenoj ustanovi i

posjeivanje odgojnih, obrazovnih, psiholokih i drugih savjetovalita.
Odgojne preporuke:
izvinjenje oteenom,
naknada tete oteenom,
redovno pohaanje kole i posjeivanje odgojnih, obrazovnih, psiholokih i drugih savjetovalita primjenjuje
tuilac,
a ostale odgojne preporuke primjenjuje sudija za maloljetnike (l. 82. st. 2. KZ FBiH).
Pri izboru odgojne preporuke moraju se uzeti u obzir interesi maloljetnika i oteenog, a mora se voditi rauna i
o tome da se izreenim odgojnim preporukama ne dovede u pitanje maloljetnikovo redovno kolovanje
ili njegov rad.
Kao to je ve navedeno, prije donoenja odluke o podnoenju zahtjeva za pokretanje krivinog postupka
protiv maloljetnika za krivina djela za koja je propisana novana kazna ili kazna zatvora do tri
godine tuilac mora razmotriti mogunost i opravdanost izricanja odgojne preporuke u skladu sa
materijalnim krivinim pravom.
Izbor i primjena odgojnih preporuka vri se u saradnji sa:
roditeljima ili
starateljima maloljetnika,
te organima socijalnog staranja.
Odgojna preporuka moe trajati najdue jednu godinu.
Za sve odgojne preporuke je karakteristino da se mogu u toku procesa izvrenja ukinuti ili zamljeniti drugom
odgojnom preporukom.
U pogledu ukidanja odgojne preporake, to znai da je:
ili ostvarena svrha zbog koje je izreena odgojna preporuka
ili da se ne mogu postii pozitivni rezultati (npr. zbog nesudjelovanja maloljetnika), a to po zakonskim
uslovima otvara mogunost pokretanja krivinog postupka.

Do zamjene odgojne preporuke drugom odgojnom preporukom doi e onda kad izreenom odgojnom
preporukom nije postignut cilj, odnosno,kad se moe oekivati da e se novom odgojnom preporukom
bolje ostvariti svrha odgojne preporuke.

Prekid postupka u sluaju nastupanja duevne bolesti

Ranijim izlaganjima o stranakoj i procesnoj sposobnosti naglasili smo da nastupanje duevne bolesti kod
osumnjienog, odnosno optuenog ima odreene zakonske posljedice na tok krivinog postupka.
U toku krivinog postupka kod osumnjienog, odnosno optuenog moe nastupiti takva duevna bolest zbog
koje osumnjieni, odnosno optueni nije sposoban uestvovati u postupku.
Kada je osumnjieni, odnosno optueni krivino djelo izvrio u stanju:
uraunljivosti, odnosno
u smanjeno ili
bitno smanjenom uraunljivom stanju,
a duevna bolest je nastupila poslije izvrenja krivinog djela.
Ako je kod osumnjienog, odnosno optuenog nakon izvrenja krivinog djela nastupila takva duevna bolest da
nije sposoban uestvovati u postupku, tuilac (u istrazi), odnosno sud (nakon zavretka istrage) e
rjeenjem prekinuti postupak i osumnjienog, odnosno optuenog uputiti organu nadlenom za pitanja
socijalnog staranja.
Prije donoenja rjeenja o prekidu postupka mora se narediti psihijatrijsko vjetaenje,kako bi se utvrdilo da li
postoji duevno oboljenje i da li ta bolest onemognava uestvovanje osumnjienog, odnosno optuenog u
krivinom postupku.
Krivini postupak e se nastaviti,kada se zdravstveno stanje osumnjienog, odnosno optuenog pobolja toliko
da moe da uestvuje u postupku.
Meunarodnim pravom o pravima ovjeka postavljaju se zahtjevi o specifinom pravnom poloaju izvrilaca
krivinih djela s duevnim smetnjama.
Imajui na umu zatitu osnovnih prava i sloboda ovjeka, poseban status treba imati osoba koja je protivpravno
djelo izvrila u stanju neuraunljivosti.
Tako se u postupku protiv neuraunljivih osoba, prije svega, moraju potivati standardi predvieni u lanu 3.
EKLJP u smislu da osobe ne smiju biti: podvrgnute muenju,neovjenom postupanju ili kanjavanju,te je
pravo na zatitu line slobode iz lana 5. EKLJP i pravo na pravian postupak predvieno odredbom lana
6. EKLJP.

Sam krivini postupak prua potrebne garancije za zatitu prava graana u toku krivinog postupka i osigurava
sredstva za utvrivanje postojanja krivinog djela i krivine odgovornosti njegovog izvrioca.
Uzimajui to u obzir, moe se zakljuiti da nae procesno zakonodavstvo slijedi put koji poznaju druge drave:
krivini sud utvruje da li je krivino djelo bilo izvreno i da li je izvrilac (tempore criminis) bio uraunljiv, s
jedne strane, i
s druge strane, odgovarajui organ izrie mjere prisilne hospitalizacije u sluaju da krivini sud utvrdi da je
osoba ostvarila zakonska obiljeja krivinog djela u neuraunljivom stanju.
Prema lanu 410. stav 1. ZKP FBiH, ako je osumnjieni uinio djelo u stanju neuraunljivosti tuilac e u
optunici iznijeti prijedlog da sud utvrdi da je osamnjieni uinio djelo u stanju neraunljivosti i da se
predmet uputi organu nadlenom za pitanja socijalnog staranja, radi pokretanja odgovarajueg postupka.
O tuioevom prijedlogu odluuje se na glavnom pretresu kako bi se izvoenjem dokaza utvrdilo da li je
optueni u vrijeme izvrenja djela (lat. tempore criminis) bio u stanju neuraunljivosti.
Ukoliko je tuioev prijedlog osnovan, sud donosi presudu kojom se utvruje da je optueni uinio djelo u
stanju neuraunljivosti,te odluuje da predmet uputi organu nadlenom za pitanja socijalnog staranja radi
pokretanja odgovarajueg postupka.
U postupku koji e se pokrenuti na inicijativu organa nadlenog za pitanja socijalnog staranja donosi se odluka o
zadravanju duevno bolesnih osoba u zdravstvenoj ustanovi.
U sluaju neuraunljivosti osumnjieni, odnosno optueni koji se nalazi u pritvoru ili psihijatrijskoj ustanovi
nee biti puten na slobodu,ve e sud na tuioev prijedlog donijeti rjeenje o privremenom zadravanju
do najvie 30 dana od donoenja tog rjeenja.
Nakon to tuilac podnese prijedlog o ovom posebnom postupku osumnjieni, optueni mora imati branioca.
Ako na glavnom pretresu izvedeni dokazi ukazuju da je optueni uinio djelo u stanju uraunljivosti ili smanjene
uraunljivosti,tuilac e odustati od podnesenog prijedloga.
Da se radi o smanjenoj uraunljivosti, tuilac e predloiti izricanje mjere bezbjednosti obaveznog
psihijatrijskog lijeenja,koja se izrie uz neku drugu krivinopravnu sankciju.
Postupak za izricanje mjere bezbjednosti obaveznog lijeenja od zavisnosti ureen je lanom 411. ZKP FBiH.

S obzirom da je krivino djelo izvreno pod odluujuim djelovanjem zavisnosti od alkohola ili opojnih
droga,zakonom je predvieno da se o toj mjeri ne moe odluivati bez nalaza i miljenja vjetaka.
Da se radi o smanjenoj uraunljivosti, tuilac e predloiti izricanje mjere bezbjednosti obaveznog
psihijatrijskog lijeenja,koja se izrie uz neku drugu krivinopravnu sankciju.
Nalaz i miljenje vjetaka su potrebni kako bi se utvrdilo postojanje zavisnosti od alkohola ili opojnih droga, kao
i mogunosti za lijeenje optuenog.
Ako je pri izricanju uslovne osude izvriocu odreeno lijeenje na slobodi, a on se nije podvrgao lijeenju ili ga
je samovoljno napustio,sud moe, po slubenoj dunosi ili na prijedlog ustanove u kojoj se izvrilac
lijeio ili je trebao da se lijei, a nakon sasluanja tuioca i izvrioca, odrediti opozivanje uslovne osude ili
prinudno izvrenje mjere bezbjednosti obaveznog lijeenja od zavisnosti.
Prije donoenja odluke,sud e, po potrebi, pribaviti i miljenje ljekara.

ODUZIMANJE PREDMETA I ODUZIMANJE IMOVINSKE KORISTI PRIBAVLJENE KRIVINIM

DJELOM

POSTUPAK

ZA

OPOZIVANJE

USLOVNE

OSUDE

Oduzimanje predmeta
Prema odredbi lana 78. stav 3. KZ FBiH predvieno je da se obavezno oduzimanje predmeta moe odrediti
zakonom.
Na osnovu toga je uz vie krivinih djela predvieno obavezno oduzimanje predmeta.
Zakonima o krivinom postupku u pogledu oduzimanja predmeta predvieno je
slijedee:
predmeti se oduzimaju i onda kad krivini postupak nije zavren presudom kojom se optueni oglaava krivim
ako to zahtijevaju interesi opte sigurnosti;
predmeti e biti oduzeti posebnom odlukom ako je sud u presudi kojom je optueni oglaen krivim propustio
donijeti odluku o obaveznom oduzimanju predmeta.
Odluka o oduzimanju predmeta je u formi rjeenja i donosi je sud.
Sud mora ovjereni prijepis odluke o oduzimanju predmeta dostaviti vlasniku predmeta koji ima pravo albe zbog
nepostojanja zakonskih osnova za oduzimanje predmeta.

ODUZIMANJE IMOVINSKE KORISTI PRIBAVLJENE KRIVINIM DJELOM

Prema rjeenjima iz materijalnog krivinog prava, niko ne moe zadrati imovinsku korist pribavljenu krivinim
djelom i ona mora u zakonom propisanom postupku biti oduzeta.
Zog toga, kao odgovor na materijalnopravne odredbe o oduzimanju imovinske koristi steene krivinim djelom,
procesni zakoni poznaju poseban postupak za oduzimanje takve imovinske koristi.

Uslov za primjenu tog specifinog i posebnog postupka jeste imovinska korist ostvarena izvrenjem krivinog
djela.
Specifinosti procesnim pravom predvienog postupka bile bi slijedee:
Imovinska korist pribavljena krivinim djelom utvruje se u krivinom postupku po slubenoj dunosti.
Tuilac postupka je duan prikupljati dokaze i izviati okolnosti koje su od vanosti za utvrivanje imovinske
koristi pribavljene krivinim djelom.
Ako je oteeni podnio imovinskopravni zahtjev u pogledu povraaja predmeta pribavljenih krivinim djelom,
odnosno u pogledu novanog iznosa koji odgovara vrijednosti stvari,
imovinska korist e se utvrivati samo u onom dijelu koji nije obuhvaen imovinskopravnim zahtjevom.
Kad dolazi u obzir oduzimanje imovinske koristi pribavljene krivinim djelom, osoba na koju je imovinska
korist prenesena kao i predstavnik pravne osobe, bit e pozvani na glavni pretres radi sasluanja.
Osoba na koju je imovinska korist prenesena, kao i predstavnik pravne osobe ovlaten je da u vezi s
utvrivanjem imovinske koristi predlae dokaze i da po doputenju sudije odnosno predsjednika vijea,
postavlja pitanja optuenom, svjedocima i vjetacima .
Ako sud u toku glavnog pretresa utvrdi da dolazi u obzir oduzimanje imovinske koristi, prekinut e glavni
pretres i pozvat e osobu na koju je imovinska korist prenesena, kao i predstavnika privrednog drutva,
odnosno druge pravne osobe.
Kada je u pitanju visina iznosa imovinske koristi pribavljene krivinim djelom, sud taj iznos utvruje po
slobodnoj ocjeni ukoliko bi njegovo utvrivanje bilo povezano s nesrazmjernim tekoama ili sa znatnim
odugovlaenjem postupka.
Sud e, takoer, po slubenoj dunosti po odredbama koje vae za izvrni postupak, odrediti privremene mjere
osiguranja.
Oduzimanje imovinske koristi pribavljene krivinim djelom, sud moe izrei:
u presudi kojom se optueni oglaava krivim,
u rjeenju o primjeni odgojne mjere,
kao i u presudi kojom se utvruje da je djelo izvreno u stanju neuraunljivosti ili smanjene uraunljivosti.

U izreci presude ili rjeenja sud e navesti koji se predmet, odnosno novani iznos, oduzima.
Konano, protiv odluke o oduzimanju imovinske koristi pribavljene krivinim djelom moe se izjaviti alba i
uloiti zahtjev za ponavljanje krivinog postupka.

POSTUPAK

ZA

OPOZIVANJE

USLOVNE

OSUDE

Postupak opozivanja uslovne osude pokree se na prijedlog tuioca ili po slubenoj dunosti kod suda koji je
sudio u prvom stepenu.
Ovaj postupak se pokree kad je u uslovnoj osudi odreeno da e se kazna izvriti ako osueni:
ne vrati imovinsku korist pribavljenu krivinim djelom,
ne nadoknadi tetu ili
ne ispuni druge obaveze, a osueni u odreenom roku nije ispunio te obaveze.
Sud je obavezan zakazati sasluanje radi utvrivanja injenica na koje e pozvati tuioca, osuenog i oteenog.
Ako sud utvrdi da osueni nije ispunio obavezu koja mu je bila odreena presudom, donjet e presudu kojom e
opozvati uslovnu osudu i odrediti da se utvrena kazna izvri ili odrediti novi rok za ispunjenje obaveze ili
ukinuti taj uslov.Ako sud nae da nema osnova za donoenje koje od tih odluka, rjeenjem e obustaviti
postupak za opozivanje uslovne osude

POSTUPAK

ZA

meunarodnoj

IZRUENJE

OSUMNJIENIH,

krivinopravnoj

pomoi

ODNOSNO

OPTUENIH

vrstama

te

OSOBA

pomoi

Meunarodna krivinopravna pomo predstavlja skup raznovrsnih radnji koje

preduzimaju organi u krivinom postupku i drugi dravni organi u jednoj dravi s ciljem:
ostvarivanja prava na kanjavanje (lat. ius puniendi),
suenja i
izvrenja kazne koja je izreena u drugoj dravi.
Drugim rijeima, meunarodna krivinopravna pomo predstavlja skup raznovrsnih radnji koje se preduzimaju u
okviru saradnje drava u vrenju krivinog pravosua i borbe protiv kriminaliteta.
A norme meunarodnog prava o saradnji u suzbijanju kriminaliteta i vrenju drugih aktivnosti u okviru krivinog
pravosua, nuna su posljedica okolnosti da suverenitet drave prestaje na granicama njenog teritorija.
Predmet meunarodne krivinopravne pomoi sastoji se u izvoenju raznovrsnih krivinoprocesnih radnji, i u
izruenju osumnjienih, optuenih, odnosno osuenih osoba.
Zbog toga se moe rei da meunarodna krivinopravna ponao ima vie oblika,kao to su:
"mala" meunarodna krivinopravna pomo,
izvrenje strane krivine presude,
ustupanje krivinog gonjenja stranoj dravi,
izruenje (ekstradicija).
Prema optem shvatanju, meunarodna krivinopravna pomo se oznaava i kao:
aktivna pravna pomo (pruanje pravne pomoi) i
pasivna pravna pomo (traenje pravne pomoi).

Saradnja drava u krivinom pravosuu i krivinim predmetima odvija se na osnovu meunarodnih ugovora,
(multilateralni ili bilateralni) ili na osnovu domaih zakonskih propisa.
Odredbama meunarodnih ugovora predvieni su uslovi i osnovi za izvoenje krivinoprocesnih radnji,
odnosno, za izruenje osumnjienih, optuenih ili osuenih osoba, dok se te radnje izvode i sam postupak
oko izruenja spomenutih osoba provode domai organi, na nain i u formi koja je predviena domaim
procesnim propisima (lat. locus regit actum).
Odstupanja su mogua na molbu onog ko trai meunarodnu krivino pravnu pomo ako to nije u suprotnosti sa
domaim pravnim poretkom, ili ako je to predvieno meunarodnim ugovorom.
Norme meunarodne krivinopravne pomoi javljaju se kao norme meunarodnog prava ili kao norme
unutranjeg prava.
U njihovom odnosu meunarodno pravo uvijek ima prednost.

Mala" meunarodna krivinopravna pomo

obuhvata razliite procesne radnje:
dostavljanje pismena,
sasluanje svjedoka i dr.,
koje preduzimaju organi krivinog postupka zamoljene drave na molbu i u korist
procesnih organa drave moliteljice.

Radnje se preduzimaju prema pravilima postupka drave moliteljice.

U okviru ovog oblika meunarodne krivinopravne pomoi vrijedi:
naelo identiteta norme ili
naelo obostrane kanjivosti.
Djelo zbog kojeg se trai "mala" meunarodna krivinopravna pomo, mora biti krivino djelo kako u dravi
moliteljici tako i u zamoljenoj dravi.

Prema ZKP FBiH molbe suda, odnosno tuioca za pravnu pomo u krivinim predmetima dostavljaju se stranim
organima diplomatskim putem,tako da sud, odnosno tuilac molbe dostavlja Federalnom ministarstvu
pravde, koje ih zatim dostavlja Ministarstvu pravde BiH.
U sluaju da se od naih organa trai pomo, Federalno ministarstvo pravde, molbu inostranog organa za pravnu
pomo dostavlja nadlenom tuiocu.
O doputenosti i nainu izvrenja radnje koja je predmet molbe inostranog organa odluuje sud,odnosno tuilac
po zakonima BiH i u skladu sa svojom nadlenosu.

Izvrenje

strane

krivine

presude

Izvrenje strane krivine presude predstavlja vrlo sloen oblik meunarodne krivinopravne pomoi.
U pravilu, sud nee postupiti prema molbi inostranog organa kojom se trai izvrenje krivine presude
inostranog suda.
Meutim, ako je to predvieno meunarodnim ugovorom i ako krivinopravnu sankciju izrekne i sud prema
krivinom zakonodavstvu FBiH,sud e izvriti inostranu, pravosnanu presudu u odnosu na
krivinopravnu sankciju koju je izrekao inostrani sud.
Iz izloenog se moe zakljuiti da se za izvrenje strane krivine presude trai provoenje odgovarajueg
postupka.
Naime, sud donosi presudu u vijeu sastavijenom od trojice sudija.
O sjednici vijea obavijestit e se tuilac, osueni i branilac.
U izreku presude koju je donio domai sud, sud e unijeti potpunu izreku i naziv suda iz inostrane presude i
izrei e krivinopravnu sankciju.
U obrazloenju presude iznijet e razloge kojima se rukovodio prilikom izricanja te sankcije.
Protiv presude koja je donesena po domaem krivinom zakonodavstvu dozvoljena je alba.
albu mogu izjaviti:
tuilac,

osueni ili
njegov branilac.
Na ovom mjestu treba dodati da je mogue da strani dravljanin kojeg je osudio domai sud ili osoba ovlatena
ugovorom podnese molbu sudu da osueni izdrava kaznu u svojoj zemlji.
U takvom primjeru sud e postupiti po meunarodnom ugovoru.

Ustupanje krivinog gonjena stranoj dravi i preuzimanje krivinog gonjenja od strane drave

Iako teritorijalni princip, kao jedan od osnovnih principa u okviru prostornog vaenja
krivinog zakonodavstva, nalae da se krivino zakonodavstvo u jednoj dravi
primjenjuje prema svakom ko izvri krivino djelo na njenoj teritoriji,ipak se predvia
mogunost da se pod odreenim uslovima krivino gonjenje stranog izvrioca krivinog
djela ustupi stranoj dravi, odnosno,da se za svog dravljanina preuzme krivino
gonjenje od strane drave na ijoj je teritoriji inae izvreno krivino djelo.
Prema naim procesnim rjeenjima, ustupanje krivinog gonjenja stranoj dravi mogue
je pod sljedeim uslovima:
da je stranac koji ima prebivalite u stranoj dravi izvrio krivino djelo na teritoriji BiH,
da se strana drava ne protivi ustupanju krivinih spisa radi krivinog gonjenja i suenja,
da se stranac na taj nain ne moe izloiti nepravednom postupku, nehumanom i poniavajuem postupanju ili
kanjavanju,
da se radi o krivinim djelima za koja je propisana kazna zatvora do deset godina ili o krivinim djelima
ugroavanja javnog saobraaja,
da je oteeni dobio osiguranje za ostvarivanje imovinsko-pravnog zahtjeva.

U pogledu postupka ustupanja krivinog gonjenja treba naglasiti da prije podizanja optunice odluku o ustupanju
donosi tuilac.
Nakon podizanja optunice, a do ustupanja predmeta sudiji, odnosno vijeu u svrhu zakazivanja glavnog prstresa
odluku donosi sudija za prethodno sasluanje na prijedlog tuioca.
Naoj dravi se, takoer, moe postaviti zahtjev za preuzimanjem krivinog gonjenja dravljanina BiH ili osobe
koja ima prebivalite u BIH za krivino djelo izvreno u inostranstvu.
Nadleno ministarstvo pravde e, zahtjev strane drave da se u BiH preduzme krivino gonjenje dravljanina
BiH ili osobe koja ima prebivalite u BiH za krivino djelo izvreno izvan teritorije BiH,dostaviti sa
spisima nadlenom tuiocu.
Ako je nadlenom organu strane drave podnesen imovinskopravni zahtjev,
postupit e se kao da je taj zahtjev podnesen sudu.
O odluci kojom se odbija zahtjev za preuzimanjem krivinog gonjenja, kao i o pravosnanoj odluci donesenoj u
krivinom postupku, obavijestit e se, diplomatskim putem, strana drava koja je uputila zahtjev.

Pojmovno

odreenje

karakteristske

izruenja

Za izruenje ili ekstradiciju izvrilaca krivinih djela se kaeda je to jedan od najznaajnijih i najstariji
oblika meunarodne krivinopravne pomoi.
To je i najvanija djelatnost nadlenog organa u okviru pruanja meunarodne krivinopravne pomoi, zbog ega
je detaljno regulisana meunarodnim multilateralnim i bilateralnim ugovorima, te ZKP BiH.
Ekstradicijom se stranac ili osoba bez dravljanstva, na osnovu sudskog postupka, izruuje stranoj dravi:
da bi se u toj dravi vodio krivini postupak ili izvrila krivina sankcija.
Osnovna naela koja se odnose na izruenje su:
naelo reciprociteta,koje znai da zamoljena drava svoju pozitivnu odluku o izruenju uslovljava s identinom
odlukom drave moliteljice u slinom buduem primjeru,

naelo identiteta norme ili obostrane kanjivosti (o kojem je ve bilo rijei),

naelo specijaliteta,znai da drava moliteljica moe krivino goniti ili kazniti izruenu
osobu samo za ona krivina djela koja su bila izvrena prije podnoenja zahtjeva za
izruenje i
naelo ekstradibimosti,koje znai da je ekstradicija mogua samo u pogledu onih knvinih djela koja su kao
takva bila unaprijed odreena meunarodnim ugovorom ili unutranjim pravom.
Pretpostavke za izruenje prema Zakonu o krivinom postupku Bosne i Hercegovine.
Prema lanu 415. ZKP BiH pretpostavke za izruenje su:
a)da osoba ije se izruenje trai nije dravljanin BiH,
b) da osoba ije se izruenje trai ne uiva pravo azila u BiH,odnosno da nije u postupku traenja azila u BiH,
c) da djelo zbog kojeg se trai izruenje nije izvreno na teritoriji BiH, protiv nje ili njenog dravljanina,
d) da djelo zbog kojeg se trai izruenje predstavlja krivino djelo i po domaem zakonu i po zakonu drave u
kojoj je izvreno,
e) da djelo za koje se trai izruenje nije politiko ili vojno krivino djelo,
f) da po domaem zakonu nije nastupila zastarjelost krivinog gonjenja ili zastarjelost izvrenja kazne prije
nego to je stranac pritvoren ili kao osumnjieni, odnosno optueni sasluan,
da stranca ije se izruenje trai nije zbog istog djela domai sud ve osuivao ili da ga za isto djelo nije domai
sud pravosnano oslobodio, osim ako se stiu uslovi za ponavljanje krivinog postupka propisani ovim
zakonom, ili,
da protiv stranca nije u BiH zbog istog djela pokrenut krivini postupak, a ako je pokrenut postupak zbog djela
uinjenog prema dravljaninu BiH da je poloeno osiguranje za ostvarivanje imovinskopravnog zahtjeva
oteenog
g) da je utvren identitet osobe ije se izruenje trai,
h) da ima dovoljno dokaza za sumnju da je stranac ije se izruenje trai uinio odreeno krivino djelo ili da
postoji pravosnana presuda,

da se izruenje stranca ne trai radi:

krivinog gonjenja ili kanjavanja zbog njegove rase, spola, nacionalnog ili etnikog
porijekla, religijskog uvjerenja i politikih stavova,
kao i da se izruenje ne trai za krivino djelo s propisanom smrtnom kaznom prema
zakonu drave koja trai izruenje,
osim ako drava koja trai izruenje da jamstvo da se nee izrei ili izvriti smrtna kazna.

Postupak izruenja iz Bosne i Hercegovine u drugu dravu

Postupak za izruenje osumnjienih, optuenih ili osuenih stranaca pokree se na molbu strane drave.
Molba za izruenje podnosi se diplomatskim putem.
Uz molbu za izruenje moraju se priloiti:

sredstva za utvrivanje istovjetnosti osumnjienog, optuenog odnosno osuenog (taan opis, fotografije,
otisci prstiju i sl.),

- uvjerenje ili drugi podaci o dravljanstvu stranca,

-optunica, presuda ili odluka o pritvoru ili koji drugi akt ravan ovoj odluci, u izvorniku
ili ovjerenom prijepisu,u kojem treba da je naznaeno ime i prezime osobe ije se
izruenje trai i ostali podaci potrebni za utvrivanje njegovog identiteta,opis djela,
zakonski naziv krivinog djela i dokazi za sumnju,

izvod iz teksta krivinog zakona strane drave koji se ima primijeniti ili je primijenjen

prema osumnjienom, optuenom odnosno osuenom, zbog djela povodom kojeg se trai izruenje, a ako je
djelo izvreno na teritoriji tree drave,onda i izvod iz teksta krivinog zakona te drave.
Molba za izruenje dostavlja se Tuilastvu BiH, kako bi se ispitalo da li je molba za izruenje podnesena u
skladu sa zakonom.

Ako se utvrdi da molba nije potpuna,trait e se od nadlenog ministarstva BiH da o

tome obavijesti stranu dravu,i da nadleni organ drave koja trai izruenje te
nedostatke otkloni.
Ako molba za izruenje odgovara zakonskim zahtjevima,sudija za prethodni postupak (Suda BiH) izdat e
naredbu da se stranac pritvori, ako postoje raziozi za pritvor,
odnosno preduzet e druge mjere za osiguranje njegove prisutnosti,osim ako je ve iz
same molbe oigledno da nema mjesta izruenju.
Tuilac e strancu, poto ustanovi njegov identitet,bez odlaganja, saoptiti zbog ega se i na osnovu kojih dokaza
trai njegovo izruenje i pozvat e ga da iznese svoju odbranu.
O sasluanju i odbrani stranca sastavit e se zapisnik.
Osoba ije se izruenje trai pouit e se o pravu na branioca po svom izboru koji moe biti prisutan njenom
ispitivanju,kao i da ima pravo na branioca bez naknade pod zakonskim uslovima.
U postupku po molbi za izruenje,odreene aktivnosti pripadaju sudiji za prethodni postupak.
Sudija za prethodni postupak sasluava tuioca i branioca o razlozima za prihvatanje molbe za izruenje,
odnosno njeno odbijanje, a provodi i druge izviajne radnje radi utvrivanja postoje li pretpostavke za
muenje stranca.
Sudija za prethodni postupak e spise izviaja, sa svojim miljenjem,
dostaviti vijeu od trojice sudija Suda BiH.
Ako spomenuto vijee nae da nisu ispunjene zakonske pretpostavke za izruenje,
donijet e rjeenje kojim se molba za izruenje odbija.
Ovo rjeenje dostavit e se vijeu apelaconog odjeljenja koje e,
nakon sasluanja tuioca, potvrditi, ukinuti ili preinaiti rjeenje.
Pravosnano rjeenje kojim se osoba izruenja odbija, dostavit e se stranoj dravi preko nadlenog ministarstva
BiH.
Ako vijee od trojice sudija nae da su ispunjene zakonske pretpostavke za izruenje stranca,utvrdit e to
rjeenjem.

Protiv tog rjeenja,stranac ima pravo albe vijeu apelacionog odjeljenja (l. 423. ZKP BiH).
Ako vijee apelacionog odjeljenja povodom albe nae da su ispunjene zakonske pretpostavke za izruenje
stranca, odnosno ako protiv tog rjeenja nije bila izjavljena aiba,predmet se dostavlja Ministarstvu pravde
BiH koje odluuje o izruenju.
Sud ne donosi rjeenje o izruenju.
Sud samo utvruje postojanje pretpostavki za izruenje,a odluku o tome da li e se osoba izruiti ili ne donosi
Ministarstvo pravde BiH.
U tom smislu,ministar pravde BiH donosi rjeenje kojim izruenje doputa ili ne
doputa.
Ministar pravde BiH moe donijeti rjeenje o odlaganju izruenja, zato to je zbog drugog krivinog djela kod
domaeg suda u toku krivini postupak protiv stranca ije se izruenje trai, ili to se stranac nalazi na
izdravanju kazne u BiH.
Ministar pravde BiH moe odbiti izruenje:
ako su u pitanju krivina djela za koja je u domaem zakonu predviena kazna zatvora do tri godine ili
ako je strani sud izrekao kaznu liavanja slobode do jedne godine.
U rjeenju kojim se doputa izruenje stranca, navest e se:
-da se protiv njega ne moe poduzeti krivino gonjenje za drugo krivino djelo uinjeno prije izruenja,
-da se prema njemu ne moe izvriti kazna za drugo krivino djelo uinjeno prije izruenja,
-da se prema njemu ne moe primijeniti tea kazna od one na koju je osuen,
da se on ne smije izruiti treoj dravi radi krivinog gonjenja za krivino djelo uinjeno prije doputenog
izruenja.

Kako se postupa u sluaju veeg broja molbi za izruenje?

Na ovo pitanje odgovor se nalazi u lanu 427. ZKP BiH.
Ako izruenje iste osobe trai vie stranih drava zbog istog krivinog djela,
dat e se prvenstvo molbi drave iji je dravljanin ta osoba, a ako ta drava ne trai
izruenje,onda molbi drave na ijoj teritoriji je krivino djelo izvreno,a ako je djelo
izvreno na teritoriji vie drava ili se ne zna gdje je izvreno - molbi drave koja je prva
traila izruenje.
ZKP BiH propisuje pravila za sprovoenje osobe, ije izruenje trae druge drave - preko teritorije BiH.
S tim u vezi, ako izruenje trai strana drava od druge strane drave,a traena osoba bi se trebala sprovesti
preko teritorije BiH,
sprovoenje moe, na molbu zainteresovane drave,dopustiti ministar pravde BiH pod uslovom da se ne radi o
dravljaninu BiH i da se izruenje ne vri za politiko ili vojno krivino djelo.
Pod uslovom uzajamnosti,
trokovi sprovoenja osobe preko teritorije BiH padaju na teret sredstava budeta BiH.
Postupak izruenja iz druge drave u Bosnu i Hercegovinu ZKP BiH poznaje i postupak izruenja iz druge
drave u BiH.
Ako se protiv osobe koja se nalazi u stranoj dravi vodi u BiH krivini postupak ili
ako je osobu koja se nalazi u stranoj dravi domai sud kaznio,ministar pravde BiH
moe podnijeti molbu za izruenje.
U toj molbi se moe traiti,da se protiv te osobe preduzmu potrebne mjere radi njenog pritvaranja.
Ako traena osoba bude izruena moi e se krivino gonti, odnosno prema njoj e se
moi izvriti kazna samo za krivino djelo za koje je izruenje doputeno (l. 428-430.
ZKP BiH).

Postupak

izruenja

meunarodnim

krivinim

sudovima

U ZKP BiH posebno je odreeno pitanje izruenja meunarodnim krivinim sudovima:

Meunarodni sud za gonjenje osoba koje su odgovorne za teke povrede meunarodnog humanitarnog prava
poinjene na podruju bive Jugoslavije od 1991.
Meunarodni krivini sud za bivu Jugoslaviju i
Meunarodni krivini sud iji je Statut prihvaen u julu 1998. godine u Rimu ili
Stalni Meunarodni krivini sud.
Naime, u lanu 414. stav 2. ZKP BiH predvieno je da se postupak predaje osumnjienih, odnosno optuenih
osoba protiv kojih se vodi krivini postupak pred meunarodnim krivinim sudovima - ureuje posebnim
zakonom.
Razlozi zbog kojih procesni zakon sadri ovu odredbu su:
preuzete meunaodne obaveze, kao i
prihvatanje principa meunarodnog prava.
U tom smislu u BiH su doneseni odreeni propisi koji, npr.,
pitanje izruenja Meunarodnom krivinom sudu za bivu Jugoslaviju ne veu uz
zabranu izruenja po odreenom ustavnom ili
zakonskom osnovu (npr. pitanje dravljanstva).

naknadi

tete

osobama/licima

neopravdano

osuenim

neosnovano

lienim

slobode

Osoba koja je neopravdano osuena za krivino djelo ili je bez osnova liena slobode ima pravo na
rehabilitaciju,pravo na naknadu tete iz budetskih sredstava, kao i druga prava utvrenih zakonom.
Pravo na naknadu tete zbog neopravdane osude ili neosnovanog liavanja slobode
obuhvata pravo na naknadu imovinske i neimovinske tete.
Postoje, dakle, razliiti oblici i vrste tete, a nadoknauje se sve ono to se prema propisima imovmskog prava
podrazumijeva kao teta.
Sud e po slubenoj dunosti donijeti rjeenje kojim se ponitava upis neopravdane osude u kaznenoj evidenciji.
Rjeenje se dostavlja organu nadlenom za voenje kaznene evidencije.
O ponitenom upisu ne smiju se nikom davati podaci iz kaznene evidencije .
Za razliku od saoptenja o neopravdanosti radnje osude ili neosnovanosti liavanja slobode kada se postupa
samo po zahtjevu oteenog, sada Sud po slubenoj dunosti donosi rjeenje kojim se ponitava upis
neopravdane osude u kaznenoj evidenciji.
Ovom odredbom se dodatno garantuje ostvarenje pune moralne rehabilitacije.
Postupanje, ex officio, predstavlja poseban vid obavezne rehabilitacije,
a odluka se donosi u formi rjeenja koje se dostavlja organu nadlenom za voenje
kaznene evidencije.
Naknade tete osobi koja je neopravdano osuena ili neosnovano liena slobode predstavlja jedan od osnovnih
prava i sloboda ovjeka.
Analiza meunarodnih propisa u ovoj oblasti pokazuje da svaka osoba koja je rtva nezakonitog liavanja
slobode ili pritvora ima pravo na naknadu tete (l. 9. st. 5. MPGPP i l. 5. st. 5. EKLJP).

Meunarodnopravne garancije, prava na naknadu tete zbog neopravdane osude

predviaju:
da ako je neka osoba konanom presudom osuena zbog krivinog djela, iako je kasnije njena osuda bila ukinuta
ili je bila pomilovana zbog toga to neka nova ili novootkrivena injenica neosporno ukazuje na sudsku
greku,
osoba koja je pretrpjela kaznu kao posljedicu takve osude dobit e naknadu tete u
skladu sa zakonom ili praksom odreene drave,
ukoliko se ne dokae da je ona u potpunosti ili djelimino odgovorna za to to nepoznata injenica nije otkrivena
na vrijeme (l. 14. st. 6. MPGPP i l. 3. Protokola 7. uz EKLJP).
Vano je napomenuti da je pravo na naknadu tete po navedenim propisima pravo koje pojedinac ima u odnosu
na dravne vlasti.
U skladu s tim je i praksa ESLJP koji je raspravljao o pravu pojedinca na naknadu tete
zbog krenja navedenih konvencijskih standarda.
Slino je uradio i Dom za ljudska prava, koji nalazi, da zakonsko pravo na naknadu, zbog neosnovanog
liavanja slobode obuhvata naknadu za tetu novane kao i nenovane prirode.

Pretpostavke

za

naknadu

tete

osobama

neopravdano

osuenim

Pravo na naknadu tete zbog neopravdane osude postie se ispunjenjem slijedeih

zakonskih uslova:
ako je osobi pravosnano izreena krivinopravna sankcija ili je oglaena krivom, a osloboena je od kazne,
ako je povodom vanrednog pravnog lijeka ponovljeni postupak pravosnano obustavljen ili je pravosnanom
presudom osloboena od optube, ili je optuba odbijena,
ako osoba nije lanim priznanjem ili na neki drugi nain namjerno prouzrokovala svoju osudu, osim ako je na to
bila prinuena.

Pravo na naknadu tete ne postoji:

ako je do obustave postupka ili presude kojom se optuba odbija dolo zbog toga to
je u ponovljenom postupku tuilac odustao od krivinog gonjenja,
a do odustajanja je dolo na osnovu sporazuma s osumnjienim, odnosno optuenim ili
ako je u ponovljenom postupku presudom optuba odbijena zbog nenadlenosti suda,
a ovlateni tuilac je preduzeo krivino gonjenje pred nadlenim sudom.

Pravo

na

naknadu

tete

osobi

koja

je

neosnovano

liena

slobode

Zakoni o krivinom postupku predviaju ne samo pravo na naknadu tete zbog: neopravdane osude,nego i pravo
na naknadu tete zbog: nezakonitog ili neosnovanog liavanja slobode, neosnovanog pritvaranja i
zadravanja due u pritvoru ili ustanovi za izdravanje kazne ili mjere.

Prema lanu 439. ZKP FBiH, pravo na naknadu tete ima:

osoba koja je bila u pritvoru,a nije dolo do pokretanja krivinog postupka ili je
postupak obustavljen ili je pravosnanom presudom osloboena od optube ili je
optuba odbijena,
osoba koja je izdravala kaznu liavanja slobode, a povodom ponavljanja krivinog
postupka izreena joj je, kazna liavanja slobode u kraem trajanju od kazne koju je
izdrala ili joj je, izreena krivinopravna sankcija koja se ne sastoji u liavanju slobode
ili je, oglaena krivom a osloboena od kazne,
osoba koja je zbog pogreke ili nezakonitog rada organa neosnovano liena slobode ili je zadrana due u
pritvoru ili ustanovi za izdravanje kazne ili mjere,

osoba koja je u pritvoru provela due nego to traje kazna zatvora na koju je osuena,
osoba koja je liena slobode bez zakonskog osnova ako joj nije odreen pritvor, niti joj je vrijeme za koje je
liena slobode uraunato u izreenu kaznu za krivino djelo ili za prekraj.
U okviru ovih izlaganja potrebno je naglasiti da pravo na naknadu tete zbog neosnovanog liavanja slobode ne
pripada osobi koja je svojim nedoputenim postupcima prouzrokovala liavanje slobode.

Postupak za naknadu tete osobama neopravdano osuenim i neosnovano lienim slobode

Pravo na naknadu tete zastarijeva protekom tri godine od dana pravosnanosti presude kojom je optueni
osloboen od optube ili kojom je optuba odbijena, odnosno,
odnosno,pravosnanosti rjeenja tuioca ili suda kojim je postupak obustavljen, a ako je povodom zahtjeva za
podnoenje vanrednog pravnog lijeka podnesena alba vijeu apelacionog odjeljenja, od dana prijema
odluke tog vijea.
Postupak ostvarivanja prava na naknadu tete ima dva dijela:
upravni postupak i
postnpak pred parninim sudom.
Prvi stadij je:
upravni postupak, koji se mora pokrenuti prije podnoenja tube za naknadu tete.
Oteeni se obraa zahtjevom Federalnom ministarstvu pravde radi sporazuma o postojanju tete, vrsti i visini
naknade.
Obraanje tom ministarstvu je procesna pretpostavka i bez nje se ne moe raspravljati u parninom postupku.
Ukoliko se sporazum postigne,njime se odreuje vrsta i visina tete.
Ako do ovog sporazuma ne doe, ili Federalno ministarstvo pravde ne donese odluku u roku od tri mjeseca od
dana podnoenja zahtjeva,oteeni moe kod nadlenog suda podnijeti tubu za naknadu tete.
Nasljednici oteenog nasljeuju samo pravo osteene osobe na naknadu imovmske tete.
Ako je oteeni ve podnio zahtjev, nasljednici mogu nastaviti postupak samo u granicama ve postavljenog
zahtjeva za naknadu imovinske tete.

Nasljednici oteene osobe mogu poslije njegove smrti nastaviti postupak za naknadu tete,odnosno, pokrenuti
postupak ako je oteena osoba umrla prije isteka roka zastarjelosti, a da se zahtjeva nije odrekla.

Postupak

za

rehabilitaciju

osoba

neopravdano

osuenih

neosnovano

lienih

slobode

Ako je sluaj na koji se odnosi neopravdana osuda ili neosnovano liavanje slobode neke osobe prikazan u
sredstvima javnog informisanja i time bio povrijeen ugled te osobe,
sud e, na njen zahtjev, objaviti u novinama ili drugom sredstvu javnog informisanja saoptenje o odluci iz koje
proizlazi neopravdanost ranije osude, odnosno neosnovanost liavanja slobode.
Ako sluaj nije prikazan u sredstvu javnog informisanja,ovakvo saoptenje e se, na zahtjev te osobe, dostaviti
organu, privrednom drutvu ili drugoj pravnoj osobi u kojoj je ta osoba zaposlena, a ako je to za njenu
rehabilitaciju potrebno - politikoj stranci ili udruenju graana.
Poslije smrti osuene osobe, pravo na podnoenje ovog zahtjeva pripada njenom branom, odnosno vanbranom
drugu, djeci, roditeljima, brai i sestrama.
Zahtjev za naknadu tete se moe podnijeti i ako nije bio podnesen.
Zahtjev se podnosi sudu u roku od est mjeseci.

Ostvarivanje drugih prava osoba neopravdano osuenih i neosnovano lienih slobode

Osobi kojoj je zbog neopravdane osude ili neosnovanog liavanja slobode prestao radni odnos ili svojstvo
osiguranika socijalnog osiguranja, priznaje se radni sta,
odnosno sta osiguranja kao da je bila na radu za vrijeme za koje je zbog neopravdane
osude ili neosnovanog liavanja slobode izgubila sta.
U sta se uraunava i vrijeme nezaposlenosti do koje je dolo zbog neopravdane osude ili neosnovanog liavanja
slobode, a koja nije nastala krivnjom te osobe.

Izdavanje potjernice
Postupak za izdavanje potjernice ima za cilj: da se obezbijedi prisustvo
osumnjienog, odnosno
optuenog ili osuenog kada se ne zna njihovo prebivalite ili boravite, odnosno ako se te osobe nalaze u
bjekstvu ili su nedostine organima krivinog gonjenja ili organima za izvrenje krivinopravnih sankcija.
Postupak za izdavanje potjernice ureen je zakonima o krivinom postupku.
Tako je predvieno,da ako se ne zna prebivalite ili boravite osumnjienog, odnosno optuenog,kad je to
po odredbama ovog zakona neophodno, tuilac, odnosno sud e zatraiti od policijskih organa da
osumnjienog, odnosno optuenog potrae, i da tuioca, odnosno sud obavijeste o njegovoj adresi.
Izdavanje potjernice moe se narediti,kad se osumnjieni odnosno optueni, protiv kojeg je pokrenut krivini
postupak zbog krivinog djela za koje se po zakonu moe izrei kazna zatvora tri godine ili tea kazna
nalazi u bjekstvu,a postoji naredba za njegovo dovoenje ili rjeenje o odreivanju pritvora.
Izdavanje potjernice naredit e se, i u sluaju bjekstva osuenog iz ustanove u kojoj izdrava kaznu, bez obzira
na visinu kazne ili bjekstva iz ustanove u kojoj izdrava zavodsku mjeru vezanu s liavanjem slobode.
Izdavanje potjernice nareuje sud.
U sluaju bjekstva osuenog, naredbu izdaje upravnik ustanove.
Naredba suda ili upravnika ustanove za izdavanje potjernice dostavlja se policijskim organima radi izvrenja.
U tom smislu, potjernicu raspisuje nadleni policijski organ.
Ako se vjeruje da se osoba za kojom je izdata potjernica nalazi u inostranstvu, Ministarstvo sigurnosti BiH,
odnosnoNacionalni ured Interpola koji se nalazi u sklopu tog ministarstva, moe raspisati meunarodnu
potjernicu.
Organ koji je naredio izdavanje potjernice,duan je da je povue odmah kad se pronae traena osoba ili kad
nastupi zastarjelost krivinog gonjenja ili
izvrenja kazne ili drugi razlozi zbog kojih potjernica nije
vie potrebna.
Izdavanje objave
Ako su potrebni podaci o pojedinim predmetima (ukradene stvari-slike, nimizmatike i druge vrijednosti) koji
su u vezi s krivinim djelom ili ove predmete treba pronai, a naroito Policijski organi mogu objavljivati
i fotografije leeva, nestalih osoba ili predmeta ako postoje osnovi sumnje da je do smrti, odnosno
nestanka tih osoba dolo usljed krivinog djela.
Organ koji je naredio izdavanje objave duan je da je odmah povue kad se pronae traeni predmet, le ili zbog
drugih razloga, zbog kojih objava nije vie potrebna.
Objavu raspisuje nadleni policijski organ.