KRIVINA DJELA PROTIV SIGURNOSTI

JAVNOG PROMETA (Glava XXVIII KZ FBiH)

2. UGROAVANJE JAVNOG PROMETA

LAN 332. KZ FBiH

3. NEUKAZIVANJE POMOI OSOBI

POVRIJEENOJ U PROMETNOJ NEZGODI
(lan 337. KZFBiH)
1. Opte napomene
Ovo djelo ini sudionik u prometu koji se ne
Ovo KD moe poiniti voza motornog vozila ili
Krivina djela iz ove glave zakona spadaju u
pridrava prometnih propisa i time ugrozi javni
drugog prevoznog sredstva koji ostavi bez pomoi
kategoriju opte-opasnih krivinih djela. Objekt
promet dovodei u opasnost ivot ljudi ili imovinu
osobu koja je povrijeena tim prevoznim sredstvom
krivino-pravne zatite krivinih djela iz ove glave je veih razmjera (kod drugog nastupi imovinska teta ili iju je povredu prouzrokovao. Poinitelj ovog KD
sigurnost javnog prometa, odnosno sigurnost ljudi i
preko 5.000 KM).
moe biti samo voza motornog ili drugog
imovine u javnom prometu. Osim krivino-pravne
Ovo je KD blanketnog karaktera ije postojanje
prevoznog sredstva koji je sam prouzrokovao
zatite sigurnost javnog prometa titi se i
zavisi od mnogobrojnih propisa kojima je reguliran
povredu ili koji je upravljao motornim vozilom ili
propisivanjem drugih kanjivih radnji kao to su
promet na putevima.
prevoznim sredstvom kojim je neka osoba
prekraji protiv sigurnosti javnog prometa.
Poinitelj KD je sudionik u prometu na putevima. To povrijeena.
Bez obzira o kojem se vidu saobraaja radi tj.
je najee osoba koja u prometu upravlja motornim Radnja izvrenja ovog djela odreena je uopteno i
nezavisno o vrsti prevoza (cestovni, eljezniki,
vozilom ali to mogu biti i druge osobe koje se nalaze to kao ostavljanje bez pomoi osobe koja je
vodeni..) ova su djela objektivno povezana sa
u vozilu iako ne upravljaju vozilom, zatim pjeaci,
povrijeena u prometnoj nezgodi (npr. ne
prevozom ljudi ili dobara. Zbog toga je kod ovih
biciklisti, osobe koje poslove radnog mjesta
zaustavljanje vozila nakon nanesene povrede, bijeg
krivinih djela specifian i subjekt i sredstva kojima obavljaju na putu, itd.
sa mjesta udesa, proputanje pozivanja pomoi,
se djela vre. Izvritelj je najee sudionik u
Radnja KD je nepridravanje prometnih propisa
proputanje prevoenja povreene osobe u
prometu, a sredstvo izvrenja prometno vozilo.
(ponaanje suprotno prometnim propisima). Najei zdravstvenu ustanovu itd.).
Izuzeci postoje kad je u pitanju vodeni i eljezniki pojavni oblici radnje izvrenja ovog. KD su
Djelo postoji i kad poinitelj nije kriv za povredu, a
promet gdje se kao sudionici mogu pojaviti i druge
neprilagoena i nepropisna brzina, ne potivanje
to je u sluaju kad je sam povrijeeni svojim
osobe. Posljedica krivinih djela iz ove glave je
prometnih znakova, nepropisno preticanje ili
ponaanjem doveo do nastupanja povrede.
ugroavanje, tj. izazivanje opasnosti za ivot ljudi ili obilaenje, nepropisno skretanje, zaustavljanje, itd.
Posljedica KD sastoji se u prouzrokovanom stanju
imovinu veeg opsega, ali i ugroavanje javnog
Posljedica KD sastoji se u konkretnoj opasnosti za
opasnosti za povreenu osobu, pa se djelo smatra
prometa.
ivot ljudi ili za imovinu veih razmjera. Kao
dovrenim samim ostavljanjem bez pomoi takve
Osnovni oblici veine KD iz ove glave imaju za
imovina veih razmjera smatra se imovina ija
osobe.
posljedicu ugroavanje sa konkretnom opasnou za vrijednost prelazi 50.000 KM. Pored posljedice, za
Oblik krivice je umiljaj. Poinitelj treba biti
ivot ili tijelo ljudi ili za imovinu veeg obima. Ako postojanje ovog oblika KD nuno je ostvarenje i
svjestan da je prevoznim sredstvom kojim je
izvrenjem djela doe do povrede zatienog dobra
objektivnog uslova kanjivosti koji se sastoji u
upravljao povrijedio ili prouzrokovao povredu druge
postojati e tei oblici osnovnih krivinih djela.
nastupanju imovinske tete kod drugog u visini
osobe i da tu osobu ostavlja bez pomoi.
U pogledu krivice kod veine KD mogu je i
preko 5.000 KM.
Tei oblik krivice propisan je stav 2. ovog lan koji
umiljaj i nehat. Izuzetak je kod KD
KD moe biti izvreno samo na putu (autoput,
postoji kad je zbog neukazivanja pomoi
neukazivanja pomoi osobi povrijeenoj u
regionalni, lokalni, seoski, poljski ili umski put, te
prouzrokaovana teka tjelesna povreda ili smrt
prometnoj nezgodi koja se moe izvriti
putevi u tvornikom ili kasarnskom krugu, prostori
povrijeene osobe. Kvalifikacijske okolnosti su tee
iskljuivo s umiljajem. Meutim, priroda
benzinskih pumpi, parkiralita itd.).
posljedice koje su nastale kao rezultat ne pruanja
ovih KD je takva da se u pravilu ee
Za krivinu odgovornost potreban je umiljaj, a
pomoi. Za krivinu odgovornost poinitelja
javljaju kao posljedica nepaljivog ponaanja,
odredbom stav 3. ovog lan propisan je i nehatni
potrebno je da su tee posljedice obuhvaene
tj. kao nehatan oblik krivice kod poinjenja
oblik djela. Ovo je djelo blanketnog karaktera, jer
njegovim nehatom.
krivinih djela.
postojanje radnje izvrenja kojom se ugroava
KRIVINA DJELA PROTIV PRAVOSUA
Sva KD iz ove skupine mogu se prema uem podpromet zavisi od niza propisa koji reguliraju
(Glava XXIX KZ FBiH)
grupnom objektu krivino-pravne zatite grupirati na pojedine navedene oblike prometa, to znai da
1. Opte napomene
vie manjih sistemskih jedinica, kao to su krivina
krenje nekih od tih odredbi dovodi do ugroavanja
Krivinim djelima iz ove glave titi se pravosue, tj.
djela kojima se titi javni promet na putevima, gdje
javnog prometa.
titi se pravilno i zakonito obavljanje pravosudnih
bi spadali osnovni oblik ugroavanje javnog prometa
funkcija. Pojam pravosua shvata se u uem ili irem
i ugroavanje javnog prometa zbog omamljenosti,
smislu. Pod pravosuem u uem smislu
krivina djela zatite eljeznikog, brodskog,
podrazumijeva se redovno i posebno sudstvo.
tramvajskog, trolejbuskog prometa ili prometa
Najvei broj KD iz ove glave upravljen je protiv
iarom, gdje bi spadalo KD ugroavanja javnog
pravosudnih funkcija koje se odnose na gonjenje i
prometa iz lan 332. stav 2., i na kraju KD kojima se
suenja poinitelja KD, to znai protiv funkcija
uopteno titi javni promet, gdje bi spadala KD
koje vre sudovi i javna tuilatva.
ugroavanja javnog prometa opasnom radnjom, ne
Pojam pravosua u irem smislu pored sudstva,
savjestan nadzor nad javnim prometom,
obuhvaa i druge slube koje sarauju sa sudovima u
neukazivanje pomoi povrijeenoj osobi u
ostvarivanju pravosudnih funkcija kao to su javna
prometnoj nezgodi i teka KD protiv sigurnosti
tuilatva, pravobranilatva, organi unutarnjih
javnog prometa.
poslova, te pravosudna uprava.
Pravilno i zakonito vrenje pravosudnih funkcija
moe biti ugroeno radnjama osoba izvan pravosua,
ali i nezakonitim radnjama osoba koje rade u
pravosudnim organima ili drugih slubenih osoba.
Neka krivina djela iz ove glave moe poiniti svaka
osoba, dok neka KD ine samo osobe sa odreenim
osobnim svojstvima (npr. slubena ili odgovorna
osoba, svjedok, vjetak, prevoditelj itd). Kada se kao
poinitelj krivinog djela pojavljuje osoba iz
pravosua, npr. sudac, javni tuitelj najee se radi
o nekom krivinom djelu iz grupe krivinih djela
protiv slubene dunosti, kao to je zloupotreba
poloaja ili ovlasti, primanje mita itd., ili o nekom k.
djelu protiv slobode i prava graana, kao to su
protupravno lienje slobode, iznuivanje iskaza,
zlostavljanje u vrenju slube, neovlateno
prislukivanje i zvuno snimanje itd.
Redovni oblik krivice je umiljaj.

2. DOGOVOR ZA POINJENJE KRIVINIH

DJELA (lan 338. KZ F BiH)
Dogovor za poinjenje krivinih djela u teoriji je
poznat pod nazivom komplot i predstavlja jedan od
sluajeva inkriminiranja pripremne radnje kao
samostalnog krivinog djela. Ovakvim se
inkriminiranjem nastoji preventivno djelovati na
budue injenje krivinih djela. Ova inkriminacija
stoga spada u tzv. delikte prepreke. Ovdje se
odstupa od opte odredbe prema kojoj su pripremne
radnje nekanjive.
Ovo KD ini ko s drugim dogovori poinjenje
krivinog djela propisanog zakonom u Federaciji za
koje se moe izrei kazna zatvora tri godine ili tea
kazna, ako za dogovor poinjenja takvog pojedinog
KD nije propisana posebna kazna.
Poinitelj ovog KD moe biti svaka osoba. Radnja
poinjenja sastoji se u dogovoru, sporazumu dvije ili
vie osoba da zajedno uine jedno ili vie krivinih
djela. Dogovor se moe postii usmenim ili pisanim
putem ili konkludentnim radnjama, ali je uvijek
potrebno da postoji suglasnost volja za poinjenjem
odreenog KD Krivino djelo koje je dogovoreno
mora biti konkretizirano u svim svojim bitnim
obiljejima. Ako te konkretizacije nema, nema ni
ovog KD, jer uopteni dogovor o poinjenju nekog
KD u nekoj prilici koja se ukae nee predstavljati
radnju poinjenja ovog KD Dogovor je izraz
namjere da se s drugim zajedniki kroz
suizvrilatvo uini odreeno KD Ako nema te
svijesti o zajednikom djelovanju tada nema ni
dogovora o izvrenju tog krivinog djela.
Kod ovog KD kanjava se za sam dogovor, to znai
da je nebitno je li dolo do ostvarenja dogovorenog
djela ili do njegovog pokuaja. Ovo je djelo po
svojoj prirodi pripremna radnja jer je ono samo
prethodni stadij u ostvarenju dogovorenog k. djela
koje je primarno. Prema tome djelo zadrava svoju
samostalnost samo ako nije dolo do ostvarenja
dogovorenog odnosno pripremanog krivinog djela,
a ukoliko doe do ostvarenja dogovorenog odnosno
pripremanog djela tada ovo djelo gubi svoju
krivino-pravnu samostalnost.
Za krivinu odgovornost potreban je direktni
umiljaj.

3. LANO PRIJAVLJIVANJE (lan 347. KZ

FBiH)
Ovo krivino djelo ini ko prijavi koju odreenu
osobu da je uinila krivino djelo propisano
zakonom u Federaciji, znajui da ta osoba nije
poinitelj. Svrha ove inkriminacije je u tome da se
sprei ometanje rada pravosudnih organa i da se
pojedinci zatite od lanih prijava da su izvrili neko
krivino djelo. Poinitelj ovog djela moe biti svaka
osoba.
Radnja poinjenja ovog KD je lano prijavljivanje
odreene osobe to znai da je nadleni dravni
organ upoznat sa izvrenjem KD kako bi dolo do
pokretanja krivinog postupka protiv odreene
osobe. Mogue je da djelo nije uopte poinjeno ili
da je poinjeno ali da njegov poinitelj nije osoba
koja je lano prijavljena. Djelo postoji ako poinitelj
zna da osoba koju prijavljuje nije poinila KD
Znanje te injenice je bitno obiljeje ovog KD, to
znai da ono nee postojati ako je poinitelj na
osnovu nekih injenica i okolnosti povjerovao da je
odreena osoba izvrila odreeno KD Prijava se
mora odnositi na individualno odreenu osobu bilo
da se jasno navodi njeno ime i prezime, bilo da se na
drugi nain ponude podaci koji nedvosmisleno
ukazuju o kojoj se osobi radi. Djelo postoji ako se
prijava odnosi na KD koje je propisano zakonom u
Federaciji, pri emu za njegovo postojanje nije
nuna i pravna kvalifikacija prijavljenog djela.
Djelo je dovreno podnoenjem lane prijave, pri
emu je nebitno da li je dolo i do pokretanja
krivinog postupka.
Drugi oblik ovog krivinog djela ini ko
podmetanjem tragova krivinog djela ili na drugi
nain izazove pokretanje krivinog postupka zbog
krivinog djela propisanog zakonom u Federaciji
protiv osobe za koju zna da nije poinitelj.
4. DAVANJE LANOG ISKAZA (lan 348. KZ
FBiH)
Ovo krivino djelo ini svjedok, vjetak, prevodilac
ili tuma koji u sudskom, prekrajnom, upravnom ili
disciplinskom postupku u Federaciji, da lani iskaz.
Radnja poinjenja ovog krivinog djela je davanje
lanog iskaza od strane svjedoka, vjetaka,
prevodioca, tumaa. To je izjava koja sadri
potvrivanje neistinitih injenica ili negiranje
istinitih. Potrebno je da se laan iskaz odnosi na
injenice koje mogu biti od uticaja na odluku u
predmetu u kojem se daju. Nebitno je da li je iskaz
laan u cijelosti ili samo u nekom dijelu.
Oblik krivice je umiljaj, koji treba obuhvatiti svijest
da se daje lani iskaz i u kom svojstvu se to ini.
Motiv davanja lanog iskaza nije od znaaja za
postojanje djela.
Drugi oblik ovog djela ini stranka koja pri
izvoenju dokaza ispitivanjem stranaka u parninom
ili upravnom postupku da lani iskaz, a na tom
iskazu je zasnovana odluka donesena u tom
postupku.
Tei oblik ovog djela postoji ako je lani iskaz dat u
krivinom postupku zbog nastupanja teih
posljedica. Posebno teak oblik ovog krivinog djela
postoji kad su usljed davanja lanog iskaza u
krivinom postupku nastupile naroito teke
posljedice za okrivljenika kao npr. u sluaju kad se
na tom iskazu donese odluka kojom se nevina osoba
proglaava krivom i osuuje na teu kaznu.
Zakonodavac je predvidio i blai tretman na planu
kanjavanja za onog poinitelja koji dobrovoljno
opozove svoj lani iskaz prije donoenja konane
odluke (u smislu stav 5. lan 348. KZ).

5. POVREDA TAJNOSTI POSTUPKA (lan 350.

KZ FBiH)
Ovo krivino djelo ini ko neovlateno otkrije ono
to je saznao u sudskom, prekrajnom ili upravnom
postupku, a to se po zakonu ne smije objaviti ili je
odlukom nadlene institucije u Federaciji proglaeno
tajnom. Poinitelj moe biti svaka osoba koja je u
nekom od navedenih postupaka saznala podatke ili
injenice koji su proglaeni tajnom.
Radnja poinjenja je neovlateno otkrivanje onoga
to je saznao u postupku pred sudom, odnosno u
upravnom ili prekrajnom postupku, a to se po
zakonu ne smije objaviti ili je po odluci neke
nadlene institucije u Federaciji proglaeno kao
tajna. Otkrivanje je upoznavanje drugih osoba sa
sadrinom podataka ili injenica, pri emu je nebitno
da li je sa tom sadrinom upoznata jedna ili vie
osoba. To se moe ostvariti na razliite naine,
usmeno, pisanim putem, preko tampe i dr. sredstava
informiranja. To se mora vriti neovlateno. Ovo
krivino djelo nee postojati ako postoji odobrenje
nadlenog organa da se tajna saopti drugom, ako
istekne rok vremenski ogranienog uvanja tajne,
ako nestanu razlozi za tajnost itd. Smisao ove
inkriminacije je da se tajnou zatite drutveni
interesi, interesi pojedinaca kao uesnika u
navedenim postupcima, kao i interesi samog
postupka.
Krivino djelo je dovreno kad je ono to je saznato
u nekom postupku a to se po zakonu ne smije
objaviti ili je odlukom nadlene institucije
proglaeno tajnom neovlateno saopteno ili
objavljeno.
Za krivinu odgovornost potreban je umiljaj.
6. NEIZVRAVANJE SUDSKE ODLUKE (lan
351. KZ )
Ne izvravanje sudske odluke je krivino djelo kojim
su sankcionisane djelatnosti kojima se onemoguava
sprovoenje pravosnanih sudskih odluka ili kojima
se spreava ostvarivanje prava koja svoj osnov imaju
u pravosnanim sudskim odlukama.
Osnovni oblik ovog djela ini odgovorna osoba u
organu vlasti ili pravnoj osobi ili drugim
institucijama u Federaciji koje ne postupe po
pravosnanoj odluci suda u Federaciji. Poinitelj
ovog djela moe biti samo odgovorna osoba u
organu vlasti, u pravnoj osobi ili u drugim
institucijama u Federaciji.
Radnja poinjenja je ne postupanje po pravosnanoj
odluci suda u Federaciji. Nebitno je u kojem je
postupku sudska odluka donesena (parninom,
upravnom, krivinom). Bitno je da se radi o
pravosnanoj sudskoj odluci a to je ona odluka
protiv koje se ne mogu ulagati redovni pravni
lijekovi. Sama radnja ne postupanja po pravosnanoj
sudskoj odluci u pravilu predstavlja neinjenje iako
postoji obaveza na neko injenje. To je npr. u sluaju
kad se ne donese odgovarajui akt koji je nuan za
izvrenje sudske odluke, kad se pravosnana odluka
ne dostavi nadlenom organu radi izvrenja, ili kad
se odbije da se izvri neka radnja koja je naznaena
u pravosnanoj sudskoj odluci.
Za krivinu odgovornost potreban je umiljaj.
Drugi oblik ovog djela propisan je stav 2. ovog lan
koje ini odgovorna osoba koja odbije izvriti
odluku Doma za ljudska prava za Federaciju ili
odluku Ustavnog suda Federacije koju je duna
izvriti. Dakle, poinitelj moe biti samo odgovorna
osoba.

Odredbom stav 3. ovog lan propisan je tei oblik

ovog KD koji postoji ako je ne izvrenjem sudske
odluke prouzrokovana tea povreda prava drugoga
ili znaajna materijalna teta. Da li se radi o takvim
posljedicama faktino je pitanje koje se mora
posebno rjeavati u svakom konkretnom sluaju. U
odnosu na prouzrokovanje teih povreda prava
drugoga ili znaajnu materijalnu tetu za krivinu
odgovornost dovoljan je i nehat na strani poinitelja.

8. POBUNA OSOBA KOJIMA JE ODUZETA

SLOBODA ( lan 354. KZ FBiH)

Ovo KD ini osoba kojoj je na osnovu zakona

oduzeta sloboda, koja se udrui s drugim osobama
kojima je na osnovu zakona oduzeta sloboda s ciljem
da se nasilno oslobodi ili da te osobe zajedniki
napadnu osobe ijem su nadzoru povjerene, ili da ih
silom ili prijetnjom da e izravno upotrijebiti silu
7. POVREDA SUDSKE ODLUKE O ZABRANI
prinude da uine ili propuste neto uiniti to je
VRENJA ZVANJA, DJELATNOSTI ILI
protivno njihovoj dunosti.
DUNOSTI (lan 353. KZ FBiH)
Poinitelj ovog KD moe biti samo osoba kojoj je na
osnovu zakona oduzeta sloboda. To je npr. osoba u
Ovo KD ini ko drugome omogui obavljanje
pritvoru, osoba na izdravanju kazne zatvora,
zanimanja, djelatnosti ili dunosti iako zna da mu je dugotrajnog zatvora ili maloljetnikog zatvora,
pravosnanom sudskom odlukom izreena
osoba koja izdrava neku od mjera sigurnosti
sigurnosna mjera zabrane vrenja zvanja, dunosti ili institucionalnog karaktera, kao to je npr. obavezno
djelatnosti, ili zatitna mjera zabrane vrenja
lijeenje od zavisnosti, kad se ta mjera izvrava u
odreenih dunosti, ili da je takva zabrana pravna
specijaliziranoj ustanovi, osobe prema kojima se
posljedica osude.
primjenjuju odgojne mjere upuivanja u odgojnoIako iz zakonskog opisa bia ovog KD proizlazi da
popravni dom itd. Ako se radi o pobuni osoba koje
poinitelj ovog KD moe biti svaka osoba u pravilu
su protu-pravno liene slobode, nee se raditi o
e to biti osobe koje imaju mogunosti da odluuju o ovom krivinom djelu.
primanju na rad osoba kojima je zabranjeno vrenje Radnja poinjenja ovog krivinog djela sastoji se u
odreenih poslova, ili da im na neki drugi nain
udruivanju s drugim osobama kojima je na osnovu
omogui da vre te poslove.
zakona oduzeta sloboda i to s odreenim ciljem koji
Radnja poinjenja ovog djela je omoguavanje
tom udruivanju daje karakter pobune. Za postojanje
obavljanja odreenih poslova osobi kojoj je vrenje
ovog KD potrebno je postojanje jednog od tri
tih poslova zabranjeno po nekom pravnom osnovu,
alternativno postavljena cilja: 1) da se ta osoba
kao to je izreena mjera sigurnosti, izreena zatitna nasilno oslobodi, 2) da zajedniki napadnu osobe
mjera ili je nastupila pravna posljedica osude koja
ijem su nadzoru povjerene i 3) da te osobe ijem su
sadri tu zabranu. Mjera sigurnosti ili zatitna mjera nadzoru povjerene, silom ili prijetnjom da e
moraju biti izreene pravosnanom sudskom
neposredno upotrebiti silu, prinude da uine ili
odlukom, dok je u pogledu pravne posljedice osude
propuste uiniti neto to je protivno njihovoj
potrebno da je nastupila po sili zakona kojim je
dunosti. Nasilno oslobaanje znai oslobaanje
propisana nakon donoenja pravosnane presude.
upotrebom sile ili prijetnje da e se upotrebiti sila.
Krivino djelo dovreno je samim omoguavanjem
Djelo je dovreno samim udruivanjem sa osobama
nekoj osobi da vri odreene poslove koji su joj
kojima je na osnovu zakona oduzeta sloboda, ako je
zabranjeni, dakle za nastupanje djela nije potrebno
udruivanje poinjeno u navedenom cilju. Za
da je ta osoba i zapoela sa obavljanjem tih poslova. krivinu odgovornost potreban je umiljaj pored
U pogledu odgovornosti potreban je umiljaj, kao i
kojeg je potrebno utvrditi i da je udruivanje
znanje da je osobi kojoj se omoguava vrenje
poduzeto u tono naznaenom cilju.
odreenih poslova to vrenje zabranjeno zbog
Tei oblik ovog krivinog djela postoji ako je
izreene mjere sigurnosti, zatitne mjere ili pravne
izvrenjem ovog osnovnog oblika djela neka osoba
posljedice osude.
teko tjelesno povrijeena ili je prouzrokovana
imovinska teta veih razmjera.
Najtei oblik ovog djela propisan je stav 3. ovog
lan koji postoji ako je izvrenjem ovog krivinog
djela prouzrokovana smrt jedne ili vie osoba. Dakle,
kvalifikacijska okolnost je i kod ovog oblika djela
teina prouzrokovanih posljedica. U odnosu na te
posljedice mora postojati nehat na strani poinitelja.

9. BIJEG OSOBE KOJOJ JE ODUZETA

SLOBODA (lan 355. KZ FBiH)
Ovo krivino djelo ini ko upotrebom sile ili
prijetnjom da e izravno napasti na ivot ili tijelo
druge osobe pobjegne iz kazneno-popravne ustanove
ili zatvora.
Kao i kod prethodnog krivinog djela (pobune osoba
kojima je oduzeta sloboda lan 354. KZ FBiH) i
kod ovog krivinog djela poinitelj moe biti samo
osoba kojoj je nekom zakonskom osnovom oduzeta
sloboda.
Radnja poinjenja sastoji se u bjekstvu osobe kojoj
je oduzeta sloboda upotrebom sile ili kvalifikovane
prijetnje protiv neke osobe. Radi se o
samooslobaanju poinitelja djela i to mora biti
nasilno, jer nenasilno samooslobaanje, tj. bijeg ne
predstavlja ovo krivino djelo. Nasilje mora biti
upravljeno prema ljudima, s tim da to ne moraju biti
osobe koje imaju dunost uvanja osoba lienih
slobode, ve to mogu biti i druge osobe, kao npr.
drugi zatvorenici, posjetioci, ili bilo koja druga
osoba koja poinitelju djela slui kao talac.
Krivino djelo je dovreno kada poinitelj pobjegne
iz kazneno-popravne ustanove ili zatvora, a pokuaj
postoji kad se upotrijebi sila ili prijetnja s ciljem
bjekstva.
Ovo se krivino djelo moe uiniti samo s
umiljajem.
10. OMOGUAVANJE BIJEGA OSOBI KOJOJ
JE ODUZETA SLOBODA (lan 356. KZ FBiH)
Ovo djelo ini ko silom, prijetnjom, obmanom ili na
drugi nain omogui bijeg osobi kojoj je na osnovu
zakona oduzeta sloboda.
Poinitelj ovog krivinog djela moe biti svaka
osoba, kako ona koja se nalazi na slobodi, tako i
druga osoba kojoj je oduzeta sloboda ili neko od
osoblja ustanove u kojoj je zatvorena osoba kojoj se
omoguava bijeg.
Radnja poinjenja ovog krivinog djela je
omoguavanje bijega osobi kojoj je na osnovu
zakona oduzeta sloboda, odnosno to je svaka
djelatnost kojom se osobi lienoj slobode
omoguava da pobjegne ili joj se u tome pomae.
Najtipiniji nain kojim se omoguava osobi bijeg je
upotreba sile, prijetnje, obmane, ali i svaki drugi
nain. Sila moe biti upotrebljena i prema osobama i
prema stvarima. Prijetnja moe biti upotrebljena
prema raznim osobama i sadrajno moe biti
razliita. Obmana predstavlja razliite naine
dovoenja u zabludu osobe koja vri nadzor nad
osobama lienim slobode ili neke druge osobe. Neki
drugi nain bi bio npr. dostavljanje oruja za obijanje
ili provaljivanje, vrbovanje uvara, dostavljanje
odjee itd. Za krivinu odgovornost potreban je
umiljaj, poinitelj treba biti svjestan da svojom
djelatnou omoguava bijeg osobi lienoj slobode.
Tei oblik ovog KD propisan je stav 2. ovog lan
koji postoji ako bijeg osobi kojoj je na osnovu
zakona oduzeta sloboda omogui poinitelj i to ne
kao pojedinac ve kao lan grupe. Za postojanje
ovog oblika djela smatra se da to moraju biti
najmanje tri osobe, jer udruivanje po prirodi
podrazumijeva dogovaranje tri ili vie osoba.

11. POVREDA ZAKONA OD STRANE SUDIJE

(lan 357. KZ FBiH)

Prema odredbi lan 357. KZ FBiH ovo krivino

djelo ini sudija Ustavnog suda Federacije ili sudija
suda u Federaciji koji s ciljem da drugom pribavi
kakvu korist ili da mu nanese kakvu tetu, donese
nezakonitu odluku ili na drugi nain prekri zakon.
Poinitelj ovog djela moe biti samo sudija
Ustavnog suda Federacije ili sudija suda u
Federaciji.
Radnja krivinog djela alternativno je odreena i to
kao: 1) donoenje nezakonite odluke, ili kao 2)
krenje zakona na drugi nain, ali samo u sudskom
postupku. Donoenje nezakonitog akta mora biti u
formi sudske odluke. Krenje zakona na drugi nain
postojalo bi npr. kada bi se krile procesne odredbe u
toku sudskog postupka. To je, u stvari svako ne
primjenjivanje zakona ili njegova primjena koja je
suprotna intencijama zakonodavca, bez obzira da li
se radi o materijalnom ili formalnom zakonu i bez
obzira u kojoj fazi sudskog postupka se to ini.
Za postojanje djela potrebno je da se radnja izvrenja
vri s ciljem da se drugom pribavi kakva korist ili da
mu se nanese kakva teta. Za ostvarenje bia djela
nije potrebno da je taj cilj i postignut.
Za krivinu odgovornost potreban je umiljaj, pored
kojeg se mora utvrditi da je poinitelj postupao u
namjeri da se ostvari navedeni cilj.
Napomena: ovo krivino djelo je sa istim obiljejima
i uz istu zaprijeenu kaznu, sa razumljivom
razlikom u pogledu poinitelja, propisano i u odredbi
lan 238. KZ BiH.
KRIVINA DJELA PROTIV JAVNOG REDA I
PRAVNOG PROMETA (Glava XXX KZ FBiH)
1. Opte napomene
U ovu grupu svrstana su krivina djela sa razliitim
neposrednim objektima krivino-pravne zatite zbog
ega nije mogue izvui ni minimum jedinstva svih
tih djela kada se radi o grupnom zatitnom objektu.
U ovu su grupu svrstana razliita krivina djela koja
se po karakteru objekta zatite ne mogu svrstati u
druge glave zakona.
2. Spreavanje slubene osobe u vrenju slubene
radnje (lan 358. KZ F BiH)

zlostavljanja, nanoenje lake tjelesne povrede ili

prijetnja upotrebom oruja prema slubenoj osobi.
Najtei oblik ovog KD propisan je stav 3. ovog lan
koji postoji kad se oblici ovog djela uine prema
slubenoj osobi pri obavljanju poslova javne
sigurnosti ili sigurnosti Federacije, ili dunosti
uvanja javnog reda, hvatanja poinitelja KD ili
uvanja osobe liene slobode. Odredbom stav 4.
ovog lan propisana je mogunost oslobaanja od
kazne poinitelja djela ako je bio izazvan
protuzakonitim ili grubim ponaanjem slubene
osobe.

Ovo krivino djelo vri ko skine ili povrijedi

slubeni peat ili znak koji je ovlatena osoba
postavila radi osiguranja predmeta ili prostorije, ili
ko bez skidanja ili povrede peata ili znaka otvori
osigurani predmet ili ue u takvu prostoriju. Objekt
krivino-pravne zatite kod ovog KD su predmeti ili
prostorije na koje su stavljeni slubeni peati ili
znaci.
Poinitelj ovog krivinog djela moe biti svaka
osoba.
Radnja poinjenja alternativno je odreena i moe se
sastojati u: 1) skidanju slubenog peata ili znaka 2)
2. NASILNIKO PONAANJE (lan 362. KZ
u povredi slubenog peata ili znaka, 3) u otvaranju
FBiH)
osiguranog predmeta 4) u ulasku u osiguranu
prostoriju bez skidanja ili povrede slubenog peata
Ovo krivino djelo ini ko grubim vrijeanjem ili
ili znaka.
zlostavljanjem drugog, nasiljem prema drugom,
Objekt radnje ovog krivinog djela su slubeni
izazivanjem tue ili naroito drskim ili bezobzirnim peati ili znaci kao simboli koji se stavljaju na
ponaanjem ugroava graanski mir.
prostorije ili predmete i praktino znae obavjetenja
Poinitelj ovog djela moe biti svaka osoba. Radnja za druge osobe da bez odobrenja u te prostorije ne
izvrenja alternativno je odreena i to kao: 1) grubo smiju ulaziti ili da te prostorije ne smiju otvarati.
vrijeanje drugog, 2) zlostavljanje drugog, 3) vrenje Kod ovih oblika radnje djelo je dovreno kad je
nasilja prema drugome, 4) izazivanje tue, 5) kao
slubeni peat ili znak skinut ili povrijeen, odnosno
naroito drsko ponaanje i 6) kao bezobzirno
ulaskom u osiguranu prostoriju ili otvaranjem
ponaanje. Za postojanje djela, uz ostale uslove,
osiguranog predmeta.
dovoljno je poduzimanje bilo koje navedene radnje. Za krivinu odgovornost potreban je umiljaj.
Grubo vrijeanje podrazumijeva tee oblike napada
na ast i ugled druge osobe. Dok grubo zlostavljanje
oznaava takve postupke kojim se izazivaju fizike
nelagodnosti veeg intenziteta, ali se ne radi o
tjelesnim povredama. Vrenje nasilja prema drugom
je upotreba fizike ili psihike prinude, kao npr. da
vri odreenu djelatnost, da ostane u odreenom
poloaju itd. Izazivanje tue je izazivanje fizikog
obrauna izmeu dvije ili vie osoba. Naroitio
drsko ili bezobzirno ponaanje podrazumijeva sva
ona ponaanja koja su u gruboj suprotnosti sa
prihvaenim pravilima ponaanja u odreenoj
socijalnoj sredini. Za krivinu odgovornost potreban
je umiljaj. Djelo je dovreno kada je zbog
poduzimanja neke od navedenih radnji izvrenja
dolo do ugroavanja graanskog mira, to znai da
je ponaanje poinitelja izazvalo duevni mir, osjeaj
straha ili osjeaj osobne nesigurnosti kod graana.
Odredbom stav 2. ovog lan propisan je tei oblik
ovog KD koji postoji kad je osnovni oblik djela
poinjen u sastavu grupe ljudi, ili je dolo do tekog
ponienja vie osoba ili je drugom nanesena laka
tjelesna povreda.

Ovo krivino djelo ini ko silom ili prijetnjom da e

izravno upotrijebiti silu sprei slubenu osobu u
vrenju slubene radnje koju je poduzela u okviru
svojih ovlasti ili je na isti nain prisili na obavljanje
slubene radnje.
Poinitelj ovog krivinog djela moe biti svaka
osoba.
Radnja izvrenja ovog krivinog djela alternativno je
odreena i to kao: 1) spreavanje slubene osobe u
vrenju slubene radnje, ili 2) prisiljavanje slubene
osobe na vrenje slubene radnje. Sredstvo
prisiljavanja je sila ili prijetnja neposredne upotrebe
sile. Sila i prijetnja primjenjuju se ili neposredno
prije otpoinjanja slubene radnje ili nakon to je
slubena radnja otpoeta, sve dok ta radnja traje.
Posljedica spreavanja je ne izvravanje slubene
radnje. Prisiljavanje znai injenje slubene radnje
pod prinudom, tj. upotrebom sile ili prijetnjom
neposredne upotrebe sile.
Za krivnu odgovornost potreban je umiljaj. Tei
oblik ovog djela propisan je stav 2. ovog lan koji
postoji ako je prilikom izvrenja osnovnog oblika
djela slubena osoba uvrijeena, zlostavljana ili je
lako tjelesno povrijeena ili je krivino djelo
poinjeno prijetnjom upotrebe oruja.
3. SKIDANJE ILI POVREDA SLUBENOG
Kvalifikacijske okolnosti su nanoenje uvrede,
PEATA ILI ZNAKA (lan 366. KZ FBiH)

4. LANO PREDSTAVLJANJE (lan 369. KZ

FBiH)

Krivino djelo lano predstavljanje iz lan 369. KZ

FBiH ini ko se s ciljem da sebi ili drugom pribavi
kakvu korist ili da drugom nanese kakvu tetu, lano
predstavlja kao slubena ili vojna osoba ili
neovlateno nosi oznake slubene osobe ili vojne
osobe. Poinitelj ovog krivinog djela moe biti
svaka osoba.
Radnja krivinog djela alternativno je odreena i
moe se sastojati u: 1) lanom predstavljanju ili u 2)
neovlatenom noenju oznaka slubene ili vojne
osobe. Prvi oblik radnje postoji kad se poinitelj
neposrednom izjavom lano predstavlja da je
slubena ili vojna osoba, iako to nije, ili se to ini
posredno tj. ponaanjem iz kojeg se moe zakljuiti
da je u pitanju slubena ili vojna osoba, koja to u
stvari nije. Drugi oblik radnje je neovlateno noenje
oznaka slubene ili vojne osobe, to znai da se s tim
oznakama poinitelj pojavljuje u odreenoj sredini i
time ostavlja utisak da se radi o slubenoj ili vojnoj
osobi. Pojam oznaka iroko se tumai, pa to moe
biti ne samo kompletna uniforma, ve samo dio te
uniforme, kao to je npr. jakna ili kapa, ili neki znak
koji oznaava pripadnost nekoj slubi kao to je
policija, carina, odreeni rod vojske, odreena
jedinica itd.
Za ostvarenje bia ovog krivinog djela neophodno
je potrebno da poinitelj postupa u cilju da sebi ili
drugom pribavi kakvu korist, koja ne mora biti samo
imovinska, ili sa ciljem da se drugome nanese kakva
teta. Za postojanje ovog djela mora se utvrditi da je
poinitelj postupao sa navedenim ciljem, dok nije
bitno da je stvarno i postignut cilj prema kojem je
poiniteljeva namjera bila upravljena.
Za krivinu odgovornost potreban je umiljaj, pored
kojeg se mora dokazati i postupanje u tono
naznaenom cilju. Poseban oblik ovog djela
predvien je u stav 2. ovog lan i ini ga ko izvri
kakvu slubenu radnju koju je ovlatena izvriti
samo odreena slubena osoba. Ovdje se ne trai i
utvrenje namjere dovoljno je samo poduzimanje
odreene radnje za ije je izvrenje ovlatena samo
odreena slubena osoba. Takve su radnje npr.
pretresanje prostorija ili osoba, liavanje slobode
poinitelja KD ili carinski pretres koji mogu izvriti
samo carinici. Djelo je dovreno poduzimanjem
radnje na koju je ovlatena samo odreena slubena
osoba. Za krivinu odgovornost potreban je umiljaj
koji obuhvaa svijest o poduzimanju radnje koju je
ovlatena izvriti samo odreena slubena osoba, a
ne i poinitelj ovog krivinog djela.

5. SAMOVLAE (lan 370. KZ FBIH)

Ovo krivino djelo ini ko upotrebom sile ili

ozbiljne prijetnje pribavlja neko svoje pravo ili
pravo za koje smatra da mu pripada. Poinitelj ovog
djela moe biti svaka osoba.
Radnja krivinog djela odreena je kao pribavljanje
nekog svog prava ili prava za koje poinitelj smatra
da mu pripada. Bit ovog KD je u pribavljanju nekog
svog prava priznatog ili pretpostavljenog prava
zaobilaenjem nadlenih dravnih organa ime se
istovremeno dovodi u pitanje i autoritet tih organa.
Smisao ove inkriminacije je da se graani odvrate od
samovlasnog ostvarivanja svojih prava, jer za to
postoje sudovi i drugi nadleni dravni organi.
Djelo je dovreno kad je poinitelj neko svoje pravo,
ili pravo za koje smatra da mu pripada, samovlasno
pribavio.
Za krivinu odgovornost potreban je umiljaj.
Odredbom stav 2. ovog lan propisan je tei oblik
ovog KD koji postoji u sluaju kad je osnovni oblik
djela poinjen u sastavu grupe ljudi ili udruenja
organiziranog radi poinjenja tog krivinog djela.
Kvalifikacijska okolnost je izvrenje djela u sastavu
grupe ili udruenja to znai od strane vie
meusobno organiziranih poinitelja. U odnosu na tu
okolnost mora postojati umiljaj.
6. NEDOZVOLJENO DRANJE ORUJA ILI
EKSPLOZIVNIH MATERIJA (lan 371. KZ
FBiH)
Ko neovlateno izradi, popravi, proda, nabavi ili
razmjeni vatreno oruje, municiju ili eksplozivne
materije, ili ko neovlateno dri vatreno oruje,
municiju, ili eksplozivne materije ija nabavka
graanima uopte nije dozvoljena ini krivino djelo
nedozvoljenog dranja oruja ili eksplozivnih
materija iz lan 371. KZ FBiH. Iz dispozicije ovog
krivinog djela proizlazi da je nedozvoljeno dranje
oruja ili eksplozivnih materija krivino djelo
blanketnog karaktera. Poinitelj ovog djela moe biti
bilo koja osoba.
Radnja poinjenja ovog KD alternativno je odreena
i to kao: 1) izraivanje, 2) prepravljanje, 3) prodaja,
4) nabavljanje 5) vrenje razmjene, odnosno 6)
neovlateno dranje vatrenog oruja, municije ili
eksplozivnih tvari ije nabavljanje graanima nije
uopte dozvoljeno. Sve navedene djelatnosti moraju
se poduzimati neovlateno, to znai da su poduzete
protivno propisima kojima je odreen postupak,
nain i uslovi pod kojima se te djelatnosti mogu
obavljati.
Djelo se smatra dovrenim poduzimanjem neke od
djelatnosti koja je kao radnja izvrenja navedena u
zakonu, a koja predstavlja neovlatenu izradu ili
promet vatrenog oruja, municije ili eksplozivnih
sredstava ili njihovo neovlateno dranje.
Za krivinu odgovornost potreban je umiljaj, koji
obuhvaa svijest o protupravnosti poduzete radnje
izvrenja.
Tei oblik djela propisan je stav 2. ovog lan koji
postoji ako je predmet djela vea koliina vatrenog
oruja, municije ili eksplozivnih materija.
Mogunost blaeg kanjavanja predviena je stav 3.
ovog lan za poinitelja koji dobrovoljno preda
navedena sredstva nadlenom organu. Ovom se
odredbom stimulativno djeluje na osobe koje su
poinitelji ovog djela da nadlenom organu predaju
vatreno oruje.
7. KRIVOTVORENJE ISPRAVE (lan 373. KZ
FBiH)

Krivino djelo krivotvorenja isprave ini ko izradi

lanu ispravu ili preinai pravu ispravu s ciljem da se
takva isprava upotrijebi kao prava, ili ko lanu ili
preinaenu ispravu upotrijebi kao pravu ili je nabavi
radi upotrebe.
Ovom se inkriminacijom titi sigurnost i zakonitost
pravnog prometa.
Predmet ovog krivinog djela je isprava. Prema
odredbi lan 2. stav 26. KZ isprava je svaki predmet
koji je podoban ili je odreen da slui kao dokaz
kakve injenice koja je od znaaja za pravne odnose.
To je opti ili iri pojam isprave. Pod pojmom
isprave u uem smislu koji se u pravnom prometu
ee upotrebljava, smatra se izjava neke osobe koja
je data u pisanoj formi, a koja se odnosi na neku
pravno relevantnu okolnost. Takva isprava izraava
volju njenog izdavaoca bez obzira da li je to fizika
ili pravna osoba. Ta izjava mora biti pravno
relevantna, mora se odnositi na neku okolnost koja je
od znaaja za pravne odnose. Isprave u uem smislu
dijele se na privatne i javne, odnosno slubene kao
poseban oblik javnih isprava, zatim na originalne
isprave i prijepise, odnosno duplikate itd.
Poinitelj ovog djela moe biti svaka osoba.
Radnja poinjenja ovog KD alternativno je odreena
i to kao: 1) izrada lane isprave, 2) preinaenje prave
isprave u namjeri da se upotrijebi kao prava, 3) kao
upotreba lane ili preinaene isprave kao prave, ili
kao 4) nabavljanje lane ili preinaene isprave radi
upotrebe.
Za krivinu odgovornost potreban je umiljaj, pored
kojeg se mora dokazati da je poinitelj postupao s
ciljem da se krivotvorena isprava upotrijebi kao
prava.
Tei oblik ovog KD postoji ako se krivotvorenje
uini u pogledu javne isprave, oporuke, mjenice,
eka, javne ili slubene knjige koja se po zakonu
mora voditi.
8. OVJERAVANJE NEISTINITOG SADRAJA
(lan 375. KZ FBiH)
Ovo krivino djelo ini ko dovoenjem u zabludu
nadlenog organa uini da on u javnoj ispravi,
zapisniku ili knjizi ovjeri togod neistinito to treba
sluiti kao dokaz u pravnom prometu.
Poinitelj ovog djela moe biti svaka osoba.
Radnja izvrenja KD sastoji se u navoenju
nadlenog organa da ovjeri togod neistinito.
Navoenje se vri dovoenjem u zabludu nadlenog
organa, koje se najee ostvaruje usmeno ili
pismeno, tj. izjavama koje se daju nadlenom
organu. Na taj nain nastaje isprava s neistinitim
sadrajem. Krivino djelo se smatra dovrenim kad
je nadleni organ koji je doveden u zabludu ovjerio
neto neistinito u javnoj ispravi, zapisniku ili knjizi,
to e sluiti kao dokaz u pravnom prometu.
Za krivinu odgovornost je potreban umiljaj.
Odredbom stav 2. ovog lan propisan je drugi oblik
ovog krivinog djela kojim je inkriminirana upotreba
javne isprave, zapisnika ili knjige iako poinitelj zna
da su neistiniti. Za postojanje djela neophodno je
potrebno da osoba koja ih upotrebljava zna da su
isprava, zapisnik ili knjiga neistiniti. Za krivinu
odgovornost potreban je umiljaj, koji, s obzirom na
znanje poinitelja da se upotrebljava isprava,
zapisnik ili knjiga koji su neistiniti, moe biti samo
direktni.
9. IZDAVANJE I UPOTREBA NEISTINITE
LIJENIKOG ILI VETERINARSKOG
SVJEDOANSTVA (lan 376. KZ FBiH)

Ovo krivino djelo ini doktor medicine, doktor

stomatologije ili veterinar koji izda neistinito
lijeniko ili veterinarsko svjedoanstvo znajui da
je neistinita.
Poinitelj ovog krivinog djela moe biti samo
doktor medicine, stomatologije ili veterinar.
Radnja poinjenja sastoji se u izdavanju neistinitog
lijenikog ili veterinarskog svjedoanstva.
Izdavanje znai sainjavanje tog svjedoanstva i
predaju odreenoj osobi. Samo svjedoanstvo ili
uvjerenje odnosi se ili na zdravstveno stanje neke
osobe ili na zdravstveno stanje stoke ili domaih
ivotinja. Svjedoanstvo ili uvjerenje mora biti
neistinito, tj. da njegova sadrina ne odgovara
stvarnom stanju. Za postojanje ovog djela potrebno
je da njegov izdavaoc zna da je uvjerenje ili
svjedoanstvo neistinito. Djelo je dovreno kad je
lijeniko ili veterinarsko svjedoanstvo izdato, s
tim da za postojanje djela nije neophodno da je to
svjedoanstvo i upotrebljeno. Za krivinu
odgovornost potreban je umiljaj, s obzirom da
poinitelj zna da je svjedoanstvo koje izdaje
neistinito.
Odredbom stava 2. ovog lana inkriminisana je
upotreba neistinitog lijenikog, odnosno
veterinarskog svjedoanstva od osobe koja zna da je
to svjedoanstvo neistinita. Nain na koji je
poinitelj doao do neistinitog uvjerenja nije od
znaaja za postojanje ovog krivinog djela. Bitno je
samo to da on upotrebljava lijeniko, odnosno
veterinarsko svjedoanstvo i da pri tome zna da je
ono neistinito.
U pogledu krivice mogu je samo direktni umiljaj.

Ovo krivino djelo ini ko neovlateno prekopa,

razrui ili oteti ili na drugi nain grubo oskrvne
grob ili drugo mjesto ukopa ili spomen na umrle.
Ovom se inkriminacijom titi grob ili drugo mjesto
na kome se umrli sahranjuju, kao mjesta posljednjeg
ovjekovog poivalita. Za postojanje djela nije
bitno da se radi o grobu, grobnici, podignutom
spomeniku, mjestu gdje su poloene urne sa
pepelom, zajednike grobnice ili grobnice izvan
groblja.
Poinitelj ovog djela moe biti svaka osoba.
Radnja poinjenja alternativno je odreena i moe se
sastojati u: 1) prekopavanju, 2) ruenju, 3) oteenju
ili u 4) nekoj drugoj djelatnosti koja predstavlja
grubo skrnavljenje groba ili drugog mjesta ukopa ili
spomena na umrle.
Za krivinu odgovornost potreban je umiljaj koji
obuhvaa svijest da se poduzetom radnjom grubo
povreuje mir pokojnika i svijest da se to ini
neovlateno, tj. protupravno.
Tei oblik ovog krivinog djela propisan je stav 2.
ovog lan kojeg ini ko neovlateno iskopa, odnese,
oteti, uniti, sakrije ili premjesti organ, dio tijela ili
pepeo umrle osobe, ili ko oskrvne organ umrle
osobe.
KRIVINA DJELA PROTIV
PODMIIVANJA I KRIVINA DJELA
PROTIV SLUBENE I DRUGE DUNOSTI (
1. OPTE NAPOMENE
Ovim se krivinim djelima ugroavaju ili povreuju
razliite pravno zatiene vrijednosti, kao npr.
imovina, osobna prava, osobne slobode i sl.
Izvritelji ovih krivinih djela su slubene osobe i
ona se najvie izvravaju u vrenju slubene
10. NADRIPISARSTVO (lan 377. KZ F BiH)
dunosti. Ugroavanje ili povreda prava i sloboda
drugih osoba ostvaruje se koritenjem, zloupotrebom
Ovo krivino djelo ini ko se nemajui propisanu
slubenog poloaja ili ovlatenja, tj nezakonitim
strunu spremu, neovlateno za nagradu bavi
postupanjem slubenih osoba.
ukazivanjem pravne pomoi.
Dakle, kao poinitelji ovih djela najee se
Poinitelj ovog krivinog djela moe biti svaka
pojavljuju slubene osobe ili odgovorne osobe
osoba. To moe biti i osoba sa zavrenim pravnim
povredom svojih slubenih dunosti ili posebnih
fakultetom, ako nije ovlatena da drugima prua
ovlatenja. Pojmovi slubene ili odgovorne osobe
pravnu pomo.
odreeni su odredbama lan 2. stav 3. i 6. KZ.
Radnja izvrenja sastoji se u neovlatenom bavljenju izvritelji nekih KD iz ove glave zakona, moe biti
pruanja pravne pomoi. Tu se podrazumijevaju
svaka osoba kao kod pronevjere u slubi, posluge u
razliite djelatnosti kojima se drugima pomae pri
slubi, davanja dara i drugih oblika koristi i
poduzimanju pravnih poslova, kao to je npr.
protuzakonitog posredovanja.
davanje pravnih savjeta, sastavljanje odreenih
Razliite posljedice nastupaju poinjenjem ovih KD
podnesaka itd. To se mora initi neovlateno i to su
tako kod nekih posljedica se ogleda u pribavljanju
uglavnom osobe koje nemaju odgovarajuu strunu
imovinske ili neke druge koristi, ili u nanoenju tete
spremu ali to mogu biti i strune osobe koje iz
drugom, kod nekih se ogleda u povredi nekog prava.
odreenih razloga nemaju ovlatenje za takvu
Zajednika posljedica svih ovih KD sastoji se u
djelatnost kao npr. advokat pod suspenzijom.
ugroavanju pravilnog i zakonitog vrenja slubenih
Pojam bavljenje podrazumijeva ee, viestruko
ili drugih odgovornih dunosti.
poduzimanje djelatnosti pruanja pravne pomoi uz Za ova se KD odgovara samo ako su izvrena s
spremnost poinitelja da se i dalje te djelatnosti
umiljajem, obzirom da priroda ovih KD predstavlja
ponavljaju. Za istaknuti je da jednokratno izvrenje
svjesno i voljno nezakonito postupanje. Jedini
djela nije dovoljno za njegovo postojanje.
izuzetak je KD odavanja slubene tajne kod kojeg je
Za postojanje ovog djela potrebno je i to da se
zakonodavac propisao odgovornost i za njegovo
neovlateno pruanje pravne pomoi vri za nagradu, nehatno izvrenje.
koja je primljena ili samo ugovorena, a koja moe
Zajednika karakteristika svih KD ove glave je da se
obuhvatiti bilo koji oblik imovinske koristi, kao npr. ona mogu izvriti samo u vrenju slube. Ova se KD
novac, davanje u naturi itd.
obino klasificiraju na prava i neprava, opta i
Za krivinu odgovornost potreban je umiljaj, koji
posebna. Prava KD protiv slubene dunosti su ona
treba obuhvatiti svijest o neovlatenom pruanju
koja mogu izvriti samo slubene osobe, jer je
pravne pomoi i svijest da se to ini za nagradu.
svojstvo slubene osobe njihovo konstitutivno
obiljeje (npr. protupravno oslobaanje osoba lienih
slobode itd.). Neprava su ona KD koja mogu izvriti
11. POVREDA MIRA POKOJNIKA (lan 379.
i slubene i neke druge osobe (pronevjera u slubi,
KZ F BiH)
posluga u slubi, protuzakonito posredovanje...)
Opta djela protiv slubene dunosti su ona koja se
mogu izvriti u sklopu svake slube i izvritelj moe
biti svaka slubena osoba (zloupotreba slubenog

poloaja ili ovlatenja, primanje dara, ne savjestan

rad u slubi itd.), dok su posebna ona djela koja
mogu izvriti samo odreene osobe u vrenju
odreene slube (npr. protuzakonito oslobaanje
osoba lienih slobode)
2. PRIMANJE DARA I DRUGIH OBLIKA
KORISTI (lan 380. KZ F B iH)
Primanje dara ili drugih koristi to se uobiajeno
naziva primanje mita, ini slubena ili odgovorna
osoba ukljuujui i stranu slubenu osobu, koja
zahtjeva ili primi dar ili kakvu drugu korist, ili koja
primi obeanje dara ili kakve druge koristi, da u
okviru svog ovlatenja uini neto to ne bi smjela
uiniti ili da ne uini neto to bi morala uiniti.
Poinitelj ovog djela moe biti samo slubena osoba.
Radnja izvrenja ovog KD alternativno je odreena i
sastoji se od: 1) zahtjevanju dara ili kakve druge
koristi, 2) u primanju dara ili kakve druge koristi, ili
3) u primanju obeanja dara ili kakve druge koristi
da se u okviru svojih ovlatenja izvri radnja koja se
ne bi smjela izvriti ili da se ne izvri radnja koja bi
se morala izvriti. Za postojanje djela bitno je da se
radi o slubenoj radnji koju izvritelj poduzima u
okviru svoje slubene ovlasti. Zahtjevanje moe biti
poinjeno i usmeno i pisanim putem ili na neki drugi
nain na koji se jasno stavlja do znanja osobi od koje
se trai poklon ili kakva druga korist da e se zbog
toga izvriti radnja koja se ne bi smjela izvriti ili da
se nee poduzeti radnja koja bi se morala poduzeti.
Svi oblici ove radnje mogu se izvriti neposredno ili
posredno preko neke druge osobe. Posljedica
krivinog djela je ugroavanje slubene dunosti
odnosno slube. Djelo je dovreno samim
poduzimanjem neke od tri alternativno postavljena
oblika radnje izvrenja. Za njegovo postojanje nije
bitno da je i izvreno ono za to se mito zahtjeva,
prima ili prihvata obeanje.
Za krivinu odgovornost potreban je umiljaj koji
obuhvata svijest o radnji izvrenja i svijest o
slubenim radnjama koje povodom mita trebaju se
uiniti ili ne uiniti, kao i svijest o osobnom svojstvu
poinitelja koji te radnje treba uiniti ili ne uiniti.
Ovom je inkriminacijom propisano obavezno
oduzimanje primljenog dara ili imovinske koristi tj.
obavezna primjena mjere sigurnosti oduzimanja
predmeta iz lan 78. stav 3. KZ.

3. DAVANJE DARA I DRUGIH OBLIKA

KORISTI (lan 381. KZ F BiH)

Krivno djelo davanja dara ili drugih oblika koristi,

koji se uobiajeno naziva davanje mita, ini ko
slubenoj ili odgovornoj osobi, ukljuujui i stranu
slubenu osobu, uini ili obea dar ili kakvu drugu
korist, da u okviru svog ovlatenja uini to ne bi
smjela uiniti ili da ne uini to bi morala uiniti, ili
ako posreduje pri ovakvom podmiivanju slubene
ili odgovorne osobe. Poinitelj ovog djela moe biti
svaka osoba.
Radnja izvrenja ovog KD alternativno je odreena i
sastoji se u: 1) injenju kakvog dara ili kakve druge
koristi, 2) u obeanju dara ili kakve druge koristi, ili
3) u posredovanju pri ovakvom podmiivanju. Ovaj
oblik djela predstavlja pravo aktivno podmiivanje.
Svi navedeni oblici radnje izvrenja ovog KD imaju
za cilj da se izvri slubena radnja koja se ne bi
smjela izvriti, ili da se ne izvri radnja koja bi se
morala izvriti. Za postojanje ovog KD neophodno
je potrebno da se radi o slubenoj radnji koja se
poduzima u okviru slubene ovlasti slubene ili
odgovorne osobe.
K. djelo je izvreno samim obeanjem obino
davanjem dara u vezi sa izvrenjem nezakonite
radnje i za njegovo postojanje nije neophodno da je
slubena ili odgovorna osoba u vezi s obeanjem ili
datim poklonom neto uinila ili propustila uiniti.
Za krivinu odgovornost potreban je umiljaj, koji
obuhvaa svijest da se obeava ili daje poklon ili
kakva druga imovinska korist slubenoj ili
odgovornoj osobi ili da se u tome posreduje da bi
slubena ili odgovorna osoba izvrila nezakonitu
radnju ili da ne poduzme zakonitu radnju.
Drugi oblik ovog djela je nepravo aktivno
podmiivanje a ini ga ko slubenoj ili odgovornoj
osobi ukljuujui i stranu slubenu osobu, uini ili
obea dar ili kakvu drugu korist da u okviru svog
ovlatenja, uini
to bi morala uiniti ili da ne uini to ne bi smjela
uiniti, ili ko posreduje pri ovakvom podmiivanju
slubene ili odgovorne osobe.
Predvieno je obavezno oduzimanje primljenog dara
ili imovinske koristi tj. obavezna primjena
sigurnosne mjere oduzimanja predmeta s
napomenom da se ako su dar ili imovinska korist
dati na zahtjev slubene ili odgovorne osobe mogu
vratiti davaocu mita.

4. ZLOUPOTREBA POLOAJA ILI

OVLATENJA (lan 383. KZ F BiH)

Ovo krivino djelo ini slubena ili odgovorna osoba

koja iskoritavanjem svog slubenog poloaja ili
ovlatenja, prekorai granice svoje slubene ovlasti
ili ne obavi svoje slubene dunosti, i tako pribavi
sebi ili drugome kakvu korist, drugome nanese
kakvu tetu ili tee povrijedi prava drugog.
Dakle, izvritelj ovog KD moe biti samo slubena
ili odgovorna osoba (pojam slubene i odgovorne
osobe propisan je odredbama lana 2. stavovi 3. i 6.
KZ).
Radnja poinjenja ovog djela je alternativno
odreena i moe se sastojati: u 1) iskoritavanju
slubenog poloaja ili ovlasti, 2) u prekoraenju
granica svoje slubene ovlasti ili 3) u ne vrenju
slubene dunosti.
Posljedica djela sastoji se u pribavljanju sebi ili
drugome kakve koristi, ili u nanoenju kakve tete
drugome, ili u teoj povredi prava drugog. Djelo je
dovreno nastupanjem posljedice. Ako su poduzete
neke radnje ali do nastupanja posljedice nije dolo
postojati e pokuaj ovog KD.
Za krivinu odgovornost potreban je umiljaj.
Tei oblik djela postoji u sluaju kad je
zloupotrebom slubenog poloaja ili ovlasti
pribavljena imovinska korist u iznosu koji prelazi
10.000 KM. U odnosu na tu kvalifikacijsku okolnost
(visina pribavljene imovinske koristi) mora postojati
najmanje nehat na strani poinitelja. Najtei oblik
ovog krivinog djela propisan je stav 3. ovog lana
Zakona i postoji u sluaju kad je izvrenjem djela
pribavljena imovinska korist prelazi 50.000 KM.

Krivino djelo posluge u slubi ini ko se

neovlateno poslui novcem, vrijednosnim papirom
ili drugim pokretninama koje su mu povjerene u
slubi, ili uopte na radu ili te stvari drugome da na
poslugu.
Poinitelj ovog djela moe biti samo osoba u slubi
ili uopte na radu.
Radnja krivinog djela alternativno je odreena i
sastoji se u: 1) posluivanju novcem, vrijednosnim
papirima ili drugim pokretnim stvarima ili u 2)
neovlatenom davanju navedenih stvari drugom na
poslugu. Posluga je uvijek privremeno uzimanje
pokretnih stvari radi njihova koritenja, s namjerom
vraanja bez obzira da li se tim stvarima koristi sam
poinitelj djela ili neka druga osoba. Posluga mora
biti neovlatena, to u stvari podrazumijeva njenu
protuvrijednost.
Za krivinu odgovornost potreban je umiljaj, koji
mora obuhvatiti i svijest da se posluivanje novcem,
vrijednosnim papirima ili drugim pokretnim
stvarima vri neovlateno, tj. protupravno.
7. NESAVJESTAN RAD U SLUBI (lan 387.
KZ F BiH)

Ovo krivino djelo ini slubena ili odgovorna osoba

koja povredom zakona, drugog propisa ili opteg
akta ili proputanjem dunosti nadzora, oito
nesavjesno postupi u vrenju dunosti, pa zbog toga
pravo drugog bude teko povrijeeno ili nastupi
imovinska teta koja prelazi 1.000 KM.
5. PRONEVJERA U SLUBI (lan 384. KZ
Poinitelj ovog KD moe biti samo slubena osoba
FBiH)
ili odgovorna osoba.
Radnja KD odreena je kao oito ne savjesno
Pronevjeru ini onaj ko s ciljem da sebi ili drugom
postupanje u vrenju dunosti. Ova radnja se sastoji
pribavi protupravnu imovinsku korist prisvoji novac, u svjesnom krenju zakona, drugih propisa ili opteg
vrijednosne papire ili druge pokretnine koje su mu
akta ili u proputanju dunosti nadzora. Za
povjerene u slubi ili uopte na radu.
postojanje djela nije dovoljno samo neuredno
Poinitelj ovog djela moe biti bilo koja slubena
postupanje u slubi ili uopte u radu ve ono mora
osoba, kao i neka druga osoba kojoj su po nekom
biti oito, a to je faktino pitanje koje se rjeava u
pravnom osnovu povjereni novac, vrijednosni papiri svakom konkretnom sluaju. Posljedica KD je
ili druge pokretne stvari.
ugroavanje pravilnog i zakonitog funkcioniranja
Radnja krivinog djela sastoji se u prisvajanju
slube koje se manifestira u tekoj povredi prava
pokretnih stvari, tj. novca, vrijednosnih papira ili
drugog ili prouzrokovanju imovinske tete.
drugih pokretnih stvari. Sutina djela je u
Za krivinu odgovornost potreban je umiljaj kojim
zloupotrebi ovlatenja koja poinitelj ima u odnosu
je obuhvaena i svijest o ne savjesnom postupanju
na povjerene stvari.
kroz povredu zakona, drugog propisa ili opteg akta
Za ostvarenje bia ovog KD potrebno je utvrditi da
ili kroz proputanje dunog nadzora, kao i svijest da
je prisvajanje novca, papira od vrijednosti ili drugih se time ugroava pravilno i zakonito funkcioniranje
pokretnih stvari poinjeno s ciljem da se sebi ili
slube.
drugom pribavi protupravna imovinska korist. Djelo Tei oblik ovog djela postoji ako je zbog ne
je dovreno prisvajanjem navedenih predmeta, ali
savjesnog rada u slubi dolo do teke povrede prava
ono postoji i u sluaju kad nije dolo do pribavljanja drugog ili je nastupila imovinska teta koja prelazi
protupravne imovinske koristi.
10.000 KM. U odnosu na ove kvalifikacijske
Za krivinu odgovornost potreban je umiljaj.
okolnosti mora postojati najmanje nehat poinitelja.
Poinitelj mora biti svjestan da prisvaja predmete
koji su mu povjereni u slubi ili uopte na radu.
Pored toga mora se utvrditi da je postupao s ciljem
prisvajanja sebi ili drugom protupravnu imovinsku
korist.
Tei oblik ovog djela postoji u sluaju pribavljanja
imovinske koristi ija vrijednost prelazi 10.000 KM.
Kvalifikacijska okolnost je visina pribavljene
imovinske koristi za koju mora postojati umiljaj
poinitelja da je svjestan da pribavlja veu
imovinsku vrijednost. Najtei oblik ovog djela je kad
poinitelj izvrenjem pronevjere pribavlja imovinsku
korist ija vrijednost prelazi 50.000 KM. I ovdje je
8. ODAVANJE SLUBENE TAJNE (lan 388.
kvalifikacijska okolnost visina pribavljene
KZ F BiH)
imovinske koristi.
Ovo krivino djelo ini slubena ili odgovorna osoba
6. POSLUGA U SLUBI (lan 386. KZ F BiH)
koja neovlateno drugom saopti, preda ili na drugi

nain uini dostupnim podatke koji su slubena tajna

ili koja pribavlja takve podatke s ciljem da ih preda
neovlatenoj osobi.
Ovom se inkriminacijom tite podaci koji
predstavljaju slubenu tajnu jer se njihovim
neovlatenim saoptavanjem drugima moe ugroziti
pravilno i efikasno vrenje slube ili se time moe
ugroziti neki drugi drutveni interes.
Predmet radnje su podaci koji predstavljaju slubenu
tajnu. Prema odredbi lan 2. stav 24. KZ slubenom
se tajnom smatraju podaci ili isprave koje su
zakonom, drugim propisom ili optim aktom
nadlene institucije doneseni na osnovu zakona,
proglaeni slubenom tajnom.
Poinitelj djela moe biti slubena ili odgovorna
osoba, a moe biti i osoba koja je odala tajnu nakon
to joj je prestalo svojstvo slubene osobe.
Radnja KD alternativno je odreena i to kao: 1)
neovlateno saoptavanje, 2) predaja, 3) injenje
dostupnim na drugi nain drugoj osobi podataka koji
predstavljaju slubenu tajnu ili kao 4) pribavljanje
takvih podataka s ciljem da ih se preda neovlatenoj
osobi. Protupravnost je posebno obiljeje ovog djela
jer se navedene radnje moraju vriti neovlateno.
Poseban oblik ovog djela propisan je stav 2. ovog
lana zakona koji ini osoba koja s ciljem da
neovlateno upotrijebi navedene podatke nezakonito
iskoristi podatke koji se uvaju kao slubena tajna ili
osoba koja bez odobrenja te podatke objavi.
Za krivinu odgovornost potreban je umiljaj, kojim
je obuhvaena svijest o nekom od modaliteta radnje
poinjenja, kao i svijest o protupravnosti postupanja.
Tei oblik ovog djela propisan je odredbom stav 3. i
postoji u sluaju da je osnovni oblik djela poinjen
iz koristoljublja ili u pogledu naroito povjerljivih
podataka, ili radi objavljivanja ili koritenja
podataka izvan Federacije. Navedene kvalifikacijske
okolnosti moraju biti obuhvaene umiljajem
poinitelja.

krivinih djela u vezi sa kompjuterima. Djelo se vri

upotrebom kompjuterskog sistema, a objekt radnje
su kompjuterski podaci. Objekt krivino-pravne
zatite je sigurnost i pouzdanost kompjuterskih
podataka koji mogu imati uinak na pravne odnose.
Ovaj oblik krivinog djela ini ko neovlateno
izradi, unese, izmijeni, izbrie ili uini
neupotrebljivim kompjuterske podatke ili programe
koji imaju vrijednost za pravne odnose, s ciljem da
se upotrijebe kao pravi. Poinitelj ovog KD moe
biti svaka osoba. Radnja poinjenja alternativno je
odreena i to kao: 1) izrada, 2) unoenje, 3)
mijenjanje, 4) brisanje, 5) injenje neupotrebljivim
kompjuterskih podataka ili programa koji imaju
vrijednost za pravne odnose ili kao 6) upotreba
takvih podataka ili programa. Za postojanje djela
bitno je da se radi o podacima koji imaju vrijednost
za pravne odnose odnosno koji su pravno relevantni.
Za krivinu odgovornost potreban je umiljaj. Tei
oblik ovog djela propisan je odredbom stav 2. ovog
lana i postoji u sluaju kada je krivotvorenje
poinjeno u odnosu na kompjuterske podatke ili
programe organa javnih slubi, javne ustanove,
privrednog drutva od posebnog javnog interesa ili
je krivotvorenjem prouzrokovana znatna teta.
Zakonsko obiljeje znatna teta podrazumijeva
imovinsku tetu koja prelazi 15.000 KM. Posebno
teak oblik ovog KD propisan je stav 3. kojim je
obuhvaena neovlatena izrada, nabavka, prodaja,
posjedovanje ili injenje drugom pristupanim
posebnih naprava, sredstava, kompjuterskih
programa ili kompjuterskih podataka stvorenih ili
prilagoenih radi poinjenja kompjuterskog
krivotvorenja. Kod ovog oblika KD radi se o
inkriminaciji pripremnih radnji za izvrenje
kompjuterskog krivotvorenja koje predstavljaju
samostalno krivino djelo. Stav 4. propisano je
obavezno oduzimanje predmeta, posebnih naprava,
sredstava, kompjuterskih programa ili podataka
kojima je poinjeno KD odnosno o obaveznoj
KRIVINA DJELA PROTIV SISTEMA
primjeni mjere sigurnosti oduzimanja predmeta iz
ELEKTRONSKE OBRADE PODATAKA (Glava lan 78. stav 3. KZ.
XXXII KZ F BiH)

1. Opte napomene
Krivina djela smjetena u ovoj glavi Zakona
predstavljaju novinu u naem krivinom
zakonodavstvu. Meunarodnopravni osnov
inkriminacija iz ove glave je Konvencija Vijea
Europe o kibernetikom kriminalu koja je usvojena u
Budimpeti 23. novembra 2001. godine, a koja je
stupila na snagu 1. jula 2004. godine. Krivina djela
su u Konvenciji svrstana u etiri grupe: u prvoj
grupi su KD protiv povjerljivosti, inegriteta i
dostupnosti kompjuterskih podataka i sistema, gdje
spadaju nezakoniti pristup, nezakonito presretanje,
ometanje podataka i zloupotreba ureaja; u drugoj
grupi su KD u vezi sa kompjuterima, gdje spadaju
krivotvorenje u vezi s kompjuterima i prevara u vezi
s kompjuterima; treu grupu ine KD s obzirom na
svoj sadraj, gdje bi spadala KD vezana za djeju
pornografiju, dok bi etvrtu grupu inila djela koja
se odnose na krenje autorskih i njima slinih prava.

2. KOMPJUTERSKO KRIVOTVORENJE (lan

394. KZ F BiH)
Osnov ove inkriminacije sadran je u odredbi lana
7. Konvencije o kibernetikom kriminalu kojom je
kompjutersko krivotvorenje svrstano u grupu

3. KOMPJUTERSKA PREVARA (lan 395. KZ F

BiH)
Osnov ove inkriminacije sadran je u odredbi lana
8. Konvencije o kibernetikom kriminalu kojom je
predviena prevara u vezi s kompjutorom kao
posebno krivino djelo. Drave lanice prihvatile su

obavezu da usvoje takva zakonska rjeenja kojim e

se u nacionalnim krivinim zakonodavstvima unijeti
kao posebno krivino djelo svako bespravno i
namjerno nanoenje imovinske tete drugim
osobama poduzimanjem bilo kakve djelatnosti kojim
bi se ometali funkcioniranje kompjuterskog sistema
sa prevarnom ili drugom neasnom namjerom da se
sebi ili drugom pribavi protupravna imovinska
korist.
Krivino djelo u njegovom osnovnom obliku ini ko
neovlateno unese, oteti, izmijeni ili prikrije
kompjuterski podatak ili program ili na drugi nain
utie na ishod elektronske obrade podataka s ciljem
da sebi ili drugom pribavi protupravnu imovinsku
korist i time drugom prouzrokuje tetu. Poinitelj
ovog djela moe biti svaka osoba.
Radnja poinjenja sastoji se u neovlatenom uticanju
na ishod elektronske obrade podataka. To je svaka
djelatnost koja je poduzeta bez ovlatenja koja
dovodi do drugaijeg rezultata elektronske obrade
podataka od onog koji bi postojao da ta radnja nije
poduzeta. U zakonu su najtipiniji primjeri
neovlatenog uticanja na ishod elektronske obrade
podataka izriito navedeni unoenje, oteenje,
izmjena ili prikrivanje kompjuterskih podataka ili
programa. Da bi se radilo o ovom KD potrebno je da
su te radnje poduzete s ciljem da se sebi ili drugom
pribavi protupravna imovinska korist. Ovo KD e
postojati nezavisno o tome da li je taj cilj i
postignut. Posljedica djela je prouzrokovanje
imovinske tete drugom. Za krivinu odgovornost
potreban je direktni umiljaj obzirom da se radnja
izvrenja poduzima u cilju pribavljanja sebi ili
drugom, protupravna imovinska korist. Tei oblik
ovog djela propisan je stav 2. koji postoji ako je
kompjuterskom prevarom pribavljena imovinska
korist koja prelazi 10.000 KM. Odredbom stav 3.
ovog lana propisan je najtei oblik djela koji postoji
ako je kompjuterskom prevarom pribavljena
imovinska korist koja prelazi 50.000 KM. Za k.
odgovornost potrebno je da je poinitelj svjestan da
poinjenjem djela pribavlja veliku imovinsku korist.
Laki oblik kompjuterske prevare propisan je stav 4.
koji je poinjen samo s namjerom da se drugoga
oteti. Poinitelj ovdje ne ide za ostvarenjem
imovinske koristi ve samo da se drugom nanese
neka materijalna ili nematerijalna teta. Za
postojanje djela potrebno je da nastupi posljedica tj.
teta drugome. Za postojanje djela potreban je
umiljaj.

4. KOMPJUTERSKA SABOTAA (lan 398. KZ

F BiH)
Ovom se inkriminacijom tite kompjuterski sistemi i
normalno odvijanje tehnolokog procesa
kompjuterske obrade podataka u odreenim
subjektima koji su od posebnog znaaja i od
posebnog javnog interesa od takvih postupaka koji

imaju za cilj da se potpuno onemogui ili barem

znatno otea postupak elektronske obrade podataka.
Odredbama lan 398. propisano je da ovo djelo ini
ko unese, izmijeni, izbrie ili prikrije kompjuterski
podatak ili program ili se na drugi nain umijea u
kompjuterski sistem, ili uniti ili oteti naprave za
elektronsku obradu podataka s ciljem da onemogui
ili znatno otea postupak elektronske obrade
podataka znaajnim organima vlasti, javnim
slubama, javnim ustanovama, trgovakim
drutvima ili drugim pravnim osobama od posebnog
javnog interesa, pa time prouzrokuje tetu u iznosu
veem od 500.000 KM.
Poinitelj kompjuterske sabotae moe biti svaka
osoba, s tim da e to u pravilu biti osoba koja
raspolae odreenim znanjima iz oblasti
kompjuterske tehnologije.
Radnja poinjenja alternativno je odreena i to kao:
1) mijeanje u kompjuterski sistem posebno
navedenih subjekata, ili kao 2) unitenje ili oteenje
njihovih naprava za elektronsku obradu podataka.
Kao najtipinije naine mijeanja u kompjuterski
sistem zakonodavac je naveo: 1) unoenje, 2)
mijenjanje, 3) brisanje, 4) prikrivanje kompjuterskog
podatka ili programa a zatim je ostavio mogunost
da se to uini i na bilo koji drugi nain. Ovo krivino
djelo e postojati samo ako su naprijed navedene
radnje poinjenja poduzete u odnosu na
kompjuterski sistem odnosno naprave za elektronsku
obradu podataka znaajnih organa vlasti, javnih
slubi, javnih ustanova, trgovakih drutava ili
drugih pravnih osoba od posebnog javnog interesa.
Osim toga potrebno je da su te radnje poduzete s
ciljem da se onemogui ili znatno otea postupak
elektronske obrade podataka navedenih subjekata.
Nadalje, da bi postojalo ovo djelo potrebno je da je
poduzimanjem nekog od navedenih oblika radnje
poinjenja teta u iznosima veim od 500.000 KM.
Ovo se krivino djelo moe uiniti samo s direktnim
umiljajem.

pojava usko povezana sa nastankom i razvojem

meunarodnog krivinog prava. Nastanak
meunarodnog krivinog prava see u drugu
polovinu XIX stoljea kao rezultat nastojanja da se
meunarodnim ugovorima utvrde odreena pravila
ratovanja kojih bi se pridravale strane koje su u
sukobu, a u cilju humanog postupanja kako sa
uesnicima u sukobu, tako sa i ostalim neborakim
stanovnitvom. Drave potpisnice takvih
meunarodnih instrumenata preuzele su obavezu da
svojim nacionalnim krivinim zakonodavstvom ili
neposrednom primjenom tih instrumenata osiguraju
primjenu pravila o postupanju za vrijeme rata ili
oruanog sukoba. Na taj se nain stvaralo
meunarodno krivino pravo kao skup pravila
sadranih u meunarodnim sporazumima i
meunarodnim obiajima kojima se odreuju
meunarodna krivina djela kao povrede
meunarodnih pravila kojima se napada na
meunarodne odnose naruavanja mira, ne
ovjenim postupanjem u vrijeme rata i mira i
drugim napadima na vrijednosti koje su od znaaja
za cijelu meunarodnu zajednicu. Kao rezultata
izgradnje i razvoja meunarodnog krivinog prava u
proteklih sto godina donesen je itav niz
meunarodnih konvencija kojima se odreena
ponaanja ocjenjuju kao nedoputena i po
meunarodnom pravu nezakonita, uz zahtjev da se
kao takva implementiraju u nacionalna krivina
zakonodavstva i posebno inkriminiraju kao teka
krivina djela.
Veina krivinih djela iz ove glave zakona
blanketnog su karaktera i pojavljuju se kao razni
oblici krenja pravila meunarodnog prava, kao to
su svi oblici ratnih zloina, povreda parlamentara,
unitavanja kulturnih, historijskih i religioznih
spomenika itd. Osnov njihovog inkriminiranja je
neki meunarodni instrument, najee je
meunarodna konvencija, kojom su potpunije
odreena njihova bia.
Poinitelj ovih krivinih djela moe biti svaka osoba
a umiljaj je u pravilu oblik krivice kod ovih
krivinih djela.
Za ova se krivina djela propisuju stroge kazne.
Prema odredbi lan 19. KZ BiH institut zastarjelosti
krivinog gonjenja i izvrenja kazne ne primjenjuje
se u odnosu na neka krivina djela iz ove glave kao
to je to sluaj sa genocidom, zloinima protiv
ovjenosti, ratnim zloinima, kao ni za ostala
krivina djela za koja po meunarodnom pravu ta
zastarjelost ne moe nastupiti. Osnov takvog rjeenja
je Konvencija o ne primjenjivosti zakonske
zastarjelosti za ratne zloine i zloine protiv
ovjenosti iz 1968. godine.

KRIVINA DJELA PROTIV OVJENOSTI I

VRIJEDNOSTI ZATIENIH
MEUNARODNIM PRAVOM

2. TRGOVINA LJUDIMA (lan 186. KZ BiH)

3. NEOVLATENI PROMET OPOJNIM

DROGAMA (lan 195. KZ BiH)

Osnov inkriminacije sadran je u odredbama

Konvencije UN protiv transnacionalnog
organiziranog kriminala, uz dva dopunska protokola,
i to Protokol protiv krijumarenja migranata
kopnenim, morskim ili zranim putem i Protokol za
spreavanje, zaustavljanje i kanjavanje trgovine

Osnov inkriminacija koje su sadrane u odredbama

ovog lana je Konvencija UN protiv nezakonitog
prometa opojnih droga i psihotropnih supstanci koja
je usvojena 19. prosinca 1988., a stupila na snagu 11.
novembra 1990. godine. Bosna i Hercegovina je
lanica te Konvencije po osnovu sukcesije. Ova

1.Opte napomene
Krivina djela sadrana u ovoj glavi zakona
uobiajeno se nazivaju meunarodnim krivinim
djelima, obzirom da je njihova

ljudima, naroito enama i djecom, koja je usvojena

15. prosinca 2000. godine, a kojoj je BiH lanica od
5. veljae 2002. godine.
Ovaj oblik KD ini ko upotrebom sile ili prijetnjom
sile ili drugim oblicima prinude, otmicom prevarom
ili obmanom, zloupotrebom vlasti ili uticaja ili
poloaja bespomonosti ili davanjem ili primanjem
isplata ili drugih koristi kako bi se postigla privola
osobe koja ima kontrolu nad drugom osobom, vrbuje
preveze, preda, sakrije ili primi osobu u svrhu
iskoritavanja prostitucije druge osobe, prisilnog
rada, usluga, ropstva i slinog odnosa sluenja ili
drugog izrabljivanja.
Poinitelj moe biti svaka osoba.
Radnja poinjenja alternativno je odreena kao: 1)
vrbovanje, 2) prevoz, 3) predaja, 4) skrivanje i 5)
kao primanje osobe u svrhu njenog protupravnog
iskoritavanja. Posljedica ovog djela je povreda
slobode pasivnog subjekta, i to kako fizike slobode
tako i slobode djelovanja i odluivanja. Za
postojanje ovog djela trai se da je svrha i ostvarena.
Za krivinu odgovornost potreban je direktni
umiljaj.
Tei oblik propisan je stav 2. ovog lana zakona
kojeg ini ko vrbuje, preveze, preda, sakrije ili primi
dijete ili maloljetnika radi nekog oblika izrabljivanja
koji su navedeni u osnovnom obliku djela.
Kvalifikacijska okolnost je starosna dob pasivnog
subjekta pa je smisao ove inkriminacije u pojaanoj
zatiti djece i maloljetnika od djelatnosti
izrabljivanja. Najtei oblik propisan je stav 3. ovog
lana zakona a ini ga ko organizira ili rukovodi
grupom ljudi radi injenja navedenih oblika trgovine
ljudima.
Prema odredbi stav 4. ovog lana zakona na
postojanje KD trgovine ljudima nema nikakavog
uticaja okolnost da li je osoba koja je predmet
trgovine pristala na izrabljivanje koje je naznaeno
kod ovog krivinog djela. To znai da pristanak te
osobe ne iskljuuje postojanje djela.

Konvencija je donesena i zbog potrebe da se

pojaaju i dopune mjere koje su ustanovljene u
Jedinstvenoj konvenciji o narkoticima iz 1961.
godine, a koja je dopunjena Protokolom o
izmjenama i dopunama Jedinstvene konvencije o
opojnom drogama i Konvencije o psihotropnim
supstancama iz 1971. godine, a koji je usvojen 25.
marta 1972. godine. Bosna i Hercegovina je lanica
tih konvencija po osnovu sukcesije.
Ovo krivino djelo ini ko neovlateno vri
meunarodnu prodaju ili prijenos ili nudi na prodaju
ili radi prodaje kupuje, dri, prevozi ili prenosi ili
posreduje u meunarodnoj prodaji ili kupovini, alje,
isporuuje, uvozi, izvozi, ili na drugi nain
neovlateno stavlja u meunarodni promet supstance
ili preparate koji su propisom proglaeni opojnim
drogama.
Poinitelj ovog djela moe biti svaka osoba. Radnja
poinjenja djela alternativno je odreena i to kao: 1)
prodaja, 2) prijenos, 3) nuenje na prodaju, 4)
kupovina radi prodaje, 5) dranje radi prodaje, 6)
prevoenje radi prodaje, 7) prenoenje radi prodaje,
8) posredovanje u meunarodnoj prodaji ili
kupovini, 9) slanje, 10) isporuivanje, 11) uvoenje,
12) izvoenje, ili kao 13) neovlateno stavljanje na
drugi nain u meunarodni promet supstance ili
preparata koji su propisom proglaeni opojnim
drogama. Za postojanje djela nuno je da se
navedeni oblici radnje poduzimaju neovlateno tj.
protivno odredbama Zakona o proizvodnji i
stavljanju u promet opojnih droga. Prema ovom
Zakonu ovlateni promet opojnim drogama je onaj
koji se vri u medicinske, veterinarske, nastavne,
laboratorijske i naune svrhe.
Za krivinu odgovornost potreban je umiljaj kojim
je obuhvaena i svijest o neovlatenom postupanju,
kao i svijest o objektu radnje.
Drugi oblik ovog djela ini ko organizira grupu ljudi
radi poinjenja KD neovlatenog prometa opojnim
drogama ili ko postane lanom takve organizirane
grupe ljudi. Odredbom stav 3. ovog lana propisan je
poseban oblik ovog KD koje ini ko u meunarodnoj
transakciji neovlateno pravi, nabavlja, posreduje ili
daje na upotrebu opremu, materijal ili supstancu
znajui da e biti upotrebljena za proizvodnju
opojnih droga. Odredbom stav 4. propisano je da e
se oduzeti opojne droge i sredstva za njihovu
proizvodnju, to podrazumijeva obligatornu
primjenu mjere sigurnosti oduzimanja predmeta iz
lan 74. stav 3. KZ BiH.

KRIVINA DJELA POVREDE AUTORSKIH

PRAVA (Glava XXI KZ BiH)
1. Opte napomene
Ovim se krivinim djelima povreuju autorska i
njima srodna prava. Grupa ima svega pet krivinih
djela, a njihovo uvoenje u nae krivino
zakonodavstvo rezultat je nunosti usklaenja
domaeg krivinog zakonodavstva sa brojnim
meunarodnim instrumentima kojima se drave

stranke obavezuju da e na krivinopravnom planu

preuzeti odgovarajue mjere kojima e se osigurati
zatita autorskih prava. Inkriminacije su usklaene
sa odredbama domaeg zakonodavstva koje se
odnose na zatitu autorskih prava i to prije svega sa
Zakonom o autorskom pravu i srodnim pravima.
Sva krivina djela iz ove glave zakona su blanketnog
karaktera, to znai da je za objanjenje njihovih
osnovnih obiljeja potrebno izvriti uvid u domae i
meunarodne propise koji se odnose na zatitu
autorskih i srodnih prava. U tom smislu na
meunarodnom planu su od posebnog znaaja
Bernska konvencija za zatitu knjievnih i
umjetnikih djela iz 1886. godine koja se u vie
navrata mijenjala i dopunjavala, zatim Univerzalna
konvencija o autorskom pravu usvojena u Parizu
1971. godine, zatim Meunarodna konvencija za
zatitu umjetnika izvoaa, proizvoaa fonograma i
organizacija za radio difuziju (tzv. Rimska
konvencija), Konvencija o distribuciji signala za
prijenos programa preko satelita itd.
Umiljaj je jedini oblik krivice kod ovih krivinih
djela jer nije predviena odgovornost za nehatno
poinjenje ovih krivinih djela.
Kod veine ovih krivinih djela predviena je
obavezna primjena sigurnosne mjere oduzimanja
predmeta iz lan 74. stav 3. KZ. Izriito je
propisano da e se predmeti koji su bili namijenjeni
ili upotrebljeni za poinjenje nekog od ovih k. djela
ili koji su nastali njihovim poinjenjem oduzeti i
unititi.

2. ZLOUPOTREBA AUTORSKIH PRAVA (lan

242. KZ BiH)
Ovo krivino djelo u njegovom osnovnom obliku
ini osoba koja pod svojim imenom ili imenom
drugoga, objavi, prikae, izvede, prenese, ili na drugi
nain saopti javnosti tue djelo koje se u skladu sa
zakonom Bosne i Hercegovine smatra autorskim
djelom ili dozvoli da se to uini. Dakle, ovom je
zakonskom odredbom inkriminirano plagiranje
tueg autorskog djela. Ovo je djelo blanketnog

10

karaktera jer se inkriminacija mora dopuniti

domaim propisima koji se odnose na ostvarenje i
zatitu autorskih prava, a to je Zakon o autorskom
pravu i srodnim pravima.
Poinitelj djela moe bit svaka osoba. Radnja
poinjenja djela alternativno je odreena i to kao: 1)
objavljivanje, 2) prikazivanje, 3) izvoenje, 4)
prenoenje, 5) na drugi nain saoptavanje javnosti
tueg autorskog djela pod svojim imenom ili
imenom drugog, kao i 6) dozvoljavanje da se to
uini.
Odredbom stav 2. ovog lana propisan je poseban
oblik ovog KD kojeg ini ko bez navoenja imena ili
pseudonima autora objavi, prikae, izvede, prenese
ili na drugi nain saopti javnosti tue djelo ili
dozvoli da se to uini.
Odredbom stav 3. ovog lana propisan je poseban
oblik ovog KD kojeg ini ko uniti, izoblii, nagrdi
ili na drugi nain bez dozvole autora izmijeni tue
djelo.
Tei oblik ovog djela postoji ako je njegovim
poinjenjem pribavljena znatna imovinska korist ili
je prouzrokovana znatna teta a poinitelj je
postupao s ciljem pribavljanja takve imovinske
koristi ili prouzrokovanja takve tete. Pojam znatna
teta odnosno znatna imovinska korist
podrazumijeva vrijednost koja prelazi 10.000 KM.
3. NEDOZVOLJENO KORITENJE PRAVA
PROIZVOAA ZVUNE SNIMKE (lan 244.
KZ BiH)
Ovo krivino djelo ini ko bez odobrenja
proizvoaa zvune snimke emitira, umnoi,
izmijeni, neovlateno stavi u promet, uveze, prenese
preko dravne granice ili uini dostupnim javnosti.
Ovo je djelo blanketnog karaktera to znai da e u
praktinoj primjeni biti nuno njegovu dispoziciju
upotpuniti odgovarajuim propisima koji se odnose
na prava proizvoaa zvune snimke.
Poinitelj djela moe biti svaka osoba. Radnja
poinjenja alternativno je odreena i to kao: 1)
emitiranje, 2) direktno ili indirektno umnoavanje
zvune snimke, 3) neovlateno stavljanje u promet,
4) iznajmljivanje, 5) izvoenje, 6) prenoenje preko
dravne granice i 7) injenje dostupnim javnosti. Za
postojanje djela potrebno je da su navedene radnje
poduzete bez odobrenja proizvoaa zvune snimke
kad je takvo odobrenje po zakonu potrebno. Za
krivinu odgovornost potreban je umiljaj kojim
mora biti obuhvaena i svijest da se nedozvoljeno
koriste prava proizvoaa zvune snimke, tj. svijest
o protupravnosti.
Kvalifikovani oblik ovog djela postoji ako je
njihovim poinjenjem pribavljena znatna imovinska
korist ili je prouzrokovana znatna teta, a poinitelj
je postupao s ciljem pribavljanja takve imovinske
koristi odnosno prouzrokovanja takve tete. Pojam
znatna teta odnosno znatna imovinska korist
podrazumijeva vrijednost koja prelazi 10.000 KM u
vrijeme poinjenja.
Odredbom stav 4. ovog lana predviena je
obavezna primjena sigurnosne mjere oduzimanja
predmeta iz lan 74. stav 3. KZ. Izriito je
propisano da e se predmeti koji su bili namijenjeni
ili upotrebljeni za poinjenje nekog od ovih k. djela
ili koji su nastali njihovim poinjenjem, oduzeti i
unititi.
4. NEDOZVOLJENA DISTRIBUCIJA
SATELITSKOG SIGNALA (lan 246. KZ BiH)
Ovo krivino djelo ini ko prima enkriptirani
satelitski signal koji je dekodiran bez odobrenja

njegovog ovlatenog distributera i obavlja daljnju

distribuciju takvog signala, ako zna ili mora znati da
je takav signal neovlateno dekodiran. Ovom se
inkriminacijom tite prava ovlatenih distributera
enkriptiranog satelitskog signala za prijenos
programa, jer se njome sankciobie nedozvoljena
distribucija satelitskog signala koji nose programe. I
ovo je KD blanketnog karaktera.
Poinitelj moe biti svaka osoba.
Radnja poinjenja kumulativno je odreena i sastoji
se u primanju enkriptiranog satelitskog signala i u
daljnoj distribuciji takvog signala. Dakle, samo
primanje enkriptiranog satelitskog signala ne
predstavlja radnju ovog krivinog djela ve je
potrebno za njegovo ostvarenje i da je obavljena
daljnja distribucija takvog signala. Za postojanje
djela potrebno je da je njegov poinitelj znao ili je
morao znati da je satelitski signal neovlateno
dekodiran. To znai da je za odgovornost dovoljan i
nehat na strani poinitelja.
Kvalifikovani oblik ovog djela postoji ako je
njihovim poinjenjem pribavljena znatna imovinska
korist ili je prouzrokovana znatna teta, a poinitelj
je postupao s ciljem pribavljanja takve imovinske
koristi odnosno prouzrokovanja takve tete. Pojam
znatna teta odnosno znatna imovinska korist
podrazumijeva vrijednost koja prelazi 10.000 KM u
vrijeme poinjenja.

vojsci, podrivanje vojne i odbrambene moi, te

pijunaa koja se odnosi na povjerljive vojne
podatke. Ta djela su u skupini krivinih djela protiv
ustavnog poretka Bosne i Hercegovine, jer je njihov
primarni objekt krivino-pravne zatite ustavom
utvreno dravno i drutveno ureenje Bosne i
Hercegovine. Poinitelj najveeg broja KD iz ove
glave je vojna osoba. Vojna je osoba profesionalni
vojnik, kadet u vojnoj koli i pripadnik rezervnog
sastava iz Zakona o slubi u oruanim snagama
Bosne i Hercegovine, kao i dravni slubenik i
zaposlenik na slubi u Oruanim snagama BiH i
dravni slubenik i zaposlenik koji vri slubenu
dunost u zapovjednom lancu i nadzoru nad
Oruanim snagama BiH, ukljuujui zamjenike
ministra odbrane. Oblik krivice kod KD protiv
oruanih snaga u pravilu je umiljaj ali se jedan broj
tih KD moe izvriti i iz nehata kao to je to npr.
sluaj kod povrede straarske, uvarske, ophodne ili
druge sline slube, ne poduzimanje mjera za zatitu
vojne jedinice i ne osiguranja pri vojnim vjebama.
Prema neposrednom objektu krivino-pravne zatite
sva KD mogue je klasificirati u nekoliko podgrupa:
KD neposlunosti prema pretpostavljenom, odnosno
protiv pravila slube i discipline u oruanim
snagama; krivina djela kojim se izaziva opasnost za
osobe i objekte i krivina djela protiv imovine.
Postoji i klasifikacija na prava i neprava. Prava su
ona iji izvritelj moe biti samo vojna osoba, a
neprava su opta krivina djela koja ako ih poini
vojna osoba dobijaju kvalifikovani oblik.

KRIVINA DJELA PROTIV ORUANIH

SNAGA BOSNE I HERCEGOVINE
1. Opte napomene
Krivinim djelima iz ove glave tite se oruane
snage Bosne i Hercegovine kao izuzetno vaan
faktor suvereniteta, nezavisnosti i teritorijalnog
integriteta Bosne i Hercegovine. Oruane snage
pored inkriminacija iz ove glave, tite se i nekim
drugim inkriminacijama koje su sadrane u drugim
glavama zakona. To su npr. sluba u neprijateljskoj

2. PODNOENJE NEISTINITIH PRIJAVA I

IZVJETAJA (lan 246.h KZ BiH)
Ovo krivino djelo ini vojno lice koje u obavljanju
slubene dunosti ili slube podnese prijavu ili
izvjetaj neistinitog sadraja ili u prijavi ili izvjetaju
preuti injenicu koju nije smio preutati, pa zbog
toga prouzrokuje teke posljedice za slubu ili

11

slubu tako ugrozi i time dovede u opasnost ivot

ljudi ili imovinu velike vrijednosti.
Poinitelj ovog djela moe biti samo vojna osoba.
Radnja krivinog djela je podnoenje raporta ili
izvjetaja s neistinitim sadrajem. Radnja se moe
ostvariti na dva naina: 1) podnoenjem raporta ili
izvjetaja s neistinitim sadrajem, i 2)
preutkivanjem u raportu ili izvjetaju neke injenice
koja se nije smjela preutati.
Krivino je djelo dovreno podnoenjem raporta ili
izvjetaja s neistinitim sadrajem, a posljedica se
sastoji u prouzrokovanju tekih tetnih posljedica za
slubu, odnosno u tekom ugroavanju pravilnog,
efikasnog i zakonitog vrenja vojne slube.
Zakonsko obiljeje imovina velike vrijednosti
postoji ako se radi o imovini ija vrijednost prelazi
50.000,00 KM.
Za krivinu odgovornost potreban je u pravilu,
umiljaj, iako je mogua odgovornost i za nehatno
poinjenje KD
Tei oblik djela propisan je stavom 2. ovog lana
koji postoji ako je djelo poinjeno podnoenjem
izrazito vane prijave ili davanja izvjetaja izrazito
vanog sadraja ili su prouzrokovane izrazito tetne
posljedice.
Odredbom stava 3. propisana je odgovornost i za
nehatno poinjenje ovog oblika djela.
ODAVANJE I NEOVLATENO
PRIBAVLJANJE POSLOVNE TAJNE (l. 254.
KZ F BiH)
Ovo krivino djelo ini ko neovlateno drugome
saopi, preda ili na drugi nain dostupnim uini
poslovnu tajnu ili ko poslovnu tajnu pribavlja s
ciljem da je preda nepozvanoj osobi.
Iako iz zakonskog opisa bia djela proizlazi da ovo
djelo moe poiniti bilo koja osoba, ipak u pravilu
to e biti osoba kojoj su ti podaci dostupni ili ih je
saznala u poslu koji obavlja.
Radnja poinjenja alternativno je odreena kao: 1)
saopavanje, predaja ili na drugi nain injenje
dostupnim drugome poslovne tajne, odnosno kao 2)
pribavljanje poslovne tajne s ciljem da se preda
nepozvanoj osobi. Djelo postoji samo aklo su
navedene radnje vrene neovlateno, dakle bez
pravnog osnova. Saopavanje se moe uiniti na
razliite naine: usmeno, pisanim putem,
neposredno, posredno, telefonom, faksom,
konkludentnim radnjama itd. Predaja moe biti
neposredna tj. od samog poinitelja ili posredna
preko neke druge osobe. Pribavljanje podataka
samo za sebe ne predstavlja ovo k. d. ali ako se to
uini sa namjerom da se pribavljeni podaci predaju
nepozvanoj osobi onda se radi o ovom k.d.
Objekt krivinog djela su podaci koji su propisom
proglaeni poslovnom tajnom, a osobe koje te
podatke posjeduju ili koje su s njim upoznate na
osnovu zakona dune su ih uvati kao poslovnu
tajnu.
Poslovna tajna se moe uvati i iz konkurentskih
razloga, kao npr. proces proizvodnje, nova
dostignua u nauci i tehnici, novi rezultati nekih
istraivanja itd. Prema odredbi l. 2. st. 24. KZ F
BiH poslovna tajna je podatak ili isprava koja je
zakonom, drugim propisom ili opim aktom
privrednog drutva, ustanove ili druge pravne osobe
odreena poslovnom tajnom, a koji predstavlja
proizvodnu tajnu, rezultate istraivakog rada ili
konstrukcijskog rada, te drugi podatak zbog ijeg bi
priopenja neovlatenoj osobi mogle nastupiti tetne
posljedice za njezine privredne interese.
Posljedica k. d. je apstraktna opasnost za
poslovanje pravne osobe. Za krivinu odgovornost
potreban je umiljaj koji obuhvaa svijest o
neovlatenom izdavanju, odnosno pribavljanju
podataka koji predstavljaju poslovnu tajnu, gdje kod
pribavljanja mora postojati i namjera njihove
predaje nepozvanoj osobi.
Tei oblik ovog djela propisan je st. 2. koji postoji
ako je odavanje ili neovlateno pribavljanje

poslovne tajne izvreno s ciljem njenog iznoenja

izvan zemlje, ili ako je krivinim djelom pribavljena
imovinska korist ili je prouzroena znatna teta.

12