PORTAL ZA PRAVNIKE I STUDENTE PRAVA U BIH

Moderne pravne kodifikacije

ODGOVORI NA PITANJA ZA PRVI TEST

WWW.BH-PRAVNICI.COM INFO@BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM Odoovori na pitanja za I test iz predmeta Moderne pravne kodifikacije

1.

Kada se stie punoljetstvo prema Austrijskom, Njemakom, vajcarskom i Egipatskom graanskom zakoniku? Objasnite razlike.

Punoljetstvo prema navedenim zakonicima stie se, redom, sa napunjenom 24, 21, 18 i 21. godinom ivota. Njemaki graanski zakonik dozvoljava maloljetnicima koji su navrili 18. godinu ivota da, ukoliko to koristi najvie njima, te ako su sposobni samostalno rasuivati, trae rjeenje od starateljskog suda za proglaenje punoljetnima. To ga je razlikovalo od ostalih zakonika, koji nisu nudili mogunost devijacije od ove odredbe. Svako drutvo je imalo razliita poimanja razumne granice psihikog razvoja kada bi osoba bila svjesna svojih postupaka i odgovarala za njih, te zbog toga vidimo ovakve razlike u odreivanju starosne granice za punoljetstvo. 2. Kakva je funkcija pravnih izreka u OIZ?

Funkcija pravnih izreka u OIZ jeste da objasne smisao i razum zakona. Dr. Valtazar Bogii je elio da Zakonik bude to jezgrovitiji i jasniji, da bude razumljiv obinom narodu. Stoga je umjesto strunih izraza koristio izreke koje je esto sam smiljao ili koje su od prije bile poznate narodu, a koje su efikasno ureivale imovinsko vlasnike odnose. 3. Na osnovu kojih izvora prava sudi sudija u graanskim stvarima u vajcarskoj?

U graanskim stvarima u vajcarskoj sudija sudi na osnovu kantonalnih propisa, vajcarskih obiaja koji su dobili zakonsku snagu te, u odsustvu istih, na osnovu pravila koje sam sud donio (lan 1, stav 2, vajcarskog graanskog zakonika) 4. Je li dijete prije roenja pravno sposobno prema vajcarskom i Austrijskom graanskom zakoniku? Jeste. To potvruje lan 22. Austrijskog graanskog zakonika prema kojem neroena djeca imaju nepotpunu pravnu sposobnost, tj. imaju prava a nemaju obaveze, od trenutka zaea, ali ta prava vae samo u sluaju da se dijete rodi ivo. lan 31. stav 2. vajcarskog graanskog zakonika kae da je i neroeno dijete pravno sposobno pod uslovom da se rodi ivo. 5. Uporedite pravna pravila OIZ i Medelle o obiajima.

Medella je u svom nastajanju slijedila obiajnu praksu, te je snagu obiajne prakse uzimala za snagu zakona, i navodi je za pravilo po kojem se mora postupati. Sve ono to ne vai za obiaj, smatra se nevalidnim, te niti jedan drugi dokaz nee biti uzet u obzir. To potvruju lanovi 36, 37, 38 i 40. Sa druge strane, Opti imovinski zakonik za Crnu Goru prednost daje pravilima, i nalae da samo oni pravedni obiaji mogu biti zakoniti i da e se samo takvi, zakoniti obiaji koristiti u pravnoj praksi, to potvruju lanovi 989, 990 i 992.

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM

6. Kako razumijevate odredbu da Francuskinja koja se uda za stranca slijedi stanje svog mua? ta je bio cilj ove odredbe? Ukoliko je mukarac za kojeg se Francuskinja udala ivio u nekoj drugoj zemlji, ena prirodno, naturalizacijom u stranoj zemlji, gubi status Francuskinje, te automatski i sama postaje strani dravljanin. Ako, pak, mu stranac boravi u Francuskoj, on, a samim tim i njegova ena, uivae graanska prava jednaka pravima koja i Francuz ima u njegovoj matinoj dravi. Kako je sama kodifikacija bila jedan buroaski projekat, buroasko drustvo nastojalo se zadrati u okvirima same drave koja je htjela dati model modernom svijetu. Takoe, ona je ovim zakonikom naglaavala da e svaka vrsta ugovora sklopljenog na teritoriji Francuske i meu Francuzima imati posebne privilegije u odnosu na ove druge (znamo da je brak smatran graanskim ugovorom). Mogue je i da se ovom, i slinim odredbama, nastojao poboljati poloaj samih Francuza u stranim zemljama, jer se u zakoniku kae da je poloaj stranaca u Francuskoj zavisio od poloaja Francuza u dravi iz koje stranac potie (lan 11. Francuskog gradjanskog zakonika). 7. Uporedite poloaj stranaca prema Francuskom i Austrijskom graanskom zakoniku. Prema Francuskom graanskom zakoniku, stranci u Francuskoj imaju isti poloaj kao i Francuzi koji borave na teritoriji drave kojoj taj stranac pripada. Ukoliko je stranac uinio neko krivino djelo ili nepravdu prema Francuskom graaninu ili prema samoj dravi, moe se optuiti pred francuskim sudom, iako ne boravi u ovoj zemlji. Strancima koji se opredjele ustanoviti domicil u Francuskoj, te strankinjama koje se udaju za Francuza, bie date sve privilegije koje imaju i sami Francuzi, sve dok borave unutar njenih granica (redom: lanovi 11, 14, 13 i 12. Francuskog graanskog zakonika). Austrijski graanski zakonik sa druge strane nije bio rigorozan kao Francuski. Stranci su uivali ista prava kao i domoroci, dakle njihov poloaj je bio dosta bolji od onog u Francuskoj. Jedino su u sumnjivim sluajevima morali dokazati da njihova drava postupa prema graanima Austrije koji borave u matinoj zemlji stranca jednako kao i prema svojim graanima. Oni automatski stupanjem u javnu slubu mogu pribaviti Austrijsko graanstvo, ili ga jednostavno zatraiti od politikih vlasti. Neke poslove stranac je mogao obavljati pod okriljem drugog, za njega pogodnijeg zakona za vaenje i ispravnost tog posla, ukoliko je ovaj sklopljen takoe sa strancem. Ukoliko je posao sklopljen izmeu stranca i austrijskog graanina u inostranstvu, gledae se na zakone mjesta u kojem je sklopljen pravni posao. O poloaju i pravima stranaca redom: lanovi 33, 29, 30, 35 i 36. Austrijskog graanskog zakonika. 8. ta je demant prema vajcarskom graanskom zakoniku?

Demant jeste pisani prigovor kojim osoba, koja je neposredno povrijeena od strane medija (tampe, radija ili televizije), od istih zahtijeva opovrgavanje ranije datih, po odnosniku neistinitih, informacija ili tvrdnji, a koji e odnosnika bez odlaganja obavijestiti kada e demant biti objavljen i dostupan istom krugu ljudi, ili navesti razloge za njegovo odbijanje (lanovi 28g, 28h, 28i vajcarskog graanskog zakonika).

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM

9.

Na osnovu kojih izvora prava sudi sudija u Egiptu?

Sudija u Egiptu donosi odluke na osnovu samog Egipatskog gradjanskog zakonika, na osnovu obiajnog prava te, u odsustvu istih, na osnovu erijatskih propisa, koji su zasnovani na konceptu o prirodnoj pravdi i vlastitom osjeaju pravinosti (lan 1. Egipatskog graanskog zakonika). 10. ta je to graanska smrt prema Francuskom graanskom zakoniku i kakve su njene posljedice? Graanska smrt jeste status koji dobija lice kojemu je dosuena kazna za poinjeno krivino djelo, ili smrtna kazna, koja takoe implicira graansku smrt (lanovi 22. i 23. Francuskog graanskog zakonika). Njene posljedice su imovinske prirode, jer osueno lice gubi vlasnitvo nad svim stvarima koje su bile u njegovom posjedu. Dalje, takva osoba ne moe naslijediti nikakvu imovinu, niti prenijeti ili darovati nekome imovinu koju je stekao. Ona ne moe biti imenovana za staratelja, liena je prava da bude svjedok u dokaznom postupku pred sudom, te nema mogunost biti tuilac ni u jednom sporu. Takoe, takva osoba ne moe sklopiti brak a, ako je to uinila ranije, brak e biti razrijeen. Sve to vidljivo je iz lana 25. Francuskog graanskog zakonika. 11. Kakvo vaenje imaju sudske odluke prema Austrijskom granskom zakoniku? Zato? Sudske odluke u pojedinim sluajevima nemaju silu zakona. U tim sluajevima, koji se ne bi mogli presuditi ni po jednom specifinom zakonu, niti po drugim slinim sluajevima i zakonima, sudija oluuje prema prirodnom pravu i dobro protumaenim okolnostima (lan 12. Austrijskog graanskog zakonika). Takve odluke ne vae za druge sluajeve i za druga lica. Da je drugaije, to bi znailo da sudije mijenjaju zakon, a izriito se navodi da je to sposobnost koju ima jedino zakonodavac. 12. Da li moderne graanske kodifikacije doputaju retroaktivno vaenje zakona (povratna sila zakona)? Navedite primjere. lan 5. Austrijskog graanskog zakonika izriito govori da zakoni nemaju povratnu silu. lanovi 7, 8 i 9. Egipatskog graaskog zakonika takoe nalaze da se ne doputa retroaktivno vaenje zakona, osim u sluajevima zastare - kada je period poeo tei prije donoenja novih zakonskih odredbi, ukoliko je period zastare koji je predvien u ranijem zakonu krai, te u sluaju dokaza koji e biti predoen u budunosti, kada e se isti regulisati odredbama zakona koji je bio na snazi kada je dokaz ustanovljen. lan 5. vajcarskog graanskog zakonika doputa retroaktivnost zakona samo u sluajevima kada zakon upuuje na praksu ili mjesne obiaje u vaeim kantonalnim pravima, ukoliko nije utvren drugaiji obiaj. 13. Uporedite propise o pravnim licima u Njemakom i Egipatskom graanskom zakoniku.

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM Pravna lica prema Njemakom graanskom zakoniku su udruenja, zaklade i pravna lica javnog prava. Egipatski graanski zakonik, sa druge strane, navodi mnoga dravu, provincije, gradove, sela; uprave, odsjeke i druge javne ustanove kojima je zakon dao status pravnog lica; religijske grupe i zajednice koje je drava priznala kao pravna lica; vakufe; trgovake i graanske korporacije; udruenja i fondacije zasnovane na zakonskim propisima; svaku grupu lica koja su dobila status pravnih (lan 52). Oba zakonika navode mjesto prebivalita pravnog lica za mjesto sjedita uprave (lan 24 Njemakog graanskog zakonika i lan 53d Egipatskog graanskog zakonika). Pravno lice prema Egipatskom graanskom zakoniku ima samo jednog predstavnika (lan 53e), dok prema Njemakom graanskom zakoniku volju pravnog lica moe predstavljati i vie osoba (lanovi 28 i 30 Njemakog graanskog zakonika). Svako gore navedeno pravno lice ima pravnu sposobnost odreenu ustavom ili zakonom (lan 42, stav 1 Njemakog graanskog zakonika i lan 53b Egipatskog graanskog zakonika). 14. Navedite najmanje pet identinih ili slinih pravila u OIZ i Medelli. Medella l. 36 OIZ l. 989; Medella l. 15 OIZ l. 991; Medella . 33 OIZ l. 1004; Medella l. 10 OIZ l. 1005; Medella l. 49 OIZ l. 1008; Medella l. 25 OIZ l. 1011; Medella l. 69 OIZ l. 1020; Medella l. 79 OIZ l. 1021; Medella l. 89 OIZ l. 1022; Medella l. 80 OIZ l. 1023; Medella l. 84 OIZ l. 1025; Medella l. 100 OIZ l. 1031. 15. Kako sudi sud u odsustvu zakonskog propisa prema Austrijskom, vajcarskom i Egipatskom graanskom zakoniku? U odsustvu zakonskih propisa, sud u Austriji donosi odluke na osnovu zakona koji su bili primjenjivani na sline sluajeve, a ako ni ovih nije bilo onda se sudilo po naelima prirodnog prava kada bi se sve okolnosti dobro razmotrile, o emu govori lan 7. Austrijskog graanskog zakonika. lan 2 vajcarskog graanskog zakonika potvruje da e sud, pod istim, gore navedenim okolnostima, suditi prema obiajnom pravu ili, u sluaju nedostatka istog, prema pravilima koje bi donio sam sud u svojstvu zakonodavca. Prema Egipatskom graanskom zakoniku, ukoliko nema primjenjivih zakonskih odredbi, sudija e suditi na osnovu obiajnog prava, dalje, na osnovu islamskog prava te, ako nema takvih principa, na osnovu principa prirodne pravde i pravinosti. 16. Koji su uslovi za ogranienje i oduzimanje pravne i poslovne sposobnosti prema Austrijskom, Njemakom, vajcarskom i Egipatskom graanskom zakoniku? Uslovi za ogranienje i oduzimanje pravne sposobnosti prema Austrijskom graanskom zakoniku jeste sve ono to se dokae kao zakonito, a ne slae se sa

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM uroenim prirodnim pravima (lan 17 AGZ). Dalje, poslovna sposobnost e se ograniiti besomunima, ludima, slabodoumnima, svima onima koji nisu u stanju da shvate posljedice svojih postupaka. Prema Njemakom graanskom zakoniku, pravnom licu se pravna sposobnost oduzima ako protivzakonitim radom ugoava opi interes, te ako je njegova svrha rada usmjerena na polje koje se protivi onom prema pravilu (lan 43 Njemakog graanskog zakonika). vajcarski graanski zakonik kroz lanove 16 i 18 indirektno govori da se poslovna sposobnost moe oduzeti licima koja, iako punoljetna, usljed psihike bolesti, duevne slabosti, uivanja opijata vie nisu u stanju pravilno rasuivati, dok se ista moe ograniiti maloljetnim licima i licima kojima je oduzeta poslovna sposobnost, a koja su sposobna za rasuivanje (lan 19). Lice koje je dostiglo doba rasuivanja, ali nije dostiglo punoljetnost, i lice koje je dostiglo punoljetnost, ali je rasipnik ili imbecil, ima ogranienu pravnu sposobnost u skladu sa odredbama zakona (lan 46. Egipatskog graanskog zakonika). 17. Pod kojim uslovima se moe dokinuti zakonska odredba u Egipatskom graanskom zakoniku i Medelli? lan 2. Egipatskog graanskog zakonika nalae da se zakonska odredba moe dokinuti samo donoenjem kasnijeg zakona koji e istu odredbu regulisati na drugi nain, ili e je isti potpuno ukinuti. lan 10. Medelle takoe govori da postojeu pravnu odredbu moe dokinuti samo argument koji e pobiti njenu zakonsku snagu. 18. U kojim sluajevima se vrenje prava smatra nezakonitim prema Egipatskom graanskom zakoniku? lan 5. Vrenje prava se smatra nezakonitim u sljedeim sluajevima: a. ako je jedini cilj toga da se nanese teta drugoj osobi; b. ako je korist koja se namjerava postii nesrazmjerna teti koja se prouzrokuje drugoj osobi; c. ako je korist koja se eli postii nezakonita. 19. Uporedite propise o prebivalitu prema vajcarskom, Njemakom i Egipatskom graanskom zakoniku. U pogledu definicije prebivalita, sva tri zakonika za njega odreuju mjesto trajnog boravka (vajcarski graanski zakonik: lan 23, stav 1; Njemaki graanski zakonik: lan 7. stav 1; Egipatski graanski zakonik: lan 40). Prema vajcarskom graanskom zakoniku, prebivalite ne moe istovremeno postojati na vie mjesta (lan 23, stav 2), dok je drugaije propisano prema Njemakom i Egipatskom graanskom zakoniku (redom, lan 7. stav 2; lan 40, u kojem se jo dodaje da osoba moe biti biti i bez prebivalita). to se tie prebivalita maloljetnih lica, navodi se prebivalite roditelja, staratelja ili pravnog zastupnika, odnosno organa starateljstva (lan 25, stavovi 1 i 2 vajcarskog graanskog zakonika, lan 11. Njemakog graanskog zakonika i lan 42. Egipatskog graanskog zakonika). Posebno prebivalite, u cilju obavljanja nekih posebnih pravnih akata, ne dozvoljava se prema vajcarskom graanskom zakoniku (lan 26), dok je drugaije propisano prema Njemakom graanskom zakoniku, gdje se u lanu 9, o prebivalitu vojnika, kae da vojnik ima mjesto

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM prebivalita u mjestu gdje je slubeno rasporeen, te prema Egipatskom graanskom zakoniku, gdje se mjesto obavljanja ovih poslova moe uzeti za prebivalite, uz predoenje pismenog akta (lan 43. Egipatskog graanskog zakonika). 20. Pod kojim uslovima se nestalo lice moe proglasiti umrlim prema Austrijskom graanskom zakoniku? Okolnosti koje su povod za proglaenje nestalog lica umrlim su: 1. nestalo lice je staro najmanje 80 godina, i o njegovom mjestu prebivalita se ne zna nita najmanje 10 godina; 2. o nestalom licu se ne zna nita najmanje 30 godina; 3. nestalo lice je u ratu bilo teko ranjeno, ili je sudjelovalo u pomorskom saobraaju kada je prevozno sredstvo pretrpjelo brodolom, ili je bilo u nekoj drugoj bliskoj smrtnoj opasnosti, i od toga su prole najmanje 3 godine, kako se i vidi iz lana 24. Egipatskog graanskog zakonika.

WWW.BH-PRAVNICI.COM